Zakon o potvrđivanju Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine

NN 4/2008, Zakon o potvrđivanju Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine

HRVATSKI SABOR

67

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O SUZBIJANJU ZAKISELJAVANJA, EUTROFIKACIJE I PRIZEMNOG OZONA UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 9. svibnja 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/43
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 16. svibnja 2008.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O SUZBIJANJU ZAKISELJAVANJA, EUTROFIKACIJE I PRIZEMNOG OZONA UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE

Članak 1.

Potvrđuje se Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine, sastavljen u Gothenburgu (Švedska), 30. studenoga 1999., u izvorniku na engleskom, francuskom i ruskom jeziku, a kojeg je Republika Hrvatska potpisala 30. studenoga 1999.

Članak 2.

Tekst Protokola iz članka 1. ovoga Zakona, u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik, glasi:

PROTOKOL O SUZBIJANJU ZAKISELJAVANJA, EUTROFIKACIJE I PRIZEMNOG OZONA UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE

Stranke,
Odlučne u provedbi Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka,
Svjesne kako se dušikovi oksidi, sumpor, hlapivi organski spojevi i reducirani spojevi dušika vežu uz nepovoljne učinke na ljudsko zdravlje i okoliš,
Zabrinute zbog kritičnog opterećenja zakiseljavanja, opterećenja hranjivim dušikom i kritičnih razina ozona za ljudsko zdravlje i vegetaciju koji su i dalje prekoračeni u mnogim područjima regije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu,
Također zabrinute zbog atmosferskog prijenosa emitiranih dušikovih oksida, sumpora i hlapivih organskih spojeva, kao i sekundarnih onečišćujućih tvari poput ozona i reakcijskih proizvoda amonijaka, na velike udaljenosti i njihovih mogućih prekograničnih učinaka,
Shvaćajući kako emisije iz stranaka unutar regije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu pridonose onečišćenju zraka na hemisfernoj i globalnoj razini, te shvaćajući potencijal prijenosa među kontinentima i potrebu za daljnjim proučavanjem toga potencijala,
Također shvaćajući kako Kanada i Sjedinjene Američke Države dvostrano pregovaraju o smanjenju emisija dušikovih oksida i hlapivih organskih spojeva radi rješavanja prekograničnog učinka ozona,
Shvaćajući uz to da će Kanada poduzeti daljnje smanjenje emisija sumpora do 2010. godine provedbom Strategije kiselih kiša za područje Kanade nakon 2000. te da su se Sjedinjene Države obvezale na provedbu programa smanjenja dušikovih oksida na istočnom dijelu Sjedinjenih Država i na smanjenje emisija potrebno za udovoljenje nacionalnih standarda kakvoće vanjskoga zraka za čestice,
Odlučne u namjeri primjene pristupa mnogostrukog učinka na mnogostruke onečišćujuće tvari kako bi spriječile ili na najmanju mjeru svele prekoračivanje kritičnih opterećenja i razina,
Uzimajući u obzir emisije iz određenih postojećih djelatnosti i uređaja, uzročnika trenutačnih razina onečišćenja zraka i o razvoju budućih djelatnosti i uređaja,
Svjesne postojanja tehnika i upravljačke prakse koje doprinose smanjenju emisija tih tvari,
Odlučne u namjeri poduzimanja mjera kojima bi se predvidjele, spriječile ili svele na najmanju mjeru emisije tih tvari, uzimajući u obzir primjenu »pristupa opreza« definiranog u načelu 15. Deklaracije o okolišu i razvoju iz Rija,
Potvrđujući kako države imaju suvereno pravo, sukladno Povelji Ujedinjenih naroda i načelima međunarodnog prava, na iskorištavanje vlastitih prirodnih dobara sukladno vlastitim razvojnim politikama i politikama zaštite okoliša te su odgovorne da djelatnosti koje se obavljaju unutar njihove nadležnosti odnosno nadzora ne uzrokuju štetu u okolišu drugih država ili područja izvan granica domaće nadležnosti,
Svjesne potrebe za isplativim regionalnim pristupom u rješavanju problema onečišćenja zraka, koji bi uzimao u obzir varijacije učinaka i troškova uklanjanja između zemalja,
Primjećujući važan doprinos privatnih i nevladinih sektora širenju znanja o učincima vezanima uz ove tvari i raspoloživim tehnikama njihova uklanjanja te njihovu ulogu u smanjivanju emisija u atmosferu,
Imajući na umu kako mjere koje se poduzimaju u svrhu smanjenja emisija sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva ne bi trebale predstavljati sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije niti prikrivenoga ograničavanja međunarodne konkurencije i trgovine,
Uzimajući u razmatranje najbolje postojeće znanstvene i tehničke spoznaje i podatke o emisijama, atmosferskim procesima i učincima ovih tvari na okoliš i ljudsko zdravlje, kao i o troškovima njihova uklanjanja te priznajući potrebu produbljivanja znanja i nastavljanja znanstvene i tehničke suradnje s ciljem boljeg razumijevanja tih problema,
Primjećujući kako Protokol o nadzoru emisija dušikovih oksida ili njihovih prekograničnih strujanja, usvojen u Sofiji 31. listopada 1988., i Protokol o nadzoru emisija hlapivih organskih spojeva ili njihovih prekograničnih strujanja, usvojen u Ženevi 18. studenoga 1991., već sadrže obvezu nadzora emisija dušikovih oksida i hlapivih organskih spojeva te kako tehnički dodaci obaju ovih protokola već sadrže tehničke smjernice za smanjenje tih emisija,
Također primjećujući kako u Protokolu o daljnjem smanjivanju emisije sumpora, usvojenom u Oslu 14. lipnja 1994., već postoji obveza smanjivanja emisija sumpora, s ciljem doprinosa suzbijanju kiselog taloženja smanjivanjem kritičnog prekoračenja taloženja sumpora koje proizlazi iz kritičnog opterećenja kiselosti zbog utjecaja oksidiranih sumporovih spojeva u ukupnom kiselom taloženju u 1990.,
Primjećujući uz to kako je ovaj Protokol prvi sporazum ove konvencije koji se posebno bavi smanjivanjem dušikovih spojeva,
Imajući na umu činjenicu kako smanjenje emisija ovih tvari može dodatno koristiti za kontrolu drugih onečišćujućih tvari, osobito uključujući prekogranične sekundarne čestice aerosola, koje pridonose učincima na zdravlje ljudi vezane uz izloženost čestica u zraku,
Također imajući na umu potrebu izbjegavanja, koliko je to moguće, poduzimanja mjera usmjerenih na ostvarivanje ciljeva ovog Protokola, a koje bi pogoršale zdravlje i probleme vezane uz okoliš,
Primjećujući kako bi mjere poduzete u cilju smanjenja emisija dušikovih oksida i amonijaka trebale obuhvaćati razmatranje punog biogeokemijskog ciklusa dušika i, koliko je to moguće, ne povećavati emisije reaktivnog dušika uključujući didušikov oksid koji bi mogao pogoršati druge probleme vezane uz dušik,
Svjesne kako metan i ugljikov monoksid emitirani kao posljedica ljudske djelatnosti pridonose, u prisutnosti dušičnih oksida i hlapivih organskih spojeva, stvaranju troposferskog ozona, i
Također svjesne obveza koje su stranke preuzele unutar Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime,
Sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1.
DEFINICIJE

Za svrhe ovog Protokola,
1. »Konvencija« znači Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, usvojenu u Ženevi 13. studenoga 1979.,
2. »EMEP« znači Program suradnje na praćenju i procjeni dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari zraka u Europi,
3. »Izvršno tijelo« znači Izvršno tijelo Konvencije, sastavljeno sukladno članku 10., stavku 1. Konvencije,
4. »Komisija« znači Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu,
5. »Stranke« znači, ukoliko kontekst ne zahtijeva drukčije, stranke ovog Protokola,
6. »Zemljopisni obuhvat EMEP-a« znači područje određeno člankom 1. stavkom 4., Protokola uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979., o dugoročnom financiranju Programa suradnje na praćenju i procjeni dalekosežnog prijenosa onečišćujućih zraka u Europi (EMEP-a), usvojenog u Ženevi 28. rujna 1984.,
7. »Emisija« znači ispuštanje tvari iz točkastoga ili difuznog izvora u atmosferu,
8. »Dušikovi oksidi« znače dušikov oksid i dušikov dioksid, izraženi kao dušikov dioksid (NO₂),
9. »Reducirani spojevi dušika« znače amonijak i njegovi reakcijski proizvodi,
10. »Sumpor« znači sve sumporne spojeve, izražene kao sumporov dioksid (SO₂),
11. »Hlapivi organski spojevi«, ili »HOS-evi«, znači, ako nije drukčije utvrđeno, sve organske spojeve antropogenog karaktera, osim metana, koji pri sunčevoj svjetlosti mogu u reakcijama s dušikovim oksidima stvarati fotokemijske oksidante,
12. »Kritično opterećenje« znači količinsku procjenu izloženosti jednoj ili više onečišćujućih tvari ispod kojega se, prema dosadašnjim spoznajama, ne pojavljuju značajni štetni učinci na određene osjetljive sastavnice okoliša,
13. »Kritične razine« znači koncentracije onečišćujućih tvari u atmosferi iznad kojih, prema dosadašnjim spoznajama, može doći do izravnih nepovoljnih učinaka na receptore, kao što su ljudi, biljke, ekosustavi ili materijali,
14. »Područje upravljanja emisijama onečišćujućih tvari«, ili »PEMA«, znači područje određeno u dodatku III., prema uvjetima iz članka 3. stavka 9.,
15. »Stacionarni izvor« znači svaku čvrstu zgradu, građevinu, objekt, uređaj ili opremu koja izravno ili neizravno u atmosferu emitira ili može emitirati sumpor, dušikove okside, hlapive organske spojeve ili amonijak,
16. »Novi stacionarni izvor« znači svaki stacionarni izvor čija je izgradnja odnosno bitna izmjena započeta nakon isteka godine dana od datuma stupanja na snagu ovoga Protokola. Nadležna državna tijela odlučit će je li izmjena bitna ili ne, vodeći računa o čimbenicima poput koristi koju predmetna izmjena predstavlja za okoliš.

Članak 2.
CILJ

Cilj ovog Protokola je nadzor i smanjenje emisija sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva, uzrokovanih antropogenim djelovanjem i koje mogu izazvati nepovoljne učinke na ljudsko zdravlje, prirodne ekosustave, materijale i usjeve, zbog zakiseljavanja, eutrofikacije ili prizemnog ozona kao posljedica dalekosežnog prekograničnog atmosferskog prijenosa, kao i osiguranje da se, koliko to bude moguće, dugoročno i stupnjevitim pristupom, vodeći računa o napretku znanosti, atmosfersko taloženje odnosno koncentracije ne prekorače:
(a) za stranke unutar zemljopisnog obuhvata EMEP-a i Kanadu, kritična opterećenja kiselosti, kako se navodi u dodatku I.,
(b) za stranke unutar zemljopisnog obuhvata EMEP-a, kritična opterećenja hranjivim dušikom, kako se navodi u dodatku I., i
(c) za ozon:
(i) za stranke unutar zemljopisnog obuhvata EMEP-a, kritične razine ozona, kako se navodi u dodatku I.,
(ii) za Kanadu, kanadski standard za ozon i
(iii) za Sjedinjene Američke Države, Nacionalni standard kakvoće vanjskoga zraka za ozon.

Članak 3.
TEMELJNE OBVEZE

1. Svaka će stranka kojoj je najveća vrijednost emisije određena bilo kojom tablicom u dodatku II. smanjiti i održavati na smanjenim razinama svoje godišnje emisije u skladu s dotičnim najvećim vrijednostima i vremenskim rokovima koje navodi taj dodatak. Svaka će stranka barem nadzirati svoje godišnje emisije onečišćujućih spojeva u skladu s obvezama iz dodatka II.
2. Svaka će stranka primjenjivati granične vrijednosti određene u dodacima IV., V. i VI. na svaki novi stacionarni izvor unutar kategorije stacionarnih izvora navedenih u rečenim dodacima, ne kasnije od vremenskog roka predviđenog u dodatku VII. Stranka može, kao drugu mogućnost, primjenjivati različite strategije smanjenja emisija kojima se postižu jednake ukupne razine emisija za sve kategorije izvora zajedno.
3. Svaka će stranka primjenjivati granične vrijednosti određene u dodacima IV., V. i VI. na sve postojeće stacionarne izvore unutar kategorije stacionarnih izvora navedenih u rečenim dodacima, u mjeri u kojoj je to tehnički i gospodarski izvedivo i vodeći računa o troškovima i prednostima, ne kasnije od vremenskog roka predviđenog u dodatku VII. Stranka može, kao drugu mogućnost, primjenjivati različite strategije smanjenja emisija kojima se postižu jednake ukupne razine emisija za sve kategorije izvora zajedno ili, za stranke izvan zemljopisnog obuhvata EMEP-a, strategije koje su potrebne za postizanje nacionalnih ili regionalnih ciljeva u uklanjanju zakiseljavanja i udovoljavanju nacionalnim standardima kakvoće zraka.
4. Granične vrijednosti za nova i postojeća ložišta i procesne grijače toplinske snage preko 50 MWth i nova teška vozila stranke će procijeniti na zasjedanju Izvršnog tijela, s ciljem izmjene i dopune dodataka IV., V. i VIII., ne kasnije od isteka dvije godine od datuma stupanja ovog Protokola na snagu.
5. Svaka će stranka primjenjivati granične vrijednosti za goriva i nove pokretne izvore određene dodatkom VIII., ne kasnije od vremenskih rokova određenih u dodatku VII.
6. Svaka stranka treba primjenjivati najbolje raspoložive tehnike na pokretne izvore i na svaki novi ili postojeći stacionarni izvor, uzimajući u obzir smjernice I. do V., usvojene na sedamnaestom zasjedanju Izvršnog tijela (Odluka 1999/1) i svim njihovim izmjenama.
7. Svaka će stranka poduzeti odgovarajuće mjere temeljene, između ostalog, na znanstvenim i gospodarskim mjerilima kako bi smanjila emisije hlapivih organskih spojeva vezane uz uporabu proizvoda koji nisu obuhvaćeni dodatkom VI. ili VIII. Stranke će, ne kasnije od drugog zasjedanja Izvršnog tijela nakon stupanja ovog Protokola na snagu, razmotriti granične vrijednosti za udio hlapivih organskih spojeva u proizvodima koji nisu obuhvaćeni dodatkom VI. ili VIII. i vremenske rokove primjene graničnih vrijednosti, s ciljem usvajanja dodatka o proizvodima, zajedno s mjerilima odabira takvih proizvoda.
8. Svaka će stranka, slijedom stavka 10.:
(a) primjenjivati barem mjere uklanjanja amonijaka određene u dodatku IX. i
(b) primjenjivati, gdje to smatra prikladnim, najbolje raspoložive tehnike za sprječavanje i smanjivanje emisije amonijaka, kako se navodi u smjernici V., usvojenoj na sedamnaestom zasjedanju Izvršnog tijela (Odluka 1999/1) i u svim njihovim izmjenama i dopunama.
9. Stavak 10. primjenjivat će se na svaku stranku:
(a) čija je ukupna kopnena površina veća od 2 milijuna četvornih kilometara,
(b) čije godišnje emisije sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i/ili hlapivih organskih spojeva koje pridonose zakiseljavanju, eutrofikaciji ili stvaranju ozona u područjima u nadležnosti jedne ili više drugih stranaka, potječu prvenstveno iz područja u njezinoj nadležnosti koje se nalazi na popisu PEMA-a u dodatku III. i koja je u tom smislu predočila dokumentaciju u skladu s podstavkom (c),
(c) koja je, po potpisivanju, ratifikaciji, prihvatu, odobrenju odnosno pristupu ovom Protokolu, podnijela opis zemljopisnog obuhvata jednog ili više PEMA-a za jednu ili više onečišćujućih tvari, uz popratnu dokumentaciju, za uključenje u dodatak III., i
(d) koja je, po potpisivanju, ratifikaciji, prihvatu, odobrenju odnosno pristupu ovom Protokolu, navela svoju namjeru postupanja u skladu s ovim stavkom.
10. Od stranke na koju se odnosi ovaj stavak očekuje se:
(a) ako se nalazi unutar zemljopisnog obuhvata EMEP-a, pridržavanje odredbi ovog članka i dodatka II. samo unutar odgovarajućeg PEMA-a za svaku onečišćujuću tvar za koje je PEMA unutar njezine nadležnosti uključeno u dodatak III.; ili
(b) ako se ne nalazi unutar zemljopisnoga obuhvata EMEP-a, zahtijevalo pridržavanje odredbi stavaka 1., 2., 3., 5., 6. i 7. i dodatka II., samo unutar odgovarajućeg PEMA-a za svaku onečišćujuću tvar (dušikovi oksidi, sumpor i/ili hlapivi organski spojevi) za koje je PEMA unutar njezine nadležnosti uključeno u dodatak III., a ne očekuje se njezino pridržavanje odredbi stavka 8. ni u kojem dijelu područja njezine nadležnosti.
11. Kanada i Sjedinjene Američke Države će, po ratifikaciji, prihvatu, odobrenju odnosno pristupu ovom Protokolu, Izvršnom tijelu dostaviti svoje pojedinačne (odgovarajuće) obveze smanjenja emisija s obzirom na sumpor, dušikove okside i hlapive organske spojeve radi njihovog automatskog uključenja u dodatak III.
12. Stranke će, slijedom ishoda prvog razmatranja prema članku 10. stavku 2. i ne kasnije od godine dana po okončanju rečene ocjene, započeti s pregovorima o daljnjim obvezama smanjenja emisija.

Članak 4.
RAZMJENA INFORMACIJA I TEHNOLOGIJE

1. Stranke će, sukladno svojim zakonima, propisima i praksi i u skladu s njezinim obvezama prema ovom Protokolu, stvarati povoljne uvjete kako bi omogućile razmjenu informacija, tehnologija i tehnika namijenjenih smanjenju emisija sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva, između ostalog, kroz promicanje:
(a) razvoja i dopunjavanja baza podataka o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući one za povećanje energetske učinkovitosti, plamenika s malim emisijama i dobre prakse zaštite okoliša u poljoprivredi,
(b) razmjene informacija i iskustava u razvoju manje štetnih prometnih sustava,
(c) izravnih industrijskih doticaja i suradnje, uključujući zajednička ulaganja,
(d) pružanja tehničke pomoći.
2. U promicanju djelatnosti iz stavka 1., svaka će stranka stvoriti povoljne uvjete kako bi omogućila doticaje i suradnju među odgovarajućim organizacijama i pojedincima u privatnom i javnom sektoru, koji mogu osigurati tehnologiju, usluge planiranja i upravljanja, opremu ili sredstva.

Članak 5.
SVIJEST JAVNOSTI

1. Svaka će stranka, sukladno svojim zakonima, propisima i praksi, promicati pružanje informacija svekolikoj javnosti, uključujući informacije o:
(a) godišnjim nacionalnim emisijama sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva i napredak prema postizanju nacionalnih gornjim vrijednostima emisija ili drugim obvezama iz članka 3.,
(b) taloženju i koncentracijama odgovarajućih onečišćujućih tvari i, gdje je to primjenjivo, taloženje i koncentracije u odnosu na kritična opterećenja i razine iz članka 2.,
(c) razinama troposferskog ozona, i
(d) strategijama i mjerama koje se primjenjuju ili će se primjenjivati za smanjivanje problema onečišćenja zraka kojima se bavi ovaj protokol a koji su navedeni u članku 6.
2. Uz to, svaka stranka može omogućiti javnu dostupnost informacija u pogledu smanjivanja emisija, uključujući informacije o:
(a) manje štetnim gorivima, obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnosti, uključujući njihovu uporabu u prometu,
(b) hlapivim organskim spojevima u proizvodima, uključujući označivanje,
(c) mogućnostima gospodarenja otpadom koji sadrži hlapive organske spojeve,
(d) dobroj poljoprivrednoj praksi usmjerenoj na smanjenje emisija amonijaka,
(e) učincima na zdravlje i okoliš vezanima uz onečišćujuće tvari na koje se odnosi ovaj protokol, i
(f) koracima koje pojedinci i industrije mogu poduzeti kako bi pomogli smanjenju emisija onečišćujućih tvari na koja se odnosi ovaj Protokol.

Članak 6.
STRATEGIJE, POLITIKE, PROGRAMI, MJERE I INFORMACIJE

1. Svaka će stranka, prema potrebi i na temelju čvrstih znanstvenih i gospodarskih mjerila, kako bi omogućila provedbu svojih obveza prema članku 3.:
(a) usvojiti prateće strategije, politike i mjere bez prekomjernog odgađanja, po stupanju ovog Protokola na snagu za dotičnu stranku,
(b) primjenjivati mjere kojima će nadzirati i smanjivati emisije sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva,
(c) primjenjivati mjere kojima će poticati porast energetske efikasnosti i uporabu obnovljive energije,
(d) primjenjivati mjere kojima će smanjivati uporabu onečišćujućih goriva,
(e) razvijati i uvoditi manje štetne prometne sustave i promicati upravljačke prometne sustave koji će utjecati na smanjenje ukupnih emisija iz cestovnog prometa,
(f) primjenjivati mjere kojima će poticati razvoj i uvođenje nisko-onečišćujućih procesa i proizvoda, vodeći računa o smjernicama I. do V., usvojenima na sedamnaestom zasjedanju Izvršnog tijela (Odluka 1999/1) i svih njihovih izmjena,
(g) poticati provedbu programa upravljanja, uključujući dobrovoljne programe, s ciljem smanjenja emisija i uporabu ekonomskih instrumenata, vodeći računa o smjernici VI., usvojenoj na sedamnaestom zasjedanju Izvršnog tijela (Odluka 1999/1) i svih njezinih izmjena,
(h) provoditi i razrađivati politiku i mjere u skladu s vlastitim nacionalnim okolnostima, kao što je postupno smanjenje ili ukidanje tržišnih nedostataka, fiskalnih poticaja, poreznih ili carinskih olakšica i subvencija u svim sektorima u kojima dolazi do emisije sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva a koji se odvijaju suprotno cilju ovog Protokola, te primjenjivati tržišne instrumente i
(i) primjenjivati mjere, gdje je to isplativo, smanjenja emisija iz otpadnih proizvoda koji sadrže hlapive organske tvari.
2. Svaka će stranka prikupljati i održavati informacije o sljedećem:
(a) stvarnim razinama emisija sumpora, dušikovih spojeva i hlapivih organskih spojeva, kao i koncentracija navedenih spojeva i ozona u zraku i njihovog taloženja, vodeći računa, za one stranke unutar zemljopisnog obuhvata EMEP-a, o planu rada EMEP-a, i
(b) učincima koncentracija sumpora, dušičnih spojeva, hlapivih organskih spojeva i ozona u zraku i njihovog taloženja na ljudsko zdravlje, kopnene i vodene ekosustave i materijale.
3. Svaka stranka može poduzeti mjere strože od onih koje zahtijeva ovaj Protokol.

Članak 7.
IZVJEŠĆIVANJE

1. Sukladno svojim zakonima i propisima u skladu s obvezama prema ovom Protokolu:
(a) Svaka će stranka, putem izvršnog tajnika Komisije, izvješćivati Izvršno tijelo, u vremenskim razmacima koje odrede stranke na zasjedanju Izvršnoga tijela, o mjerama koje je poduzela glede provedbe ovog Protokola. Osim toga:
(i) kada stranka u odnosu na članak 3. stavke 2. i 3., primjenjuje različite strategije smanjenja emisija, ona mora dokumentirati primijenjene strategije i svoje pridržavanje uvjeta iz tog stavka,
(ii) kada stranka utvrdi tehničku ili gospodarsku neizvedivost određene granične vrijednosti iz članka 3. stavka 3., uzimajući u obzir troškove i prednosti, dotična će stranka o tome izvijestiti i dati obrazloženje.
(b) Svaka stranka koja se nalazi unutar zemljopisnoga obuhvata EMEP-a će, putem izvršnog tajnika Komisije, prosljeđivati EMEP-u, u vremenskim razmacima koje će odrediti Upravljačko tijelo EMEP-a, a odobriti stranke na zasjedanju Izvršnoga tijela, sljedeće informacije:
(i) razine emisija sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva, koristeći se najmanje metodologijama i vremenskom i prostornom raščlambom utvrđenima od strane Upravljačkog tijela EMEP-a,
(ii) razine emisija svake tvari i referentne godine (1990.), koristeći se istim metodologijama i vremenskom i prostornom raščlambom,
(iii) podatke o očekivanim emisijama i tekućim planovima smanjenja, i
(iv) gdje smatra prikladnim, sve izvanredne okolnosti koje opravdavaju emisije koje su privremeno više od najvećih vrijednosti za jedno ili više onečišćujućih tvari.
(c) Stranke koje se nalaze u područjima izvan zemljopisnoga obuhvata EMEP-a prosljeđivat će Izvršnom tijelu slične informacije kao u podstavku (b), ukoliko se to od njih zatraži.
2. Informacije o kojima će se izvješćivati sukladno stavku 1.(a) moraju biti u skladu s odlukom o obliku i sadržaju koju će usvojiti stranke na zasjedanju Izvršnoga tijela. Uvjeti ove odluke će se prema potrebi razmotriti, kako bi se utvrdile eventualne dodatne sastavnice glede oblika odnosno sadržaja informacija koje treba uključiti u izvješća.
3. Pravodobno prije svakoga godišnjeg zasjedanja Izvršnog tijela EMEP će dostaviti sljedeće informacije:
(a) koncentracije sumpora i dušikovih oksida u zraku i njihovo taloženje kao i, gdje je to dostupno, koncentracije hlapivih organskih spojeva i ozona u zraku i
(b) proračun sadržaja sumpora i oksidiranog kao i reduciranog dušika i odgovarajuće informacije o dalekosežnom prijenosu ozona i njegovih prethodnika.
Stranke koje se nalaze u područjima izvan zemljopisnoga obuhvata EMEP-a dostavljat će slične informacije ako Izvršno tijelo to od njih zatraži.
4. Izvršno tijelo će, u skladu s člankom 10. stavkom 2.(b) Konvencije, organizirati pripremu informacija o učincima taloženja sumpora i dušikovih spojeva i koncentracija ozona.
5. Stranke će, u redovitim razmacima, na zasjedanjima Izvršnog tijela organizirati pripremu dopunjenih informacija o izračunatoj i međunarodno najdjelotvornijoj raspodjeli smanjenja emisija za države unutar zemljopisnog obuhvata EMEP-a, uz pomoć modela cjelovite procjene, uključujući modele atmosferskog prijenosa, s ciljem dodatnog smanjenja, za potrebe članka 3. stavka 1., razlike između stvarnog taloženja sumpora i dušičnih spojeva i vrijednosti kritičnih opterećenja, kao i razlike između stvarnih koncentracija ozona i kritičnih razina ozona određenih u dodatku I., ili pak alternativne metode procjene koje odobre stranke na zasjedanju Izvršnog tijela.

Članak 8.
ISTRAŽIVANJE, RAZVOJ I PRAĆENJE

Stranke će poticati istraživanje, razvoj, praćenje stanja i suradnju u svezi s:
(a) međunarodnim usklađivanjem metoda izračunavanja i procjene nepovoljnih učinaka vezanih uz tvari kojima se bavi ovaj Protokol, koje bi se rabile u određivanju kritičnih opterećenja i kritičnih razina i, gdje je to prikladno, razradom postupaka takvog usklađivanja,
(b) usavršavanjem baza podataka o emisijama, osobito onih o amonijaku i hlapivim organskim spojevima,
(c) usavršavanjem tehnika praćenja stanja i sustava i modeliranja prijenosa, koncentracija i taloženja sumpora, dušikovih spojeva i hlapivih organskih spojeva, kao i stvaranja ozona i sekundarnih čestica,
(d) usavršavanjem znanstvenog razumijevanja o dugoročnoj sudbini emisija i njihovom učinku na hemisferne pozadinske koncentracije sumpora, dušika, hlapivih organskih spojeva, ozona i čestica, s naglaskom, posebno, na kemiju slobodne troposfere i potencijal međukontinentalnog strujanja onečišćujućih tvari,
(e) daljnjom razradom opće strategije smanjenja nepovoljnih učinaka zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja, uključujući sinergističke i kombinirane učinke;
(f) strategijama za daljnje smanjenje emisija sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva na temelju kritičnih opterećenja i kritičnih razina kao i na tehničkom razvoju, te usavršavanje modela cjelovite procjene za izračunavanje međunarodno najdjelotvornije raspodjele smanjenja emisija, vodeći računa o potrebi izbjegavanja prekomjernih troškova za bilo koju stranku. Poseban naglasak treba biti na emisijama iz poljoprivrede i prometa,
(g) utvrđivanjem vremenskih trendova i znanstvenog shvaćanja širih učinaka sumpora, dušika i hlapivih organskih spojeva i fotokemijskog onečišćenja na ljudsko zdravlje, uključujući njihov doprinos koncentracijama čestica, na okoliš, osobito zakiseljavanje i eutrofikaciju te na materijale, osobito povijesne i kulturne spomenike, uzimajući u obzir odnos između sumpornih oksida, dušikovih oksida, amonijaka, hlapivih organskih spojeva i troposferskog ozona,
(h) tehnologijama smanjivanja emisija i tehnologijama i tehnikama poboljšanja energetske učinkovitosti, očuvanja energije i uporabe obnovljive energije,
(i) djelotvornošću tehnika za uklanjanje amonijaka na seoskim gospodarstvima i njihovim učinkom na lokalno i regionalno taloženje,
(j) upravljanjem zahtjevima u prometu i razvojem i promicanjem manje štetnih vrsta prijevoza,
(k) količinskim izražavanjem i, gdje je to moguće, gospodarskim vrednovanjem dobrobiti za okoliš i ljudsko zdravlje nastalih smanjenjem emisija sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva, i
(l) razvojem instrumenata pomoću kojih će metode i rezultati ovoga rada postati široko primjenjivi i dostupni.

Članak 9.
POŠTIVANJE

Poštivanje obveza koje su stranke preuzele u okviru ovog Protokola redovito će se razmatrati. Provedbeni odbor, uspostavljen odlukom 1997/2 Izvršnog tijela na njegovom petnaestom zasjedanju, provodit će takvo razmatranje i izvješćivati na sastancima stranaka unutar Izvršnog tijela, sukladno uvjetima iz dodatka navedenoj odluci, uključujući sve njezine izmjene i dopune.

Članak 10.
RAZMATRANJE OD STRANE STRANAKA NA ZASJEDANJIMA IZVRŠNOGA TIJELA

1. Stranke će, na zasjedanjima Izvršnog tijela, sukladno stavku 2.(a) članka 10. Konvencije, razmatrati informacije što su ih dostavile stranke, EMEP i pomoćna tijela Izvršnog tijela, podatke o utjecaju koncentracija i taloženja sumpora i dušikovih spojeva i fotokemijskog onečišćenja te izvješća Provedbenog odbora iz članka 9.
2. (a) Stranke će, na zasjedanjima Izvršnog tijela, razmatrati obveze koje proizlaze iz ovog Protokola, uključujući:
(i) njihove obveze vezane uz izračunate i međunarodno najdjelotvornije raspodjele smanjenja emisija iz članka 7. stavka 5. gore i
(ii) prikladnost obveza i napredak postignut na putu prema ostvarenju ciljeva ovog Protokola.
(b) Takva razmatranja uzimat će u obzir najbolje dostupne znanstvene informacije o učincima zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja, uključujući procjene svih bitnih zdravstvenih učinaka, kritičnih razina i opterećenja, razvoja i usavršavanja modela cjelovite procjene, tehnološki razvoj, promjenjive gospodarske uvjete, napredak napravljen na bazama podataka o emisijama i tehnikama smanjivanja, s osobitim osvrtom na amonijak i hlapive organske spojeve te ispunjenje obveza koje se tiču razina emisija.
(c) Postupke, metode i vremenski raspored takvih razmatranja odredit će stranke na zasjedanju Izvršnoga tijela. Prvo takvo razmatranje počet će ne kasnije od godine dana po stupanju na snagu ovog Protokola.

Članak 11.
RJEŠAVANJE SPOROVA

1. U slučaju spora između bilo koje dvije ili više stranaka u vezi s tumačenjem odnosno primjenom ovog Protokola, stranke o kojima je riječ zatražit će rješenje spora putem pregovora ili na bilo koji drugi miroljubivi način po svom izboru. Stranke u sporu o istom će obavijestiti Izvršno tijelo.
2. Prilikom ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovom Protokolu, ili u bilo kojem trenutku nakon toga, stranka koja nije organizacija regionalne gospodarske integracije može izjaviti u pisanoj ispravi podnesenoj depozitaru da u pogledu bilo kojeg spora u vezi s tumačenjem ili primjenom Protokola, priznaje kao obvezno ipso facto i bez posebnog dogovora, u odnosu na svaku stranku koja je prihvatila istu obvezu, jedno od ili oba sljedeća sredstva za rješavanje sporova:
(a) podnošenje spora Međunarodnom sudu,
(b) arbitražu sukladno postupcima što će ih usvojiti stranke na zasjedanju Izvršnog tijela, što je prije moguće, u dodatku o arbitraži.
Stranka koja predstavlja organizaciju regionalne gospodarske integracije može podnijeti izjavu u istu svrhu, a u vezi s arbitražom sukladno postupcima o kojima se govori u prethodnom podstavku (b).
3. Izjava dana na temelju stavka 2. ostaje na snazi sve do isteka, sukladno vlastitim odredbama, ili tri mjeseca nakon što pisana obavijest o njenom opozivu bude predana depozitaru.
4. Nova izjava, obavijest o opozivu ili pak istek izjave neće ni na koji način utjecati na tekući postupak Međunarodnoga suda odnosno arbitražnog suda, osim ako stranke u sporu ne odluče drukčije.
5. Osim u slučaju da su stranke u sporu prihvatile isti način rješavanja spora iz stavka 2., ukoliko dvanaest mjeseci po obavijesti jedne stranke drugoj o postojanju spora među njima, rečene stranke nisu bile u stanju riješiti spor putem sredstava navedenih u stavku 1., spor će, na zahtjev bilo koje od strana u sporu, biti podnesen na mirenje.
6. Sukladno stavku 5. bit će osnovan odbor za mirenje. Odbor će biti sastavljen od jednakog broja članova što ih je imenovala svaka od zainteresiranih stranaka, ili, tamo gdje stranke u mirenju dijele iste interese, od strane skupine koja te interese i sama dijeli, te predsjedavajućega kojeg će zajedno odabrati na navedeni način imenovani članovi. Odbor će donijeti preporuku, koju će stranke u sporu razmotriti u dobroj vjeri.

Članak 12.
DODACI

Dodaci ovom Protokolu čine sastavni dio Protokola.

Članak 13.
IZMJENE I DOPUNE I PRILAGODBE

1. Svaka stranka može predložiti izmjene i dopune ovog Protokola. Svaka stranka Konvencije može predložiti prilagodbu dodatka II. Protokola dodavanjem mu imena, zajedno s razinama emisija, najvećim vrijednostima emisija i postotkom smanjenja emisija.
2. Predložene izmjene i dopune i prilagodbe u pisanom obliku se podnose izvršnom tajniku Komisije, koji će iste priopćiti svim strankama. Stranke će raspraviti tako predložene izmjene i dopune i prilagodbe na idućem zasjedanju Izvršnog tijela, pod uvjetom da je izvršni tajnik strankama priopćio prijedloge najmanje devedeset dana unaprijed.
3. Izmjene i dopune ovog Protokola uključujući izmjene i dopune dodataka II. do IX. usvojit će se konsenzusom stranaka prisutnih na zasjedanju Izvršnog tijela, a za stranke koje su ih prihvatile stupit će na snagu devedesetog dana nakon datuma kada je dvije trećine stranaka položilo kod depozitara svoje isprave o prihvatu navedenih izmjena i dopuna. Izmjene i dopune će za bilo koju drugu stranku stupiti na snagu devedesetoga dana nakon datuma kada je stranka položila kod depozitara svoju ispravu o prihvatu navedenih izmjena i dopuna.
4. Izmjene i dopune dodataka ovom Protokolu, osim dodataka navedenih u stavku 3., usvojit će se konsenzusom stranaka nazočnih na zasjedanju Izvršnoga tijela. Po isteku devedeset dana nakon datuma kada ih izvršni tajnik Komisije priopći strankama, sve izmjene i dopune takvih dodataka stupit će na snagu za one stranke koje nisu depozitaru podnijele obavijesti sukladno odredbama stavka 5., pod uvjetom da najmanje šesnaest stranaka nije podnijelo takvu obavijest.
5. Ukoliko neka stranka nije u mogućnosti odobriti izmjenu i dopunu dodatka, osim dodatka navedenog u stavku 3., o tome će u pisanom obliku izvijestiti depozitara u roku od devedeset dana nakon datuma obavijesti o usvajanju navedene izmjene i dopune. Depozitar će bez odgađanja izvijestiti sve stranke o svakoj takvoj zaprimljenoj obavijesti. Svaka stranka može u bilo koje vrijeme zamijeniti svoju prethodnu obavijest prihvaćanjem te, po polaganju isprave o prihvatu kod depozitara, izmjena i dopuna takvoga dodatka stupa na snagu za tu stranku.
6. Prilagodbe dodatka II. usvojit će se konsenzusom stranaka nazočnih na zasjedanju Izvršnog tijela i stupiti na snagu za sve stranke ovog Protokola devedesetog dana koji slijedi nakon datuma kada izvršni tajnik Komisije u pisanom obliku dotične stranke obavijesti o usvajanju prilagodbe.

Članak 14.
POTPISIVANJE

1. Ovaj će Protokol biti otvoren za potpisivanje u Gothenburgu (Švedska) od 30. studenoga do 1. prosinca 1999., a potom u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku do 30. svibnja 2000., državama članicama Komisije, kao i državama sa savjetodavnim statusom pri Komisiji, sukladno stavku 8. Rezolucije broj 36. (IV) Gospodarskog i socijalnog vijeća od 28. ožujka 1947., te od strane organizacija regionalnih gospodarskih integracija što ih čine suverene države članice Komisije ovlaštene za pregovaranje, sklapanje i primjenu međunarodnih ugovora po pitanjima obuhvaćenima Protokolom, pod uvjetom da su države i organizacije o kojima je riječ stranke Konvencije i navedene su u dodatku II.
2. U pitanjima unutar njihovih ovlasti, takve će organizacije regionalnih gospodarskih integracija sa svoje strane izvršavati prava i ispunjavati obveze što ih ovaj Protokol dodjeljuje njihovim državama članicama. U takvim slučajevima države članice navedenih organizacija neće moći pojedinačno izvršavati rečena prava.

Članak 15.
RATIFIKACIJA, PRIHVAT, ODOBRENJE I PRISTUP

1. Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju od strane potpisnica.
2. Ovaj će Protokol biti otvoren za pristup od 31. svibnja 2000. državama i organizacijama koje udovoljavaju uvjetima iz članka 14. stavka 1.
3. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod depozitara.

Članak 16.
DEPOZITAR

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavlja dužnost depozitara.

Članak 17.
STUPANJE NA SNAGU

1. Ovaj Protokol stupa na snagu devedesetog dana od datuma polaganja kod depozitara šesnaeste isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu.
2. Za svaku državu i organizaciju koja udovoljava zahtjevima iz članka 14. stavka 1. koja ratificira, prihvati ili odobri ovaj Protokol, ili istom pristupa nakon polaganja šesnaeste isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, Protokol stupa na snagu devedesetog dana od datuma kada takva stranka položi svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu.

Članak 18.
POVLAČENJE

U svakom trenutku po proteku pet godina od datuma kada je ovaj Protokol stupio na snagu za neku stranku, ta se stranka može iz njega povući pisanom obaviješću depozitaru. Svako takvo povlačenje stupa na snagu nakon isteka devedesetog dana od datuma na koji je depozitar zaprimio obavijest o povlačenju, ili onog kasnijeg datuma koji se može navesti u obavijesti o povlačenju.

Članak 19.
VJERODOSTOJNI TEKSTOVI

Izvornik ovog Protokola, čiji su engleski, francuski i ruski tekst jednako vjerodostojni, položit će se kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.
U POTVRDU TOGA, niže potpisani, u tu svrhu propisno ovlašteni, potpisali su ovaj Protokol.
Sastavljeno u Gothenburgu (Švedska), 30. studenoga 1999.

DODATAK I.
KRITIČNA OPTEREĆENJA I RAZINE
I. KRITIČNA OPTEREĆENJA KISELOSTI
A. Za stranke unutar zemljopisnog obuhvata EMEP-a

1. Kritična opterećenja kiselosti, iz članka 1., za ekosustave, utvrđuju se u skladu s Priručnikom o metodologijama i mjerilima za kartiranje kritičnih razina/opterećenja i zemljopisnih područja u kojima su oni prekoračeni u okviru Konvencije. To je najveća količina kiselih taloga koje dugoročno bez oštećenja može podnijeti neki ekosustav. Kod određivanja kritičnih opterećenja kiselosti za dušik uzimaju u obzir procesi uklanjanja dušika unutar ekosustava (npr. »hvatanje« dušika biljkama). To nije slučaj s kritičnim opterećenjima kiselosti sumpora. Objedinjeno kritično opterećenje kiselosti sumpora i dušika uzima u obzir dušik samo kada je taloženje dušika veće od procesa uklanjanja dušika unutar ekosustava. Sva kritična opterećenja o kojima izvješćuju stranke sažeta su za potrebe modela cjelovite procjene koji služi kao smjernica za određivanje gornjih vrijednosti emisija u dodatku II.
B. Za stranke u Sjevernoj Americi
2. Za istočnu Kanadu, kritično opterećenje sumporom i dušikom u šumskim ekosustavima utvrđeno je znanstvenim metodologijama i mjerilima (kanadska procjena kiselih kiša iz 1997.) koji su slični onima u Priručniku o metodologijama i mjerilima za kartiranje kritičnih razina/opterećenja i zemljopisnih područja u kojima su oni prekoračeni u okviru Konvencije. U istočnoj Kanadi vrijednost kritičnih opterećenja kiselosti određena člankom 2., odnosi se na sulfate u oborinama, izražene u kg/ha/god. Pokrajina Alberta u zapadnoj Kanadi, gdje su razine taloženja trenutačno ispod granica koje bi mogle utjecati na okoliš, usvojila je generičke sustave klasifikacije kritičnih opterećenja koji se koriste u Europi za određivanje potencijalne kiselosti tla. Potencijalna se kiselost određuje oduzimanjem ukupnog (mokrog i suhog) taloženja bazičnih kationa od taloženja sumpora i dušika. Uz kritična opterećenja potencijalne kiselosti, u Alberti su uspostavljena ciljna opterećenja i praćenje opterećenja za nadgledanje emisija zakiseljavanja.
3. Za Sjedinjene Američke Države, učinak zakiseljavanja određuje se procjenom osjetljivosti ekosustava, ukupne opterećenosti zakiseljujućim tvarima unutar ekosustava i nesigurnosti povezanih s procesom uklanjanja dušika u ekosustavu.
4. Ova opterećenja i učinci rabe se u modelima cjelovite procjene i služe kao smjernica za određivanje najvećih vrijednosti i/ili smanjenja emisija za Kanadu i Sjedinjene Američke Države u dodatku II.

II. KRITIČNA OPTEREĆENJA HRANJIVOG DUŠIKA

Za stranke unutar zemljopisnog područja EMEP-a
5. Kritična opterećenja ekosustava hranjivim dušikom (eutrofikacija), iz članka 1., utvrđuju se u skladu s Priručnikom o metodologijama i mjerilima za kartiranje kritičnih razina/opterećenja i zemljopisnih područja u kojima su oni prijeđeni u okviru Konvencije. To je najveća količina taloženja dušika koji utječe na eutrofikaciju koje dugoročno bez oštećenja može podnijeti neki ekosustav. Sva kritična opterećenja o kojima izvješćuju stranke sažeta su za potrebe modela cjelovite procjene koji služi kao smjernica za određivanje najvećih vrijednosti emisija u dodatku II.

III. KRITIČNE RAZINE OZONA

A. Za stranke unutar zemljopisnog obuhvata EMEP-a

6. Kritične razine ozona, iz članka 1., utvrđuju se radi zaštite biljaka u skladu s Priručnikom o metodologijama i mjerilima za kartiranje kritičnih razina/opterećenja i zemljopisnih područja u kojima su oni prekoračeni u okviru Konvencije. One se izražavaju kao ukupna izloženost preko granične koncentracije ozona, koja iznosi 40 ppb (dijelova na bilijun obujma). Ovaj indeks izloženosti označuje se AOT40 (akumulirana izloženost preko granične vrijednosti 40 ppb). AOT40 se izračunava kao zbroj razlika između satne koncentracije (u ppb) i 40 ppb za svaki sat u kojem koncentracija prekoračuje 40 ppb.
7. Za određivanje ugroženih područja u kojima je prijeđena kritična razina ozona korištena je dugoročna kritična razina ozona za usjeve, s indeksom AOT40 od 3000 ppb/h za razdoblje svibanj-srpanj (tipično razdoblje uzgoja) i vrijeme dnevnog svjetla. Cilj modela cjelovite procjene, koji u ovom Protokolu služi kao smjernica za određivanje najvećih vrijednosti emisija u dodatku II., bilo je specifično smanjenje vrijednosti koje prelaze kritične vrijednosti. Smatra se kako dugoročna kritična razina ozona za usjeve štiti i druge biljke, kao što je drveće i prirodna vegetacija. Znanstvenici rade na razvoju raznovrsnijeg tumačenja prelaženja kritičnih razina ozona za vegetaciju.
8. Kritična razina ozona za ljudsko zdravlje izražena je u Smjernici o kakvoći zraka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), gdje je razina ozona 120 µg/m³ kao 8-satni prosjek. U suradnji s Regionalnim uredom WHO-a za Europu (WHO/EURO), kritična razina izražena kao AOT60 (akumulirana izloženost preko granične vrijednosti 60 ppb, tj. 120 µg/m³), izračunata za jednogodišnje razdoblje, usvojena je kao zamjena za WHO-vu Smjernicu o kakvoći zraka, za potrebe modela cjelovite procjene. Cilj modela cjelovite procjene, koji u ovom Protokolu služi kao smjernica za određivanje najvećih vrijednosti emisija u dodatku II., bilo je specifično smanjenje vrijednosti koje prelaze kritične.

B. Za stranke u Sjevernoj Americi

9. Za Kanadu se kritične razine ozona utvrđuju radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša i rabe za uspostavu kanadskog standarda za ozon. Najveće vrijednosti emisija u dodatku II. određene su prema razini potrebnoj za postizanje kanadskog standarda za ozon.
10. Za Sjedinjene Američke Države su kritične razine ozona utvrđene radi zaštite javnog zdravlja i zaštite javne dobrobiti od svih poznatih ili očekivanih nepovoljnih učinaka, a rabe se za uspostavu nacionalnog standarda kakvoće vanjskog zraka. Model cjelovite procjene i standard kakvoće zraka služe kao smjernice za određivanje najvećih vrijednosti i/ili smanjenja emisija za Sjedinjene Američke Države u dodatku II.

DODATAK II.
GORNJE GRANICE EMISIJA

Gornje granice emisija navedene u sljedećim tablicama odnose se na odredbe članka 3. stavka 1. i 10. ovog Protokola. Razine emisija iz 1980. i 1990. i postotak smanjenja emisija navedeni su samo kao informacije.
Tablica 1. GORNJE GRANICE EMISIJA ZA SUMPOR (tisuće tona SO₂ godišnje)
 

 

Razine emisija

 

Gornje granice emisija
za 2010.

 

Postotak smanjenja emisija
za 2010.

(bazna
godina 1990.)

Stranka

 

1980.

 

1990.

 

Armenija

 

141

 

73

 

73

 

0%

 

Austrija

 

400

 

91

 

39

 

-57%

 

Bjelorusija

 

740

 

637

 

480

 

-25%

 

Belgija

 

828

 

372

 

106

 

-72%

 

Bugarska

 

2050

 

2008

 

856

 

-57%

 

Kanada nacionalnoa/

 

4643

 

3236

 

 

 

PEMA (SOMA)

 

3135

 

1873

 

 

 

Hrvatska

 

150

 

180

 

70

 

-61%

 

Češka Republika

 

2257

 

1876

 

283

 

-85%

 

Danska

 

450

 

182

 

55

 

-70%

 

Finska

 

584

 

260

 

116

 

-55%

 

Francuska

 

3208

 

1269

 

400

 

-68%

 

Njemačka

 

7514

 

5313

 

550

 

-90%

 

Grčka

 

400

 

509

 

546

 

7%

 

Mađarska

 

1633

 

1010

 

42

 

-76%

 

Irska

 

222

 

178

 

42

 

-76%

 

Italija

 

3757

 

1651

 

500

 

-70%

 

Latvija

 

-

 

119

 

107

 

-10%

 

Lihtenštajn

 

0,39

 

0,15

 

0,11

 

-27%

 

Litva

 

311

 

222

 

145

 

-35%

 

Luksemburg

 

24

 

15

 

4

 

-73%

 

Nizozemska

 

490

 

202

 

50

 

-75%

 

Norveška

 

137

 

53

 

22

 

-58%

 

Poljska

 

4100

 

3210

 

1397

 

-56%

 

Portugal

 

266

 

362

 

170

 

-53%

 

Republika Moldova

 

308

 

265

 

135

 

-49%

 

Rumunjska

 

1055

 

1311

 

918

 

-30%

 

Ruska Federacijab/

 

7161

 

4460

 

 

 

PEMA

 

1062

 

1133

 

635

 

-44%

 

Slovačka

 

780

 

543

 

110

 

-80%

 

Slovenija

 

235

 

194

 

27

 

-86%

 

Španjolska

 

2959

 

2182

 

774

 

-65%

 

Švedska

 

491

 

119

 

67

 

-44%

 

Švicarska

 

116

 

43

 

26

 

-40%

 

Ukrajina

 

3849

 

2782

 

1457

 

-48%

 

Ujedinjeno Kraljevstvo

 

4863

 

3731

 

625

 

-83%

 

Sjedinjene Američke Državec/

 

 

 

 

 

Europska Zajednica

 

26456

 

16436

 

4059

 

-75%

 

 

a/ Nakon ratifikacije, prihvata, odobrenja, ili pristupa ovom Protokolu Kanada će dostaviti najveću vrijednost emisije sumpora, bilo na nacionalnoj razini ili za PEMA i nastojat će navesti gornju graničnu vrijednost za 2010. godinu. PEMA za sumpor bit će PEMA (SOMA - Sulphur Oxides Management Area – područje upravljanja sumpornim oksidima) određen prema dodatku Protokola o daljnjem smanjenju emisija sumpora, usvojenog u Oslu 14. lipnja 1994., kao PEMA za jugoistočnu Kanadu. To je područje od 1 milijuna km2 koje obuhvaća cjelokupni teritorij pokrajina Prince Edward Island, Nova Scotia i New Brunswick, cjelokupni teritorij pokrajine Quebec južno od ravne linije koja spaja Havre i St.Pierre na sjevernoj obali zaljeva Saint Lawrence i točku na kojoj granica između pokrajina Quebec i Ontario presijeca obalu zaljeva James te cjelokupni teritorij pokrajine Ontario južno od ravne linije koja spaja točku na kojoj granica između pokrajina Quebec i Ontario presijeca obalu zaljeva James i rijeku Nipigon u blizini sjeverne obale jezera Superior.
b/ Brojčani iznosi odnose se na europski dio unutar područja EMEP-a.
c/ Nakon ratifikacije, prihvata, odobrenja, ili pristupa ovom Protokolu, Sjedinjene Američke Države će za uključenje u ovaj dodatak dostaviti: (a) specifične mjere smanjenja emisija sumpora primjenjive na pokretne i stacionarne izvore, koje se primjenjuju ili na nacionalnoj razini ili za PEMA ako je ova zemlja dostavila PEMA za sumpor za uključenje u dodatak III.; (b) vrijednost ukupnih procijenjenih razina emisija sumpora za 1990., ili na nacionalnoj razini ili za PEMA; (c) indikativnu vrijednost za ukupne razine emisija sumpora za 2010., ili na nacionalnoj razini ili za PEMA; i (d) uz to vezane procjene postotnog smanjenja emisija sumpora. Točka (b) uključit će se u tablicu, dok će se točke (a), (c) i (d) uključiti u objašnjenje ispod tablice.
Tablica 2. GORNJE GRANICE EMISIJA ZA DUŠIKOVE OKSIDE (tisuće tona NO₂ godišnje)
 

Stranka

 

Razine emisija 1990.

 

Gornje granice emisija za 2010.

 

Postotak smanjenja emisija za 2010.

(bazna godina 1990.)

Armenija

 

46

 

46

 

0%

 

Austrija

 

194

 

107

 

-45%

 

Bjelorusija

 

285

 

255

 

-11%

 

Belgija

 

339

 

181

 

-47%

 

Bugarska

 

361

 

266

 

-26%

 

Kanadaa/

 

2104

 

 

 

Hrvatska

 

87

 

87

 

0%

 

Češka Republika

 

742

 

286

 

-61%

 

Danska

 

282

 

127

 

-55%

 

Finska

 

300

 

170

 

-43%

 

Francuska

 

1882

 

860

 

-54%

 

Njemačka

 

2693

 

1081

 

-60%

 

Grčka

 

343

 

344

 

0%

 

Mađarska

 

238

 

198

 

-17%

 

Irska

 

115

 

65

 

-43%

 

Italija

 

1938

 

1000

 

-48%

 

Latvija

 

93

 

84

 

-10%

 

Lihtenštajn

 

0,63

 

0,37

 

-41%

 

Litva

 

158

 

110

 

-30%

 

Luksemburg

 

23

 

11

 

-52%

 

Nizozemska

 

580

 

266

 

-54%

 

Norveška

 

218

 

156

 

-28%

 

Poljska

 

1280

 

879

 

-31%

 

Portugal

 

348

 

260

 

-25%

 

Republika Moldova

 

100

 

90

 

-10%

 

Rumunjska

 

546

 

437

 

-20%

 

Ruska Federacijab/

 

3600

 

 

 

PEMA

 

360

 

265

 

-26%

 

Slovačka

 

225

 

130

 

-42%

 

Slovenija

 

62

 

45

 

-27%

 

Španjolskab/

 

1113

 

847

 

-24%

 

Švedska

 

338

 

148

 

-56%

 

Švicarska

 

166

 

79

 

-52%

 

Ukrajina

 

1888

 

1222

 

-35%

 

Ujedinjeno Kraljevstvo

 

2673

 

1181

 

-56%

 

Sjedinjene Američke
Državec/

 

 

 

 

Europska Zajednica

 

13161

 

6671

 

-49%

 

 

a/ Nakon ratifikacije, prihvata, odobrenja, ili pristupa ovom Protokolu Kanada će dostaviti razine emisija za 1990. i gornje granice emisija dušikovih oksida za 2010., bilo na nacionalnoj razini ili za PEMA za dušične okside, ako ga je dostavila.
b/ Brojčani iznosi odnose se na europski dio unutar područja EMEP-a.
c/ Nakon ratifikacije, prihvata, odobrenja, ili pristupa ovom Protokolu, Sjedinjene Američke Države će za uključenje u ovaj dodatak dostaviti: (a) specifične mjere smanjenja emisija dušikovih oksida primjenjive na pokretne i stacionarne izvore, koje se primjenjuju ili na nacionalnoj razini ili za PEMA ako je dostavila PUEO za dušikove okside za uključenje u dodatak III.; (b) vrijednost ukupnih procijenjenih razina emisija dušikovih oksida za 1990., ili na nacionalnoj razini ili za PEMA; (c) indikativnu vrijednost za ukupne razine emisija dušikovih oksida za 2010., ili na nacionalnoj razini ili za PEMA; i (d) uz to vezane procjene postotnog smanjenja emisija dušikovih oksida. Točka (b) uključit će se u tablicu, dok će se točke (a), (c) i (d) uključiti u objašnjenje ispod tablice.
Tablica 3. GORNJE GRANICE EMISIJA ZA AMONIJAK (tisuće tona NH₃ godišnje)
 

Stranka

 

Razine emisija

1990.

Gornje granice emisija za 2010.

 

Postotak smanjenja emisija za 2010.

(bazna godina 1990.)

Armenija

 

25

 

25

 

0%

 

Austrija

 

81

 

66

 

-19%

 

Bjelorusija

 

219

 

158

 

-28%

 

Belgija

 

107

 

74

 

-31%

 

Bugarska

 

144

 

108

 

-25%

 

Hrvatska

 

37

 

30

 

-19%

 

Češka Republika

 

156

 

101

 

-35%

 

Danska

 

122

 

69

 

-43%

 

Finska

 

35

 

31

 

-11%

 

Francuska

 

814

 

780

 

-4%

 

Njemačka

 

764

 

550

 

-28%

 

Grčka

 

80

 

73

 

-9%

 

Mađarska

 

124

 

90

 

-27%

 

Irska

 

126

 

116

 

-8%

 

Italija

 

466

 

419

 

-10%

 

Latvija

 

44

 

44

 

0%

 

Lihtenštajn

 

0,15

 

0,15

 

0%

 

Litva

 

84

 

84

 

0%

 

Luksemburg

 

7

 

7

 

0%

 

Nizozemska

 

226

 

128

 

-43%

 

Norveška

 

23

 

23

 

0%

 

Poljska

 

508

 

468

 

-8%

 

Portugal

 

98

 

108

 

10%

 

Republika Moldova

 

49

 

42

 

-14%

 

Rumunjska

 

300

 

210

 

-30%

 

Ruska Federacijaa/

 

1191

 

 

 

PEMA

 

61

 

49

 

-20%

 

Slovačka

 

62

 

39

 

-37%

 

Slovenija

 

24

 

20

 

-17%

 

Španjolskaa/

 

351

 

353

 

1%

 

Švedska

 

61

 

57

 

-7%

 

Švicarska

 

72

 

63

 

-13%

 

Ukrajina

 

729

 

592

 

-19%

 

Ujedinjeno Kraljevstvo

 

333

 

297

 

-11%

 

Europska Zajednica

 

3671

 

3129

 

-15%

 

 

a/ Brojčani iznosi odnose se na europski dio unutar područja EMEP-a.
Tablica 4. GORNJE GRANICE EMISIJA ZA HLAPIVE ORGANSKE SPOJEVE (tisuće tona HOS-eva godišnje)
 

Stranka

 

Razine emisija 1990.

 

Gornje granice emisija za 2010.

 

Postotak smanjenja emisija za 2010.

(bazna godina 1990.)

Armenija

 

81

 

81

 

0%

 

Austrija

 

351

 

159

 

-55%

 

Bjelorusija

 

533

 

309

 

-42%

 

Belgija

 

324

 

144

 

-56%

 

Bugarska

 

217

 

185

 

-15%

 

Kanadaa/

 

2880

 

 

 

Hrvatska

 

105

 

90

 

-14%

 

Češka Republika

 

435

 

220

 

-49%

 

Danska

 

178

 

85

 

-52%

 

Finska

 

209

 

130

 

-38%

 

Francuska

 

2957

 

1100

 

-63%

 

Njemačka

 

3195

 

995

 

-69%

 

Grčka

 

373

 

261

 

-30%

 

Mađarska

 

205

 

137

 

-33%

 

Irska

 

197

 

55

 

-72%

 

Italija

 

2213

 

1159

 

-48%

 

Latvija

 

152

 

136

 

-11%

 

Lihtenštajn

 

1,56

 

0,86

 

-45%

 

Litva

 

103

 

92

 

-11%

 

Luksemburg

 

20

 

9

 

-55%

 

Nizozemska

 

502

 

191

 

-62%

 

Norveška

 

310

 

195

 

-37%

 

Poljska

 

831

 

800

 

-4%

 

Portugal

 

640

 

202

 

-68%

 

Republika Moldova

 

157

 

100

 

-36%

 

Rumunjska

 

616

 

523

 

-15%

 

Ruska Federacijab/

 

3566

 

 

 

PEMA

 

203

 

165

 

-19%

 

Slovačka

 

149

 

140

 

-6%

 

Slovenija

 

42

 

40

 

-5%

 

Španjolskab/

 

1094

 

669

 

-39%

 

Švedska

 

526

 

241

 

-54%

 

Švicarska

 

292

 

144

 

-51%

 

Ukrajina

 

1369

 

797

 

-42%

 

Ujedinjeno Kraljevstvo

 

2555

 

1200

 

-53%

 

Sjedinjene Američke
Državec/

 

 

 

 

Europska Zajednica

 

15353

 

6600

 

-57%

 

 

a/ Nakon ratifikacije, prihvata, odobrenja, ili pristupa ovom Protokolu Kanada će dostaviti razine emisija za 1990. i gornje granice emisija hlapivih organskih spojeva za 2010., bilo na nacionalnoj razini ili za PEMA za hlapive organske spojeve, ako ga je dostavila.
b/ Brojčani iznosi odnose se na europski dio unutar područja EMEP-a.
c/ Nakon ratifikacije, prihvata, odobrenja, ili pristupa ovom Protokolu, Sjedinjene Američke Države će za uključenje u ovaj dodatak dostaviti: (a) specifične mjere smanjenja emisija hlapivih organskih spojeva primjenjive na pokretne i stacionarne izvore, koje se primjenjuju ili na nacionalnoj razini ili za PEMA ako je dostavila PEMA za hlapive organske spojeve za uključenje u dodatak III.; (b) vrijednost ukupnih procijenjenih razina emisija hlapivih organskih spojeva za 1990., ili na nacionalnoj razini ili za PEMA; (c) indikativnu vrijednost za ukupne razine emisija hlapivih organskih spojeva za 2010., ili na nacionalnoj razini ili za PEMA; i (d) uz to vezane procjene postotnog smanjenja emisija hlapivih organskih spojeva. Točka (b) uključit će se u tablicu, dok će se točke (a), (c) i (d) uključiti u objašnjenje ispod tablice.

DODATAK III.
ODREĐENO PODRUČJE UPRAVLJANJA EMISIJAMA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI (PEMA)

Za potrebe ovog Protokola navode se sljedeća PEMA:
PEMA Ruske Federacije
To je područje Murmanskog okruga, Republike Karelije, Lenjingradskog okruga (uključivo sa Sankt Petersburgom), Pskovskog okruga, Novgorodskog okruga i Kalinjingradskog okruga. Granica PEMA-a podudara se s državnim i administrativnim granicama ovih sastavnih cjelina Ruske Federacije.

DODATAK IV.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA SUMPORA IZ STACIONARNIH IZVORA

1. Odlomak A odnosi se na stranke osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, odlomak B odnosi se na Kanadu, a odlomak C na Sjedinjene Američke Države.
A. Stranke osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Država
2. Za potrebe odlomka A, osim tablice 2. i stavka 11. i 12., granična vrijednost znači količinu plinovite tvari sadržane u otpadnim plinovima uređaja koja se ne smije prekoračiti. Ako nije drugačije navedeno, izračunava se kao masa onečišćujuće tvari u odnosu na količinu otpadnog plina (izraženo u mg/m³), s pretpostavkom normalnih uvjeta temperature i tlaka za suhi plin (volumen na temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa). Što se tiče udjela kisika u otpadnom plinu, za svaku kategoriju izvora primjenjive su vrijednosti iz donje tablice. Razrjeđivanje radi snižavanja koncentracija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima nije dopušteno. Uključivanje, isključivanje i održavanje opreme je izuzeto.
3. Emisije će se pratiti 1/ u svim slučajevima te će se provjeravati pridržavanje graničnih vrijednosti. Metode provjere mogu obuhvaćati stalna ili povremena mjerenja, odobrenje tipa, ili bilo kakvu drugu tehnički prihvatljivu metodu.
4. Uzorkovanje i analize onečišćujućih tvari, kao i referentne mjerne metode za baždarenje svakog mjernog sustava, provodit će se prema normama koje je odredio Europski odbor za normizaciju (CEN) ili Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO). U tijeku izrade CEN ili ISO norma primjenjivat će se nacionalne norme.
5. Kada emisije SO₂ prijeđu 75 kg/h, treba provoditi kontinuirano mjerenja emisija.
6. Kod kontinuiranog mjerenja na novom postrojenju, ako izračunate srednje dnevne vrijednosti ne prelaze graničnu vrijednost te ako niti jedna satna vrijednost ne prelazi graničnu vrijednost za 100%, postignuta je sukladnost sa standardima za emisije.
7. Kod kontinuiranih mjerenja na postojećem postrojenju, ako (a) nijedna srednja mjesečna vrijednost ne prelazi granične vrijednosti i (b) ako 97% svih 48-satnih srednjih vrijednosti ne prelazi 110% granične vrijednosti, postignuta je sukladnost sa standardima za emisije.
8. Kod povremenih mjerenja, najmanji je uvjet da srednja vrijednost odgovarajućeg broja mjerenja u reprezentativnim uvjetima ne prelazi vrijednost standarda za emisije i tada je postignuta sukladnost sa standardima emisije.
9. Kotlovi i procesni grijači toplinske snage preko 50 MWth:

Tablica 1. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA SOX IZ
LOŽIŠTAa/
 

 

Toplinska
snaga (MWth)

 

Granična vrijednost

(mg SO₂/Nm³)b/

Učinkovitost zamjene krutih goriva

 

Kruta i tekuća goriva, nova postrojenja

 

50 – 100

 

850

 

90%d/

 

100 –300

 

850 – 200c/

(linearno
smanjivanje)

92%d/

 

> 300

 

200c/

 

95%d/

 

Kruta goriva, postojeća
postrojenja

 

50 – 100

 

2000

 

 

100 – 500

 

2000 – 400 (linearno smanjivanje)

 

 

> 500

 

400

 

 

50 – 150

 

 

40%

 

150 – 500

 

 

40 – 90%

(linearno
povećanje)

> 500

 

 

90%

 

Tekuća goriva, postojeća
postrojenja

 

50 – 300

 

1700

 

 

300 – 500

 

1700 – 400 (linearno smanjivanje)

 

 

> 500

 

400

 

 

Plinovita goriva općenito, nova i postojeća
postrojenja

 

 

35

 

 

Ukapljeni plin, nova i postojeća postrojenja

 

 

5

 

 

Niskokalorični plinovi (npr. isplinjavanje rafinerijskih ostataka ili izgaranje plinova iz koksare)

 

 

novi 400

postojeći 800

 

Plinovi iz
visokih peći

 

 

novi 200

postojeći 800

 

Novo postrojenje za izgaranje u rafinerijama (prosjek svih novih uređaja za izgaranje)

 

> 50

(ukupni kapacitet rafinerije)

600

 

 

Postojeće postrojenje za izgaranje u rafinerijama (prosjek svih postojećih uređaja za izgaranje)

 

 

1000

 

 

 

a/ Osobito, granične vrijednosti nisu primjenjive na:
– postrojenje u kojem se proizvodi izgaranja rabe izravno za grijanje, sušenje ili kakav drugi oblik obrade predmeta ili materijala, npr. peći za dogrijavanje, peći za toplinsku obradu;
– postrojenje za naknadno izgaranje (prečistači), tj. svaki tehnički uređaj namijenjen pročišćavanju otpadnih plinova putem izgaranja, koji nije zasebno postrojenje za izgaranje;
– uređaj za obnavljanje katalizatora katalitičkog krekiranja;
– uređaj za pretvaranje vodikovog sulfida u sumpor;
– kemijski reaktori (reaktori za korištenje u kemijskoj industriji);
– koksne peći;
– rekuperatori;
– spalionice otpada; i
– postrojenje na dieselski, benzinski ili plinski motorni pogon ili pokretano plinskim turbinama, bez obzira na korišteno gorivo;
b/ Referentni udio O₂ je 6% za kruta goriva i 3% za ostala goriva.
c/ 400 s teškim loživim uljem S <0,25%.
d/ Ako postrojenje dostigne 300 mg/Nm³ SO₂, može se izuzeti od primjene učinkovitog uklanjanja.
10. Plinsko ulje:
Tablica 2. GRANIČNE VRIJEDNOSTI SADRŽAJA SUMPORA U PLINSKOM ULJUa/
 

 

Sadržaj sumpora (maseni postotak)

 

Plinsko ulje

 

< 0,2 nakon 1. srpnja 2000.

< 0,1 nakon 1. siječnja 2008.

 

a/ »Plinsko ulje« označava svaku naftnu prerađevinu u okviru HS 2710, ili svaku naftnu prerađevinu koja zahvaljujući svojim destilacijskim ograničenjima pripada u kategoriju srednjih destilata, namijenjenih uporabi kao gorivo i čiji se obujam u omjeru najmanje 85%, uključujući gubitke u destilaciji, destilira na 350 °C. Ova definicija ne obuhvaća goriva koja se koriste u cestovnim i necestovnim vozilima i poljoprivrednim vučnim vozilima. Plinsko ulje namijenjeno morskim plovilima obuhvaćeno je ovom definicijom ako odgovara gornjem opisu ili njegova viskoznost ili gustoća ulaze u okvire vrijednosti za viskozitet odnosno gustoću definiranih za morske destilate u tablici I. norme ISO 8217 (1996.).
11. Postrojenje Clausovog tipa (Claus postrojenje): za postrojenje koje proizvodi više od 50 Mg sumpora dnevno:
(a) uklanjanje sumpora 99,5% za novo postrojenje,
(b) uklanjanje sumpora 97% za postojeće postrojenje.
12. Proizvodnja titan-dioksida: u novim i postojećim postrojenjima, ispuštanje nastalo uslijed postupka varenja i kalcinacije u proizvodnji titan-dioksida smanjit će se do vrijednosti ne veće od 10 kg ekvivalenata SO₂ po Mg proizvedenog titan-dioksida.
B. Kanada
13. Granične vrijednosti za nadzor emisija sumpor-dioksida iz novih stacionarnih izvora u sljedećoj kategoriji stacionarnih izvora odredit će se na temelju raspoloživih informacija o tehnologiji nadzora i razinama, uključujući granične vrijednosti koje se primjenjuju u drugim zemljama i sljedeći dokument: Canada Gazette, I. dio. Uprava okoliša. Emisije iz proizvodnje toplinske energije – Nacionalne smjernice za nove stacionarne izvore 15. svibnja 1993., str. 1633. – 1638.
C. Sjedinjene Američke Države
14. Granične vrijednosti za nadzor emisija sumpor-dioksida iz novih stacionarnih izvora u sljedećim kategorijama stacionarnih izvora navode se sljedećim dokumentima:
(a) Jedinice za proizvodnju pare za električna postrojenja – 40. Zbornik saveznih propisa (40 Code of Federal Regulations – C.F.R.), odjeljak 60, pododjeljci D i Da;
(b) Jedinice za proizvodnju pare za industrijske, trgovačke i institucionalne potrebe – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljci Db i Dc;
(c) Postrojenja za sumpornu kiselinu – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak H;
(d) Naftne rafinerije – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak J;
(e) Postrojenja za topljenje bakrene rude – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak P;
(f) Postrojenja za topljenje cinkove rude – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak Q;
(g) Postrojenja za topljenje olovne rude – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak R;
(h) Stacionarne plinske turbine – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak GG;
(i) Prerada zemnog plina na kopnu- 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak LLL;
(j) Komore za izgaranje komunalnog otpada – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljci Ea i Eb;
(k) Spalionice bolničkog/medicinskog/zaraznog otpada – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak Ec.
Napomena
1/ Praćenje se razumijeva kao sveukupna aktivnost, uključujući mjerenje emisija, balansiranje mase i drugo. Može se provoditi kontinuirano ili povremeno.

DODATAK V.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA DUŠIKOVIH OKSIDA IZ STACIONARNIH IZVORA

1. Odlomak A primjenjuje se na stranke osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, odlomak B odnosi se na Kanadu, a odlomak C na Sjedinjene Američke Države.
A. Stranke osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Država
2. Za potrebe odlomka A, granična vrijednost znači količinu plinovite tvari sadržane u otpadnim plinovima iz postrojenja koja ne smije biti prekoračena. Ako se ne navodi drugačije, ona se izračunava kao masa onečišćujuće tvari po volumenu otpadnog plina (izraženo u mg/m³), s pretpostavkom normalnih uvjeta temperature i tlaka za suhi plin (volumen kod temperature od 273,15 K i tlaka 101,3 kPa). Ovisno o udjelu kisika u otpadnom plinu, za svaku kategoriju izvora primjenjuju su vrijednosti iz donje tablice. Razrjeđivanje radi snižavanja koncentracija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima nije dopušteno. Granične vrijednosti općenito se odnose na NO i NO₂, pod zajedničkim nazivom NOx, izraženo kao NO₂. Uključivanje, isključivanje i održavanje opreme je izuzeto.
3. Emisije će se pratiti 1/ u svim slučajevima te će se provjeravati pridržavanje graničnih vrijednosti. Metode provjere mogu obuhvaćati kontinuirana ili povremena mjerenja, odobrenje tipa, ili bilo koju drugu tehnički prihvatljivu metodu.
4. Uzorkovanje i analize onečišćujućih tvari, kao i referentne mjerne metode za baždarenje svakog mjernog sustava, provodit će se prema normama koje je odredio Europski odbor za normizaciju (CEN) ili Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO). U tijeku izrade CEN ili ISO norma primjenjivat će se nacionalne norme.
5. Kada emisije NOx prijeđu 75 kg/h, treba provoditi kontinuirano mjerenja emisija.
6. Kod kontinuiranih mjerenja, s izuzetkom postojećih uređaja za izgaranje iz tablice 1., ako izračunate srednje dnevne vrijednosti ne prelaze graničnu vrijednost te ako niti jedna satna vrijednost ne prelazi graničnu vrijednost za 100%, postignuta je sukladnost s emisijskim normama.
7. Kod kontinuiranih mjerenja za postojeće uređaje za izgaranje iz tablice 1., ako (a) nijedna srednja mjesečna vrijednost ne prelazi granične vrijednosti i (b) ako 97% svih 48-satnih srednjih vrijednosti ne prelazi graničnu vrijednost za 110%, postignuta je sukladnost sa standardima za emisije.
8. Kod povremenih mjerenja, najmanji je uvjet da srednja vrijednost odgovarajućeg broja mjerenja u reprezentativnim uvjetima ne prelazi vrijednost standarda za emisije i tada je postignuta sukladnost sa emisijskim standardima.
9. Ložišta i procesni grijači toplinske snage preko 50 MWth:
Tablica 1. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NOX IZ
LOŽIŠTAa/
 

 

Granična
vrijednost
(mg/Nm³) b/

 

Kruta goriva, nova postrojenja:

 

 

– kotlovi 50 – 100 MWth

 

400

 

– kotlovi 100 – 300 MWth

 

300

 

– kotlovi >300 MWth

 

200

 

Kruta goriva, postojeća postrojenja:

 

 

– kruta goriva općenito

 

650

 

– kruta goriva s manje od 10% hlapivih spojeva

 

1300

 

Tekuća goriva, nova postrojenja:

 

 

– kotlovi 50 – 100 MWth

 

400

 

– kotlovi 100 – 300 MWth

 

300

 

– kotlovi >300 MWth

 

200

 

Tekuća goriva, postojeća postrojenja

 

450

 

Plinovita goriva, nova postrojenja:

 

 

Gorivo: zemni plin

 

 

– kotlovi 50 – 300 MWth

 

150

 

– kotlovi >300 MWth

 

100

 

Gorivo: svi ostali plinovi

 

200

 

Plinovita goriva, postojeća postrojenja

 

350

 

 

a/ Osobito, granične vrijednosti nisu primjenjive na:
– postrojenje u kojem se proizvodi izgaranja rabe izravno za grijanje, sušenje ili kakav drugi oblik obrade predmeta ili materijala, npr. peći za dogrijavanje, peći za toplinsku obradu;
– postrojenje za naknadno izgaranje (prečistači), tj. svaki tehnički uređaj namijenjen pročišćavanju otpadnih plinova putem izgaranja, koji nije zasebno postrojenje za izgaranje;
– uređaj za obnavljanje katalizatora katalitičkog krekiranja;
– uređaj za pretvaranje vodikovog sulfida u sumpor;
– kemijski reaktori (reaktori za korištenje u kemijskoj industriji);
– koksne peći;
– rekuperatori;
– spalionice otpada; i
– postrojenje na dieselski, benzinski ili plinski motorni pogon ili pokretano plinskim turbinama, bez obzira na korišteno gorivo;
b/ Ove se vrijednosti ne primjenjuju na ložišta koji rade manje od 500 sati godišnje. Referentni udio O₂ je 6% za kruta goriva i 3% za ostala goriva.
10. Kopnene turbine za izgaranje, toplinske snage preko 50 MWth: na pojedinačne turbine primjenjuju se granične vrijednosti NOx izražene u mg/Nm³ (s 15%-tnim udjelom O₂). Granične vrijednosti iz tablice 2. primjenjuju se samo kod opterećenja preko 70%.

Tablica 2. GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA EMISIJE NOX IZ KOPNENIH TURBINA ZA IZGARANJE

> 50 MWth
(dovođenje topline u uvjetima ISO-a)

 

Granična vrijednost
(mg/Nm³)

 

Nova postrojenja, zemni plina/

 

50b/

 

Nova postrojenja, tekuća gorivac/

 

120

 

Postojeća postrojenja, sva gorivad/

 

 

– zemni plin

 

150

 

– tekućina

 

200

 

 

a/ Zemni plin je prirodni metan s najviše 20% volumnog udjela inertnih i drugih sastavnih dijelova.
b/ 75 mg/Nm³ ako se radi o:
– plinskoj turbini korištenoj u kombiniranom toplinsko-strujnom sustavu;
– plinskoj turbini koja pokreće kompresor u javnoj plinskoj mreži.
Za plinske turbine koje ne pripadaju nijednoj od ovih kategorija, već imaju učinak veći od 35%, utvrđen u uvjetima za određivanje temeljnog opterećenja, prema ISO-u, granična će vrijednost biti 50*n/35, gdje »n« označava učinak plinske turbine izraženu kao postotak (i utvrđenu u uvjetima za određivanje temeljnog opterećenja, prema ISO-u).
c/ Ova granična vrijednost odnosi se samo na turbine za izgaranje koje pokreću laki i srednji destilati.
d/ Ova granična vrijednost odnosi se samo na turbine za izgaranje koje rade manje od 150 sati godišnje.
11. Proizvodnja cementa

Tablica 3. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NOX IZ PROIZVODNJE CEMENTAa/

 

Granična vrijednost (mg/Nm³)

 

Nova postrojenja (10% O)

 

 

– suhe peći

 

500

 

– ostale peći

 

800

 

Postojeća postrojenja (10% O)

 

1200

 

 

a/ Postrojenja za proizvodnju cementnog klinkera u rotacijskim pećima kapaciteta >500 Mg dnevno, ili >50 Mg dnevno u ostalim pećima.
12. Stacionarni motori:

Tablica 4. GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA EMISIJE NOX IZ NOVIH STACIONARNIH MOTORA:

Kapacitet, tehnika, specifikacija goriva

 

Granična vrijednost (mg/Nm³)

 

Motori s paljenjem na iskru (= Otto motori), 4-taktni, > 1 MWth

 

 

– motori sa slabim izgaranjem

 

250

 

– svi ostali motori

 

500

 

Motori s kompresijskim paljenjem
(= Diesel motori), > 5 MWth

 

 

– gorivo: zemni plin (motori s mlaznim paljenjem)

– gorivo: teško loživo ulje

– gorivo: diesel ulje ili plinsko ulje

500

600

500

 

a/ Ove se vrijednosti ne primjenjuju na motore koji rade manje od 500 sati godišnje. Referentni udio O₂ je 5%.
13. Proizvodnja i prerada metala:

Tablica 5. GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA EMISIJE NOX IZ PRIMARNE PROIZVODNJE ŽELJEZA I ČELIKA a/

Kapacitet, tehnika, specifikacija goriva

 

Granična vrijednost
(mg/Nm³)

 

Nova i postojeća postrojenja za sinteriranje

 

400

 

 

a/ Proizvodnja i prerada metala: postrojenja za pečenje ili sinteriranje metalne rude, postrojenja za proizvodnju sirovog željeza ili čelika (primarna ili sekundarna fuzija), uključujući neprekidno lijevanje s kapacitetom preko 2,5 Mg/h, postrojenja za preradu obojenih metala (valjaonice > 20 Mg/h sirovog čelika).
14. Proizvodnja dušične kiseline:

Tablica 6. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NOX KOD PROIZVODNJE DUŠIČNE KISELINE, OSIM JEDINICA ZA KONCENTRIRANJE KISELINA

Kapacitet, tehnika, specifikacija goriva

 

Granična vrijednost (mg/Nm³)

 

– nova postrojenja

 

350

 

– postojeća postrojenja

 

450

 

 

B. Kanada
15. Granične vrijednosti za nadzor emisija dušikovih oksida (NOx) iz novih stacionarnih izvora u sljedećim kategorijama stacionarnih izvora odredit će se na temelju raspoloživih informacija o nadzornoj tehnologiji i razinama, uključujući granične vrijednosti koje se primjenjuju u drugim zemljama, kao i sljedećih dokumenata:
(a) Kanadsko vijeće ministara okoliša (CCME), Nacionalne smjernice za emisije iz stacionarnih turbina za izgaranje, prosinac 1992. PN1072,
(b) Kanadske službene novine I. dio. Uprava okoliša. Emisije iz proizvodnje toplinske energije – Nacionalne smjernice za nove stacionarne izvore, 15. svibnja 1993., str. 1633.-1638., i
(c) CME, Nacionalne smjernice za emisije iz cementnih peći, ožujak 1998. PN1284.
C. Sjedinjene Američke Države
16. Granične vrijednosti za nadzor emisija NOx iz novih stacionarnih izvora u sljedećim kategorijama stacionarnih izvora navode se sljedećim dokumentima:
(a) Postrojenja na ugljen – 40. Zbornik saveznih propisa (40 Code of Federal Regulations – C.F.R.), odjeljak 76,
(b) Jedinice za proizvodnju pare za električna postrojenja – 40 Code of Federal Regulations (C.F.R.), odjeljak 60, pododjeljci D i Da,
(c) Jedinice za proizvodnju pare za industrijske, trgovačke i institucionalne potrebe – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljci Db i Dc,
(d) Postrojenja za dušičnu kiselinu – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak G,
(e) Stacionarne plinske turbine – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak GG,
(f) Komore za izgaranje komunalnog otpada – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljci Ea i Eb,
(g) Spalionice bolničkog/medicinskog/infektivnog otpada – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak Ec.
Napomena
1/ Praćenje se razumijeva kao sveukupna aktivnost, uključujući mjerenje emisija, balansiranje mase i drugo. Može se provoditi kontinuirano ili povremeno.

DODATAK VI.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA HLAPIVIH ORGANSKIH SPOJEVA IZ STACIONARNIH IZVORA

1. Odlomak A primjenjuje se na stranke osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, odlomak B odnosi se na Kanadu, a odlomak C na Sjedinjene Američke Države.
A. Stranke osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Država
2. Ovaj odlomak dodatka VI. obuhvaća stacionarne izvore emisija nemetanskih hlapivih organskih spojeva (NMHOS) navedenih u člancima 8. do 21. Nisu obuhvaćena postrojenja ni dijelovi postrojenja namijenjeni istraživanju, razvoju i ispitivanje/testiranje novih proizvoda i procesa. Granične vrijednosti potrošnje navedene su u nastavku, u tablicama za pojedine sektore. One se općenito odnose na potrošnju otapala ili emisijski maseni protok. Kada jedan izvršitelj obavlja nekoliko aktivnosti pod istim podpoglavljem u istom postrojenju na istoj lokaciji, potrošnja otapala ili maseni protok emisije takvih aktivnosti zbrajaju se. Ako nije navedena donja vrijednost praga, granična se vrijednost odnosi na sva postrojenja na koja se odnosi.
3. Za potrebe dijela A ovog dodatka:
(a) »skladištenje i distribucija benzina« znači utovar kamiona, željezničkih vagona, teglenica i brodova namijenjenih morskoj plovidbi, u skladištima i otpremnim postajama rafinerija mineralnih ulja, što ne uključuje točenje goriva na benzinskim postajama obuhvaćeno odgovarajućim dokumentima za pokretne izvore,
(b) »nanošenje ljepila (adheziva)« znači bilo koji proces nanošenja ljepila (adheziva) na neku površinu, s izuzetkom prijanjajućih premaza i slojeva koji se koriste u tiskanju i proizvodnji drvenih i plastičnih laminata,
(c) »proizvodnja drvenih i plastičnih laminata« znači bilo koji proces međusobnog prianjanja drveta i/ili plastike u slojevima,
(d) »procesi premazivanja« znače nanošenje metalnih i plastičnih premaza na: putničke automobile, kamionske kabine, kamione, autobuse ili drvene površine i obuhvaća sve procese u kojima se jednokratno ili višekratno nanose slojevi premaza na:
(i) nova vozila, iz kategorije M1 te kategorije N1 ukoliko se premazuju u istom postrojenju kao i vozila kategorije M1,
(ii) kamionske kabine za smještaj vozača, kao i cjeloviti smještajni prostor za tehničku opremu vozila kategorija N2 i N3,
(iii) kamione u kategorijama vozila N1, N2 i N3, ali ne i kamionske kabine,
(iv) autobuse u kategoriji vozila M2 i M3, i
(v) ostale metalne i plastične površine, uključujući zrakoplove, brodove, vlakove itd., drvene površine, tekstil, tkanine, film i papirne površine.
Ova kategorija izvora ne odnosi se na premazivanje metalnih podloga metodom elektroforeze ili kemijskog raspršivanja. Ako je proces premazivanja postupak u kojem se na isti predmet nanosi tisak, taj postupak se smatra dijelom aktivnosti procesa premazivanja.
Ipak, nisu uključeni procesi tiskanja koji se odvijaju kao zasebna aktivnost.
Prema toj definiciji:
– vozila kategorije M1 ona su koja se rabe za prijevoz putnika i koja imaju do osam sjedala, uz vozačevo sjedalo,
– vozila kategorije M2 ona su koja se rabe za prijevoz putnika i koja imaju preko osam sjedala uz vozačevo sjedalo, težine najviše 5 Mg,
– vozila kategorije M3 ona su koja se rabe za prijevoz putnika i koja imaju preko osam sjedala uz vozačevo sjedalo, težine veće od 5 Mg,
– vozila kategorije N1 ona su koja se rabe za prijevoz robe, težine najviše 3,5 Mg,
– vozila kategorije N2 ona su koja se rabe za prijevoz robe, težine od 3,5 do 12 Mg,
– vozila kategorije N3 ona su koja se rabe za prijevoz robe, težine veće od 12 Mg.
(e) »premazivanje zavojnica« znači svaki proces u kojem se zavojnice čelika, nehrđajućeg čelika, obloženog čelika, bakrenih legura ili aluminijskih traka neprekidno premazuju opnastim ili slojevitim premazom,
(f) »kemijsko čišćenje« znači svaki industrijski ili komercijalni proces u kojem se HOS-evi rabe u postrojenju za čišćenje odjevnih predmeta, namještaja i sličnih potrošnih roba, s izuzetkom ručnog uklanjanja mrlja u tekstilnoj i industriji odjeće,
(g) »proizvodnja premaza, lakova, boja i ljepila« znači proizvodnju pripravaka za premazivanje, lakova, boja i ljepila, kao i poluproizvoda ako se proizvode u istom postrojenju miješanjem pigmenata, guma i prijanjajućih materijala s organskim otapalima ili drugim prijenosnicima. Ova kategorija uključuje i raspršivanje, predraspršivanje, dobivanje određene gustoće ili boje i pakovanje konačnih proizvoda u spremnike,
(h) »tiskanje« znači svaki proces dobivanja teksta i/ili slika u kojem se, putem prijenosnika slike, tinta prenosi na neku površinu, a odnosi se na sljedeće procese:
(i) fleksografija: proces tiskanja u kojem se koristi gumeni ili fotopolimerni elastični prijenosnik slike na kojem se tinta za otiskivanje nalazi iznad područja koja ostaju prazna, pomoću tinta koje se suše isparavanjem,
(ii) toplinski podešeni otisak: proces tiskanja u kojem prijenosnik slike stavlja područje namijenjeno tiskanju i područje koje ostaje prazno u istu ravninu, pri čemu se materijal na koji će se tiskati u stroj ubacuje putem papirnog valjka, a ne u pojedinačnim listovima. Područje koje ostaje prazno obrađeno je tako da privlači vodu i time odbija tintu. Područje namijenjeno otiskivanju obrađeno je tako da prima i prenosi tintu na površinu namijenjenu tiskanju. Isparavanje se odvija u peći pomoću vrućeg zraka kojim se zagrijava materijal s otiskom,
(iii) rotogravura u izdavaštvu: rotogravura koja se koristi u tiskanju papira za časopise, brošure, kataloge ili slične proizvode, pomoću tinta na bazi toluena,
(iv) rotogravura: proces tiskanja pomoću cilindričnog prijenosnika slike u kojem je područje namijenjeno tiskanju ispod područja koje ostaje prazno, pomoću tekućih tinti koje se suše isparavanjem. Udubljenja se ispunjavaju tintom a suvišak se čisti s područja koje ostaje prazno prije nego površina namijenjena tiskanju dotakne cilindar i pokupi tintu iz udubljenja,
(v) tiskanje rotacijskim zaslonom: proces tiskanja u kojem se tinta prenosi na površinu protiskivanjem kroz šupljikavi prijenosnik slike, pri čemu je područje namijenjeno otiskivanju otvoreno a područje koje ostaje prazno odvojeno je posebnim slojem, pomoću tekućih tinti koje se suše samo isparavanjem. Materijal na koji će se tiskati u stroj ubacuje se putem papirnog valjka, a ne u pojedinačnim listovima,
(vi) proizvodnja laminata vezana uz proces tiskanja: prianjanje dvaju ili više savitljivih materijala u slojevima i
(vii) lakiranje: proces kojim se lak ili prianjajući premaz nanosi na savitljivi materijal u svrhu naknadnog zatvaranja ambalažnog materijala,
(i) »proizvodnja farmaceutskih proizvoda« znači kemijsku sintezu, fermentaciju, ekstrakciju, formulaciju i dovršavanje farmaceutskih proizvoda i, tamo gdje se provodi na istoj lokaciji, proizvodnju poluproizvoda,
(j) »pretvaranje prirodne ili sintetičke gume« znači svaki proces miješanja, gnječenja, spajanja, valjanja, protiskivanja i vulkanizacije prirodne ili sintetičke gume te dodatno procese obrade prirodne ili sintetičke gume radi dobivanja krajnjeg proizvoda,
(k) »površinsko čišćenje« znači svaki proces osim kemijskog čišćenja u kojem se koriste organska otapala za uklanjanje onečišćenja s površine materijala, uključujući odmašćivanje; procesom čišćenja smatra se svaki proces čišćenja koji se sastoji od više koraka prije ili nakon bilo kojeg drugog koraka obrade. Proces se odnosi na čišćenje površine proizvoda a ne na čišćenje procesne opreme,
(l) »ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja« znači ekstrakcija biljnog ulja iz sjemenki i drugih biljnih tvari, obradu suhih ostataka za dobivanje životinjske krme, pročišćavanje masti i biljnih ulja dobivenih iz sjemenki, bilja i/ili životinjske tvari,
(m) »završna obrada vozila« znači svako industrijsko ili komercijalno premazivanje i srodne poslove odmašćivanja kroz koju se obavlja:
(i) premazivanje cestovnih vozila, ili nekog njihovog dijela, koje se obavlja u okviru popravka, zaštite ili ukrašavanja vozila izvan proizvodnih pogona, ili
(ii) prvobitno premazivanje cestovnih vozila pomoću materijala za završnu obradu, kada se taj postupak obavlja izvan prvobitne proizvodne linije, ili
(iii) premazivanje prikolica (uključujući poluprikolice),
(n) »impregnacija drvenih površina« znači svaki proces zaštite drveta zaštitnim sredstvima,
(o) »normalni uvjeti« znače temperaturu 273,15 K i tlak 101,3 kPa,
(p) »NMHOS-evi« obuhvaćaju sve organske spojeve, osim metana, koji na temperaturi od 273,15 K pokazuju tlak pare od najmanje 0,01 kPa ili koji pokazuju odgovarajuću hlapivost pod zadanim uvjetima primjene,
(q) »otpadni plin« je plin koja sadrži NMHOS ili druge onečišćujuće tvari ispuštene iz ispusta ili iz opreme za smanjivanje emisija u zrak. Volumetrijski protok izražava se u m³/h pri normalnim uvjetima;
(r) »fugitivne (difuzne, nepostojane) emisije NMHOS-eva« su emisije, hlapivih organskih spojeva, ne u otpadnim plinovima, u zrak, tlo i vodu kao i, ako se ne navodi drugačije, otapala sadržana u bilo kojem proizvodu te obuhvaća »neuhvaćene« emisije NMHOS-eva ispuštene u okoliš kroz prozore, vrata, odzračne i slične otvore. Način na koji se računaju granične vrijednosti fugitivnih emisija opisan je u Dodatku I. Postupak za izradu godišnje bilance organskih otapala,
(s) »ukupne emisije NMHOS-eva« su zbroj fugitivnih emisija NMHOS-eva i emisija NMHOS-eva u otpadnim plinovima,
(t) »unos« je količina organskih otapala i njihova količina u pripravcima koji se koriste za obavljanje procesa, uključujući otapala oporabljena u postrojenju i izvan, njega, a obračunavaju se svaki put kada ih se koristi u obavljanju aktivnosti,
(u) »granična vrijednost« znači najveću količinu onečišćujuće tvari sadržanu u otpadnim plinovima iz ispusta postrojenja koja ne smije biti prekoračena tijekom uobičajenoga rada. Ako nije navedeno drugačije, izražava se kao masa onečišćujuće tvari po jedinici volumena ispuštenih otpadnih plinova (izražena u mg C/Nm³ ako nije navedeno drugačije), pri normalnim uvjetima temperature i tlaka za suhi plin. Za postrojenja koja koriste otapala granične su vrijednosti zadane kao jedinica mase po karakterističnoj jedinici odnosne djelatnosti. Količine plina dodane otpadnom plinu za hlađenje ili razrjeđivanje neće se uzimati u obzir pri određivanju masene koncentracije onečišćujućih tvari u otpadnom plinu. Granične se vrijednosti općenito odnose na sve hlapive organske spojeve osim metana, sa zajedničkim nazivom NMHOS (ne prave se dodatne razlike, npr. u smislu reaktivnosti ili toksičnosti),
(v) »uobičajeni rad« su sva razdoblja rada osim uključivanja i isključivanje postrojenja, kao i održavanja opreme;
(w) »tvari štetne po ljudsko zdravlje« dijele se na dvije kategorije:
(i) halogenirani HOS-evi koji predstavljaju mogući rizik ili izazivaju nepovratne učinke, ili
(ii) opasne tvari koje su karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju ili koje mogu uzrokovati rak, nasljedna genetska oštećenja, rak izazvan udisanjem, narušiti plodnost ili uzrokovati oštećenja na nerođenom djetetu.
4. Sljedeći zahtjevi trebaju biti zadovoljeni:
(a) pratiti 1/ će se emisije NMHOS-eva te se provjeravati pridržavanje graničnih vrijednosti. Metode provjere mogu obuhvaćati kontinuirana ili povremena mjerenja, odobrenje tipa, ili bilo kakvu drugu tehnički prihvatljivu metodu; uz to, one imaju biti gospodarski održive,
(b) koncentracije onečišćujućih tvari u ispušnim kanalima mjerit će se na reprezentativan način. Uzorkovanje i analize svih onečišćujućih tvari, kao i referentne mjerne metode za baždarenje svakog mjernog sustava, provodit će se prema normama koje je odredio Europski odbor za normizaciju (CEN) ili Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO). U tijeku izrade CEN ili ISO normi primjenjivat će se nacionalne norme,
(c) mjerenje emisija NMHOS-eva, ako su potrebna, provode se kontinuiranim mjerenjem ako emisije NMHOS-eva u ispušnom kanalu iza opreme za smanjenje emisija prekoračuju 10 kg ukupnog organskog ugljika (TOC) po satu, a trajanje rada prelazi 200 sati godišnje. Za sva druga postrojenja, najmanje je potrebno povremeno mjerenje. Za provjeru pridržavanja moguće je koristiti vlastite mjere, pod uvjetom da su one jednako stroge,
(d) kod kontinuiranih mjerenja, kao najmanji je uvjet da izračunate srednje dnevne vrijednosti ne prelaze graničnu vrijednost pod normalnim radnim uvjetima te ako niti jedna satna vrijednost ne prelazi graničnu vrijednost za 150%, i tada možemo govoriti o pridržavanju emisijskih norma. Za provjeru pridržavanja moguće je koristiti vlastite mjere, pod uvjetom da su one jednako stroge,
(e) kod povremenih mjerenja, najmanji je uvjet da izračunate srednje vrijednosti svih očitanja ne prelaze graničnu vrijednost te ako niti jedna satna vrijednost ne prelazi graničnu vrijednost za 150%, i tada možemo govoriti o pridržavanju normi za emisije. Za provjeru pridržavanja moguće je koristiti vlastite mjere, pod uvjetom da su one jednako stroge,
(f) poduzet će se sve odgovarajuće mjere opreza kako bi se emisije NMHOS-eva tijekom uključivanja i isključivanja postrojenja te u slučaju otklona od uobičajenih radnih uvjeta, svele na najmanju mjeru,
(g) mjerenja emisija se ne provode ako nije neophodna oprema za smanjivanje emisije hlapivih organskih spojeva na kraju procesa za pridržavanje navedenih graničnih vrijednosti i ako se može dokazati kako granične vrijednosti nisu prekoračene.
5. Sljedeće se granične vrijednosti, ako se ne navodi drukčije, primjenjuju na otpadne plinove:
(a) 20 mg tvari/m³ za ispuštanje halogeniranih hlapivih organskih spojeva (koji se određuju kao: mogući rizik ili izazivaju nepovratne učinke na ljudsko zdravlje), gdje je maseni protok svih promatranih spojeva jednak ili veći 100 g/h, i
(b) 2 mg/m³ (izraženo kao maseni protok svih pojedinačnih spojeva) za ispuštanje hlapivih organskih spojeva (koji se određuju kao: opasne tvari i pripravci koji mogu izazvati rak, nasljedne genetske poremećaje, rak udisanjem ili oštećenja na nerođenom djetetu; mogu narušiti plodnost), gdje je maseni protok svih promatranih spojeva veći ili jednak 10 g/h.
6. Sljedeće izmjene odnose se na kategorije izvora u stavcima 9. do 21. dolje navedenim:
(a) umjesto primjenjivanja graničnih vrijednosti za navedena postrojenja, operateri dotičnih postrojenja mogu primjenjivati program smanjivanja emisija (vidi Prilog II. ovom dodatku). Svrha programa smanjivanja emisija je pružanje mogućnosti operateru da pomoću drugih sredstava postigne smanjenje emisija jednako onom ostvarenom kroz primjenu zadanih graničnih vrijednosti emisija, i
(b) za fugitivne emisije NMHOS-a, navedene vrijednosti fugitivnih emisija primjenjivat će se kao granične. Ipak, ako se nadležnom tijelu dokaže kako ta vrijednost za neko pojedinačno postrojenje nije tehnički ni gospodarski izvediva, nadležno tijelo može dotično postrojenje osloboditi obveze, pod uvjetom da se ne očekuju značajni rizici za ljudsko zdravlje ni okoliš. Za svako takvo oslobođenje poslužitelj nadležnom tijelu mora dokazati korištenje najbolje raspoložive tehnike.
7. Granične vrijednosti emisija HOS-eva za kategorije izvora iz stavka 3. navedene su u stavcima 8. do 21.
8. Skladištenje i distribucija benzina:

Tablica 1. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA HOS-eva IZ SKLADIŠTENJA I DISTRIBUCIJE BENZINA, S IZUZETKOM UTOVARA BRODOVA NAMIJENJENIH MORSKOJ PLOVIDBI

Kapacitet, tehnika,
dodatni tehnički uvjeti

 

Granična vrijednost potrošnje

 

Granična vrijednost

 

Jedinica za oporabu pare koje služi kao spremnik i distribucijski objekti na rafinerijskim spremnicima ili terminalima

 

godišnji protok benzina
5000 m³

 

10 g HOS/m³
uključujući metan

 

 

Napomena: Pare istisnute punjenjem benzina u spremnike moraju se prikupiti u drugi spremnik ili u uređaj za prikupljanje para kako bi se udovoljilo utvrđenim graničnim vrijednostima u gore navedenoj tablici.
9. Nanošenje ljepila (adheziva):

Tablica 2. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA HOS-eva KOD PROCESA NANOŠENJA LJEPILA (ADHEZIVA)

Kapacitet, tehnika, dodatni tehnički uvjeti

 

Donja granična
vrijednost potrošnje otapala
(Mg/god)

 

Granična vrijednost

 

Granična
vrijednost fugitivnih emisija
NMHOS-eva
(% unosa otapala)

 

Proizvodnja obuće; nova i postojeća postrojenja

 

> 5

 

25 g
otapala po paru

 

 

Ostali prianjajući premazi, osim obuće; nova i postojeća postrojenja

 

5 – 15

 

50a/mg
C/m³

 

25

 

> 15

 

50a/mg
C/m³

 

20

 

 

a/ Ako se koriste metode koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenih otapala, granična je vrijednost 150 mg C/m³.
10. Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata:

Tablica 3. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA HOS-eva KOD PROIZVODNJE DRVENIH I PLASTIČNIH LAMINATA

Kapacitet, tehnika, specifikacije

 

Donja granična vrijednost potrošnje otapala (Mg/god)

 

Granična vrijednost ukupnih emisija NMHOS-a

 

Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata; nova i postojeća postrojenja

 

> 5

 

30 g NMHOS/m2

 

 

11. Procesi premazivanja (metalne i plastične podloge u automobilima, kamionskim kabinama, kamionima, autobusima):

Tablica 4. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva IZ PROCESA PREMAZIVANJA U AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI

Kapacitet, tehnika,
specifikacije

 

Donja granična vrijednost
potrošnje otapala

(Mg/god)a/

Granična vrijednostb/ ukupnih emisija
NMHOS-eva

 

Nova postrojenja, premazivanje automobila (M1, M²)

 

> 15
(> 5000 premazanih automobile godišnje)

 

45 g NMHOS/m² ili

1,3 kg/automobilu i

33 g NMHOS/m²

Postojeća postrojenja, premazivanje automobila (M1, M2)

 

> 15 (> 5000 premazanih automobila godišnje)

 

60 g NMHOS/m² ili

1,9 kg/automobilu i

41 g NMHOS/m²

Nova i postojeća postrojenja, premazivanje automobila (M1, M2)

 

> 15 (≤ 5000 premazanih jedno(mono)volumenskih okvira ili > 3500 premazanih šasija godišnje)

 

90 g NMHOS/m² ili

1,5 kg/automobilu i

70 g NMHOS/m²

Nova postrojenja, premazivanje novih kamionskih kabina (N1, N2, N3)

 

> 15
(≤ 5000 premazanih kabina godišnje)

 

65 g NMHOS/m²

 

Nova postrojenja, premazivanje novih kamionskih kabina (N1, N2, N3)

 

> 15
(> 5000 premazanih kabina godišnje)

 

55 g NMHOS/m²

 

Postojeća postrojenja, premazivanje novih kamionskih kabina (N1, N2, N3)

 

> 15
(≤ 5000 premazanih kabina godišnje)

 

85 g NMHOS/m²

 

Postojeća postrojenja, premazivanje novih kamionskih kabina (N1, N2, N3)

 

> 15
(> 5000 premazanih kabina godišnje)

 

75 g NMHOS/m²

 

Nova postrojenja, premazivanje novih kamiona (bez kabina) (N1, N2, N3)

 

> 15
(≤ 2500 premazanih kamiona godišnje)

 

90 g NMHOS/m²

 

Nova postrojenja, premazivanje novih kamiona (bez kabina) (N1, N2, N3)

 

> 15
(> 2500 premazanih kamiona godišnje)

 

70 g NMHOS/m²

 

Postojeća postrojenja, premazivanje novih kamiona (bez kabina) (N1, N2, N3)

 

> 15
(≤ 2500 premazanih kamiona godišnje)

 

120 g NMHOS/m²

 

Postojeća postrojenja, premazivanje novih kamiona (bez kabina) (N1, N2, N3)

 

> 15 (> 2500 premazanih kamiona godišnje)

 

90 g NMHOS/m²

 

Nova postrojenja, premazivanje novih autobusa (M3)

 

> 15 (≤ 2000 premazanih autobusa godišnje)

 

210 g NMHOS/m²

 

Nova postrojenja, premazivanje novih autobusa (M3)

 

> 15 (> 2000 premazanih autobusa godišnje)

 

150 g NMHOS/m²

 

Postojeća postrojenja, premazivanje novih autobusa (M3)

 

> 15 (≤ 2000 premazanih autobusa godišnje)

 

290 g NMHOS/m²

 

Postojeća postrojenja, premazivanje novih autobusa (M3)

 

> 15 (> 2000 premazanih autobusa godišnje)

 

225 g NMHOS/m²

 

 

a/ Na potrošnju otapala od ≤ 15 Mg godišnje (premazivanje automobila) primjenjuje se tablica 14. o završnoj obradi (lakiranju) automobila.
b/ Ukupne granične vrijednosti izražene su kao masa otapala (g) emitirana s površine proizvoda (m2). Površina proizvoda određena je kao površina izračunata iz ukupne površine elektroforetski premaznog područja i površine svih dijelova koji joj se mogu dodati u sljedećim stupnjevima procesa premazivanja, a koji se premazuju istim premazom. Površina elektroforetski premaznog područja izračunava se po formuli: (2 x ukupna težina proizvodne ljuske) / (prosječna debljina metalne ploče x gustoća metalne ploče).

Tablica 5. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-a IZ PROCESA PREMAZIVANJA U RAZLIČITIM INDUSTRIJSKIM DJELATNOSTIMA

Kapacitet, tehnika, specifikacije

 

Donja granična vrijednost potrošnje otapala (Mg/god)

 

Granična vrijednost

 

Granična vrijednost fugitivnih emisija NMHOS-a
(% unosa otapala)

 

Nova i postojeća postrojenja: ostalo premazivanje, uklj. metal, plastiku, tekstil,

 

5 – 15

 

100a/b/
mg C/m³

 

25 b/

 

tkanine, foliju i papir (ne i tiskanje s papirnih valjaka na tkanine, vidi tiskanje)

 

> 15

 

50/75b/c/d/
mg C/m³

 

20 b/

 

Nova i postojeća postrojenja:

premazi za drvo

15 – 25

 

100a/
mg C/m³

 

25

 

> 25

 

50/75c/
mg C/m³

 

20

 

 

a/ Granična se vrijednost odnosi na nanošenje premaza i sušenje u kontroliranim uvjetima.
b/ Ako za premazivanje nije moguće postići kontrolirane uvjete (izgradnja brodova, premazivanje zrakoplova itd.), postrojenja mogu biti izuzeta od obveze poštivanja ovih vrijednosti. Tada se mora postupati prema programu smanjivanja emisija navedenog u stavku 6 (a), ako se nadležnom tijelu ne dokaže kako ova mogućnost nije tehnički i gospodarski izvediva. U tom slučaju operater nadležnom tijelu mora dokazati korištenje najbolje raspoložive tehnike.
c/ Prva se vrijednost odnosi na procese sušenja, druga na proces nanošenja premaza.
d/ Ako se u premazivanju tekstila koriste metode koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenih otapala, granična vrijednost je 150 mg C/Nm³ za sušenje i premazivanje zajedno.
12. Premazivanje zavojnica:

Tablica 6. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva IZ PROCESA PREMAZIVANJA ZAVOJNICA

Kapacitet, tehnike, specifikacije

 

Donja granična vrijednost potrošnje otapala
(Mg/god)

 

Granična vrijednost
(mg
C/Nm³)

 

Granična vrijednost fugitivnih emisija
NMHOS-a
(% unosa otapala)

 

Nova postrojenja

 

> 25

 

50 a/

 

5

 

Postojeća postrojenja

 

> 25

 

50 a/

 

10

 

 

a/ Ako se koriste metode koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenih otapala, granična će vrijednost biti 150 mg C/Nm³.
13. Kemijsko čišćenje:

Tablica 7. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva IZ KEMIJSKOG ČIŠĆENJA

Kapacitet, tehnika, specifikacije

 

Donja granična vrijednost potrošnje otapala (Mg/god)

 

Granična
vrijednost

 

Nova i postojeća postrojenja

 

0

 

20 g NMHOS/m2a/

 

 

a/ Granična vrijednost za ukupne emisije NMHOS-eva izražena je kao masa emitiranog otapala po masi očišćenog i osušenog proizvoda.
14. Proizvodnja premaza, lakova, tinte i ljepila:

Tablica 8. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva IZ PROIZVODNJE PREMAZA, LAKOVA, TINTE I
LJEPILA

Kapacitet,
tehnika,
specifikacije

 

Donja granična vrijednost
potrošnje otapala
(Mg/god)

 

Granična vrijednost
(mg C/Nm³)

 

Granična vrijednost fugitivnih emisija NMHOS-eva
(% unosa otapala)

 

Nova i postojeća postrojenja

 

100 – 1000

 

150a/

 

5a/c/

 

> 1000

 

150b/

 

3b/c/

 

 

a/ Može se primijeniti ukupna granična vrijednost unosa 5% otapala umjesto korištenja graničnih vrijednosti emisija u otpadnom plinu i granične vrijednosti fugitivnih emisija NMHOS-eva.
b/ Može se primijeniti ukupna granična vrijednost unosa 3% otapala umjesto korištenja graničnih vrijednosti u otpadnom plinu i granične vrijednosti fugitivnih emisija NMHOS-eva.
c/ Granična vrijednost fugitivnih emisija ne odnosi se na otapala koja se prodaju kao dio pripravka u zapečaćenom spremniku.
15. Tiskanje (fleksografija, toplinski podešeni tisak, izdavaštvo itd.):

Tablica 9. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva IZ PROCESA TISKANJA

Kapacitet, tehnike, specifikacije

 

Donja granična vrijednost potrošnje otapala (Mg/god)

 

Granična vrijednost (mg C/Nm³)

 

Granična vrijednost fugitivnih emisija

NMHOS-eva

(% unosa otapala)

Nova i postojeća postrojenja:

Toplinski podešeni tisak

15 – 25

 

100

 

30 a/

 

> 25

 

20

 

30 a/

 

Nova postrojenja: rotogravura u izdavaštvu

 

> 25

 

75

 

10

 

Postojeća postrojenja: rotogravura u izdavaštvu

 

> 25

 

75

 

15

 

Nova i postojeća postrojenja: ostala rotogravura, fleksografija, tiskanje rotacijskim zaslonom, jedinice za proizvodnju laminata i lakiranje

 

15 – 25

 

100

 

25

 

> 25

 

100

 

20

 

Nova i postojeća postrojenja

 

> 30

 

100

 

20

 

 

a/ Ostaci otapala u gotovim proizvodima ne smatraju se dijelom fugitivnih emisija NMHOS-eva.
16. Proizvodnja farmaceutskih proizvoda:

Tablica 10. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva IZ PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PROIZVODA
 

Kapacitet, tehnike, specifikacije

 

Donja granična vrijednost potrošnje otapala (Mg/god)

 

Granična vrijednost (mg C/Nm³)

 

Granična vrijednost fugitivnih emisija NMHOS-eva (% unosa otapala)

 

Nova postrojenja

 

> 50

 

20a/b/

 

5b/d/

 

Postojeća postrojenja

 

> 50

 

20a/c/

 

15c/d/

 

 

a/ Ako se koriste metode koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenih otapala, granična će vrijednost biti 150 mg C/Nm³.
b/ Može se primijeniti ukupna granična vrijednost unosa 5% otapala umjesto korištenja granične koncentracije u otpadnom plinu i granične vrijednosti fugitivnih emisija NMHOS-eva.
c/ Može se primijeniti ukupna granična vrijednost unosa 15% otapala umjesto korištenja granične koncentracije u otpadnom plinu i granične vrijednosti fugitivnih emisija NMHOS-eva.
d/ Granična vrijednost fugitivnih emisija ne uključuje otapala koja se prodaju kao dio pripravka u zapečaćenom spremniku.
17. Pretvaranje prirodne ili sintetičke gume:

Tablica 11. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva IZ PROCESA PRETVARANJA PRIRODNE ILI SINTETIČKE GUME
 

Kapacitet, tehnike, specifikacije

 

Donja granična vrijednost potrošnje otapala (Mg/god)

 

Granična vrijednost (mg C/Nm³)

 

Granična vrijednost fugitivnih emisija NMHOS-eva

(% unosa otapala)

Nova i postojeća postrojenja: pretvaranje prirodne ili sintetičke gume

 

>15

 

20 a/ b/

 

25 a/ c/

 

 

a/ Može se primijeniti ukupna granična vrijednost unosa 25% otapala umjesto korištenja granične koncentracije u otpadnom plinu i granične vrijednosti fugitivnih emisija NMHOS-eva.
b/ Ako se koriste metode koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenih otapala, granična vrijednost emisije u otpadnim plinovima će biti 150 mg C/Nm³.
c/ Granična vrijednost fugitivnih emisija ne uključuje otapala koja se prodaju kao dio pripravka u zapečaćenom spremniku.
18. Površinsko čišćenje:

Tablica 12. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva IZ POVRŠINSKOG ČIŠĆENJA
 

Kapacitet, tehnike, specifikacije

 

Donja granična vrijednost potrošnje otapala
(Mg/god)

 

Granična vrijednost

 

Granična vrijednost fugitivnih emisija
NMHOS-eva

(% unosa otapala)

Nova i postojeća postrojenja: površinsko čišćenje

korištenjem tvari navedenih u stavku 3 (w)

1 – 5

 

20 mg
spoja/Nm³

 

15

 

> 5

 

20 mg spoja/Nm³

 

10

 

Nova i postojeća postrojenja:

Ostalo površinsko čišćenje

2 – 10

 

75 mg
spoja/Nm³

 

20a/

 

> 10

 

75 mg spoja/Nm³

 

15a/

 

 

a/ Postrojenja koja nadležnom tijelu dokažu kako prosječni udio organskog otapala ni u jednom materijalu za čišćenje ne prekoračuje 30% w/w (težine), izuzeta su od obveze primjenjivanja ovih vrijednosti (granična vrijednost fugitivnih emisija NMHOS-eva).
19. Ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti i rafinacije biljnog ulja:

Tablica 13. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva IZ PROCESA EKSTRAKCIJE BILJNOG ULJA I ŽIVOTINJSKE MASTI I RAFINACIJE BILJNOG ULJA

Kapacitet, tehnika, specifikacije

 

Donja granična vrijednost
potrošnje otapala

(Mg/god)

Ukupna granična vrijednost (kg/Mg)

 

Nova i postojeća postrojenja

 

> 10

 

Životinjska mast:

Ricinus:

Sjeme uljane repice:

Sjeme suncokreta:

Soja (krupno mljevena):

Soja (brašno):

Ostalo sjemenje i
biljni materijal:

Svi procesi frakcioniranja, osim uklanjanja smoleb/ iz ulja:

Uklanjanje smole iz ulja:

1,5

3,0

1,0

1,0

0,8

1,2


3,0a/



1,5

4,0

 

a/ Granične vrijednosti ukupnih emisija NMHOS-eva iz postrojenja koja obrađuju jednostruke serije sjemenja ili drugog biljnog materijala odredit će nadležna tijela prema pojedinačnim slučajevima, u skladu s najboljim raspoloživim tehnologijama.
b/ Uklanjanje biljne smole iz ulja.
20. Završna obrada vozila:

Tablica 14. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva KOD LAKIRANJA VOZILA
 

Kapacitet, tehnika, specifikacije

 

Donja granična vrijednost potrošnje otapala (Mg/god)

 

Granična vrijednost

(mg C/Nm³)

Granična vrijednost fugitivnih emisija
NMHOS-eva
(% unosa otapala)

 

Nova i postojeća postrojenja

 

> 0,5

 

50 a/

 

25

 

 

a/ Pridržavanje graničnih vrijednosti treba dokazati mjerenjem 15-minutnoga prosjeka.
21. Impregnacija drvenih površina:

Tablica 15. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA NMHOS-eva KOD IMPREGNACIJE DRVENIH POVRŠINA
 

Kapacitet, tehnika, specifikacije

 

Donja granična vrijednost potrošnje otapala (Mg/god)

 

Granična vrijednost

(mg C/Nm³)

Granična vrijednost fugitivnih emisija
NMHOS-eva
(% unosa otapala)

 

Nova i postojeća postrojenja

 

> 25

 

100a/b/

 

45b/

 

 

a/ Ne odnosi se na impregnaciju kreozotom.
b/ Može se primijeniti ukupna granična vrijednost 11 kg otapala/m³ obrađenog drveta umjesto granične koncentracije u otpadnom plinu i granične vrijednosti fugitivnih emisija NMHOS-eva.
B. Kanada
22. Granične vrijednosti za nadzor emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-eva) iz novih stacionarnih izvora u sljedećim kategorijama stacionarnih izvora odredit će se na temelju raspoloživih informacija o nadzornoj tehnologiji i razinama, uključujući granične vrijednosti koje se primjenjuju u drugim zemljama, kao i sljedećih dokumenata:
(a) Kanadsko vijeće ministara okoliša (CCME), Ekološki kodeks o smanjenju emisija otapala iz objekata za kemijsko čišćenje, prosinac 1992. PN1053;
(b) CCME, Ekološke smjernice o nadzoru emisija iz procesa s hlapivim organskim spojevima iz novih djelatnosti s organskim kemikalijama, rujan 1993. PN 1108;
(c) CCME, Ekološki kodeks o mjerenju i nadzoru nepostojanih emisija VOC-a iz fizički oštećene opreme, listopad 1993. PN1106;
(d) CCME, Program smanjenja emisija VOC-a iz prianjala i brtvila za 40%, ožujak 1994. PN 1116;
(e) CCME, Plan smanjenja emisija VOC-a iz površinskih premaza na tržištu široke potrošnje za 20%, ožujak 1994. PN1114;
(f) CCME, Ekološke smjernice za nadzor emisija VOC-a iz nadzemnih spremnika, lipanj 1995. PN1180;
(g) CCME, Ekološki kodeks o oporabi pare tijekom točenja automobilskog goriva na uslužnim postajama i drugim objektima za distribuciju benzina, (II. stadij) travanj 1995. PN1184;
(h) CCME, Ekološki kodeks o smanjenju emisija otapala iz industrijskih i komercijalnih objekata za odmašćivanje, lipanj 1995. PN1182;
(i) CCME, Standardi i smjernice za smanjenje emisija VOC-a iz objekata za premazivanje originalne automobilske opreme za rad novih izvora, kolovoz 1995. PN1234;
(j) CCME, Ekološke smjernice za smanjenje emisija VOC-a iz industrije prerade plastike, srpanj 1997. PN1276;
(k) CCME, Nacionalni standardi za udio HOS-eva u kanadskim proizvodima za površinsko premazivanje u industrijskim i komercijalnim djelatnostima – Završna obrada automobila, kolovoz 1997. PN1288.
C. Sjedinjene Američke Države
23. Granične vrijednosti za nadzor emisija sumporovog dioksida iz novih stacionarnih izvora u sljedećim kategorijama stacionarnih izvora navode se sljedećim dokumentima:
(a) Spremnici za naftne tekućine – 40. Zbornik saveznih propisa (40 Code of Federal Regulations – C.F.R.), odjeljak 60, pododjeljci K i Ka,
(b) Spremnici za hlapive organske tekućine – 40. C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak Kb,
(c) Naftne rafinerije – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak J,
(d) Površinsko premazivanje metalnog namještaja – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak EE,
(e) Površinsko premazivanje automobila i lakih kamiona – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak MM,
(f) Otiskivanje rotogravurom u izdavaštvu – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak QQ,
(g) Površinsko premazivanje traka osjetljivih na pritisak i natpisa – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak RR,
(h) Površinsko premazivanje velikih strojeva, metalnih zavojnica i limenki za napitke – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljci SS, TT i WW,
(i) Benzinski terminali – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak XX,
(j) Proizvodnja automobilskih guma – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak BBB,
(k) Proizvodnja polimera – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak DDD,
(l) Premazivanje i otiskivanje rastezljivih vinila i uretana – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak FFF,
(m) Fizička oštećenja opreme naftnih rafinerija i sustavi odvodnje otpadnih voda – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljci GGG i QQQ,
(n) Proizvodnja sintetičkih vlakana – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak HHH,
(o) Kemijsko čišćenje naftom – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak JJJ,
(p) Kopnena postrojenja za obradu zemnog plina – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak KKK,
(q) Fizička oštećenja opreme, jedinice za oksidaciju zraka, destilacija i procesi u reaktorima – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljci VV, III, NNN i RRR,
(r) Premazivanje magnetnih traka – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak SSS,
(s) Premazivanje industrijskih površina – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljak TTT,
(t) Polimerni premazi na pomoćnim objektima – 40 C.F.R., odjeljak 60, pododjeljakVVV.
Napomena
1/ Praćenje se razumijeva kao sveukupna aktivnost, uključujući mjerenje emisija, balansiranje mase i drugo. Može se provoditi kontinuirano ili povremeno.

PRILOG I.
PLAN UPRAVLJANJA OTAPALOM
Uvod

1. Ovaj prilog dodatku o graničnim vrijednostima nemetanskih hlapivih organskih spojeva (NMHOS-eva) iz stacionarnih izvora daje smjernice za izradu plana upravljanja otapalom. Ovdje se utvrđuju načela postupanja (stavak 2.), navodi se okvir za utvrđivanje masene bilance (stavak 3.) i uvjeti provjere pridržavanja odredbi (stavak 4.).
Načela
2. Plan upravljanja otapalom ima sljedeću svrhu:
(a) provjeru ispunjavanja zahtjeva dodatka i
(b) utvrđivanje mogućnosti smanjivanja emisija u budućnosti.
Definicije
3. Sljedeće definicije čine okvir za utvrđivanje masene bilance:
(a) Unosi organskih otapala:
I1. Količina organskih otapala ili njihova količina u kupljenim pripravcima koji se koriste kao sirovina u procesu u vremenskom okviru u kojima se izračunava masena bilanca.
I2. Količina organskih otapala ili njihova količina u pripravcima koji su regenerirani i ponovno se koriste kao sirovina u procesu. (Reciklirano otapalo obračunava se svaki put kada se koristi za obavljanje neke aktivnosti.)
(b) Izlaz organskih otapala:
O1. Emisije NMHOS-eva u otpadnim plinovima.
O2. Organska otapala izgubljena u vodi, pri čemu se uzima u obzir pročišćavanje otpadnih voda prilikom izračunavanja O5.
O3. Količina organskih otapala koja u proizvodima ostaje kao nečistoća ili talog.
O4. Emisije u zrak organskih otapala koje se ne zadržavaju u postrojenju radi regeneracije ili smanjivanja emisija. Ove emisije uključuju prozračivanje prostorija, kada se zrak oslobađa u vanjski okoliš kroz prozore, vrata, odzračne i slične otvore.
O5. Organska otapala i/ili organski spojevi izgubljeni uslijed kemijskih ili fizikalnih reakcija (uključujući, na primjer, one uništene npr. spaljivanjem ili drugim postupcima pročišćavanja otpadnih plinova ili otpadnih voda, ili se zadržavaju npr. adsorpcijom, ukoliko ne spadaju pod O6., O7. ili O8.).
O6. Organska otapala u skupljenom otpadu.
O7. Organska otapala ili organska otapala u pripravcima, a koja se prodaju ili su namijenjena prodaji kao komercijalni proizvodi.
O8. Organska otapala sadržana u pripravcima koji se regeneriraju za ponovnu uporabu, ali ne kao sirovina u procesu, ako ne spadaju pod O7.
O9. Organska otapala ispuštena na drugi način.
Smjernice za korištenje plana upravljanja otapalom za provjeru ispunjavanja zahtjeva
4. Plan upravljanja otapalom koristi se ovisno o pojedinačnim zahtjevima koje treba provjeravati, kako slijedi:
(a) Provjera ispunjavanja zahtjeva uz mogućnost smanjenja iz stavka 6.(a) dodatka, s pomoću granične vrijednosti ukupnih emisija izraženom kao emisija otapala po jedinici proizvoda, ili kako već određuje dodatak.
(i) za sve aktivnosti na koje se primjenjuje mogućnost smanjenja iz stavka 6.(a) dodatka, godišnja bilanca organskih otapala trebalo bi izrađivati jednom godišnje kako bi se utvrdila potrošnja. Potrošnja se može izračunati sljedećom jednadžbom:
C = I1 – O8
Potrebno je istovremeno pokrenuti utvrđivanje krutih tvari u premazima kako bi se iz izvela godišnja referentna emisija i ciljna emisija za svaku godinu.
(ii) za procjenu ispunjavanja zahtjeva s graničnom vrijednošću ukupnih emisija uz mogućnost smanjenja iz stavka 6.(a) dodatka, izraženom kroz emisije otapala po jediničnom proizvodu, ili kako već određuje dodatak, godišnja bilanca organskih otapala trebalo bi izrađivati jednom godišnje kako bi se utvrdile emisije NMHOS-a. Emisije se mogu izračunati sljedećom jednadžbom:
E = F + O1
gdje je F fugitivna emisija NMHOS-eva prema definiciji iz točke (b) (i). Iznos emisije treba zatim podijeliti odgovarajućim parametrom proizvoda;
(b) određivanje fugitivnih emisija NMHOS-eva koje se uspoređuju s vrijednostima fugitivnih emisija iz dodatka:
(i) Metodologija: Fugitivne emisije NMHOS-eva mogu se izračunati pomoću sljedeće jednadžbe:
F = I1 – O1 – O5 – O6 – O7 – O8
ili
F = O2 + O3 + O4 + O9
Ta se količina može utvrditi izravnim mjerenjem količina, ali se može izračunati i drugim načinima, na primjer pomoću efikasnosti zadržavanja emisija u procesu.
Vrijednost fugitivne emisije izražava se kao dio unosa, koji se može izračunati pomoću sljedeće jednadžbe:
I = I1 + I2
(ii) Učestalost: fugitivne se emisije NMHOS-eva mogu utvrditi pomoću kratkog ali sveobuhvatnog niza mjerenja. Postupak nije potrebno ponavljati dok ne dođe do modifikacije opreme.

PRILOG II.
PROGRAM SMANJENJA
Načela

1. Svrha programa smanjivanja emisija je omogućiti operateru da drugim sredstvima postigne smanjenja emisija jednaka onima koja se postižu primjenom graničnih vrijednosti. Operater može za tu svrhu koristiti bilo koji program smanjivanja emisija posebno izrađen za njegovo postrojenje, pod uvjetom da se na kraju postigne jednako smanjenje emisija. Stranke će izvješćivati o napretku postizanja jednakog smanjenja emisija, uključujući iskustva s primjenom programa smanjivanja emisija.
Praksa
2. Sljedeći program može se provoditi kod procesa nanošenja premaza, lakova, ljepila ili tiskarskih boja. Ukoliko taj program nije prikladan, nadležno tijelo može dopustiti poslužitelju uporabu bilo koji alternativni program koji poštuje ovdje navedena načela. Prilikom izrade programa vodi se računa o sljedećim činjenicama:
(a) ako su zamjenski proizvodi koji sadrže male količine ili ne sadrže otapala još uvijek u razvoju, operateru se mora produžiti rok za provedbu planova za smanjivanje emisija;
(b) referentna točka za smanjenje emisija treba biti što bliža emisijama kakve bi se postigle kada se ne bi poduzele nikakve aktivnosti za njihovo smanjivanje.
3. Za postrojenja za koja je moguće pretpostaviti konstantan sadržaj krute tvari u proizvodu i može ga se uporabiti za određivanje referentne točke smanjenja emisija primjenjuje se sljedeći program:
(a) operater će dostaviti program smanjivanja emisija koji će posebno obuhvatiti smanjivanje prosječnog sadržaja otapala u ukupnom unosu i/ili povećanje učinka pri korištenju krutih tvari u cilju smanjenja ukupnih emisija iz postrojenja do zadanog postotka referentnih godišnjih emisija, koje predstavljaju ciljne emisije. To mora biti napravljeno u sljedećem vremenskom razdoblju:
 

Vremensko razdoblje

 

Najviše dopuštene

ukupne godišnje emisije

Nova postrojenja

 

Postojeća postrojenja

 

do 31.10.2001.

 

do 31.10.2005.

 

Ciljna emisija x 1,5

 

do 31.10.2004.

 

do 31.10.2007.

 

Ciljna emisija

 

 

(b) Referentna godišnja emisija izračunava se na sljedeći način:
(i) Utvrdi se ukupna masa krutih tvari u količini premaza i/ili tiskarske boje, laka ili ljepila koje se godišnje potroši. Krute tvari su sve tvari u premazima, tiskarskim bojama, lakovima i ljepilima koji se skrutnjavaju nakon isparavanja vode ili hlapivih organskih spojeva.
(ii) Referentne godišnje emisije izračunavaju se množenjem mase, utvrđene prema podstavku (i), odgovarajućim faktorom navedenim u tablici u nastavku.
Nadležna tijela mogu prilagođivati ove faktore za pojedina postrojenja, da bi održavali propisani povećani utjecaj korištenjem krutih tvari.
 

Aktivnost

 

Faktor koji se koristi u podstavku (b) (ii)

 

Rotogravura; fleksografija; proizvodnja laminata vezana uz proces tiskanja; tiskanje; lakiranje kao dio aktivnosti tiskanja; premazivanje drveta; premazivanje tekstila, tkanine, filma ili papira; nanošenje ljepila

 

4

 

Premazivanje zavojnica; završna obrada/lakiranje vozila

 

3

 

Zaštita površina u dodiru s hranom; površinska zaštita u zrakoplovnoj industriji

 

2,33

 

Ostala površinska zaštita i tiskanje rotacijskim zaslonom

 

1,5

 

 

(iii) Ciljna je emisija jednaka umnošku referentne godišnje emisije i postotka koji je jednak:
– (vrijednost fugitivne emisije +15), kod sljedećih aktivnosti:
– premazivanje s ciljem površinske zaštite u automobilskoj industriji (potrošnja otapala < 15 Mg/god) i završna obrada (lakiranje) vozila,
– premazivanje metala, plastike, tekstila, tkanine, folije i papira (potrošnja otapala između 5 i 15 Mg/god),
– premazivanje drvenih površina (potrošnja otapala između 15 i 25 g/god).
– vrijednost fugitivne emisije +5) za sva druga postrojenja,
(iv) obvezama je udovoljeno ako su stvarne emisije otapala utvrđene godišnjom bilancom organskih otapala manje ili jednake ciljnim emisijama.

DODATAK VII.
VREMENSKI ROKOVI PREMA ČLANKU 3.

1. Vremenski rokovi za primjenu graničnih vrijednosti prema članku 3. stavku 2. i 3., će biti:
(a) za nove stacionarne izvore, godina dana od datuma stupanja ovog Protokola na snagu za dotičnu stranku i
(b) za postojeće stacionarne izvore:
(i) ako se radi o stranci koja nije zemlja s gospodarstvom u tranziciji, godinu dana od datuma stupanja ovog Protokola na snagu ili 31. prosinca 2007., ovisno o tome koji od ovih datuma dolazi kasnije i
(ii) ako se radi o stranci koja jest zemlja s gospodarstvom u tranziciji, osam godina od datuma stupanja ovog Protokola na snagu.
2. Vremenski rokovi za primjenu graničnih vrijednosti za goriva i nove pokretne izvore prema članku 3. stavku 5. i graničnih vrijednosti za plinska ulja prema dodatku IV. tablica 2., bit će sljedeći:
(i) ako se radi o stranci koja nije zemlja s gospodarstvom u tranziciji, danom stupanja ovog Protokola na snagu ili na datume vezane uz mjere određene dodatkom VIII. i granične vrijednosti prema dodatku IV. tablica 2., ovisno o tome koji od ovih datuma dolazi kasnije; i
(ii) ako se radi o stranci koja jest zemlja s gospodarstvom u tranziciji, pet godina od datuma stupanja ovog Protokola na snagu ili pet godina od datuma vezanih uz mjere određene dodatkom VIII. i granične vrijednosti prema dodatku IV. tablica 2., ovisno o tome koji od ovih datuma dolazi kasnije.
Ovi vremenski rokovi nisu primjenjivi na stranku ovog Protokola u smislu u kojem stranka podliježe kraćem vremenskom roku za plinsko ulje prema Protokolu o daljnjem smanjenju emisija sumpora.
3. Za potrebe ovog dodatka, »zemlja s gospodarstvom u tranziciji« znači stranku koja je svojim instrumentom ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa dala izjavu kako želi biti smatrana zemljom s gospodarstvom u tranziciji u smislu stavaka 1. i/ili 2. ovog dodatka.

DODATAK VIII.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA GORIVA I NOVE POKRETNE IZVORE
Uvod

1. Odlomak A odnosi se na stranke osim Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, odlomak B odnosi se na Kanadu, a odlomak C na Sjedinjene Američke Države.
2. Ovaj dodatak sadrži granične vrijednosti za NOx, izražene kao ekvivalente dušik-dioksida (NO₂) te na ugljikovodike, od kojih su većina hlapivi organski spojevi, kao i specifikacije zaštite okoliša za goriva za vozila, koja su u slobodnoj prodaji.
3. Vremenski rokovi za primjenu graničnih vrijednosti navedeni su u dodatku VII.
A. Stranke osim Kanade i Sjedinjenih
Američkih Država
Osobni automobili i laka teretna vozila
4. Granične vrijednosti za vozila na struju s najmanje četiri kotača, koja se rabe u prijevozu putnika (kategorija M) i roba (kategorija N) navedena su u tablici 1.
Teška teretna vozila
5. Granične vrijednosti za motore teških teretnih vozila navedene su u tablicama 2. i 3., ovisno o primjenjivim ispitnim postupcima.
Motocikli i mopedi
6. Granične vrijednosti za motocikle i mopede navedene su u tablici 6. odnosno 7.
Necestovna vozila i radni strojevi
7. Granične vrijednosti za motore poljoprivrednih i šumskih vučnih vozila i drugih necestovnih vozila /radnih strojeva navedene su u tablicama 4. i 5. Stupanj I. (tablica 4.) temelji se na propisu Gospodarske komisije za Europu (ECE) br. 96. – »Zajedničkim odredbama o odobrenjima za motore s kompresijskim paljenjem koji se ugrađuju u poljoprivredna i šumska vučna vozila s obzirom na emisije onečišćujućih tvari iz motora«.
Kakvoća goriva
8. Specifikacije zaštite okoliša za benzin i dieselsko gorivo navedene su u tablicama 8. do 11.

Tablica 1. GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA OSOBNE AUTOMOBILE I LAKA VOZILA

 

 

 

 

Referentna masa

(RW)

(kg)

Granične vrijednosti

 

 

 

 

 

Ugljik -monoksid

 

Ugljikovodici

 

Dušikovi oksidi

 

smjesa ugljikovodika i
dušikovih oksida

 

čestice a/

 

 

 

 

 

L1 (g/km)

 

L2 (g/km)

 

L3 (g/km)

 

L2+L3 (g/km)

 

L4 (g/km)

 

Kategorija

 

Klasa

 

Početak
primjeneb/

 

 

Benzin

 

Diesel

 

Benzin

 

Diesel

 

Benzin

 

Diesel

 

Benzin

 

Diesel

 

Diesel

 

A

 

Mc/

 

 

1. 1. 2001.

 

Sve

 

2,3

 

0,64

 

0,20

 

-

 

0,15

 

0,50

 

-

 

0,56

 

0,05

 

N1d/

 

I

 

1. 1. 2001.e/

 

RW 1350

 

2,3

 

0,64

 

0,20

 

-

 

0,15

 

0,50

 

-

 

0,56

 

0,05

 

II

 

1. 1. 2002.

 

1305 < RW 1760

 

4,17

 

0,80

 

0,25

 

-

 

0,18

 

0,65

 

-

 

0,72

 

0,07

 

III

 

1. 1. 2002.

 

1760 < RW

 

5,22

 

0,95

 

0,29

 

-

 

0,21

 

0,78

 

-

 

0,86

 

0,10

 

B

 

Mc/

 

 

1. 1. 2006.

 

Sve

 

1,0

 

0,50

 

0,10

 

-

 

0,08

 

0,25

 

-

 

0,30

 

0,025

 

N1d/

 

I

 

1. 1. 2006.f/

 

RW 1305

 

1,0

 

0,50

 

0,10

 

-

 

0,08

 

0,25

 

-

 

0,30

 

0,025

 

II

 

1. 1. 2007.

 

1305 < RW 1760

 

1,81

 

0,63

 

0,13

 

-

 

0,10

 

0,33

 

-

 

0,39

 

0,04

 

III

 

1. 1. 2007.

 

1760 < RW

 

2,27

 

0,74

 

0,16

 

-

 

0,11

 

0,39

 

-

 

0,46

 

0,06

 

 

a/ Za motore s kompresijskim paljenjem
b/ Registracija, prodaja ili početak uporabe novih vozila koji ne udovoljavaju odgovarajućim graničnim vrijednostima odbijat će se počevši s datumima navedenima u ovom stupcu, a 12 mjeseci uoči tih datuma više nije dopušteno izdavati odobrenja za njih.
c/ Osim vozila čija najveća masa prelazi 2.500 kg.
d/ I ona vozila kategorije M iz zabilješke c/.
e/ 1.1.2002. za ona vozila kategorije M iz zabilješke c/.
f/ 1.1.2007. za ona vozila kategorije M iz zabilješke c/.
g/ Do 1. siječnja 2003., vozila iz ove kategorije opremljena motorima s kompresijskim paljenjem koja su ne-cestovna vozila i vozila najveće mase preko 2000 kg, a koja su namijenjena prijevozu više od 6 putnika, uključujući vozača, smatrat će se vozilima kategorije N1, klase III, red A.

Tablica 2. GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA TEŠKA TERETNA VOZILA – EUROPSKI ISPITNI TEST S USTALJENIM UVJETIMA (ESC) I EUROPSKI ISPITNI TEST S DINAMIČKIM OPTEREĆENJEM (ELR)

Red

 

Početak primjene a/

 

Ugljik -monoksid
g/kWh

 

Ugljikovodici
g/kWh

 

Dušikov oksid
g/kWh

 

Čestice
(g/kWh)

 

Dim

(m-1)

A

 

1. 10. 2001.

 

2,1

 

0,66

 

5,0

 

0,10/
0,13b/

 

0,8

 

B1

 

1. 10. 2006.

 

1,5

 

0,46

 

3,5

 

0,02

 

0,5

 

B2

 

1. 10. 2009.

 

1,5

 

0,46

 

2,0

 

0,02

 

0,5

 

 

a/ Počevši s navedenim datumima i s izuzetkom vozila i motora namijenjenih izvozu u zemlje koje nisu stranke ovog Protokola i zamjenskih motora za vozila u uporabi, stranke će zabraniti registraciju, prodaju, početak uporabe novih vozila koje pokreće motor s kompresijskim paljenjem ili plinski motor, kao i prodaju i uporabu novih motora s kompresijskim paljenjem ili plinskih motora, ako njihove emisije ne udovoljavaju odgovarajućim graničnim vrijednostima. Počevši od 12 mjeseci uoči ovih datuma, odobrenje tipa može se uskratiti ako nije udovoljeno graničnim vrijednostima.
b/ Za motore ukupnog obujma ispod 0,75 dm³ po cilindru i snage preko 3000 min-1.

Tablica 3. GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA TEŠKA TERETNA VOZILA – EUROPSKI ISPITNI TEST S PRIJELAZNIM UVJETIMA (ETC)a/

Red

 

Početak primjenea/

 

Ugljik -monoksid
g/kWh

 

Nemetanski ugljikovodici
(g/kWh)

 

Metanc/
(g/kWh)

 

Dušikov oksid

g/kWh

Česticed/

 

A

(2000.)

1. 10. 2001.

 

5,45

 

0,78

 

1,6

 

5,0

 

0,16/
0,21e/

 

B1

(2005.)

1. 10. 2006.

 

4,0

 

0,55

 

1,1

 

3,5

 

0,03

 

B2

(2008.)

1. 10. 2009.

 

4,0

 

0,55

 

1,1

 

2,0

 

0,03

 

 

a/ Uvjeti potvrđivanja prihvatljivosti ETC testova kada se vrši mjerenje granične vrijednosti emisija plinskih motora primjenjivih na red A bit će ponovno razmotreni i, prema potrebi, prilagođeni postupku iz članka 13. Direktive 70/156/EEC.
b/ Počevši s navedenim datumima i s izuzetkom vozila i motora namijenjenih izvozu u zemlje koje nisu stranke ovog Protokola i zamjenskih motora za vozila u uporabi, stranke će zabraniti registraciju, prodaju, početak uporabe novih vozila koje pokreće motor s kompresijskim paljenjem ili plinski motor, kao i prodaju i uporabu novih motora s kompresijskim paljenjem ili plinskih motora čije emisije ne udovoljavaju odgovarajućim graničnim vrijednostima. Počevši od 12 mjeseci uoči ovih datuma, odobrenje tipa može se uskratiti ako nije udovoljeno graničnim vrijednostima.
c/ Samo za motore na zemni plin.
d/ Nije primjenjivo na plinske motore na stupnju A ni na stupnjevima B1 i B2.
e/ Za motore ukupnog obujma ispod 0,75 dm³ po cilindru i snage preko 3000 min-1.

Tablica 4. GRANIČNE VRIJEDNOSTI (I. STUPANJ) ZA DIESELSKE MOTORE NECESTOVNIH POKRETNIH RADNIH STROJEVA (MJERNI POSTUPAK ISO 8178)

Neto snaga (P)

(kW)

Početak primjeneb/

 

Ugljik-monoksid
(g/kWh)

 

Ugljikovodici
(g/kWh)

 

 Dušikovi oksidi
(g/kWh)

 

Čestice

(g/kWh)

130 ≤ P < 560

 

31. 12. 1998.

 

5,0

 

1,3

 

9,2

 

0,54

 

75 ≤ P < 130

 

31. 12. 1998.

 

5,0

 

1,3

 

9,2

 

0,70

 

37 ≤ P < 75

 

31. 03. 1998.

 

6,5

 

1,3

 

9,2

 

0,85

 

 

a/ Počevši s navedenim datumom i s izuzetkom strojeva i motora namijenjenih izvozu u zemlje koje nisu stranke ovog Protokola, stranke će dopustiti registraciju, gdje je to primjenjivo, kao i stavljanje u prodaju novih motora koji mogu i ne moraju biti ugrađeni u strojeve, samo ako ti strojevi i motori udovoljavaju graničnim vrijednostima određenima u ovoj tablici. Odobrenje tipa za rod odnosno tip motora uskraćivat će se počevši od 30. lipnja 1998., ako ne udovoljavaju graničnim vrijednostima.
Napomena: Ove granične vrijednosti treba postići prije bilo kakve obrade ispušnih plinova.

Tablica 5. GRANIČNE VRIJEDNOSTI (II. STUPANJ) ZA DIESELSKE MOTORE NECESTOVNIH POKRETNIH RADNIH STROJEVA (MJERNI POSTUPAK ISO 8178)

Neto snaga (P)

(kW)

Početak primjeneb/

 

Ugljik-monoksid
(g/kWh)

 

Ugljikovodici
(g/kWh)

 

 Dušikovi oksidi
(g/kWh)

 

Čestice

(g/kWh)

130 ≤ P < 560

 

31. 12. 2001.

 

3,5

 

1,0

 

6,0

 

0,2

 

75 ≤ P < 130

 

31. 12. 2002.

 

5,0

 

1,0

 

6,0

 

0,3

 

37 ≤ P < 75

 

31. 12. 2003.

 

5,0

 

1,3

 

7,0

 

0,4

 

18 ≤ P < 37

 

31. 12. 2000.

 

5,5

 

1,5

 

8,0

 

0,8

 

 

a/ Počevši s navedenim datumom i s izuzetkom strojeva i motora namijenjenih izvozu u zemlje koje nisu stranke ovog Protokola, stranke će dopustiti registraciju, gdje je to primjenjivo, kao i stavljanje u prodaju novih motora koji mogu i ne moraju biti ugrađeni u strojeve, samo ako ti strojevi i motori udovoljavaju graničnim vrijednostima određenima u ovoj tablici. Odobrenje tipa za rod odnosno tip motora uskraćivat će se počevši od 12 mjeseci prije navedenih datuma, ako ne udovoljavaju graničnim vrijednostima.

Tablica 6. GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA MOTOCIKLE I MOTOCIKLE S PRIKOLICOM NA 3 ILI 4 KOTAČA (> 50 cm³; > 45 km/h), KOJE TREBA PRIMJENJIVATI OD 17. LIPNJA 1999.a/

Tip motora

 

Granične vrijednosti

 

2-taktni

 

CO = 8 g/km

HC = 4 g/km

NOx = 0.1 g/km

4-taktni

 

CO = 13 g/km

HC = 3 g/km

NOx = 0.3 g/km

 

a/ Tipno odobrenje uskraćivat će se počevši s navedenim datumima, ako emisije iz vozila ne udovoljavaju graničnim vrijednostima.
Napomena: Za mopede s prikolicama s 3 i 4 kotača, granične vrijednosti pomnožiti s 1,5.
Tablica 7. GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA MOPEDE (< 50 cm³; < 45 km/h)
 

Stupanj

 

Početak primjenea/

 

Granične vrijednosti

 

 

 

CO (g/km)

 

HC + Nox (g/km)

 

I.

 

17. 6. 1999.

 

6,0 b/

 

3,0b/

 

II.

 

17. 6. 2002.

 

1,0c/

 

1,2

 

 

a/ Odobrenje tipa uskraćivat će se počevši s navedenim datumima, ako emisije iz vozila ne udovoljavaju graničnim vrijednostima.
b/ Za mopede s prikolicama s 3 i 4 kotača, pomnožiti s 2.
c/ Za mopede s prikolicama s 3 i 4 kotača – 3,5 g/km.

Tablica 8. SPECIFIKACIJE ZAŠTITE OKOLIŠA ZA GORIVA U SLOBODNOJ PRODAJI NAMIJENJENA VOZILIMA OPREMLJENIMA MOTORIMA S POZITIVNIM PALJENJEM

Vrsta: Benzin
 

Parametar

 

Jedinica

 

Granične vrijednostia/

 

Provjera

 

 

 

Najniže

 

Najviše

 

Metodab/

 

Datum objave

 

Istraživački oktanski broj

 

 

95

 

-

 

EN 25164

 

1993.

 

Motorni oktanski broj

 

 

85

 

-

 

EN 25163

 

1993.

 

Reid tlak pare, ljetno razdoblje b/

 

kPa

 

-

 

60

 

EN 12

 

1993.

 

Destilacija:

 

 

 

 

 

 

– isparavanje na 100 °C

 

% v/v

 

46

 

-

 

EN-ISO 3405

 

1988.

 

– isparavanje na 150 °C

 

% v/v

 

75

 

-

 

 

 

Analiza ugljikovodika:

 

 

 

 

 

1995.

 

– olefini

 

% v/v

 

-

 

18,0d/

 

ASTM D1319

 

1995.

 

– aromati

 

% v/v

 

-

 

42

 

ASTM D1319

 

1995. */

 

– benzen

 

% v/v

 

-

 

1

 

nacrt
EN 12177

 

1996.

 

Udio kisika

 

% m/m

 

-

 

2,7

 

EN 1601

 

1996.

 

Oksigenati:

 

 

-

 

 

 

 

– metanol, treba dodati stabilizirajuće agense

 

% v/v

 

-

 

3

 

EN 1601

 

1996.

 

– etanol, možda su potrebni stabilizirajući agensi

 

% v/v

 

-

 

5

 

EN 1601

 

1996.

 

– izopropilni alkohol

 

% v/v

 

-

 

10

 

EN 1601

 

1996.

 

– tercbutilni alkohol

 

% v/v

 

-

 

7

 

EN 1601

 

1996.

 

– izobutilni alkohol

 

% v/v

 

-

 

10

 

EN 1601

 

1996.

 

– eteri koji sadrže 5 ili više atoma ugljika po molekuli

 

% v/v

 

-

 

15

 

EN 1601

 

1996.

 

Drugi oksigenati d/

 

% v/v

 

-

 

10

 

EN 1601

 

1996.

 

Udio sumpora

 

mg/kg

 

-

 

150

 

nacrt EN-ISO/DIS 14596

 

1996.

 

 

a/ Vrijednosti navedene u specifikaciji su »prave vrijednosti«. Pri određivanju njihovih graničnih vrijednosti primijenjeni su pojmovi iz norme ISO 4259 »Naftni proizvodi – Određivanje i primjena podataka o preciznosti u odnosu na metode ispitivanja«, dok je u određivanju najniže vrijednosti uzeta u obzir najmanja razlika 2R iznad nule (R = ponovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja tumačit će se na temelju mjerila opisanih normom ISO 4259 (objavljenoj 1995.).
b/ EN – Europska norma; ASTM – Američko društvo za ispitivanje i materijale; DIS – Nacrt međunarodne norme.
c/ Ljetno razdoblje počinje ne kasnije od 1. svibnja i ne završava prije 1. rujna. Za države članice s arktičkim vremenskim uvjetima ljeto počinje ne kasnije od 1. lipnja i ne završava prije 31. kolovoza, uz tlak pare ograničen na 70 kPa.
d/ Osim za bezolovni benzin »regular« (najmanji motorni oktanski broj 812 i najmanji istraživački oktanski broj 91), za koje je najviši udio olefina 21% v/v. Ove granične vrijednosti ne sprječavaju stavljanje u nekoj državi članici u prodaju kojeg drugog bezolovnog benzina s oktanskim brojem nižim od ovdje navedenog.
e/ Ostali mono-alkoholi sa završnom točkom destilacije koja nije viša od završne točke destilacije iz nacionalnih specifikacija ili, tamo gdje takve ne postoje, od završne točke destilacije za motorna goriva.
Napomena: Stranke će se pobrinuti da, ne kasnije od 1. siječnja 2000., benzin može biti u slobodnoj prodaji na njihovom području samo ako udovoljavaju specifikacijama zaštite okoliša navedenima u tablici 8. Ako neka stranka utvrdi kako bi zabrana benzina s udjelom sumpora koji ne udovoljava specifikacijama udjela sumpora iz tablice 8., ali ne prekoračuje sadašnji udio, izazvala ozbiljne poteškoće u njezinim industrijskim djelatnostima vezane uz potrebne izmjene njihovih proizvodnih objekata do 1. siječnja 2000., ona može produljiti vremensko razdoblje potrebno za puštanje u slobodnu prodaju najkasnije do 1. siječnja 2003. U takvom slučaju dotična će se stranka u izjavi Izvršnom tijelu, koju će položiti zajedno sa svojim instrumentom ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa, očitovati kako namjerava produljiti vremensko razdoblje te će predočiti pisano obrazloženje.

Tablica 9. SPECIFIKACIJE ZAŠTITE OKOLIŠA ZA GORIVA U SLOBODNOJ PRODAJU NAMIJENJENA VOZILIMA OPREMLJENIMA MOTORIMA S KOMPRESIJSKIM PALJENJEM

Vrsta: Dieselsko gorivo
 

Parametar

 

Jedinica

 

Granične vrijednostia/

 

Provjera

 

Najniže

 

Najviše

 

Metodab/

 

Datum objave

 

Cetanski broj

 

 

51

 

-

 

EN-ISO 5165

 

1992.

 

Gustoća na 15 °C

 

kg/m³

 

-

 

845

 

EN-ISO 3675

 

1995.

 

Točka destilacije: 95%

 

°C

 

-

 

360

 

EN-ISO 3405

 

1988.

 

Policiklički
aromatski
ugljikovodici

 

% m/m

 

-

 

11

 

IP 391

 

1995.

 

Udio sumpora

 

mg/kg

 

-

 

350

 

nacrt
EN-ISO/DIS 14596

 

1996.

 

 

a/ Vrijednosti navedene u specifikaciji su »prave vrijednosti«. Pri određivanju njihovih graničnih vrijednosti primijenjeni su pojmovi iz norme ISO 4259 »Naftni proizvodi – Određivanje i primjena podataka o preciznosti u odnosu na metode ispitivanja«, dok je u određivanju najniže vrijednosti uzeta u obzir najmanja razlika 2R iznad nule (R = ponovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja tumačit će se na temelju mjerila opisanih normom ISO 4259 (objavljenoj 1995.).
b/ EN – Europska norma; IP – Institut za naftu; DIS – Nacrt međunarodne norme.
Napomena: Stranke će se pobrinuti da, ne kasnije od 1. siječnja 2000., dieselska goriva mogu biti u slobodnoj prodaji na njihovom području samo ako udovoljavaju specifikacijama zaštite okoliša navedenima u tablici 9. Ako neka stranka utvrdi kako bi zabrana dieselskog goriva s udjelom sumpora koji ne udovoljava specifikacijama za udio/sadržaj sumpora iz tablice 9., ali ne prekoračuje trenutni udjel, izazvala ozbiljne poteškoće u industriji, a vezane su uz potrebne izmjene njihovih proizvodnih objekata do 1. siječnja 2000., ona može produljiti vremensko razdoblje potrebno za puštanje u slobodnu prodaju najkasnije do 1. siječnja 2003. U takvom slučaju dotična će se stranka u izjavi Izvršnom tijelu, koju će položiti zajedno s instrumentom ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa, očitovati kako namjerava produljiti vremensko razdoblje te će predočiti pisano obrazloženje.

Tablica 10. SPECIFIKACIJE ZAŠTITE OKOLIŠA ZA GORIVA U SLOBODNOJ PRODAJI NAMIJENJENA VOZILIMA OPREMLJENIMA MOTORIMA S POZITIVNIM PALJENJEM

Vrsta: Benzin
 

Parametar

 

Jedinica

 

Granične vrijednostia/

 

Provjera

 

Najniže

 

Najviše

 

Metodab/

 

Datum objave

 

Istraživački oktanski broj

 

 

95

 

 

EN 25164

 

1993.

 

Motorni oktanski broj

 

 

85

 

 

EN 5163

 

1993.

 

Reid tlak pare, ljetno razdobljeb/

 

kPa

 

-

 

 

 

 

Destilacija:

 

 

 

 

 

 

– isparavanje na 100°C

 

% v/v

 

-

 

-

 

 

 

– isparavanje na 150°C

 

% v/v

 

-

 

-

 

 

 

Analiza ugljikovodika:

 

 

 

 

 

 

– olefini

 

% v/v

 

-

 

 

 

 

– aromati

 

% v/v

 

-

 

35

 

ASTM D1319

 

1995.

 

– benzen

 

% v/v

 

-

 

 

 

 

Udio kisika

 

% m/m

 

-

 

 

 

 

Udio sumpora

 

mg/kg

 

-

 

50

 

nacrt
EN-ISO/DIS 14596

 

1996.

 

 

a/ Vrijednosti navedene u specifikaciji su »prave vrijednosti«. Pri određivanju njihovih graničnih vrijednosti primijenjeni su pojmovi iz norme ISO 4259 »Naftni proizvodi – Određivanje i primjena podataka o preciznosti u odnosu na metode ispitivanja«, dok je u određivanju najniže vrijednosti uzeta u obzir najmanja razlika 2R iznad nule (R = ponovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja tumačit će se na temelju mjerila opisanih normom ISO 4259 (objavljenoj 1995.).
b/ EN – Europska norma; ASTM – Američko društvo za ispitivanje i materijale; DIS – Nacrt međunarodne norme.
Napomena: Stranke će se pobrinuti da, ne kasnije od 1. siječnja 2005., benzin može biti u slobodnoj prodaji na njihovom teritoriju samo ako udovoljava specifikacijama zaštite okoliša navedenima u tablici 10. Ako neka stranka utvrdi kako bi zabrana benzina s udjelom sumpora koji ne udovoljava specifikacijama udjela sumpora iz tablice 10., ali udovoljava onima iz tablice 8., izazvala ozbiljne poteškoće u industriji vezane uz potrebne izmjene proizvodnih objekata do 1. siječnja 2005., ona može produljiti vremensko razdoblje potrebno za puštanje u slobodnu prodaju najkasnije do 1. siječnja 2007. U takvom slučaju dotična će se stranka u izjavi Izvršnom tijelu, koju će položiti zajedno s instrumentom ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa, očitovati kako namjerava produljiti vremensko razdoblje te će predočiti pisano obrazloženje.

Tablica 11. SPECIFIKACIJE ZAŠTITE OKOLIŠA ZA GORIVA U SLOBODNOJ PRODAJI NAMIJENJENA VOZILIMA OPREMLJENIMA MOTORIMA S KOMPRESIJSKIM PALJENJEM

Vrsta: Dieselsko gorivo
 

Parametar

 

Jedinica

 

Granične vrijednostia/

 

Provjera

 

Najniže

 

Najviše

 

Metodab/

 

Datum objave

 

Cetanski broj

 

 

 

-

 

 

 

Gustoća na 15 °C

 

kg/m³

 

 

-

 

 

 

Točka destilacije: 95%

 

°C

 

-

 

 

 

 

Policiklički aromatski ugljikovodici

 

% m/m

 

-

 

 

 

 

Udio sumpora

 

mg/kg

 

-

 

50

 

nacrt
EN-ISO/DIS 14596

 

1996.

 

 

a/ Vrijednosti navedene u specifikaciji su »prave vrijednosti«. Pri određivanju njihovih graničnih vrijednosti primijenjeni su pojmovi iz norme ISO 4259 »Naftni proizvodi – Određivanje i primjena podataka o preciznosti u odnosu na metode ispitivanja«, dok je u određivanju najniže vrijednosti uzeta u obzir najmanja razlika 2R iznad nule (R = ponovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja tumačit će se na temelju mjerila opisanih normom ISO 4259.
b/ EN – europski standard; DIS – Nacrt međunarodne norme.
Napomena: Stranke će se pobrinuti da, ne kasnije od 1. siječnja 2005., dieselska goriva mogu biti u slobodnoj prodaji na njihovom području samo ako udovoljavaju specifikacijama zaštite okoliša navedenima u tablici 11. Ako neka stranka utvrdi kako bi zabrana dieselskog goriva s udjelom sumpora koji ne udovoljava specifikacijama udjela sumpora iz tablice 11., ali udovoljava onima iz tablice 9., izazvala ozbiljne poteškoće u industriji vezane uz potrebne izmjene njihovih proizvodnih objekata do 1. siječnja 2005., ona može produljiti vremensko razdoblje potrebno za puštanje u slobodnu prodaju najkasnije do 1. siječnja 2007. U takvom slučaju dotična će se stranka u izjavi Izvršnom tijelu, koju ima položiti zajedno sa svojim instrumentom ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa, očitovati kako namjerava produljiti vremensko razdoblje te će predočiti pisano obrazloženje.
B. Kanada
9. Standardi emisija iz novih vozila za laka vozila, lake kamione, teška teretna vozila, teške motore i motocikle: Zakon o sigurnosti motornih vozila (i slijedni propisi), V. propis o sigurnosti motornih vozila: Emisije iz vozila (standard 1100), SOR/97-376 (28. srpnja 1997.), s povremenim izmjenama i dopunama.
10. Kanadski Zakon o zaštiti okoliša, Propis o dizelskom gorivu, SOR/97-110 (4. veljače 1997., sumpor u dizelskim gorivima), s povremenim izmjenama i dopunama.
11. Kanadski Zakon o zaštiti okoliša, Propis o benzenu u benzinu, SOR/97-493 (6. studenoga 1997.), s povremenim izmjenama i dopunama.
12. Kanadski Zakon o zaštiti okoliša, Propis o sumporu u benzinu, Canada Gazette, II. dio, 4. lipnja 1999., s povremenim izmjenama i dopunama.
C. Sjedinjene Američke Države
13. Provedba programa nadzora emisija iz pokretnih izvora za laka vozila, lake kamione, teške kamione i goriva, koliko to zahtijevaju odjeljci 202(a), 202(g) i 202(h) Zakona o čistom zraku, kroz sljedeće propise:
(a) 40 Zbornik saveznih propisa (40 Code of Federal Regulations – C.F.R.), odjeljak 80., pododjeljak D – Reformulirani benzin,
(b) 40 C.F.R., odjeljak 88., pododjeljak A – Propis o općim odredbama za emisije,
(c) 40 C.F.R., odjeljak 80., pododjeljak 80.29 – Nadzor i ograničenja kakvoće dieselskog goriva.

DODATAK IX.
MJERE ZA NADZOR EMISIJA AMONIJAKA IZ IZVORA U POLJOPRIVREDI

1. Stranke koje podliježu obvezama prema članku 3. stavku 8.(a), poduzet će mjere određene ovim dodatkom.
2. Svaka će se stranka propisno pobrinuti za potrebu smanjenja gubitaka iz čitavog ciklusa dušika.
A. Savjetodavni kodeks dobre poljoprivredne prakse
3. Unutar godine dana od datuma stupanja ovog Protokola na snagu za dotičnu stranku, ona će izraditi, objaviti i razaslati savjetodavni kodeks dobre poljoprivredne prakse za nadzor emisija amonijaka. Kodeks će voditi računa o specifičnim uvjetima u državnom području stranke i uključivati odredbe o:
– »upravljanju« dušikom, vodeći računa o čitavom ciklusu dušika,
– strategijama hranjenja stoke,
– metodama rasprostiranja stajskog gnojiva s malim emisijama,
– sustave skladištenja stajskog gnojiva s malim emisijama,
– sustavi smještaja životinja s malim emisijama,
– mogućnosti ograničavanja emisija amonijaka iz uporabe mineralnih gnojiva.
Stranke trebaju kodeksu dati neki naziv kako bi se izbjegle zabune s drugim kodeksima-smjernicama.
B. Umjetna gnojiva na bazi ureje i amonij-karbonata
4. Unutar godine dana od datuma stupanja na snagu ovog Protokola za neku stranku, dotična će stranka poduzeti izvedive korake u cilju ograničenja emisija amonijaka iz uporabe krutih umjetnih gnojiva na bazi ureje.
5. Unutar godine dana od datuma stupanja na snagu ovog Protokola za neku stranku, dotična će stranka zabraniti uporabu umjetnih gnojiva na bazi amonij-karbonata.
C. Primjena stajskog gnojiva
6. Svaka će se stranka pobrinuti za uporabu metoda primjene tekućeg stajskog gnojiva s malim emisijama (kako navodi smjernica V., usvojena od Izvršnog tijela na njegovom 17. zasjedanju (odluka 1999/1) i sve njezine izmjene i dopune) koje dokazano smanjuju emisije za najmanje 30% u usporedbi s referentnim vrijednostima iz navedene smjernice, u razmjerima u kojima ih odnosna stranka smatra primjenjivima, vodeći računa o lokalnim uvjetima tla i geomorfologije, vrsti tekućeg stajskog gnojiva i ustroju poljoprivrednog dobra. Vremenski rokovi primjene ovih mjera bit će: 31. prosinca 2009. za stranke s gospodarstvima u tranziciji i 31. prosinca 2007. za ostale stranke. 1/
7. Unutar godine dana od datuma stupanja na snagu ovog Protokola za neku stranku, dotična će se stranka pobrinuti, u mjeri u kojoj to smatra prikladnim, da se kruto stajsko gnojivo koje se primjenjuje na tlo namijenjeno obrađivanju umiješa u roku najmanje 24 sata od rasprostiranja, vodeći računa o lokalnim uvjetima tla i geomorfologije.
D. Skladištenje stajskog gnojiva
8. Unutar godine dana od datuma stupanja na snagu ovog Protokola za neku stranku, dotična će stranka u novim skladištima tekućeg stajskog gnojiva na velikim svinjogojskim i peradarskim dobrima s 2.000 svinja za tov ili 750 krmača ili 40.000 peradi rabiti sustave skladištenja s malim emisijama ili metode koje dokazano smanjuju emisije za 40 ili više posto u usporedbi s referentnim vrijednostima (kako navodi smjernica iz stavka 6.), ili druge sustave odnosno metode jednake djelotvornosti koja se može dokazati. 2/
9. Za postojeća skladišta tekućeg stajskog gnojiva na velikim svinjogojskim i peradarskim dobrima s 2.000 svinja za tov ili 750 krmača ili 40.000 peradi, stranka ima ostvariti 40%-tno smanjenje emisija ako dotična stranka potrebne metode smatra tehnički i gospodarski izvedivima. 2/ Vremenski rokovi primjene ovih mjera bit će: 31. prosinca 2009. za stranke s gospodarstvima u tranziciji i 31. prosinca 2007. za ostale stranke. 1/
E. Smještaj životinja
10. Unutar godine dana od datuma stupanja na snagu ovog Protokola za neku stranku, dotična će stranka u novim objektima za smještaj životinja na velikim svinjogojskim i peradarskim dobrima s 2.000 svinja za tov ili 750 krmača ili 40.000 peradi rabiti sustave smještaja koji dokazano smanjuju emisije za 20 ili više posto u usporedbi s referentnim vrijednostima (kako navodi smjernica iz stavka 6.), ili druge sustave odnosno metode jednake djelotvornosti koja se može dokazati. 2/ Iz razloga dobrobiti životinja primjenjivost može biti ograničena, na primjer u slamnatim sustavima za svinje i sustavima kaveza i otvorenih dvorišta za perad.
Napomene:
1/ Za potrebe ovog dodatka, »zemlja s gospodarstvom u tranziciji« znači stranku koja je svojim instrumentom ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa dala izjavu kako želi biti smatrana zemljom s gospodarstvom u tranziciji u smislu stavka 6. i/ili 9. ovog dodatka.
2/ Ako neka stranka zaključi kako se za skladištenje stajskog gnojiva i smještaj životinja, prema stavcima 8. i 10. mogu rabiti drugi sustavi ili metode jednake djelotvornosti koja se može dokazati, ili ako neka stranka smanjenje emisija iz skladištenja stajskog gnojiva ocijeni tehnički ili gospodarski neizvedivim, prema stavku 9., u skladu s člankom 7. stavkom 1.(a), valja dostaviti dokumentaciju koja govori tome u prilog.

PROTOCOL TO THE 1979 CONVENTION
ON LONG-RANGE TRANSBOUNDARY
AIR POLLUTION TO ABATE
ACIDIFICATION, EUTROPHICATION
AND GROUND-LEVEL OZONE

The Parties
Determined to implement the Convention on Long-range Transboundary Air Pollution,
Aware that nitrogen oxides, sulphur, volatile organic compounds and reduced nitrogen compounds have been associated with adverse effects on human health and the environment,
Concerned that critical loads of acidification, critical loads of nutrient nitrogen and critical levels of ozone for human health and vegetation are still exceeded in many areas of the United Nations Economic Commission for Europe’s region,
Concerned also that emitted nitrogen oxides, sulphur and volatile organic compounds, as well as secondary pollutants such as ozone and the reaction products of ammonia, are transported in the atmosphere over long distances and may have adverse transboundary effects,
Recognizing that emissions from Parties within the United Nations Economic Commission for Europe’s region contribute to air pollution on the hemispheric and global scales, and recognizing the potential for transport between continents and the need for further study with regard to that potential,
Recognizing also that Canada and the United States of America are bilaterally negotiating reductions of emissions of nitrogen oxides and volatile organic compounds to address the transboundary ozone effect,
Recognizing furthermore that Canada will undertake further reductions of emissions of sulphur by 2010 through the implementation of the Canada-wide Acid Rain Strategy for Post-2000, and that the United States is committed to the implementation of a nitrogen oxides reduction programme in the eastern United States and to the reduction in emissions necessary to meet its national ambient air quality standards for particulate matter,
Resolved to apply a multi-effect, multi-pollutant approach to preventing or minimizing the exceedances of critical loads and levels,
Taking into account the emissions from certain existing activities and installations responsible for present air pollution levels and the development of future activities and installations,
Aware that techniques and management practices are available to reduce emissions of these substances,
Resolved to take measures to anticipate, prevent or minimize emissions of these substances, taking into account the application of the precautionary approach as set forth in principle 15 of the Rio Declaration on Environment and Development,
Reaffirming that States have, in accordance with the Charter of the United Nations and the principles of international law, the sovereign right to exploit their own resources pursuant to their own environmental and developmental policies, and the responsibility to ensure that activities within their jurisdiction or control do not cause damage to the environment of other States or of areas beyond the limits of national jurisdiction,
Conscious of the need for a cost-effective regional approach to combating air pollution that takes account of the variations in effects and abatement costs between countries,
Noting the important contribution of the private and non-governmental sectors to knowledge of the effects associated with these substances and available abatement techniques, and their role in assisting in the reduction of emissions to the atmosphere,
Bearing in mind that measures taken to reduce emissions of sulphur, nitrogen oxides, ammonia and volatile organic compounds should not constitute a means of arbitrary or unjustifiable discrimination or a disguised restriction on international competition and trade,
Taking into consideration best available scientific and technical knowledge and data on emissions, atmospheric processes and effects on human health and the environment of these substances, as well as on abatement costs, and acknowledging the need to improve this knowledge and to continue scientific and technical cooperation to further understanding of these issues,
Noting that under the Protocol concerning the Control of Emissions of Nitrogen Oxides or their Transboundary Fluxes, adopted at Sofia on 31 October 1988, and the Protocol concerning the Control of Emissions of Volatile Organic Compounds or their Transboundary Fluxes, adopted at Geneva on 18 November 1991, there is already provision to control emissions of nitrogen oxides and volatile organic compounds, and that the technical annexes to both those Protocols already contain technical guidance for reducing these emissions,
Noting also that under the Protocol on Further Reduction of Sulphur Emissions, adopted at Oslo on 14 June 1994, there is already provision to reduce sulphur emissions in order to contribute to the abatement of acid deposition by diminishing the exceedances of critical sulphur depositions, which have been derived from critical loads of acidity according to the contribution of oxidized sulphur compounds to the total acid deposition in 1990,
Noting furthermore that this Protocol is the first agreement under the Convention to deal specifically with reduced nitrogen compounds,
Bearing in mind that reducing the emissions of these substances may provide additional benefits for the control of other pollutants, including in particular transboundary secondary particulate aerosols, which contribute to human health effects associated with exposure to airborne particulates,
Bearing in mind also the need to avoid, in so far as possible, taking measures for the achievement of the objectives of this Protocol that aggravate other health and environment-related problems,
Noting that measures taken to reduce the emissions of nitrogen oxides and ammonia should involve consideration of the full biogeochemical nitrogen cycle and, so far as possible, not increase emissions of reactive nitrogen including nitrous oxide which could aggravate other nitrogen-related problems,
Aware that methane and carbon monoxide emitted by human activities contribute, in the presence of nitrogen oxides and volatile organic compounds, to the formation of tropospheric ozone, and
Aware also of the commitments that Parties have assumed under the United Nations Framework Convention on Climate Change,
Have agreed as follows:

Article 1
DEFINITIONS

For the purposes of the present Protocol,
1. «Convention» means the Convention on Long-range Transboundary Air Pollution, adopted at Geneva on 13 November 1979;
2. «EMEP» means the Cooperative Programme for Monitoring and Evaluation of Long-range Transmission of Air Pollutants in Europe;
3. «Executive Body» means the Executive Body for the Convention constituted under article 10, paragraph 1, of the Convention;
4. «Commission» means the United Nations Economic Commission for Europe;
5. «Parties» means, unless the context otherwise requires, the Parties to the present Protocol;
6. «Geographical scope of EMEP» means the area defined in article 1, paragraph 4, of the Protocol to the 1979 Convention on Long-range Transboundary Air Pollution on Long-term Financing of the Cooperative Programme for Monitoring and Evaluation of the Long-range Transmission of Air Pollutants in Europe (EMEP), adopted at Geneva on 28 September 1984;
7. «Emission» means the release of a substance from a point or diffuse source into the atmosphere;
8. «Nitrogen oxides» means nitric oxide and nitrogen dioxide, expressed as nitrogen dioxide (NO₂);
9. «Reduced nitrogen compounds» means ammonia and its reaction products;
10. «Sulphur» means all sulphur compounds, expressed as sulphur dioxide (SO₂);
11. «Volatile organic compounds», or «VOCs», means, unless otherwise specified, all organic compounds of an anthropogenic nature, other than methane, that are capable of producing photochemical oxidants by reaction with nitrogen oxides in the presence of sunlight;
12. «Critical load» means a quantitative estimate of an exposure to one or more pollutants below which significant harmful effects on specified sensitive elements of the environment do not occur, according to present knowledge;
13. «Critical levels» means concentrations of pollutants in the atmosphere above which direct adverse effects on receptors, such as human beings, plants, ecosystems or materials, may occur, according to present knowledge;
14. «Pollutant emissions management area», or «PEMA», means an area designated in annex III under the conditions laid down in article 3, paragraph 9;
15. «Stationary source» means any fixed building, structure, facility, installation or equipment that emits or may emit sulphur, nitrogen oxides, volatile organic compounds or ammonia directly or indirectly into the atmosphere;
16. «New stationary source» means any stationary source of which the construction or substantial modification is commenced after the expiry of one year from the date of entry into force of the present Protocol. It shall be a matter for the competent national authorities to decide whether a modification is substantial or not, taking into account such factors as the environmental benefits of the modification.

Article 2
OBJECTIVE

The objective of the present Protocol is to control and reduce emissions of sulphur, nitrogen oxides, ammonia and volatile organic compounds that are caused by anthropogenic activities and are likely to cause adverse effects on human health, natural ecosystems, materials and crops, due to acidification, eutrophication or ground-level ozone as a result of long-range transboundary atmospheric transport, and to ensure, as far as possible, that in the long term and in a stepwise approach, taking into account advances in scientific knowledge, atmospheric depositions or concentrations do not exceed:
(a) For Parties within the geographical scope of EMEP and Canada, the critical loads of acidity, as described in annex I;
(b) For Parties within the geographical scope of EMEP, the critical loads of nutrient nitrogen, as described in annex I; and
(c) For ozone:
(i) For Parties within the geographical scope of EMEP, the critical levels of ozone, as given in annex I;
(ii) For Canada, the Canada-wide Standard for ozone; and
(iii) For the United States of America, the National Ambient Air Quality Standard for ozone.

Article 3
BASIC OBLIGATIONS

1. Each Party having an emission ceiling in any table in annex II shall reduce and maintain the reduction in its annual emissions in accordance with that ceiling and the timescales specified in that annex. Each Party shall, as a minimum, control its annual emissions of polluting compounds in accordance with the obligations in annex II.
2. Each Party shall apply the limit values specified in annexes IV, V and VI to each new stationary source within a stationary source category as identified in those annexes, no later than the timescales specified in annex VII. As an alternative, a Party may apply different emission reduction strategies that achieve equivalent overall emission levels for all source categories together.
3. Each Party shall, in so far as it is technically and economically feasible and taking into consideration the costs and advantages, apply the limit values specified in annexes IV, V and VI to each existing stationary source within a stationary source category as identified in those annexes, no later than the timescales specified in annex VII. As an alternative, a Party may apply different emission reduction strategies that achieve equivalent overall emission levels for all source categories together or, for Parties outside the geographical scope of EMEP, that are necessary to achieve national or regional goals for acidification abatement and to meet national air quality standards.
4. Limit values for new and existing boilers and process heaters with a rated thermal input exceeding 50 MWth and new heavy-duty vehicles shall be evaluated by the Parties at a session of the Executive Body with a view to amending annexes IV, V and VIII no later than two years after the date of entry into force of the present Protocol.
5. Each Party shall apply the limit values for the fuels and new mobile sources identified in annex VIII, no later than the timescales specified in annex VII.
6. Each Party should apply best available techniques to mobile sources and to each new or existing stationary source, taking into account guidance documents I to V adopted by the Executive Body at its seventeenth session (decision 1999/1) and any amendments thereto.
7. Each Party shall take appropriate measures based, inter alia, on scientific and economic criteria to reduce emissions of volatile organic compounds associated with the use of products not included in annex VI or VIII. The Parties shall, no later than at the second session of the Executive Body after the entry into force of the present Protocol, consider with a view to adopting an annex on products, including criteria for the selection of such products, limit values for the volatile organic compound content of products not included in annex VI or VIII, as well as timescales for the application of the limit values.
8. Each Party shall, subject to paragraph 10:
(a) Apply, as a minimum, the ammonia control measures specified in annex IX; and
(b) Apply, where it considers it appropriate, best available techniques for preventing and reducing ammonia emissions, as listed in guidance document V adopted by the Executive Body at its seventeenth session (decision 1999/1) and any amendments thereto.
9. Paragraph 10 shall apply to any Party:
(a) Whose total land area is greater than 2 million square kilometres;
(b) Whose annual emissions of sulphur, nitrogen oxides, ammonia and/or volatile organic compounds contributing to acidification, eutrophication or ozone formation in areas under the jurisdiction of one or more other Parties originate predominantly from within an area under its jurisdiction that is listed as a PEMA in annex III, and which has presented documentation in accordance with subparagraph (c) to this effect;
(c) Which has submitted upon signature, ratification, acceptance or approval of, or accession to, the present Protocol a description of the geographical scope of one or more PEMAs for one or more pollutants, with supporting documentation, for inclusion in annex III; and
(d) Which has specified upon signature, ratification, acceptance or approval of, or accession to, the present Protocol its intention to act in accordance with this paragraph.
10. A Party to which this paragraph applies shall:
(a) If within the geographical scope of EMEP, be required to comply with the provisions of this article and annex II only within the relevant PEMA for each pollutant for which a PEMA within its jurisdiction is included in annex III; or
(b) If not within the geographical scope of EMEP, be required to comply with the provisions of paragraphs 1, 2, 3, 5, 6 and 7 and annex II, only within the relevant PEMA for each pollutant (nitrogen oxides, sulphur and/or volatile organic compounds) for which a PEMA within its jurisdiction is included in annex III, and shall not be required to comply with paragraph 8 anywhere within its jurisdiction.
11. Canada and the United States of America shall, upon their ratification, acceptance or approval of, or accession to, the present Protocol, submit to the Executive Body their respective emission reduction commitments with respect to sulphur, nitrogen oxides and volatile organic compounds for automatic incorporation into annex II.
12. The Parties shall, subject to the outcome of the first review provided for under article 10, paragraph 2, and no later than one year after completion of that review, commence negotiations on further obligations to reduce emissions.

Article 4
EXCHANGE OF INFORMATION AND TECHNOLOGY

1. Each Party shall, in a manner consistent with its laws, regulations and practices and in accordance with its obligations in the present Protocol, create favourable conditions to facilitate the exchange of information, technologies and techniques, with the aim of reducing emissions of sulphur, nitrogen oxides, ammonia and volatile organic compounds by promoting inter alia:
(a) The development and updating of databases on best available techniques, including those that increase energy efficiency, low-emission burners and good environmental practice in agriculture;
(b) The exchange of information and experience in the development of less polluting transport systems;
(c) Direct industrial contacts and cooperation, including joint ventures; and
(d) The provision of technical assistance.
2. In promoting the activities specified in paragraph 1, each Party shall create favourable conditions for the facilitation of contacts and cooperation among appropriate organizations and individuals in the private and public sectors that are capable of providing technology, design and engineering services, equipment or finance.

Article 5
PUBLIC AWARENESS

1. Each Party shall, in a manner consistent with its laws, regulations and practices, promote the provision of information to the general public, including information on:
(a) National annual emissions of sulphur, nitrogen oxides, ammonia and volatile organic compounds and progress towards compliance with the national emission ceilings or other obligations referred to in article 3;
(b) Depositions and concentrations of the relevant pollutants and, where applicable, these depositions and concentrations in relation to critical loads and levels referred to in article 2;
(c) Levels of tropospheric ozone; and
(d) Strategies and measures applied or to be applied to reduce air pollution problems dealt with in the present Protocol and set out in article 6.
2. Furthermore, each Party may make information widely available to the public with a view to minimizing emissions, including information on:
(a) Less polluting fuels, renewable energy and energy efficiency, including their use in transport;
(b) Volatile organic compounds in products, including labelling;
(c) Management options for wastes containing volatile organic compounds that are generated by the public;
(d) Good agricultural practices to reduce emissions of ammonia;
(e) Health and environmental effects associated with the pollutants covered by the present Protocol; and
(f) Steps which individuals and industries may take to help reduce emissions of the pollutants covered by the present Protocol.

Article 6
STRATEGIES, POLICIES, PROGRAMMES, MEASURES AND INFORMATION

1. Each Party shall, as necessary and on the basis of sound scientific and economic criteria, in order to facilitate the implementation of its obligations under article 3:
(a) Adopt supporting strategies, policies and programmes without undue delay after the present Protocol enters into force for it;
(b) Apply measures to control and reduce its emissions of sulphur, nitrogen oxides, ammonia and volatile organic compounds;
(c) Apply measures to encourage the increase of energy efficiency and the use of renewable energy;
(d) Apply measures to decrease the use of polluting fuels;
(e) Develop and introduce less polluting transport systems and promote traffic management systems to reduce overall emissions from road traffic;
(f) Apply measures to encourage the development and introduction of low-polluting processes and products, taking into account guidance documents I to V adopted by the Executive Body at its seventeenth session (decision 1999/1) and any amendments thereto;
(g) Encourage the implementation of management programmes to reduce emissions, including voluntary programmes, and the use of economic instruments, taking into account guidance document VI adopted by the Executive Body at its seventeenth session (decision 1999/1) and any amendments thereto;
(h) Implement and further elaborate policies and measures in accordance with its national circumstances, such as the progressive reduction or phasing-out of market imperfections, fiscal incentives, tax and duty exemptions and subsidies in all sectors that emit sulphur, nitrogen oxides, ammonia and volatile organic compounds which run counter to the objective of the Protocol, and apply market instruments; and
(i) Apply measures, where cost-effective, to reduce emissions from waste products containing volatile organic compounds.
2. Each Party shall collect and maintain information on:
(a) Actual levels of emissions of sulphur, nitrogen compounds and volatile organic compounds, and of ambient concentrations and depositions of these compounds and ozone, taking into account, for those Parties within the geographical scope of EMEP, the work plan of EMEP; and
(b) The effects of ambient concentrations and of the deposition of sulphur, nitrogen compounds, volatile organic compounds and ozone on human health, terrestrial and aquatic ecosystems and materials.
3. Any Party may take more stringent measures than those required by the present Protocol.

Article 7
REPORTING

1. Subject to its laws and regulations and in accordance with its obligations under the present Protocol:
(a) Each Party shall report, through the Executive Secretary of the Commission, to the Executive Body, on a periodic basis as determined by the Parties at a session of the Executive Body, information on the measures that it has taken to implement the present Protocol. Moreover:
(i) Where a Party applies different emission reduction strategies under article 3, paragraphs 2 and 3, it shall document the strategies applied and its compliance with the requirements of those paragraphs;
(ii) Where a Party judges certain limit values, as specified in accordance with article 3, paragraph 3, not to be technically and economically feasible, taking into consideration the costs and advantages, it shall report and justify this;
(b) Each Party within the geographical scope of EMEP shall report, through the Executive Secretary of the Commission, to EMEP, on a periodic basis to be determined by the Steering Body of EMEP and approved by the Parties at a session of the Executive Body, the following information:
(i) Levels of emissions of sulphur, nitrogen oxides, ammonia and volatile organic compounds using, as a minimum, the methodologies and the temporal and spatial resolution specified by the Steering Body of EMEP;
(ii) Levels of emissions of each substance in the reference year (1990) using the same methodologies and temporal and spatial resolution;
(iii) Data on projected emissions and current reduction plans; and
(iv) Where it deems it appropriate, any exceptional circumstances justifying emissions that are temporarily higher than the ceilings established for it for one or more pollutants; and
(c) Parties in areas outside the geographical scope of EMEP shall make available information similar to that specified in subparagraph (b), if requested to do so by the Executive Body.
2. The information to be reported in accordance with paragraph 1 (a) shall be in conformity with a decision regarding format and content to be adopted by the Parties at a session of the Executive Body. The terms of this decision shall be reviewed as necessary to identify any additional elements regarding the format or the content of the information that is to be included in the reports.
3. In good time before each annual session of the Executive Body, EMEP shall provide information on:
(a) Ambient concentrations and depositions of sulphur and nitrogen compounds as well as, where available, ambient concentrations of volatile organic compounds and ozone; and
(b) Calculations of sulphur and oxidized and reduced nitrogen budgets and relevant information on the long-range transport of ozone and its precursors.
Parties in areas outside the geographical scope of EMEP shall make available similar information if requested to do so by the Executive Body.
4. The Executive Body shall, in accordance with article 10, paragraph 2 (b), of the Convention, arrange for the preparation of information on the effects of depositions of sulphur and nitrogen compounds and concentrations of ozone.
5. The Parties shall, at sessions of the Executive Body, arrange for the preparation, at regular intervals, of revised information on calculated and internationally optimized allocations of emission reductions for the States within the geographical scope of EMEP, using integrated assessment models, including atmospheric transport models, with a view to reducing further, for the purposes of article 3, paragraph 1, the difference between actual depositions of sulphur and nitrogen compounds and critical load values as well as the difference between actual ozone concentrations and the critical levels of ozone specified in annex I, or such alternative assessment methods as approved by the Parties at a session of the Executive Body.

Article 8
RESEARCH, DEVELOPMENT AND MONITORING

The Parties shall encourage research, development, monitoring and cooperation related to:
(a) The international harmonization of methods for the calculation and assessment of the adverse effects associated with the substances addressed by the present Protocol for use in establishing critical loads and critical levels and, as appropriate, the elaboration of procedures for such harmonization;
(b) The improvement of emission databases, in particular those on ammonia and volatile organic compounds;
(c) The improvement of monitoring techniques and systems and of the modelling of transport, concentrations and depositions of sulphur, nitrogen compounds and volatile organic compounds, as well as of the formation of ozone and secondary particulate matter;
(d) The improvement of the scientific understanding of the long-term fate of emissions and their impact on the hemispheric background concentrations of sulphur, nitrogen, volatile organic compounds, ozone and particulate matter, focusing, in particular, on the chemistry of the free troposphere and the potential for intercontinental flow of pollutants;
(e) The further elaboration of an overall strategy to reduce the adverse effects of acidification, eutrophication and photochemical pollution, including synergisms and combined effects;
(f) Strategies for the further reduction of emissions of sulphur, nitrogen oxides, ammonia and volatile organic compounds based on critical loads and critical levels as well as on technical developments, and the improvement of integrated assessment modelling to calculate internationally optimized allocations of emission reductions taking into account the need to avoid excessive costs for any Party. Special emphasis should be given to emissions from agriculture and transport;
(g) The identification of trends over time and the scientific understanding of the wider effects of sulphur, nitrogen and volatile organic compounds and photochemical pollution on human health, including their contribution to concentrations of particulate matter, the environment, in particular acidification and eutrophication, and materials, especially historic and cultural monuments, taking into account the relationship between sulphur oxides, nitrogen oxides, ammonia, volatile organic compounds and tropospheric ozone;
(h) Emission abatement technologies, and technologies and techniques to improve energy efficiency, energy conservation and the use of renewable energy;
(i) The efficacy of ammonia control techniques for farms and their impact on local and regional deposition;
(j) The management of transport demand and the development and promotion of less polluting modes of transport;
(k) The quantification and, where possible, economic evaluation of benefits for the environment and human health resulting from the reduction of emissions of sulphur, nitrogen oxides, ammonia and volatile organic compounds; and
(l) The development of tools for making the methods and results of this work widely applicable and available.

Article 9
COMPLIANCE

Compliance by each Party with its obligations under the present Protocol shall be reviewed regularly. The Implementation Committee established by decision 1997/2 of the Executive Body at its fifteenth session shall carry out such reviews and report to the Parties at a session of the Executive Body in accordance with the terms of the annex to that decision, including any amendments thereto.

Article 10
REVIEWS BY THE PARTIES AT SESSIONS OF THE EXECUTIVE BODY

1. The Parties shall, at sessions of the Executive Body, pursuant to article 10, paragraph 2 (a), of the Convention, review the information supplied by the Parties, EMEP and subsidiary bodies of the Executive Body, the data on the effects of concentrations and depositions of sulphur and nitrogen compounds and of photochemical pollution as well as the reports of the Implementation Committee referred to in article 9 above.
2. (a) The Parties shall, at sessions of the Executive Body, keep under review the obligations set out in the present Protocol, including:
(i) Their obligations in relation to their calculated and internationally optimized allocations of emission reductions referred to in article 7, paragraph 5, above; and
(ii) The adequacy of the obligations and the progress made towards the achievement of the objective of the present Protocol;
(b) Reviews shall take into account the best available scientific information on the effects of acidification, eutrophication and photochemical pollution, including assessments of all relevant health effects, critical levels and loads, the development and refinement of integrated assessment models, technological developments, changing economic conditions, progress made on the databases on emissions and abatement techniques, especially related to ammonia and volatile organic compounds, and the fulfilment of the obligations on emission levels;
(c) The procedures, methods and timing for such reviews shall be specified by the Parties at a session of the Executive Body. The first such review shall commence no later than one year after the present Protocol enters into force.

Article 11
SETTLEMENT OF DISPUTES

1. In the event of a dispute between any two or more Parties concerning the interpretation or application of the present Protocol, the parties concerned shall seek a settlement of the dispute through negotiation or any other peaceful means of their own choice. The parties to the dispute shall inform the Executive Body of their dispute.
2. When ratifying, accepting, approving or acceding to the present Protocol, or at any time thereafter, a Party which is not a regional economic integration organization may declare in a written instrument submitted to the Depositary that, in respect of any dispute concerning the interpretation or application of the Protocol, it recognizes one or both of the following means of dispute settlement as compulsory ipso facto and without special agreement, in relation to any Party accepting the same obligation:
(a) Submission of the dispute to the International Court of Justice;
(b) Arbitration in accordance with procedures to be adopted by the Parties at a session of the Executive Body, as soon as practicable, in an annex on arbitration.
A Party which is a regional economic integration organization may make a declaration with like effect in relation to arbitration in accordance with the procedures referred to in subparagraph (b).
3. A declaration made under paragraph 2 shall remain in force until it expires in accordance with its terms or until three months after written notice of its revocation has been deposited with the Depositary.
4. A new declaration, a notice of revocation or the expiry of a declaration shall not in any way affect proceedings pending before the International Court of Justice or the arbitral tribunal, unless the parties to the dispute agree otherwise.
5. Except in a case where the parties to a dispute have accepted the same means of dispute settlement under paragraph 2, if after twelve months following notification by one party to another that a dispute exists between them, the parties concerned have not been able to settle their dispute through the means mentioned in paragraph 1, the dispute shall be submitted, at the request of any of the parties to the dispute, to conciliation.
6. For the purpose of paragraph 5, a conciliation commission shall be created. The commission shall be composed of an equal number of members appointed by each party concerned or, where parties in conciliation share the same interest, by the group sharing that interest, and a chairperson chosen jointly by the members so appointed. The commission shall render a recommendatory award, which the parties to the dispute shall consider in good faith.

Article 12
ANNEXES

The annexes to the present Protocol shall form an integral part of the Protocol.

Article 13
AMENDMENTS AND ADJUSTMENTS

1. Any Party may propose amendments to the present Protocol. Any Party to the Convention may propose an adjustment to annex II to the present Protocol to add to it its name, together with emission levels, emission ceilings and percentage emission reductions.
2. Proposed amendments and adjustments shall be submitted in writing to the Executive Secretary of the Commission, who shall communicate them to all Parties. The Parties shall discuss the proposed amendments and adjustments at the next session of the Executive Body, provided that those proposals have been circulated by the Executive Secretary to the Parties at least ninety days in advance.
3. Amendments to the present Protocol, including amendments to annexes II to IX, shall be adopted by consensus of the Parties present at a session of the Executive Body, and shall enter into force for the Parties which have accepted them on the ninetieth day after the date on which two thirds of the Parties have deposited with the Depositary their instruments of acceptance thereof. Amendments shall enter into force for any other Party on the ninetieth day after the date on which that Party has deposited its instrument of acceptance thereof.
4. Amendments to the annexes to the present Protocol, other than to the annexes referred to in paragraph 3, shall be adopted by consensus of the Parties present at a session of the Executive Body. On the expiry of ninety days from the date of its communication to all Parties by the Executive Secretary of the Commission, an amendment to any such annex shall become effective for those Parties which have not submitted to the Depositary a notification in accordance with the provisions of paragraph 5, provided that at least sixteen Parties have not submitted such a notification.
5. Any Party that is unable to approve an amendment to an annex, other than to an annex referred to in paragraph 3, shall so notify the Depositary in writing within ninety days from the date of the communication of its adoption. The Depositary shall without delay notify all Parties of any such notification received. A Party may at any time substitute an acceptance for its previous notification and, upon deposit of an instrument of acceptance with the Depositary, the amendment to such an annex shall become effective for that Party.
6. Adjustments to annex II shall be adopted by consensus of the Parties present at a session of the Executive Body and shall become effective for all Parties to the present Protocol on the ninetieth day following the date on which the Executive Secretary of the Commission notifies those Parties in writing of the adoption of the adjustment.

Article 14
SIGNATURE

1. The present Protocol shall be open for signature at Gothenburg (Sweden) on 30 November and 1 December 1999, then at United Nations Headquarters in New York until 30 May 2000, by States members of the Commission as well as States having consultative status with the Commission, pursuant to paragraph 8 of Economic and Social Council resolution 36 (IV) of 28 March 1947, and by regional economic integration organizations, constituted by sovereign States members of the Commission, which have competence in respect of the negotiation, conclusion and application of international agreements in matters covered by the Protocol, provided that the States and organizations concerned are Parties to the Convention and are listed in annex II.
2. In matters within their competence, such regional economic integration organizations shall, on their own behalf, exercise the rights and fulfil the responsibilities which the present Protocol attributes to their member States. In such cases, the member States of these organizations shall not be entitled to exercise such rights individually.

Article 15
RATIFICATION, ACCEPTANCE, APPROVAL
AND ACCESSION

1. The present Protocol shall be subject to ratification, acceptance or approval by Signatories.
2. The present Protocol shall be open for accession as from 31 May 2000 by the States and organizations that meet the requirements of article 14, paragraph 1.
3. The instruments of ratification, acceptance, approval or accession shall be deposited with the Depositary.

Article 16
DEPOSITARY

The Secretary-General of the United Nations shall be the Depositary.

Article 17
ENTRY INTO FORCE

1. The present Protocol shall enter into force on the ninetieth day following the date on which the sixteenth instrument of ratification, acceptance, approval or accession has been deposited with the Depositary.
2. For each State and organization that meets the requirements of article 14, paragraph 1, which ratifies, accepts or approves the present Protocol or accedes thereto after the deposit of the sixteenth instrument of ratification, acceptance, approval or accession, the Protocol shall enter into force on the ninetieth day following the date of deposit by such Party of its instrument of ratification, acceptance, approval or accession.

Article 18
WITHDRAWAL

At any time after five years from the date on which the present Protocol has come into force with respect to a Party, that Party may withdraw from it by giving written notification to the Depositary. Any such withdrawal shall take effect on the ninetieth day following the date of its receipt by the Depositary, or on such later date as may be specified in the notification of the withdrawal.

Article 19
AUTHENTIC TEXTS

The original of the present Protocol, of which the English, French and Russian texts are equally authentic, shall be deposited with the Secretary-General of the United Nations.
IN WITNESS WHEREOF the undersigned, being duly authorized thereto, have signed the present Protocol.
DONE at Gothenburg (Sweden), this thirtieth day of November one thousand nine hundred and ninety-nine.

ANNEX I
CRITICAL LOADS AND LEVELS
I. CRITICAL LOADS OF ACIDITY

A. For Parties within the geographical scope of EMEP
1. Critical loads (as defined in article 1) of acidity for ecosystems are determined in accordance with the Convention’s Manual on methodologies and criteria for mapping critical levels/loads and geographical areas where they are exceeded. They are the maximum amount of acidifying deposition an ecosystem can tolerate in the long term without being damaged. Critical loads of acidity in terms of nitrogen take account of within-ecosystem nitrogen removal processes (e.g. uptake by plants). Critical loads of acidity in terms of sulphur do not. A combined sulphur and nitrogen critical load of acidity considers nitrogen only when the nitrogen deposition is greater than the ecosystem nitrogen removal processes. All critical loads reported by Parties are summarized for use in the integrated assessment modelling employed to provide guidance for setting the emission ceilings in annex II.
B. For Parties in North America
2. For eastern Canada, critical sulphur plus nitrogen loads for forested ecosystems have been determined with scientific methodologies and criteria (1997 Canadian Acid Rain Assessment) similar to those in the Convention’s Manual on methodologies and criteria for mapping critical levels/loads and geographical areas where they are exceeded. Eastern Canada critical load values (as defined in article 1) of acidity are for sulphate in precipitation expressed in kg/ha/year. Alberta in western Canada, where deposition levels are currently below the environmental limits, has adopted the generic critical load classification systems used for soils in Europe for potential acidity. Potential acidity is defined by subtracting the total (both wet and dry) deposition of base cations from that of sulphur and nitrogen. In addition to critical loads for potential acidity, Alberta has established target and monitoring loads for managing acidifying emissions.
3. For the United States of America, the effects of acidification are evaluated through an assessment of the sensitivity of ecosystems, the total loading within ecosystems of acidifying compounds, and the uncertainty associated with nitrogen removal processes within ecosystems.
4. These loads and effects are used in integrated assessment modelling and provide guidance for setting the emission ceilings and/or reductions for Canada and the United States of America in annex II.
II. CRITICAL LOADS OF NUTRIENT NITROGEN
For Parties within the geographical scope of EMEP
5. Critical loads (as defined in article 1) of nutrient nitrogen (eutrophication) for ecosystems are determined in accordance with the Convention’s Manual on methodologies and criteria for mapping critical levels/loads and geographical areas where they are exceeded. They are the maximum amount of eutrophying nitrogen deposition an ecosystem can tolerate in the long term without being damaged. All critical loads reported by Parties are summarized for use in the integrated assessment modelling employed to provide guidance for setting the emission ceilings in annex II.
III. CRITICAL LEVELS OF OZONE
A. For Parties within the geographical scope of EMEP
6. Critical levels (as defined in article 1) of ozone are determined to protect plants in accordance with the Convention’s Manual on methodologies and criteria for mapping critical levels/loads and geographical areas where they are exceeded. They are expressed as a cumulative exposure over a threshold ozone concentration of 40 ppb (parts per billion by volume). This exposure index is referred to as AOT40 (accumulated exposure over a threshold of 40 ppb). The AOT40 is calculated as the sum of the differences between the hourly concentration (in ppb) and 40 ppb for each hour when the concentration exceeds 40 ppb.
7. The long-term critical level of ozone for crops of an AOT40 of 3000 ppb.hours for May-July (used as a typical growing season) and for daylight hours was used to define areas at risk where the critical level is exceeded. A specific reduction of exceedances was targeted in the integrated assessment modelling undertaken for the present Protocol to provide guidance for setting the emission ceilings in annex II. The long-term critical level of ozone for crops is considered also to protect other plants such as trees and natural vegetation. Further scientific work is under way to develop a more differentiated interpretation of exceedances of critical levels of ozone for vegetation.
8. A critical level of ozone for human health is represented by the WHO Air Quality Guideline level for ozone of 120 µg/m³ as an 8-hour average. In collaboration with the World Health Organization’s Regional Office for Europe (WHO/EURO), a critical level expressed as an AOT60 (accumulated exposure over a threshold of 60 ppb), i.e. 120 µg/m³, calculated over one year, was adopted as a surrogate for the WHO Air Quality Guideline for the purpose of integrated assessment modelling. This was used to define areas at risk where the critical level is exceeded. A specific reduction of these exceedances was targeted in the integrated assessment modelling undertaken for the present Protocol to provide guidance for setting the emission ceilings in annex II.
B. For Parties in North America
9. For Canada, critical levels of ozone are determined to protect human health and the environment and are used to establish a Canada-wide Standard for ozone. The emission ceilings in annex II are defined according to the ambition level required to achieve the Canada-wide Standard for ozone.
10. For the United States of America, critical levels of ozone are determined to protect public health with an adequate margin of safety, to protect public welfare from any known or expected adverse effects, and are used to establish a national ambient air quality standard. Integrated assessment modelling and the air quality standard are used in providing guidance for setting the emission ceilings and/or reductions for the United States of America in annex II.

ANNEX II
EMISSION CEILINGS

The emission ceilings listed in the tables below relate to the provisions of article 3, paragraphs 1 and 10, of the present Protocol. The 1980 and 1990 emission levels and the percentage emission reductions listed are given for information purposes only.
Table 1. EMISSION CEILINGS FOR SULPHUR (thousands of tonnes of SO₂ per year)
 

Party

 

Emission levels 

 

Emission ceilings
for 2010

 

Percentage emission reductions for 2010

(base year 1990)

1980

 

1990

 

Armenia

 

141

 

73

 

73

 

0%

 

Austria

 

400

 

91

 

39

 

-57%

 

Belarus

 

740

 

637

 

480

 

-25%

 

Belgium

 

828

 

372

 

106

 

-72%

 

Bulgaria

 

2050

 

2008

 

856

 

-57%

 

Canada nationala/

 

4643

 

3236

 

 

 

 

 

PEMA (SOMA)

 

3135

 

1873

 

 

 

 

 

Croatia

 

150

 

180

 

70

 

-61%

 

Czech Republic

 

2257

 

1876

 

283

 

-85%

 

Denmark

 

450

 

182

 

55

 

-70%

 

Finland

 

584

 

260

 

116

 

-55%

 

France

 

3208

 

1269

 

400

 

-68%

 

Germany

 

7514

 

5313

 

550

 

-90%

 

Greece 

 

400

 

509

 

546

 

7%

 

Hungary

 

1633

 

1010

 

550

 

-46%

 

Ireland

 

222

 

178

 

42

 

-76%

 

Italy

 

3757

 

1651

 

500

 

-70%

 

Latvia 

 

-

 

119

 

107

 

-10%

 

Liechtenstein

 

0.39

 

0.15

 

0.11

 

-27%

 

Lithuania

 

311

 

222

 

145

 

-35%

 

Luxembourg

 

24

 

15

 

4

 

-73%

 

Netherlands

 

490

 

202

 

50

 

-75%

 

Norway

 

137

 

53

 

22

 

-58%

 

Poland

 

4100

 

3210

 

1397

 

-56%

 

Portugal

 

266

 

362

 

170

 

-53%

 

Republic of Moldova

 

308

 

265

 

135

 

-49%

 

Romania

 

1055

 

1311

 

918

 

-30%

 

Russian Federationb/ 

 

7161

 

4460

 

 

 

 

 

PEMA

 

1062

 

1133

 

635

 

-44%

 

Slovakia

 

780

 

543

 

110

 

-80%

 

Slovenia

 

235

 

194

 

27

 

-86%

 

Spainb/

 

2959

 

2182

 

774

 

-65%

 

Sweden 

 

491

 

119

 

67

 

-44%

 

Switzerland

 

116

 

43

 

26

 

-40%

 

Ukraine

 

3849

 

2782

 

1457

 

-48%

 

United Kingdom

 

4863

 

3731

 

625

 

-83%

 

United States of
Americac/ 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

European Community 

 

26456

 

16436

 

4059

 

-75%

 

 

a/ Upon ratification, acceptance or approval of, or accession to, the present Protocol, Canada shall submit an emission ceiling for sulphur, either at a national level or for its PEMA, and will endeavour to provide a ceiling for 2010. The PEMA for sulphur will be the sulphur oxides management area (SOMA) that was designated pursuant to annex III to the Protocol on Further Reduction of Sulphur Emissions adopted at Oslo on 14 June 1994 as the South-east Canada SOMA. This is an area of 1 million km2 which includes all the territory of the provinces of Prince Edward Island, Nova Scotia and New Brunswick, all the territory of the province of Quebec south of a straight line between Havre-St. Pierre on the north coast of the Gulf of Saint Lawrence and the point where the Quebec-Ontario boundary intersects the James Bay coastline, and all the territory of the province of Ontario south of a straight line between the point where the Ontario-Quebec boundary intersects the James Bay coastline and Nipigon River near the north shore of Lake Superior.
b/ Figures apply to the European part within the EMEP area.
c/ Upon ratification, acceptance or approval of, or accession to, the present Protocol, the United States of America shall provide for inclusion in this annex: (a) specific emission reduction measures applicable to mobile and stationary sources of sulphur to be applied either nationally or within a PEMA if it has submitted a PEMA for sulphur for inclusion in annex III; (b) a value for total estimated sulphur emission levels for 1990, either national or for the PEMA; (c) an indicative value for total sulphur emission levels for 2010, either national or for the PEMA; and (d) associated estimates of the percentage reduction in sulphur emissions. Item (b) will be included in the table and items (a), (c) and (d) will be included in a footnote to the table.
Table 2. EMISSION CEILINGS FOR NITROGEN OXIDES
(thousands of tonnes of NO₂ per year)
 

Party

 

Emission levels 1990

 

Emission ceilings
for 2010

 

Percentage emission reductions for 2010
(base year 1990)

 

Armenia

 

46

 

46

 

0%

 

Austria

 

194

 

107

 

-45%

 

Belarus

 

285

 

255

 

-11%

 

Belgium

 

339

 

181

 

-47%

 

Bulgaria

 

361

 

266

 

-26%

 

Canadaa/

 

2104

 

 

 

 

 

Croatia

 

87

 

87

 

0%

 

Czech Republic 

 

742

 

286

 

-61%

 

Denmark

 

282

 

127

 

-55%

 

Finland

 

300

 

170

 

-43%

 

France

 

1882

 

860

 

-54%

 

Germany

 

2693

 

1081

 

-60%

 

Greece

 

343

 

344

 

0%

 

Hungary

 

238

 

198

 

-17%

 

Ireland

 

115

 

65

 

-43%

 

Italy

 

1938

 

1000

 

-48%

 

Latvia

 

93

 

84

 

-10%

 

Liechtenstein

 

0.63

 

0.37

 

-41%

 

Lithuania

 

158

 

110

 

-30%

 

Luxembourg

 

23

 

11

 

-52%

 

Netherlands

 

580

 

266

 

-54%

 

Norway

 

218

 

156

 

-28%

 

Poland

 

1280

 

879

 

-31%

 

Portugal

 

348

 

260

 

-25%

 

Republic of Moldova

 

100

 

90

 

-10%

 

Romania

 

546

 

437

 

-20%

 

Russian Federationb/

 

3600

 

 

 

 

 

PEMA

 

360

 

265

 

-26%

 

Slovakia

 

225

 

130

 

-42%

 

Slovenia

 

62

 

45

 

-27%

 

Spain b/

 

1113

 

847

 

-24%

 

Sweden

 

338

 

148

 

-56%

 

Switzerland

 

166

 

79

 

-52%

 

Ukraine

 

1888

 

1222