Pravilnik o pomorskom peljarenju

NN 17/1995, Pravilnik o pomorskom peljarenju

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA

Na temelju članka 1043. stavka 1. točke 14., 16.,17. 18. i 19. Pomorskog zakonika ("Narodne novine", broj 17/94 i 74/94), ministar pomorstva, prometa i veza donosi

Pravilnik

o pomorskom peljarenju

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se obvezno pomorsko peljarenje (u daljnjem tekstu: peljarenje) na određenim područjima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, uvjeti koje mora ispunjavati trgovačko društvo koje obavlja poslove peljarenja, stručna sprema, ovlaštenja i drugi uvjeti i obveze koje mora ispunjavati pomorski peljar, oznaka i iskaznica pomorskog peljara, način obilježavanja peljarskih brodova i brodica i pozivni znakovi za peljarenje.

Članak 2.

Peljarenje počinje ili završava na granici područja peljarenja u trenutku kad po stručnim savjetima peljara započne odnosno završi vođenje broda. Ako se brod mora privezati ili usidriti; peljarenje završava u času kada se brod priveže ili usidri.

Članak 3.

Peljarenje može biti lučko i obalno.

Članak 4.

Granice obveznog peljarenja, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje:

- za lučko peljarenje

- lučka kapetanija na čijem se području obavlja peljarenje (u daljnjem tekstu: lučka kapetanija)

- za obalno peljarenje

- ministar pomorstva, prometa i veza (u daljnjem tekstu: ministar).

II. LUČKO PELJARENJE

Članak 5.

Zapovjednik broda dužan je korištiti usluge lučkog ili obalnog peljarenja u skladu s člankom 104. Pomorskog zakonika.

Članak 6.

U luci u kojoj je obvezno lučko peljarenje, brod se mora peljariti i ako se premješta s jedne obale na drugu ili se pomiče uzduž obale upotrebom porivnog stroja. Zapovjednik broda dužan je zatražiti uslugu lučkog peljarenja najkasnije dva sata prije isplovljenja, premještanja ili pomicanja.

III. OBALNO PELJARENJE

Članak 7.

Obveznom obalnom peljarenju podliježu brodovi koji prevoze opasne tekuće kemikalije, odnosno ukapljene plinove. Brodovi iz stavka 1. ovoga članka kada uplovljavaju u teritorijalno more i unutarnje morske vode Republike Hrvatske podliježu obveznom obalnom peljarenju: 1. radi uplovljavanja u luke otvorene za međunarodni promet:

a) za luku Rijeka: - od pozicije 45'11.8 N i 14'29.4 E do granice lučkog peljarenja

b) za luku Zadar: - od pozicije 44'23.3 N i 14'34.6 E do granice lučkog peljarenja

c) za luku Šibenik: - od pozicije 43'38.7 N i 15'52.3 E do granice lučkog peljarenja

d) za luku Split: - od pozicije 43'28.2 N i 16'01.0 E do granice lučkog peljarenja e) za luku Ploče: - od pozicije 43'05.0 N i 17'00.0 E do granice lučkog peljarenja 2. kada plove između luka otvorenih za međunarodni promet od pozicije iskrcavanja lučkog peljara do pozicije ukrcavanja lučkog peljara u luci dolaska. Zapovjednik broda dužan je zatražiti uslugu obalnog peljarenja najkasnije šest sati prije isplovljenja.

IV. PELJARSKO TRGOVAČKO DRUŠTVO

Članak 8.

Lučko i obalno peljarenje može obavljati peljarsko trgovačko društvo ovlašteno za peljarenje rješenjem Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Peljarsko društvo mora ispunjavati propisane uvjete. Ispunjenje ovih uvjeta provjerava lučka kapetanija u postupku izdavanja rješenja iz stavka 1. ovoga članka. Na istom lučkom području peljarenje može obavljati samo jedno peljarsko trgovačko društvo.

Članak 9.

Peljarsko društvo može obavljati peljarenje ako ima:

1. potreban broj peljarskih brodova i motornih brodica,

2. potreban broj VHF radio-postaja,

3. potreban broj peljara, s valjanom iskaznicom,

4. onoliki broj prijenosnih VHF radio-postaja koliko ima peljara,

5. zaključeni ugovor o osiguranju odgovornosti peljara za vrijeme peljarenja broda s minimalnom visinom osiguranja od 2.800.000 kuna po događaju, a sukladno utvrđenoj zakonskoj odgovornosti.

Potreban broj brodova, brodica i peljara određuje rješenjem lučka kapetanija vodeći računa o prometu brodova na određenom području.

Članak 10.

Sredstva i oprema iz članka 9. ovoga Pravilnika moraju odgovarati ovim uvjetima: 1. peljarski brod ili brodica mora imati neprekinutu ravnu palubu s rukohvatom uzduž slobodnog dijela palube, te odgovarajuće plovidbene sposobnosti s kojima može nesmetano obavljati poslove pomorskog peljarenja u svim uvjetima u kojima je luka otvorena za promet brodova; 2. VHF radio-postaja mora biti smještena na svakom brodu ili motornoj brodici i na mjestu koje je odredeno za peljarsku postaju ; 3 prijenosne VHF radio-postaje moraju imati srednju snagu odašiljača ne manju od 1 W i ne veću od 5 W. Sredstva i oprema iz stavka 1. ovoga članka moraju se koristiti prilikom peljarenja.

Članak 11.

Brod ili motorna brodica iz članka 10. ovoga Pravilnika mora biti obojen plavom bojom sa bijelom trakom širine 20 cm koja se proteže uzduž oba boka po cijeloj dužini vidljivog dijela oplate ispod linije palube. Sa obje strane vidljivog dijela pramca, brod ili motorna brodica mora biti označen slovom "P" bijele boje, a na obje strane nadgrađa ili boka mora na vidljivom mjestu biti istaknuta oznaka "PILOT". Ime broda ili oznaka brodice mora biti propisno ispisana. Brod ili motorna brodica moraju po danu viti zastavu "H" Međunarodnog signalnog kodeksa. a noću imati svjetla propisana Pravilnikom o izbjegavanju sudara na moru.

Članak 12.

Peljarsko trgovačko društvo dužno je voditi peljarski dnevnik, koji svaki dan mora dostaviti na uvid lučkoj kapetaniji. U dnevnik se upisuje: vrsta peljarenja, dan, mjesec i godina peljarenja, vrijeme početka i završetka peljarenja, ime ili oznaka broda, zastava države pripadnosti broda, vrsta broda, dužina i širina broda, gaz broda i snaga pogonskog uređaja. U dnevnik treba unijeti i kratak opis događaja iz članka 14. stavka 4. ovoga Pravilnika.

V. PELJARI

Članak 13.

Peljarenje broda mogu obavljati samo osobe sa valjanom iskaznicom pomorskog peljara. Peljar dokazuje svojstvo peljara iskaznicom pomorskog peljara i peljarskom oznakom. Za vrijeme peljarenja, peljar mora imati iskaznicu pomorskog peljara i nositi peljarsku oznaku na vidljiv način na odjeći na lijevoj strani grudi.

Članak 14.

Peljar je dužan za vrijeme peljarenja voditi brod i davati stručne savjete zapovjedniku peljarskog broda u svezi s vođenjem broda, njegovim privezom i sidrenjem i upozoravati na uvjete plovidbe i propise koji vrijede za područje na kojem se brod peljari, obavijestiti lučku kapetaniju putem VHF radio-postaje o započetom i završenom peljarenju. Peljar je dužan odbiti peljarenje:

a) ako gaz broda ne odgovara dubini mora na mjestu određenom za privez ili sidrenje broda, odnosno ako na mjestu priveza broda nisu osigurani uvijeti da brod uvijek može biti sigurno privezan u plutajućem stanju,

b) ako brod nije sposoban za plovidbu ili ako od lučke kapetanije nije dobio dozvolu za uplovljenje ili isplovljenje,

c) ako zapovjednik broda kojega treba peljariti ne prihvati savjete u pogledu predstojećeg peljarenja. U slučaju odbijanja peljarenja iz stavka 2. ovoga članka, peljar je dužan o tome bez odlaganja izvijestiti lučku kapetaniju. Peljar je dužan pismeno izvijestiti lučku kapetaniju o obavljenom peljarenju u slučajevima:

a) povrede propisa koje je počinio peljareni ili drugi brod, a koje se odnose na sigurnost broda, posade, putnika i tereta,

b) pomorske nezgode koju je prouzročio ili pretrpio peljareni brod,

c) neispravnog funkcioniranja sredstava za sigurnost plovidbe u luci ili na plovnom putu ili zaprekama na plovnom putu,

d) svake radnje na peljarenom ili drugom brodu koja je dovela ili je mogla dovesti u opasnost koji od ovih brodova, plutajuće i druge objekte na plovnom putu ili im nanijeti štetu ili radnji koja je dovela do zagađenja morskog okoliša.

Članak 15.

Za vrijeme obveznog peljarenja peljar ne smije napustiti zapovjednički most peljarenog broda prije nego li završi peljarenje bez obzira na to što zapovjednik peljarenog broda ne prihvaća njegove savjete u svezi s plovidbom, manevriranjem, privezom i sidrenjem broda. Ako peljarenje nije obvezno, peljar je dužan prekinuti peljarenje kad to od njega zatraži zapovjednik peljarenog broda.

Članak 16.

Iskaznicu pomorskog peljara stječe osoba koja položi stručni ispit za peljara, te posjeduje svjedodžbu pomorskog peljara i ispuni propisane uvjete. Ispit za stjecanje svjedodžbe pomorskog peljara može polagati osoba koja:

1. ima ovlaštenje kapetana duge plovidbe,

2. ima posebna ovlaštenja o osposobljenosti za: prijevoz ukapljenih prirodnih plinova, sigurnost tankera, sigurnost tankera za prijevoz kemikalija, rukovanje uređajima za automatsko radarsko ucrtavanje, rukovanje radarom za osmatranje, traganje, spašavanje i opstanak na moru, protupožarnu zaštitu i rukovanje sredstvima za spašavanje,

3. ima najmanje tri godine plovidbenog staža u svojstvu časnika palube ili zapovjednika broda,

4. posjeduje zdravstvene i psihofizičke sposobnosti za člana posade trgovačke mornarice u službi palube,

5. ima najmanje 50 peljarenja pod nadzorom peljara od čega najmanje pet obalnih peljarenja,

6. zvanje pomorskog radio-telefoniste s općim ovlaštenjima ili zvanje GMDSS operatora s ograničenim ovlaštenjem. Peljarsku praksu dužno je osigurati peljarsko trgovačko društvo.

Članak 17.

Peljar obavlja peljarsku praksu i polaže ispit peljara za određeno područje lučkog peljarenja i obalno peljarenje.

Članak 18.

Peljar koji u posljednjih pet godina nije obavljao peljarsku službu najmanje 12 mjeseci (s prekidima ili bez prekida) dužaii je obaviti najmanje dvadeset peljarenja pod nadzorom peljara i ponovno polagati praktični dio peljarskog ispita.

Članak 19.

Peljar koji je položio peljarski ispit za određeno područje lučkog peljarenja dužan je, u slučaju da želi peljarenje obavljati na drugom području. obaviti na tom području petnaest peljarenja pod nadzorom peljara i polagati praktični dio peljarskog ispita za to područje.

Članak 20.

Kandidat za polaganje peljarskog ispita ili praktičnog dijela peljarskog ispita dužan je u toku obavljanja prakse voditi dnevnik kojeg ovjerava peljar svakog peljarenja i zapovjednik peljarenog broda. Ovjereni dnevnik kandidat je dužan podnijeti lučkoj kapetaniji prilikom prijave peljarskog ispita.

Članak 21.

Peljarski ispit sastoji se od usmenog i praktičnog dijela ispita Usmeni dio ispita polaže se iz predmeta: 1. sigurnost plovidbe, 2. pomorsko peljarenje, 3. engleski jezik i 4. talijanski jezik.

Članak 22.

Gradivo usmenog dijela peljarskog ispita obuhvaća: Sigurnost plovidbe

a) zemljopisne značajke područja lučkog i obalnog peljarenja: topografija obale, obalnog ruba i otoka, uvala, prolaza, kanala:

b) hidrografski uvjeti: prilazni pulovi do luka, dubine, plićaci, podvodne zapreke na plovnom putu, dubine na pojedinim mjestima u luci, sastav morskog dna na mjestima za sidrenje, morske struje, položaj i karakteristike svjetionika, obalnih svjetala i oznaka, balisaže, lučki planovi; pomorske karte i druga pomagala u navigaciji;

c) hidrometeorološka obilježja područja peljarenja, vrste vjetrova, smjer i brzine vjetra u pojedinim razdobljima godine, dnevne promjene, temperature, vlaga i tlak zraka, oblaci, oborine, vidljivost, smjer i visina valova;

d) peljarenje: postupci pri privezu i odvezu brodova, broj, raspored i karakteristike tegljača, pogodna mjesta za sidrenje, dubina mora na sidrištima, prilaz obali brodom pri nepovoljnim vremenskim uvjetima, peljarenje brodova s obzirom na njihovu veličinu, pogon i druge plovidbene karakteristike, korištenje navigacijskih pomagala pri peljarenju;

e) izvanredni dogadaji na brodu u toku peljarenja, sudar, udar, nasukanje, požar, eksplozija, prodor vode, postupak u slučaju nagiba broda uslijed pomicanja tereta, onečišćenje morskog okoliša s broda.

Pomorsko peljarenje

a) plovidba: pravila o izbjegavanju sudara na moru, posebna pravila o plovidbi na područjima otežanim za plovidbu, propisi o plovnim putovima, balisaži, pomorskoj rasvjeti, obavještavanju o opasnosti, pružanju pomoći na moru, traganju i spašavanju na moru;

b) peljarenje: propisi u peljarenju, lučko i obalno peljarenje, dužnosti peljara;

c) red u luci i na moru: ulazak broda u luku, slobodan promet s obalom, red na brodu u luci, zabranjene radnje u luci, odlazak broda iz luke, pravila o redu u lukama, lučke uzance;

d) nadzor državnih organa u luci: dužnost i ovlaštenja lučkih kapetanija, zdravstveni, carinski fitopatološki nadzor u luci, nadzor nad prijelazom državne granice i kretanjem na graničnom prijelazu;

e) sprečavanje onečišćenja mora i morskog okoliša, opća pravila o sprečavanju onečišćenja, pravila pojedine luke, postupak sa onečišćenim vodama, otpacima tereta, smećem i fekalijama s brodova, postupak u slučaju onečišćenja, obveze zapovjednika broda u slučaju onečišćenja s njegovog broda

Engleski jezik

Konverzacija i dobro poznavanje pomorskih izraza koji se koriste u svezi s plovidbom, manevriranjem, peljarenjem, boravkom broda u luci. Dobro poznavanje izraza koji se koriste u standardnom navigacijskom riječniku.

Talijanski jezik

Konverzacija i dobro poznavanje pomorskih izraza koji se koriste u svezi s plovidbom, manevriranjem, peljarenjem i boravkom broda u luci.

Članak 23.

Praktični dio ispita obuhvaća:

1. manevar uplovljenja većeg broda u luku,

2. manevar isplovljenja većeg broda iz luke,

3. plovidbu brodom između dvije luke na području obveznog obalnog peljarenja.

Članak 24.

Kandidat polaže prvo usmeni, pa potom praktični dio ispita. Kandidat koji ne položi jedan od predmeta usmenog dijela ispita može polagati popravni ispit u roku koji ne može biti kraći od 30 ni dulji od 60 dana. Kandidat koji ne položi više predmeta usmenog dijela ispita, popravni ispit ili praktični dio ispita, može peljarskom ispitu pristupiti još dva puta. Kandidat koji ne položi praktični dio ispita dužan je ponoviti peljarsku praksu iz članka 16. stavka 2. točke 5. ovoga Pravilnika. Između prvog i drugog polaganja ispita mora proteći najmanje šest mjeseci. Kandidat se iz pojedinog predmeta usmenog dijela ispita i praktičnog dijela ispita ocjenjuje "položio" ili "nije položio".

Članak 25.

Ispit za pomorskog peljara polaže se pred ispitnom komisijom lučke kapetanije. Ispitna komisija sastoji se od predsjednika, dva člana i njihovih zamjenika. U radu komisije mogu sudjelovati, bez prava odlučivanja, zapisničar i ispitivači. Jedan član ispitne komisije mora imati zvanje pomorskog peljara, za područje za koje kandidat polaže peljarski ispit. Ispitnu komisiju imenuju ministar na rok od jedne godine. Članovi komisije moraju imati zvanje kapetana duge plovidbe i plovidbeni staž u svojstu zapovjednika broda najmanje tri godine. Peljaru koji je položio peljarski ispit, lučka kapetanija izdaje svjedodžbu pomorskog peljara.

VI. ISKAZNICA I OZNAKA POMORSKOG PELJARA

Članak 26.

Peljaru koji posjeduje svjedodžbu pomorskog peljara, te koji ispuni propisane uvjete, lučka kapetanija izdaje iskaznicu pomorskog peljara i vodi registar izdatih iskaznica. Iskaznica pomorskog peljara je veličine 105 x 75 mm, a sastoji se od dva lista koji se nalaze u tamnoplavom tvrdom uvezu. Obrazac iskaznice, sa sadržajem na hrvatskom i engleskom jeziku, sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog 1). U registar izdatih iskaznica upisuje se: registarski broj iskaznice, ime, očevo ime i prezime peljara, dan, mjesec i godina rođenja, mjesto rođenja, datum polaganja peljarskog ispita, datum izdanja iskaznice, godina za koju je valjanost iskaznice produljena, duljina peljarskog staža u prethodnoj godini, područje peljarenja za koje je iskaznica izdata, naziv lučke kapetanije koja je produljila valjanost iskaznice i datum produljenja iskaznice

Članak 27.

Iskaznica pomorskog peljara vrijedi godinu dana od dana izdavanja i može se ponovno produžiti. Peljarsku iskaznicu produžuje lučka kapetanija. Peljar koji zahtijeva produljenje peljarske iskaznice dužan je lučkoj kapetaniji podnijeti potvrdu peljarskog društva iz koje će biti vidljivo koliko je vremena peljar obavljao peljarsku službu u proteklih pet godina, potvrdu o zdravstvenoj i psihofizičkoj sposobnosti za članove posade trgovačke mornarice u službi palube, te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika. Peljaru koji ne udovolji uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, lučka kapetanija neće produljiti valjanost peljarske iskaznice. Lučka kapetanija koja je produljila valjanost peljarske istaznice dostavit će bez odlaganja Ministarstvu pomorstva, prometa i veza podatke iz stavka 3 ovoga članka.

Članak 28.

Peljarska oznaka izrađuje se od tvrdog materijala, okruglog je oblika, vanjskog promjera 50 mm. Oznaka je omeđena žutim rubom širine 4 mm. Unutar žutog ruba na svjetloplavom polju ucrtan je pravokutnik veličine 29 x 24 mm okomito podijeljen na dva polja od kojih je lijevo bijele, a desno crvene boje (slovo "H" Međunarodnog signalnog kodeksa). Grafički prikaz oznake sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog 2).

VII. ZNAKOVI ZA PELJARENJE

Članak 29.

Brod koji traži peljara uputit će poziv VHF radio-postajom, a tijekom dana istaknut će i znak "G" Međunarodnog signalnog kodeksa. Izuzetno, brod koji traži peljara može odašiljati zvučni ili svjetlosni znak slova "G" Međunarodnog ili pokazivati bijelo svjetlo iznad ograde palube u razmacima od jedne minute.

Članak 30.

Peljarska radio-postaja odnosno peljarski brod ili brodica potvrđuju prijem poziva VHF radio-postajom ili zvučnim ili svjetlosnim odašiljem slova "H" Međunarodnog signalnog kodeksa.

Članak 31.

Brod koji se peljari dužan je od dolaska peljara na brod do njegova odlaska s broda istaknuti na jarbolu znak "H" Međunarodnog signalnog kodeksa.

VIII. NADZOR

Članak 32.

Nadzor nad obavljanjem peljarenja obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe. Inspektor sigurnosti plovidbe provjerava da li peljarsko trgovačko društvo ispunjava uvjete iz članka 9. ovoga Pravilnika. Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da peljarsko trgovačko društvo ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka ili da su sredstva i oprema dotrajali, naložit če peIjarskom trgovačkom društvu da utvrđene nedostatke ukloni, a ako oni u utvrđenom roku to ne učine, izvijestit će o tome Ministarstvo pomorstva, prometa i veza koje će povući odobrenje za obavljanje peljarenja

IX. POMORSKI PREKŠRAJI

Članak 33.

Novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj peljarsko trgovačko društvo koje obavlja peljarenje, ako: 1. uskrati pravovremeno zatraženo peljarenje, sukladno odredbama članka 6. stavka 1. i članka 7. stavka 1. i 2. ovoga Pravilnika, 2. dopusti da peljarenje obavlja osoba koja nema valjanu iskaznicu pomorskog peljara, sukladno odredbi članka 9. stavka 1. točka 3. ovoga Pravilnika, 3. ne postupi sukladno odredbi članka 12. ovoga Pravilnika, 4. ne osigura peljarsku praksu (članak 16. stavak 3.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500 do 2.000 kuna i odgovorna osoba u peljarskom trgovačkom društvu koje obavlja poslove peljarenja.

Članak 34.

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj peljar ako:

1. ne postupi sukladno s odredbom članka 11. stavak 3. ovoga Pravilnika,

2. za vrijeme peljarenja nema iskaznicu pomorskog peljara ili ne nosi peljarsku oznaku sukladno odredbi članka 13. stavak 3. ovoga Pravilnika,

3. ne obavi radnje propisane odredbom članka 14. stavak 1. ovoga Pravilnika,

4. obavi peljarenje broda suprotno odredbi članka 14 stavka 2. ovoga Pravilnika

5. ne obavijesti lučku kapetaniju o odbijanju peljarenja sukladno odredbi članka 14. stavka 3. ovoga Pravilnika,

6. lučkoj kapetaniji ne podnese pismeni izvještaj o obavljenom peljarenju u slučajevima iz članka 14. stavka 4. ovoga Pravilnika,

7. napusti zapovjednički most peljarenog broda suprotno odredbi članka 15. stavak 1. ovoga Pravilnika, 8. ne prekine peljarenje sukladno odredbi članka 15. stavak 2. ovoga Pravilnika.

Članak 35.

Novčanom kaznom od 2.000 do 6.000 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ako:

1. ne koristi usluge lučkog ili obalnog peljarenja u slučaju kad je takvo peljarenje obvezno (članak 5.),

2. ne zatraži uslugu peljarenja sukladno odredbama članka 6. stavka 2. i članka 7. stavka 3. ovoga Pravilnika,

3. ne postupi sukladno s odredbom članka 31. ovoga Pravilnika.

Članak 36.

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza će u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, objaviti. u "Narodnim novinama" poziv za javno prikupljanje ponuda zainteresiranih peljarskih trgovačkih društava radi provedbe članka 104. Pomorskog zakonika i članka 8. ovoga Pravilnika.

Članak 37.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika, pravne i fizičke osobe koje obavljaju peljarenje po prijašnjim propisima, nastavit će obavljati peljarenje do izdavanja odobrenja sukladno članku 104. Pomorskog zakonika i članku 8. ovoga Pravilnika.

Članak 38.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilniha prestaju vrijediti: Naredba o načinu obilježavanja peljarskih brodova i čamaca i o pozivnim znakovima za peljarenje ("Narodne novine", br. 31/74. i 18/90), Pravilnik o oznaci i legitimaciji peljara pomorskog peljarenja ("Narodne novine", br. 31/74), Pravilnik o stručnoj spremi i drugim uvjetima koje mora ispunjavati peljar pomorskog peljarenja ("Narodne novine", br. 31/74) i Naredba o obaveznoj pilotaži na određenim područjima obalnog mora ("Narodne novine", br. 53/91).

Članak 39.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-01/95-02/18

Urbroj: 530-01-95-5

Zagreb, 20. veljače 1995.

Ministar pomorstva, prometa i veza

Ivica Mudrinić, dipl. ing., v. r.