ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU STEČAJNOG ZAKONA

Proglašavam Stečajni zakon, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 17. svibnja 1996.

Broj: 01-96-1031/1
Zagreb, 27. svibnja 1996.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.


STEČAJNI ZAKON

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju:

1. uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,

2. preustroj dužnika nesposobnoga za plaćanje na osnovi stečajnoga plana,

3. osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te

4. uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.

Ciljevi stečajnoga postupka

Članak 2.

(1) Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

(2) Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i preustroj dužnika po odredbama glave VI. ovoga Zakona radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti.

Stečajni dužnik

Članak 3.

(1) Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.

(2) Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te jedinicama lokalne samouprave i uprave.

(3) Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnoga vijeća o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.

(4) Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi. Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.

(5) Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga postupka dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine.

Stečajni razlozi

Članak 4.

(1) Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga.

(2) Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.

(3) Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Smatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako je u razdoblju od 30 dana neprekidno obustavio svoja plaćanja. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.

(4) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

(5) Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njene prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

(6) Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba (javno trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.

(7) Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga postupka.

GLAVA II.

STEČAJNI POSTUPAK

1. OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE

Mjesna nadležnost

Članak 5.

U stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca.

Primjena odredaba Zakona o parničnom postupku

Članak 6.

U stečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91. i 91/92.), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Načela postupka

Članak 7.

(1) Stečajni postupak se pokreće samo prijedlogom ovlaštene osobe.

(2) Stečajni postupak je hitan.

(3) Stečajni sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze.

(4) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.

(5) Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika na temelju zakona, ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno sam dužnik pojedinac nepoznata boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do prekomjernoga odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenoga zastupnika.

(6) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U stečajnom postupku se ne može tražiti povrat u prijašnje stanje.

Dostava

Članak 8.

(1) Sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba dostavljaju se, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na kojoj se pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Dostava se smatra izvršenom istekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.

(2) Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga stečajnoga tijela treba dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedište upisano u odgovarajućem upisniku, dostava se obavlja na adresu sjedišta te osobe u upisniku. Ako se dostava ne može obaviti na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava se smatra obavljanom protekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.

(3) Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju. Ako ona ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenoga zastupnika, dostava se obavlja na adresu punomoćnika, odnosno zastupnika.

(4) Stečajni sud može dostavu koju je potrebno neposredno obaviti, osim sudskom dostavljaču, povjeriti i javnom bilježniku. Troškovi takve dostave su troškovi stečajnoga postupka.

(5) U svakom sudu očevidnik pismena dostavljenih preko oglasne ploče suda vodit će se računalom prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom dužniku. Očevidnik je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnoga vremena suda.

(6) U očevidniku iz stavka 5. ovoga članka unosit će se samo najnužniji podaci na temelju kojih će se moći utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.

Javna priopćenja

Članak 9.

(1) Sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju se u "Narodnim novinama" i na oglasnoj ploči suda, u cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku, odnosno naziv dužnika, a osobito njegovu adresu i predmet poslovanja. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

(2) Stečajni sud može odrediti da se priopćenje objavi i u kojem drugom javnom glasilu, odnosno da se objavljeno priopćenje ponovno objavi. U slučaju ponovne objave treba naznačiti kada je i gdje prva objava obavljena. Rokovi vezani uz objavu teku od dana kojega je priopćenje obavljeno na temelju prve objave.

(3) Javno se priopćenje smatra valjanim dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama, čak i onda kad ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu.

Odluke

Članak 10.

(1) Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe.

(2) Naredbom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnoga postupka za obavljanje pojedinih radnji, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Žalba protiv rješenja

Članak 11.

(1) Protiv rješenja Žalba nije dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Rok za Žalbu je osam dana, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Ako se prema ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, rok za Žalbu počinje teći istekom trećega dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.

(4) Ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje Žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.

(5) Žalba protiv rješenja ne zadržava ovrhu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Prigovor protiv naredbe

Članak 12.

(1) Protiv naredbe može se podnijeti prigovor u roku od tri dana od dana objave, a ako naredba nije objavljena - od dana dostave otpravka.

(2) O prigovoru protiv naredbe odlučuje stečajno vijeće rješenjem protiv kojega nije dopušten prigovor.

(3) Prigovor ne zadržava ovrhu naredbe.

Izvanredni pravni lijekovi

Članak 13.

U stečajnom postupku se ne može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.

Troškovi postupka

Članak 14.

Svaki vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

2. TIJELA STEÈAJNOGA POSTUPKA

2.1. Općenito

Tijela stečajnoga postupka

Članak 15.

Tijela stečajnoga postupka su stečajno vijeće, stečajni sudac, stečajni upravitelj i odbor vjerovnika.

2.2. Stečajno vijeće

Sastav stečajnoga vijeća

Članak 16.

(1) Stečajno vijeće sastavljeno je od trojice sudaca, od kojih je jedan predsjednik vijeća.

(2) Stečajni sudac je član stečajnoga vijeća. Stečajni sudac ne može biti predsjednik stečajnoga vijeća.

Ovlasti stečajnoga vijeća

Članak 17.

(1) Stečajno vijeće:

1. odlučuje o pokretanju prethodnoga postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,

2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,

3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, u skladu s ovim Zakonom,

4. odlučuje o prigovorima stečajnoga upravitelja protiv naredbi stečajnoga suca,

5. odlučuje o prigovorima vjerovnika te odbora vjerovnika protiv naredbi stečajnoga suca,

6. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom,

7. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju,

8. odobrava isplatu vjerovnika,

9. donosi rješenje o zaključenju stečajnoga postupka,

10. obavlja druge poslove određene ovim Zakonom.

(2) Stečajno vijeće može po službenoj dužnosti, po prigovoru ili prijedlogu, mijenjati odluke stečajnoga suca ili stečajnoga upravitelja, ako utvrdi da su nezakonite ili nesvrsishodne.

2.3. Stečajni sudac

Ovlasti stečajnoga suca

Članak 18.

(1) Stečajni sudac ovlašten je odlučivati o svim pitanjima stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje stečajno vijeće ili koje drugo tijelo stečajnoga postupka.

(2) Stečajni sudac nadzire rad stečajnoga upravitelja i daje mu obvezatne upute.

(3) Stečajni sudac nadzire rad odbora vjerovnika.

Prigovor protiv odluka stečajnoga suca

Članak 19.

Protiv naredbe stečajnoga suca stečajni upravitelj, odbor vjerovnika i vjerovnici mogu podnijeti prigovor stečajnom vijeću.

2.4. Stečajni upravitelj

Tko može biti imenovan za stečajnoga upravitelja

Članak 20.

(1) Za stečajnoga upravitelja može se imenovati fizička osoba, koja raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom.

(2) Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bliski srodnik kojega člana stečajnoga vijeća, osoba odgovornih za obveze u stečaju, članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva s dužnikom.

(3) Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornoga odbora ili sličnoga tijela, niti osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekoga njegova tijela.

(4) Za stečajnoga upravitelja može biti imenovan javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili odvjetnik, ako se s time suglase.

Lista stečajnih upravitelja

Članak 21.

(1) Listu stečajnih upravitelja utvrđuje predsjednik trgovačkoga suda na vrijeme od četiri godine, nakon što pribavi mišljenje gospodarske, odnosno obrtničke komore sa svoga područja. Utvrđena lista ne može se dopunjavati. Ako to izvanredne prilike zahtijevaju, predsjednik trgovačkoga suda može, uz odobrenje ministra pravosuđa, utvrditi novu listu stečajnih upravitelja.

(2) Komore su dužne svoja mišljenja i moguće prijedloge dostaviti sudu u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva predsjednika trgovačkoga suda.

(3) Ako komore ne postupe u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, lista stečajnih upravitelja utvrdit će se neovisno o tome.

Imenovanje stečajnoga upravitelja

Članak 22.

(1) Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka.

(2) Odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja može se pobijati Žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.

(3) Ako se Žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka pobija i odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja, stečajno vijeće može povodom Žalbe samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnoga upravitelja u roku od tri dana.

(4) Protiv rješenja stečajnoga vijeća o imenovanju novoga stečajnoga upravitelja dopuštena je Žalba.

(5) Pri primanju dužnosti, stečajni upravitelj daje izjavu pred predsjednikom stečajnoga vijeća da će savjesno, držeći se Ustava, zakona i pravnog poretka Republike Hrvatske, obavljati svoju dužnost. Tom će se prigodom stečajnom upravitelju predati isprava o imenovanju, koju je dužan vratiti odmah po završetku svoje dužnosti.

Imenovanje drugoga stečajnoga upravitelja

Članak 23.

(1) Na prvom ročištu stečajnih vjerovnika nakon imenovanja stečajnoga upravitelja, vjerovnici mogu, umjesto stečajnoga upravitelja kojega je imenovalo stečajno vijeće, izabrati neku drugu osobu. Novoimenovani stečajni upravitelj ne mora biti na listi stečajnih upravitelja. Novoimenovanom stečajnom upravitelju, isprava o imenovanju, predat će se nakon što da izjavu da će savjesno obavljati svoju dužnost.

(2) Stečajno vijeće donosi rješenje kojim se potvrđuje imenovanje stečajnoga upravitelja. Ako stečajno vijeće to rješenje ne donese u roku od tri dana smatrat će se da je potvrdilo imenovanje stečajnoga upravitelja.

(3) Protiv rješenja kojim je stečajno vijeće odbilo potvrditi imenovanje stečajnoga upravitelja svaki stečajni vjerovnik ima pravo na Žalbu.

(4) Ovlasti ranijeg stečajnoga upravitelja prestaju predajom isprave o imenovanju novom stečajnom upravitelju.

(5) Raniji stečajni upravitelj je dužan izvršiti predaju svoje dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.

(6) Stečajni sudac će odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja.

Ovlasti stečajnoga upravitelja

Članak 24.

(1) Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka, poslovanje vodi stečajni upravitelj.

(3) Stečajni upravitelj zastupa dužnika.

(4) Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima zakonskoga zastupnika.

(5) Stečajni upravitelj može stečajnom vijeću podnijeti pisani prigovor protiv uputa i naredbi stečajnoga suca u roku od tri dana, a ako je rok za provedbu naredbe ili upute kraći od tri dana, unutar toga roka. Do odluke stečajnoga vijeća stečajni upravitelj može odgoditi provedbu upute ili naredbe stečajnoga suca, osim ako zbog toga ne bi nastupile teže posljedice.

Dužnosti stečajnoga upravitelja

Članak 25.

(1) Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito:

1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka,

2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom vijeću,

3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,

4. sastaviti početno stanje imovine dužnika,

5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika,

6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika,

7. savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se poslovanje nastavlja,

8. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu,

9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu,

10. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun,

11. izvršiti naknadne isplate vjerovnika.

(2) Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izviješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajno vijeće, stečajni sudac ili odbor vjerovnika.

Nadzor nad stečajnim upraviteljem

Članak 26.

(1) Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac i stečajno vijeće, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.

(2) Ako stečajni upravitelj ne postupi po nalogu stečajnoga vijeća za poduzimanje neke od radnji iz članka 25. ovoga Zakona, stečajno vijeće ga može novčano kazniti. Iznos pojedine novčane kazne ne može biti veći od 10.000,00 kuna. Protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna, stečajni upravitelj ima pravo na Žalbu.

(3) Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, stečajno vijeće i odbor vjerovnika.

Razrješenje stečajnoga upravitelja

Članak 27.

(1) Stečajno vijeće može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stečajnoga suca, odbora vjerovnika ili vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga. Prije donošenja odluke stečajno vijeće će omogućiti stečajnom upravitelju da se izjasni, osim ako ozbiljni razlozi ne zahtijevaju da se drukčije postupi.

(2) Protiv rješenja o razrješenju stečajni upravitelj ima pravo na Žalbu. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za razrješenje pravo na Žalbu imaju odbor vjerovnika i svaki stečajni vjerovnik.

(3) Stečajni upravitelj će se razriješiti dužnosti i kada to sam zatraži. Protiv rješenja o razrješenju, odnosno o odbijanju zahtjeva za razrješenje, pravo na Žalbu ima samo stečajni upravitelj.

(4) Stečajno vijeće može rješenjem razriješenom stečajnom upravitelju naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio.

(5) Stečajno vijeće može u rješenju, iz stavka 4. ovoga članka, stečajnom upravitelju zaprijetiti novčanom kaznom iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

Odgovornost stečajnoga upravitelja

Članak 28.

(1) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.

(2) Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrilo stečajno vijeće ili stečajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca, osim ako je odobrenje ili uputu isposlovao na prijevaran način.

(3) Za štetu koju počine zaposlenici stečajnoga upravitelja stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru.

(4) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za njeno ispunjenje.

(5) Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva protekom roka od tri godine od saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza stečajnoga upravitelja za naknadu štete. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomoćnosti odluke o zaključenju stečajnoga postupka. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prouzrokovane povredom dužnosti počinjene u svezi s naknadnom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva protekom roka od tri godine od provedbe naknadne diobe ili završetka nadzora.

(6) Stečajni upravitelj dužan je odmah nakon stupanja na dužnost osigurati se kod osiguravateljnog društva od odgovornosti u smislu odredaba ovoga članka. Visinu osigurnine određuje stečajni sudac uzimajući u obzir veličinu stečajne mase te predvidivu složenost postupka. Troškovi osiguranja su troškovi stečajnoga postupka.

Nagrada za rad i naknada troškova

Članak 29.

(1) Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih troškova.

(2) Visinu nagrade u vrijeme zaključenja stečajnoga postupka određuje stečajno vijeće uzimajući u obzir obujam poslova i rad stečajnoga upravitelja te vrijednost stečajne mase.

(3) Nagradu i naknadu stečajnom upravitelju određuje rješenjem stečajno vijeće.

(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka posebno se dostavlja članovima odbora vjerovnika, ako je osnovan te dužniku pojedincu. Obavijest o određivanju nagrade i naknade bez naznake visine iznosa objavljuje se na oglasnoj ploči suda, uz napomenu da se u pisarnici možeizvršiti uvid u potpuni tekst rješenja.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik imaju pravo na Žalbu.

(6) Stečajno vijeće može tijekom stečajnoga postupka odobravati predujmove nagrade stečajnom upravitelju te odlučivati o naknadi troškova koje je imao u obavljanju svoje dužnosti. Predujam se može odrediti i u mjesečnim iznosima.

Pravilnik o nagradama i naknadi troškova stečajnih upravitelja

Članak 30.

(1) Ministar pravosuđa posebnim će pravilnikom utvrditi osnove za određivanje nagrade i naknade troškova stečajnih upravitelja.

(2) Dok se ne donese pravilnik iz stavka 1. ovoga članka, visinu nagrade i naknade troškova određuje stečajno vijeće u skladu s odredbama članka 29. ovoga Zakona.

Polaganje računa

Članak 31.

(1) Stečajni upravitelj dužan je po završetku svoje dužnosti položiti račun vjerovnicima.

(2) Stečajni sudac će, prije ročišta vjerovnika, ispitati završni račun upravitelja i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U slučaju potrebe stečajni sudac može odrediti da završni račun pregledaju vještaci.

(3) Ako je osnovan odbor vjerovnika, stečajni sudac će, završni račun, prije nego što ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom računu. Ispitani završni račun, zajedno s dokazima i izjašnjenjem odbora vjerovnika, stečajni sudac će staviti na uvid vjerovnicima u pisarnici suda. Rok između izlaganja završnoga računa s prilozima i održavanja ročišta vjerovnika mora iznositi najmanje osam dana.

(4) Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. Na te se račune na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

2.5. Odbor vjerovnika

Osnivanje odbora vjerovnika prije ročišta vjerovnika

Članak 32.

(1) Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajno vijeće može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.

(2) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni razlučni vjerovnici, stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim tražbinama. U odboru treba biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih zaposlenika, osim ako oni kao stečajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama.

(3) Za članove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora.

(4) Broj članova odbora određuje stečajno vijeće i taj broj mora biti neparan.

(5) Kad je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.

(6) Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.

Osnivanje odbora vjerovnika

Članak 33.

(1) O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvom ročištu vjerovnika. Ako je stečajni sud već osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li taj odbor zadržati.

(2) Vjerovnici mogu iz odbora isključiti članove koje je imenovalo stečajno vijeće i izabrati druge ili dodatne članove odbora vjerovnika.

Zadaci odbora vjerovnika

Članak 34.

(1) Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.

(2) U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:

1. razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase,

2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj,

3. podnosi prigovor stečajnom vijeću na rad stečajnoga upravitelja,

4. daje mišljenje stečajnom vijeću o unovčenju imovine dužnika, kad vijeće to zatraži,

5. daje mišljenje stečajnom vijeću o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad vijeće to zatraži,

6. daje mišljenje stečajnom vijeću o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kada vijeće to zatraži.

(3) Odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase.

Razrješenje članova odbora vjerovnika

Članak 35.

Stečajno vijeće može člana odbora vjerovnika razriješiti iz važnih razloga, i to po službenoj dužnosti ili na zahtjev vjerovnika. Prije donošenja odluke potrebno je saslušati člana odbora vjerovnika. Vjerovnik ima pravo na Žalbu protiv odluke stečajnoga vijeća.

Odgovornost članova odbora vjerovnika

Članak 36.

Članovi odbora vjerovnika dužni su razlučnim i stečajnim vjerovnicima, naknaditi štetu ako su skrivljeno povrijedili koju od svojih zakonskih dužnosti. Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prema stečajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajući način i na zastaru zahtjeva za naknadu štete prema članovima odbora vjerovnika.

Sjednice odbora vjerovnika i donošenje odluka

Članak 37.

(1) Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje na sjednicama.

(2) Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva stečajni sudac po službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika. Na toj sjednici članovi odbora izabiru predsjednika.

(3) Naredne sjednice odbora vjerovnika može sazvati i predsjednik odbora vjerovnika.

(4) Člana odbora vjerovnika na sjednicama može zamjenjivati osoba koju on na to ovlasti ovjerovljenom punomoći.

(5) Sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni stečajni sudac i stečajni upravitelj bez prava glasa. Stečajni sudac i stečajni upravitelj obvezatno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.

(6) Odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudac.

Nagrada za rad i naknada troškova

Članak 38.

(1) Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za svoj rad, kao i na naknadu stvarnih troškova. Pri određivanju nagrade uzima se u obzir utrošak vremena i obujam obavljenog posla.

(2) Na nagradu za rad i naknadu troškova članova odbora vjerovnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nagradi i naknadi troškova stečajnoga upravitelja.

3. Pokretanje stečajnoga postupka

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka

Članak 39.

(1) Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika.

(2) Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga.

(3) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom može u ime dužnika podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki likvidator.

(4) Prijedlog iz stavka 3. ovoga članka koji ne podnesu sve osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe po zakonu ili svi likvidatori, bit će dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje kojega od stečajnih razloga. Stečajno vijeće će u tom slučaju saslušati ostale osobe ovlaštene za zastupanje po zakonu ili likvidatore.

(5) Dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad svojom imovinom.

(6) Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od dvadeset jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za plaćanje.

(7) Osobe iz stavka 6. ovoga članka osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti utvrđene tom odredbom.

Povlačenje prijedloga

Članak 40.

(1) Prijedlog se može povući sve do isticanja oglasa o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnu ploču suda odnosno do donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga.

(2) Ako predlagatelj povuče prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, stečajno vijeće će obustaviti postupak. U tom slučaju nastale troškove postupka snosi predlagatelj.

Predujmljivanje troškova prethodnoga postupka

Članak 41.

(1) Predlagatelj je dužan predujmiti iznos što ga odredi stečajno vijeće za pokriće troškova prethodnoga postupka.

(2) Ako predlagatelj ne položi predujam u roku koji mu je određen, stečajno vijeće će prijedlog rješenjem odbaciti.

(3) Stečajno vijeće može iznimno odlučiti da se postupak nastavi iako predujam nije položen.

(4) Ako stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnoga postupka.

4. Prethodni postupak

Pokretanje prethodnoga postupka

Članak 42.

(1) Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajno vijeće donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak) ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.

(2) U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajno vijeće će odrediti koji će od članova vijeća biti stečajni sudac, a može imenovati i privremenoga stečajnoga upravitelja.

(3) Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako nakon pokretanja prethodnoga postupka prizna postojanje kojega od razloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajno vijeće će bez prethodnoga postupka, odnosno bez daljnjega vođenja toga postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.

Obveza davanja podataka tijekom prethodnoga postupka

Članak 43.

(1) Dužnik, članovi uprave, nadzornoga odbora ili odgovarajućih tijela dužnika te zaposlenici dužnika, i u slučaju ako im je prestala dužnost ili rad, dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajnim tijelima pružiti sve potrebne podatke i obavijesti.

(2) Stečajni sudac može zaključkom narediti stečajnom dužniku, odnosno njegovim tijelima da u određenom roku predaju sudu pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika. Za istinitost danoga izvješća članovi tijela dužnika, odnosno dužnik pojedinac odgovaraju kazneno i materijalno.

Mjere osiguranja

Članak 44.

(1) Stečajno vijeće će, rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.

(2) Stečajno vijeće može osobito:

1. postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, na kojega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju,

2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnoga suca ili privremenoga stečajnoga upravitelja,

3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu prisilne ovrhe ili osiguranja protiv dužnika,

4. zabraniti isplate s računa dužnika.

(3) Stečajno vijeće može, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnoga postupka.

(4) Ako druge mjere ne budu dostatne, stečajno vijeće može odrediti da se osobe iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona prisilno privedu.

(5) Osobama iz stavka 4. ovoga članka stečajno vijeće može izreći novčanu kaznu do 50.000,00 kuna.

Privremeni stečajni upravitelj

Članak 45.

(1) Ako se dužniku postavi privremeni stečajni upravitelj i odredi zabrana raspolaganja, ovlast za upravljanje i raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenoga stečajnoga upravitelja. U tom je slučaju privremeni stečajni upravitelj dužan:

1. zaštititi i održavati imovinu dužnika,

2. nastaviti s vođenjem dužnikova poduzeća sve do odluke o otvaranju stečajnoga postupka, osim ako stečajno vijeće ne odredi mirovanje, kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,

3. ispitati mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi postupka.

(2) Stečajni sudac može zatražiti od stečajnoga upravitelja da, kao stručna osoba, ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka, te kakvi su izgledi nastavka poslovanja dužnika.

(3) Postavi li se privremeni stečajni upravitelj u slučaju u kojemu nije određena zabrana raspolaganja, sud će utvrditi dužnosti privremenoga stečajnoga upravitelja. One ne smiju prelaziti dužnosti određene stavkom 1. ovoga članka.

(4) Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne prostorije dužnika te tamo provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac, odnosno tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv dužnika, odnosno članova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavijesti, primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dužnika i članova njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga postupka.

Objava ograničenja raspolaganja

Članak 46.

(1) Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja predviđena člankom 44. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona i kojim se postavlja privremeni stečajni upravitelj javno će se objaviti. To je rješenje potrebno dostaviti dužniku i privremenom stečajnom upravitelju. Dužnikovi dužnici ujedno će se pozvati da svoje obveze ispunjavaju vodeći računa o objavljenom rješenju.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka stečajni sud će dostaviti upisniku u koji je dužnik upisan.

(3) Za upis ograničenja raspolaganja u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na odgovorajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu otvaranja stečajnoga postupka u te upisnike.

Učinci ograničenja raspolaganja

Članak 47.

(1) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz članka 44. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stečajnoga postupka.

(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga stečajnoga upravitelja, na parnice u tijeku i njihovo preuzimanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preuzimanju parnica nakon otvaranja stečajnoga postupka.

Ukidanje mjera osiguranja

Članak 48.

(1) Rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit će se, odnosno dostaviti na način na koji je objavljeno i rješenje kojim su određene.

(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga stečajnoga upravitelja, on će prije nego što bude razriješen, u ime i za račun dužnika podmiriti nastale troškove te ispuniti obveze koje je preuzeo za stečajnoga dužnika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga odnosa, ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom upravlja.

(3) U hitnim slučajevima stečajno vijeće može odrediti da radnje iz stavka 2. ovoga članka obavi umjesto privremenoga stečajnoga upravitelja novoimenovani stečajni upravitelj.

Ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka

Članak 49.

(1) Nakon što donese rješenje o pokretanju prethodnoga postupka stečajno vijeće će odmah zakazati ročište na koje će pozvati zastupnike dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, predlagatelja, banaka kod kojih dužnik ima račune i privremenoga stečajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe.

(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka pozvane osobe će se izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se o prijedlogu mogu i pisano izjasniti.

Izjava o preuzimanju duga

Članak 50.

(1) Ako se na ročištu iz članka 49. ovoga Zakona da izjava o preuzimanju duga stečajnoga dužnika, stečajno vijeće će ocijeniti danu izjavu i, po potrebi, provjeriti je i zatražiti odgovarajuće jamstvo. Radi toga može odgoditi i ročište.

(2) Ako se pokaže da je izjava o preuzimanju duga bez valjanoga pokrića, njen davatelj odgovara za prouzročenu štetu i troškove postupka.

(3) Davatelj izjave o preuzimanju duga i njegovi jamci, nakon što stečajno vijeće odobri preuzimanje duga, solidarno odgovaraju s dužnikom za njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o preuzimanju duga.

(4) Rješenjem kojim se odobrava preuzimanje duga, stečajno vijeće će obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na Žalbu imaju predlagatelj i dužnik.

Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika

Članak 51.

Stečajno vijeće će odrediti jednoga ili više vještaka koji će u roku od 15 dana, zajedno sa stečajnim sucem i imenovanim privremenim stečajnim upraviteljem i po njihovim uputama, ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen.

Slučajevi u kojima se neće odrediti ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika

Članak 52.

(1) Vještaci iz članka 51. ovoga Zakona neće se imenovati ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka bez prethodnoga ispitivanja sposobnosti dužnika za plaćanje ili njegove prezaduženosti.

(2) Vještaci iz stavka 1. ovoga članka neće se imenovati i ako se nesposobnost dužnika za plaćanje može nedvojbeno utvrditi iz okolnosti što je obustavio plaćanje. Okolnost da je dužnik obustavio plaćanje može se osobito utvrditi na temelju izvješća pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa.

5. Otvaranje stečajnoga postupka

Rasprava i odlučivanje o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 53.

(1) Nakon što primi izvješće stečajnoga suca, odnosno privremenoga stečajnoga upravitelja, te mišljenje vještaka o nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti dužnika, stečajno vijeće će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka. Na ročište se pozivaju predlagatelj, a za dužnika pravnu osobu zastupnici po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi, vještaci.

(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka može se ispitati mogućnost preuzimanja duga. I u ovom će se slučaju primijeniti odredba članka 50. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Stečajno vijeće će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka.

(4) U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajno vijeće će odrediti tko je dužan snositi troškove postupka.

(5) Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka Žalbu mogu podnijeti: zakonski zastupnik dužnika pravne osobe i dužnik pojedinac.

(6) Ako se utvrdi da je dužnik do završetka prethodnoga postupka postao sposoban za plaćanje, postupak će se obustaviti. Troškove provedenoga postupka u tom slučaju snosi dužnik.

Sadržaj rješenja o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 54.

(1) Ako otvori stečajni postupak, stečajno vijeće će u tom rješenju imenovati stečajnoga upravitelja.

(2) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka posebno će se navesti podaci o:

1. tvrtki, nazivu, predmetu poslovanja i sjedištu dužnika,

2. prezimenu, imenu i adresi stečajnoga upravitelja,

3. danu otvaranja stečajnoga postupka.

(3) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se vjerovnici da u određenom roku, u skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi tražbina, stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Rok za prijavu tražbina ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana.

(4) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se vjerovnici da stečajnom upravitelju, u roku od petnaest dana prijave svoja razlučna prava na pokretnim stvarima i pravima dužnika, te razlučna prava na nekretninama dužnika koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, odnosno razlučna prava na nekretninama koje su upisane u zemljišnim knjigama ako ta razlučna prava nisu upisana u tim knjigama. Vjerovnici nisu dužni prijaviti svoja razlučna prava na pokretnim stvarima i pravima dužnika koja su upisana u upisnicima u kojima se te stvari, odnosno prava vode (npr. u upisniku brodova i zrakoplova, upisnicima prava intelektualnog vlasništva i sl.). U prijavi se moraju označiti predmet na kojem postoji razlučno pravo, način i osnova zasnivanja toga prava te osigurana tražbina. Vjerovnik koji bez opravdanoga razloga skrivljeno propusti podnijeti ili odugovlači s podnošenjem prijave, odgovara za štetu koja bi zbog toga mogla nastati.

(5) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka nad imovinom dužnika pojedinca pozvat će se dužnikovi dužnici da svoje obveze više ne ispunjavaju izravno dužniku nego stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika.

(6) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka stečajno vijeće će odrediti da se otvaranje stečajnoga postupka upiše u sudski, odnosno obrtni upisnik, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji, upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasništva.

Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta

Članak 55.

(1) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajno vijeće će zakazati:

1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije proteći manje od osam dana niti više od dva mjeseca,

2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište). To se ročište ne može održati prije ročišta iz točke 1. ovoga stavka niti petnaest dana od dana održavanja toga ročišta.

(2) Ročišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se spojiti tako da se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.

(3) Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor vjerovnika i imenovati novoga stečajnoga upravitelja, odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja imovine stečajnoga dužnika te donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika.

Sazivanje ročišta vjerovnika

Članak 56.

(1) Ročište vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.

(2) Vrijeme i mjesto održavanja te dnevni red ročišta javno se priopćuje. Javno priopćenje može izostati, ako se rasprava odgodi na ročištu.

Prijedlog za sazivanje ročišta vjerovnika

Članak 57.

(1) Ročište vjerovnika sazvat će se na prijedlog:

1. stečajnoga upravitelja,

2. odbora vjerovnika,

3. najmanje pet razlučnih ili stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnoga reda, uz uvjet da zbroj njihovih razlučnih prava i potraživanja po procjeni stečajnoga suca premašuje petinu iznosa vrijednosti svih razlučnih prava i iznosa potraživanja svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove,

4. jednoga ili više razlučnih vjerovnika ili stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da zbroj njihovih razlučnih prava i potraživanja po procjeni stečajnoga suca premašuje dvije petine iznosa naznačenoga u točki 3. ovoga stavka.

(2) Između primitka prijedloga i ročišta vjerovnika ne smije biti više od trideset dana.

(3) Protiv rješenja stečajnoga suca kojim je odbio sazvati ročište vjerovnika, podnositelj prijedloga ima pravo na Žalbu. Ako ima više predlagatelja, pravo na Žalbu ima svaki od njih.

(4) Ako stečajni sudac ne sazove ročište u roku iz stavka 2. ovoga članka, niti u tom roku donese rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje ročišta, smatrat će se da je donio rješenje kojim je prijedlog odbio. U tom slučaju podnositelj prijedloga ima pravo na Žalbu. O toj je Žalbi sud drugoga stupnja dužan odlučiti u roku od osam dana.

Odlučivanje na ročištu vjerovnika

Članak 58.

(1) Ročište vjerovnika vodi stečajni sudac.

(2) Smatrat će se da je na ročištu vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke. Kod razlučnih vjerovnika kojima dužnik ne duguje osobno, umjesto iznosa tražbina uzet će se u obzir vrijednost razlučnoga prava.

Pravo glasa

Članak 59.

(1) Pravo glasa imaju vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, a koje nije osporio stečajni upravitelj ili koji od vjerovnika s pravom glasa. Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa.

(2) Vjerovnicima osporenih tražbina priznat će se pravo glasa, ako se na ročištu vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje stečajni sudac, koji svoju odluku može izmijeniti na prijedlog upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnike čije su tražbine vezane za odgodni uvjet te na razlučne vjerovnike.

Ukidanje odluke donesene na ročištu vjerovnika

Članak 60.

(1) Ako je koja od odluka donesena na ročištu vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika, stečajno vijeće će, na zahtjev kojega od razlučnih vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnoga reda, ili stečajnoga upravitelja, tu odluku ukinuti.

(2) Rješenje kojim se ukida odluka iz stavka 1. ovoga članka javno se objavljuje. Protiv te odluke pravo na Žalbu ima svaki razlučni vjerovnik, te svaki stečajni vjerovnik koji nije nižeg isplatnoga reda.

Ovlasti vjerovnika na ročištu vjerovnika

Članak 61.

(1) Na ročištu vjerovnici mogu, pored odluka za koje je izrijekom predviđeno da se donose na ročištu vjerovnika, donijeti i sve odluke koje po ovom Zakonu može donijeti odbor vjerovnika.

(2) Vjerovnici mogu na ročištu zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvješća o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada vjerovnici mogu na ročištu odlučiti da se obavi provjera prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj.

Neposredno otvaranje stečajnoga postupka

Članak 62.

Stečajno vijeće može odlučiti da se stečajni postupak otvori bez provedbe prethodnog postupka i bez ispitivanja postojanja razloga za otvaranje toga postupka, ako je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnio stečajni dužnik ili likvidator.

Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi

Članak 63.

(1) Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajno vijeće će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neće provesti.

(2) Rješenja iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u "Narodnim novinama".

(3) Predlagatelj iz stavka 4. ovoga članka može od svake osobe koja je odgovorna zato što prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka nije pravodobno podnesen zahtijevati naknadu predujmljenog iznosa i pretrpljene štete. Na toj je osobi teret dokaza da nije postupala protivno svojim dužnostima i da za to nije kriva. Pravo predlagatelja da sudski zahtijeva naknadu troškova i pretrpljene štete zastarijeva protekom roka od pet godina od objave iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako se stečajni postupak zaključi u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka, a dužnik nema sredstava niti za pokriće najnužnijih troškova (oglas, sređivanje arhivske građe i sl.), ta će se sredstva isplatiti na teret državnog proračuna. U tom se slučaju na pravo Republike Hrvatske da zahtijeva naknadu troškova iz državnog proračuna na odgovarajući način primjenjuje odredba stavka 3. ovoga članka.

(5) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka imovina dužnika upotrijebit će se za podmirenje nastalih troškova stečajnoga postupka, dok će se višak koji preostane uplatiti u državni proračun.

Oglas o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 64.

(1) O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom.

(2) Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom u "Narodnim novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.

(3) Oglas o otvaranju stečajnoga postupka sadrži:

1. naziv suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnoga postupka,

2. izvadak iz rješenja o otvaranju stečajnoga postupka,

3. tvrtku ili naziv dužnika,

4. ime i sjedište stečajnoga suca,

5. ime i adresu stečajnoga upravitelja,

6. pozive vjerovnicima da u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona prijave svoje tražbine,

7. mjesto, dan i sat izvještajnog i ispitnog ročišta,

8.poziv dužnikovim dužnicima da svoje dugove izmire bez odgode,

9. dan isticanja oglasa na oglasnoj ploči suda.

Dostava i objava rješenja o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 65.

(1) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavlja se predlagatelju, dužniku, bankama kod kojih dužnik ima račune, ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika i državnom odvjetništvu. Rješenje se bankama upućuje telefaksom i dostavlja poštom.

(2) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavit će se i tijelima koja vode upisnike, odnosno javne knjige iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakona. Tim će se tijelima dostaviti i rješenje o otvaranju stečajnoga postupka iz članka 53. ovoga Zakona.

(3) Tijela iz stavka 2. ovoga članka dužna su po službenoj dužnosti na temelju dostavljenoga rješenja zabilježiti otvaranje stečajnoga postupka.

(4) Ako je dužnik pojedinac, stečajno vijeće će ga uputiti da se, u skladu s ovim Zakonom, može osloboditi svojih preostalih obveza.

(5) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljuje se isticanjem na oglasnoj ploči suda.

Pravna sredstva

Članak 66.

(1) Protiv rješenja stečajnoga vijeća kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, predlagatelj ima pravo na Žalbu.

(2) Protiv rješenja stečajnoga vijeća kojim se usvaja prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni dužnik ima pravo na Žalbu.

6. STEÈAJNA MASA I STEÈAJNI VJEROVNICI

6.1. Stečajna masa

Pojam stečajne mase

Članak 67.

(1) Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.

(2) Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.

Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu

Članak 68.

Imovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti, kad on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu.

Skupna imovina kod imovinskih zajednica

Članak 69.

Ako je otvoren stečajni postupak nad imovinom jednoga bračnoga druga, udio toga bračnoga druga u zajedničkoj imovini bračnih drugova ulazi u stečajnu masu ako se na tom udjelu po općim pravilima o ovrsi može protiv dužnika provesti ovrha. Podjela imovine obavit će se izvan stečaja, na zahtjev stečajnoga upravitelja.

6.2. Stečajni vjerovnici

Pojam stečajnoga vjerovnika

Članak 70.

(1) Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu.

(2) Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnoga reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnoga reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina.

Tražbine viših isplatnih redova

Članak 71.

U tražbine viših isplatnih redova spadaju:

1. tražbine po osnovi poreza, te ostale tražbine koje čine prihod državnog proračuna te jedinica lokalne samouprave i uprave, tražbine fondova koje se na temelju zakona obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plaća zaposlenika dužnika, nastale do dana otvaranja stečajnoga postupka,

2. tražbine zaposlenika u stečajnom postupku utvrđene Zakonom o radu ("Narodne novine", br. 38/95., 54/95. i 65/95.),

3. sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red).

Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova

Članak 72.

(1) Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova, namiruju se prema navedenom redoslijedu:

1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka,

2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku,

3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenoga ili prekršajnoga djela kojima se nameće obveza plaćanja novca,

4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika,

5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.

(2) Tražbine iz stavka 1. ovoga članka koje spadaju u isti isplatni red namiruju se razmjerno.

(3) Tražbine za koje je između vjerovnika i dužnika ugovoreno da će u stečajnom postupku biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe, namirivat će se nakon tražbina iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.

Nedospjele tražbine

Članak 73.

(1) Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka.

(2) Ako se na tražbine iz stavka 1. ovoga članka nije plaćala kamata, smatrat će se kao da se na njih plaćala zakonska kamata i tražbine će se smanjiti na iznos koji bi, po uračunavanju zakonskih kamata za vrijeme od otvaranja stečajnoga postupka do dospijeća, odgovarao punom iznosu tražbina.

Tražbine vezane uz raskidni uvjet

Članak 74.

Tražbine vezane uz raskidni uvjet u stečajnom postupku se, sve dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne tražbine.

Odgovornost više osoba

Članak 75.

Vjerovnik kojemu više osoba odgovora za ispunjenje iste činidbe u cijelosti, može u stečajnom postupku, protiv svakoga od dužnika, isticati do svoga potpunoga namirenja cijeli iznos koji je potraživao u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka.

Prava solidarnih dužnika i jamaca

Članak 76.

(1) Solidarni dužnici i jamci dužnika mogu kao stečajni vjerovnici tražiti da im se vrati ono što su za dužnika platili prije ili nakon dana otvaranja stečajnoga postupka, ako im pripada pravo na vraćanje isplaćenoga prema dužniku.

(2) Solidarni dužnici i jamci mogu podnijeti zahtjev da im se osigura iznos što će ga platiti za dužnika razmjerno iznosu koji bi im pripao kao stečajnim vjerovnicima.

Preračunavanje tražbina

Članak 77.

Nenovčane tražbine ili one čiji je novčani iznos neodređen, ističu se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Tražbine izražene u stranoj valuti ili u obračunskoj jedinici obračunavaju se u valutu Republike Hrvatske po tečaju mjerodavnom za mjesto plaćanja u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka.

Povremena davanja

Članak 78.

Tražbine koje imaju za predmet povremena davanja čiji su iznos i trajanje određeni, utvrđuju se u iznosu koji se dobije zbrajanjem još predstojećih davanja uz odbitak međukamata navedenih u članku 73. stavka 2. ovoga Zakona. Ako trajanje davanja nije određeno, primijenit će se na odgovarajući način odredba članka 77. ovoga Zakona.

6.3. Izlučni vjerovnici

Izlučna prava. Pravo na vraćanje stvari

Članak 79.

(1) Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnoga ili osobnoga prava može dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu, nije stečajni vjerovnik. Njeno će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja važe za ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka.

(2) Ako je pravo osobe iz stavka 1. ovoga članka upisano u zemljišnoj ili u kojoj drugoj javnoj knjizi, stečajni dužnik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi spada u stečajnu masu.

(3) Prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaćena u cijelosti može tražiti da mu se vrati roba koja je iz drugoga mjesta poslana dužniku prije dana otvaranja stečajnoga postupka a do dana otvaranja toga postupka nije prispjela u odredišno mjesto, odnosno ako je do toga dana dužnik nije preuzeo (pravo na vraćanje).

(4) Pravo na vraćanje ima i komisionar za kupnju robe.

(5) Ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigla u odredišno mjesto prije dana otvaranja stečajnoga postupka, prodavatelj nema pravo na vraćanje ali ima pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u svezi s tom robom kao izlučni vjerovnik.

Naknada za izlučna prava

Članak 80.

(1) Ako je predmet, čije se izdvajanje moglo tražiti, dužnik neovlašteno otuđio prije otvaranja stečajnoga postupka, izlučni vjerovnik može zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu, ako ona još uvijek nije izvršena. On može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase, ako se ona još uvijek iz te mase može izdvojiti.

(2) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, izlučni vjerovnik može, kao stečajni vjerovnik, tražiti naknadu pretrpljene štete.

(3) Ako je predmet čije se izdvajanje moglo tražiti otuđio privremeni stečajni upravitelj prije otvaranja stečajnoga postupka ili stečajni upravitelj nakon toga, izlučni vjerovnik može, po svom izboru, zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu ako ona još uvijek nije izvršena, ili zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase ako se ona još uvijek iz te mase može izdvojiti ili tražiti naknadu pretrpljene štete kao vjerovnik stečajne mase.

6.4. Razlučni vjerovnici

Pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige

Članak 81.

Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo na odvojeno namirenje na toj stvari ili pravu prema odredbama propisa o ovrsi.

Pravo odvojenoga namirenja ostalih založnih vjerovnika

Članak 82.

(1) Vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu, imaju, u skladu s ovim Zakonom, pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta.

(2) Zakonsko založno pravo najmodavca ili zakupodavca u stečajnom postupku se ne može ostvarivati za najamninu ili zakupninu koja se duguje za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana prije otvaranja stečajnoga postupka, kao ni za naknadu štete zbog otkaza najma ili zakupa od strane stečajnoga upravitelja. Navedena ograničenja ne tiču se založnoga prava zakupodavca poljoprivrednoga zemljišta za dužnu zakupninu.

Ostali razlučni vjerovnici

Članak 83.

S vjerovnicima navedenim u članku 82. ovoga Zakona izjednačeni su:

1. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo,

2. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist,

3. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona,

4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja.

Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici

Članak 84.

Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su stečajni vjerovnici ako im je dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti.

6.5. Vjerovnici stečajne mase

Obveze stečajne mase

Članak 85.

(1) Iz stečajne mase najprije se namiruju troškovi stečajnoga postupka i ostale obveze stečajne mase.

(2) Troškovi stečajnoga postupka namiruju se prije ostalih obveza stečajne mase, i to razmjerno njihovoj veličini.

(3) Ostale obveze stečajne mase namiruju se razmjeno njihovoj veličini.

Troškovi stečajnoga postupka

Članak 86.

U troškove stečajnoga postupka spadaju:

1. sudski troškovi stečajnoga postupka,

2. nagrade i izdaci privremenoga stečajnoga upravitelja, stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika,

3. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.

Ostale obveze stečajne mase

Članak 87.

(1) U ostale obveze stečajne mase spadaju obveze:

1. zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnoga postupka,

2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih šest mjeseci prije otvaranja stečajnoga postupka u svezi sa zaštitom i ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu,

3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu masu ili mora uslijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka,

4. na temelju neosnovanoga obogaćenja mase,

5. na temelju ugovora o radu zaposlenika stečajnoga dužnika nakon otvaranja stečajnoga postupka.

(2) Obveze koje je preuzeo privremeni stečajni upravitelj, ovlašten raspolagati imovinom dužnika do otvaranja stečajnoga postupka, smatraju se obvezama stečajne mase. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga odnosa ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom je upravljao.

GLAVA III.

PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOGA POSTUPKA

1. OSNOVNE PRAVNE POSLJEDICE

Vrijeme nastupanja pravnih posljedica

Članak 88.

(1) Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.

(2) Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu Žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile početkom dana kojega je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka istaknuto na oglasnoj ploči suda.

Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja.

Članak 89.

Otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnoga upravitelja. Otvaranjem stečajnoga postupka prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnoga upravitelja.

Zabrane otuđenja ili opterećenja

Članak 90.

(1) Zabrana otuđenja ili opterećenja koja je protiv dužnika određena prema općim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba, u stečajnom postupku je bez učinka.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zabrane otuđenja i opterećenja do kojih je došlo u svezi s postupkom ovrhe ili osiguranja.

Raspolaganja tijela dužnika, odnosno dužnika

Članak 91.

Raspolaganja ranijih zastupnika dužnika pravne osobe, odnosno dužnika pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Drugoj će se strani vratiti njena protučinidba iz stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

Činidbe u korist dužnika

Članak 92.

Ako nakon otvaranja stečajnoga postupka netko izravno ispuni obvezu zastupniku dužnika pravne osobe ili dužniku pojedincu prije javnog priopćenja o otvaranju stečajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist stečajne mase, takvim se ispunjenjem oslobađa svoje obveze ako dokaže da u vrijeme ispunjenja nije znao da je stečajni postupak otvoren.

Nasljedstvo

Članak 93.

Ako je dužnik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom stečajnoga postupka, samo se on ima pravo prihvatiti ili odreći nasljedstva ili zapisa.

Podjela imovine pravne zajednice

Članak 94.

(1) Ako je dužnik s nekom trećom osobom u suvlasničkoj ili kojoj drugoj pravnoj zajednici ili ortaštvu, podjela imovine obavit će se izvan stečajnoga postupka. Za obveze iz takvoga odnosa može se iz udjela dužnika tražiti odvojeno namirenje.

(2) U stečajnom su postupku bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stavka 1. ovoga članka isključuje trajno ili za određeno vrijeme pravo na razvrgnuće takve zajednice ili kojima se za to utvrđuje poseban otkazni rok. Isto vrijedi i za odredbe u oporuci na kojoj se zajednica temelji te za odgovarajući sporazum sunasljednika.

Preuzimanje parnica

Članak 95.

(1) Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu koje su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka bile u tijeku preuzet će u ime i za račun dužnika stečajni upravitelj.

(2) Ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenoga zahtjeva, protivna će stranka troškove parničnoga postupka moći ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. U protivnom daljnji troškovi parnice namirit će se kao dugovi stečajne mase.

Tražbine stečajnih vjerovnika

Članak 96.

Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem

Članak 97.

Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih trideset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga sudskom ovrhom ili osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini dužnika koja ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje.

Zabrana ovrhe i osiguranja

Članak 98.

(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti osiguranje ili ovrhu na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika.

(2) Ni vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti prisilnu ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim prisilnu ovrhu ili osiguranje radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika.

(3) Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se. Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršni će ih sud obustaviti.

(4) Nakon otvaranja stečajnoga postupka izlučni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja po općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud po pravilima ovršnoga postupka.

(5) Nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici ovlašteni su pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja po općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinuti postupci ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud po pravilima ovršnoga postupka.

(6) I nakon otvaranja stečajnoga postupka dopustit će se i provesti upisi u javne knjige, ako su uvjeti za upis ostvareni prije toga.

Zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi

Članak 99.

(1) Prisilna ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnoga postupka.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1. obveze stečajne mase iz dvostranoobveznoga ugovora koje je stečajni upravitelj odlučio ispuniti,

2. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa za vrijeme prvoga roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor,

3. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase,

4. porezi koji su prihod državnoga proračuna ili proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave, ili prihodi mirovinskih i invalidskih fondova te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Isključenje drugih oblika pravnoga stjecanja

Članak 100.

(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka ne mogu se valjano stjecati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i ako se to stjecanje ne temelji na raspolaganju dužnika ili prisilnoj ovrsi ili osiguranju u korist stečajnoga vjerovnika.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve stjecanja na temelju raspoložbi stečajnoga upravitelja, sudske prodaje, radnji izlučnih i razlučnih vjerovnika u skladu s ovim Zakonom, na naplatu poreza koji su prihod državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave te na slučajeve stjecanja povjerenjem u javne knjige.

Skupna šteta

Članak 101.

Zahtjeve stečajnih vjerovnika za naknadu štete koju su zajednički pretrpjeli zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu prije ili nakon otvaranja stečajnoga postupka (skupna šteta) može, za vrijeme trajanja stečajnoga postupka, ostvarivati samo stečajni upravitelj. Ako su zahtjevi za naknadu štete upravljeni protiv stečajnoga upravitelja, može ih ostvarivati samo novopostavljeni stečajni upravitelj.

Osobna odgovornost članova društva

Članak 102.

Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovi njihove osobne odgovornosti za vrijeme stečajnoga postupka, može ostvarivati samo stečajni upravitelj.

Zadržavanje prava na prijeboj

Članak 103.

Ako je stečajni vjerovnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imao, na temelju zakona ili ugovora, pravo na prijeboj, otvaranje stečajnoga postupka je bez utjecaja na to njegovo pravo.

Nastupanje prijeboja u postupku

Članak 104.

(1) Ako su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka tražbine ili jedna od tražbina koje se imaju prebiti, još pod odgodnim uvjetom ili još nisu dospjele ili tražbine još nisu upravljene na istovrsne činidbe, do prijeboja će doći tek kada za to budu ispunjeni potrebni uvjeti. Odredbe članka 73. i 74. ovoga Zakona ne primjenjuju se u svrhu prijeboja. Prijeboj je isključen ako tražbina kojom se prijeboj treba izvršiti postane bezuvjetna i dospjela prije nego što prijeboj postane moguć.

(2) Prijeboj nije isključen time što tražbine glase na različite valute ili obračunske jedinice, ako se te valute ili obračunske jedinice u mjestu isplate tražbine kojom se prijeboj vrši mogu slobodno zamijeniti. Preračunavanje se obavlja prema tečaju koji u mjestu plaćanja vrijedi u vrijeme primitka izjave o prijeboju.

Nedopustivost prijeboja

Članak 105.

Prijeboj nije dopušten:

1. ako je obveza stečajnoga vjerovnika prema stečajnoj masi nastala tek nakon otvaranja stečajnoga postupka,

2. ako je stečajni vjerovnik svoju tražbinu stekao od drugoga vjerovnika tek nakon otvaranja stečajnoga postupka,

3. ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom (cesijom) za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja stečajnoga postupka, a znao je ili morao znati da je dužnik postao nesposoban za plaćanje ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Iznimno, prijeboj će biti dopušten ako se radi o tražbini koja je ustupljena u svezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora, ili o tražbini koja je oživjela uspješnim pobijanjem pravnoga posla dužnika,

4. ako je stečajni vjerovnik mogućnost prijeboja stekao pobojnom pravnom radnjom,

5. ako vjerovnik čija se tražbina treba namiriti iz slobodne imovine dužnika, duguje stečajnoj masi.

Dužnost obavješćivanja i suradnje

Članak 106.

(1) Dužnik pojedinac dužan je stečajnom sudu, stečajnom upravitelju, odboru vjerovnika i, po nalogu suda, vjerovnicima davati sve potrebne obavijesti o okolnostima koje se odnose na postupak.

(2) Obavijesti dane prema odredbama stavka 1. ovoga članka, u kaznenom ili prekršajnom postupku mogu se koristiti protiv dužnika ili kojega od njegovih bliskih srodnika samo uz pristanak dužnika.

(3) Dužnik je dužan stečajnom upravitelju pomagati pri ispunjavanju njegovih zadataka.

(4) Dužnik je dužan davati obavijesti i surađivati, po nalogu suda, u svako doba. Dužan se je suzdržavati od svih radnji kojima bi se moglo otežati ispunjenje tih obveza.

(5) Dužnik je dužan obavijestiti sud o svakoj nakani da se udalji iz mjesta svoga prebivališta, odnosno boravišta. Sud može dužniku zabraniti udaljavanje iz toga mjesta. Iz opravdanih razloga sud može izmijeniti takvu odluku.

Dovođenje, zatvor i novčana kazna

Članak 107.

(1) Ako radi pribavljanja odgovarajućih obavijesti to bude potrebno, sud može odrediti saslušanje dužnika pojedinca. Za slučaj neodazivanja, sud može odrediti dovođenje.

(2) Stečajno vijeće može, nakon saslušanja, zatvoriti dužnika:

1. ako je unatoč nalogu suda odbio dati potrebne obavijesti i surađivati sa stečajnim upraviteljem u ispunjavanju njegovih zadataka,

2. ako unatoč nalogu suda izbjegava ili namjerava izbjeći davanje obavijesti i suradnju, a osobito ako se unatoč zabrane udaljavanja priprema za bijeg,

3. ako se unatoč zabrani suda ponaša na način kojim bi mogao onemogućiti ili otežati prikupljanje potrebnih isprava i obavijesti, a osobito radi zaštite stečajne mase.

(3) Vijeće suda prvoga stupnja može odrediti zatvor u trajanju od najviše tri mjeseca. Sud drugoga stupnja može na prijedlog vijeća suda prvoga stupnja zatvor produžiti za još dva mjeseca. Protiv rješenja o određivanju zatvora dopuštena je Žalba koja ne odgađa provedbu rješenja. O Žalbi protiv rješenja suda drugoga stupnja o produljenju zatvora odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

(4) Rok za Žalbu iz prethodnog stavka je tri dana. Sud koji odlučuje o Žalbi dužan je odluku donijeti u roku od tri dana.

(5) Stečajno vijeće može dužniku ispunjavanje dužnosti iz članka 106. ovoga Zakona uvjetovati izricanjem novčane kazne. Pojedinačno izrečena novčana kazna ne može biti veća od 10.000,00 kuna. Na izricanje i provedbu novčane kazne na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovršnog postupka o ovrsi radi ostvarenja radnje koju može obaviti samo dužnik.

(6) Dužniku koji ne ispunjava svoje dužnosti iz članka 106. ovoga Zakona stečajno vijeće može, neovisno o odredbi stavka 5. ovoga članka, izreći novčanu kaznu od 50.000,00 kuna.

(7) Ministar pravosuđa u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će pravilnik kojim će se urediti način izvršavanja kazni zatvora određenih prema prethodnim stavcima ovoga članka.

Uzdržavanje iz stečajne mase

Članak 108.

(1) Vjerovnici na ročištu odlučuju hoće li se i u kome obujmu dužniku pojedincu i njegovoj obitelji davati uzdržavanje iz stečajne mase.

(2) Do odluke vjerovnika stečajni upravitelj može, uz suglasnost odbora vjerovnika, odnosno stečajnoga vijeća ako taj odbor nije osnovan, odrediti dužniku nužno uzdržavanje. Na isti se način uzdržavanje jamči i osobama koje je on dužan uzdržavati po zakonu, u skladu s odredbama obiteljskoga prava.

Zastupnici po zakonu. Zaposlenici

Članak 109.

(1) Ako je dužnik pravna osoba, odredbe članka 106. i 107. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na članove njegove uprave ili nadzornoga odbora te na osobno odgovorne članove dužnika, koji imaju ovlasti za zastupanje. Odredbe članka 106. stavka 1. i članka 107. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na osobe koje su svojstvo pravne osobe izgubile tijekom zadnje dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 108. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na osobno odgovorne članove dužnika koji imaju ovlast za zastupanje.

(2) Odredba članka 106. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje na zaposlenike i bivše zaposlenike dužnika, osim onih koji su to svojstvo izgubili prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.

2. ISPUNJENJE PRAVNIH POSLOVA

Pravo stečajnoga upravitelja na izbor

Članak 110.

(1) Ako dužnik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka nisu ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobvezni ugovor, stečajni upravitelj može umjesto dužnika ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge strane.

(2) Ako upravitelj odbije ispunjenje, druga strana svoje tražbine zbog neispunjenja može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. Ako druga strana pozove stečajnoga upravitelja da se izjasni o svom pravu na izbor, stečajni upravitelj je dužan u roku od osam dana preporučenom pošiljkom obavijestiti tu stranu o tome namjerava li zatražiti ispunjenje ugovora. Ako tako ne postupi, stečajni upravitelj neće moći tražiti ispunjenje.

Fiksni poslovi. Financijski poslovi s određenim rokom

Članak 111.

(1) Ako je isporuka robe koja ima neku tržišnu ili burzovnu cijenu ugovorena za neko fiksno određeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka, a to vrijeme ili istek roka nastupi tek nakon otvaranja stečajnoga postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenje, već samo naknadu zbog neispunjenja fiksnih poslova.

(2) Ako je za financijske usluge koje imaju tržišnu i burzovnu vrijednost ugovoreno određeno vrijeme ili rok, a to vrijeme ili istek toga roka nastupi nakon otvaranja stečajnoga postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenje, već samo naknadu zbog neispunjenja.

(3) Financijskim se uslugama iz stavka 2. ovoga članka osobito smatraju:

1. isporuka plemenitih kovina,

2. predaja vrijednosnih papira ili sličnih prava, ako stjecanje udjela u nekom trgovačkom društvu nije učinjeno s namjerom uspostavljanja trajne veze s tim društvom,

3. novčane činidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti ili u nekoj obračunskoj jedinici,

4. novčane činidbe čija visina je izravno ili neizravno određena tečajem strane valute ili obračunske jedinice, kamatnom stopom tražbine ili cijenom drugih dobara ili usluga,

5. opcije i druga prava na isporuke ili novčane činidbe u smislu odredaba točke 1. do 4. ovoga stavka.

(4) Ako su poslovi o financijskim uslugama obuhvaćeni jednim okvirnim ugovorom kojim je predviđeno, da u slučaju povrede ugovornih odredaba, može prestati samo sporazumno, svi će se ti poslovi smatrati jednim dvostrano obveznim ugovorom u smislu odredaba ovoga članka i članka 110. ovoga Zakona.

(5) Naknada zbog neispunjenja prema odredbama prethodnih stavaka ovoga članka sastoji se u razlici između ugovorene cijene i tržišne ili burzovne cijene, koja drugoga radnoga dana nakon otvaranja stečajnoga postupka u mjestu ispunjenja vrijedi za ugovore s ugovorenim vremenom ispunjenja. Druga strana svoju tražbinu na takvu naknadu može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.

Djeljive činidbe

Članak 112.

Ako je dugovana činidba djeljiva, te ako je druga strana svoju činidbu u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka djelomično već ispunila, ona će svoju tražbinu na protučinidbu koja odgovara njenoj djelomično ispunjenoj činidbi moći ostvarivati kao stečajni vjerovnik, čak i ako stečajni upravitelj zatraži ispunjenje preostaloga dijela činidbe. Druga strana nema pravo zbog neispunjenja svoje tražbine na protučinidbu iz stečajne mase tražiti povrat onoga što je djelomičnim ispunjenjem njene činidbe prije otvaranja stečajnoga postupka prešlo u imovinu dužnika.

Predbilježba

Članak 113.

(1) Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbiljižba radi osiguranja zahtjeva za stjecanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda toga prava, vjerovnik svoju tražbinu može namiriti kao vjerovnik stečajne mase. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema vjerovniku pa ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na predbilježbe upisane u upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji ili upisnik zrakoplova.

Pridržaj prava vlasništva

Članak 114.

(1) Ako je dužnik prije otvaranja stečajnoga postupka pokretnu stvar prodao uz pridržaj prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može zatražiti ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.

(2) Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka dužnik pokretnu stvar kupio uz pridržaj prava vlasništva i stvar od prodavatelja dobio u posjed, stečajni upravitelj ima pravo na izbor u skladu s odredbama članka 110. ovoga Zakona.

Najamni i zakupni odnosi

Članak 115.

(1) Najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.

(2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnoga postupka druga strana može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.

Dužnik kao najmoprimac i zakupac

Članak 116.

(1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije u koju je dužnik ušao kao najmoprimac ili zakupoprimac, stečajni upravitelj može otkazati bez obzira na dogovoreno trajanje ugovora, pridržavajući se zakonskoga otkaznoga roka. Ako upravitelj izjavi otkaz, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastaleprijevremenim prestankom ugovornoga odnosa.

(2) Ako dužnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka još uvijek nije preuzeo nekretninu ili prostoriju, upravitelj i druga strana mogu odustati od ugovora. Ako upravitelj odustane, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornoga odnosa. Svaka strana je dužna u roku od petnaest dana obavijestiti drugu stranu o tome namjerava li odustati od ugovora. Ako to ne učini, gubi pravo na odustanak.

Dužnik kao najmodavac ili zakupodavac

Članak 117.

(1) Ako je dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja stečajnoga postupka raspolagao tražbinama iz najamnoga i zakupnoga odnosa za neko kasnije vrijeme, ta je raspoložba djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnosi na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji teče u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Ako je otvaranje stečajnoga postupka uslijedilo nakon petnaestoga dana u mjesecu, raspoložba proizvodi pravni učinak i za slijedeći kalendarski mjesec.

(2) Raspoložba iz stavka 1. ovoga članka osobito se odnosi na naplatu najamnine ili zakupnine. Raspoložba na temelju prisilne ovrhe izjednačena je s ugovornom raspoložbom.

(3) Najmoprimac ili zakupoprimac može prebiti svoju tražbinu prema dužniku s tražbinama dužnika iz najamnoga ili zakupnoga odnosa u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka. Odredba ovoga stavka ne utječe na primjenu odredaba članka 104. i 105. točke 2. do 4., ovoga Zakona.

Otuđenje predmeta najma ili zakupa

Članak 118.

Treći kojemu je stečajni upravitelj otuđio nekretninu ili prostorije koje je dužnik iznajmio ili zakupio i koji stoga stupi umjesto dužnika u najamni ili zakupni odnos, može otkazati taj odnos u zakonskom otkaznom roku.

Zabrana otkazivanja

Članak 119.

Ako je dužnik najmoprimac ili zakupoprimac, druga ugovorna strana ne može otkazati ugovor o najmu ili zakupu nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka:

1. zbog zakašnjenja s plaćanjem najamnine ili zakupnine do kojega je došlo prije otvaranja stečajnoga postupka,

2. zbog pogoršanja dužnikova imovnoga stanja.

Ugovori o radu

Članak 120.

(1) Otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao poslodavcem ne prestaju.

(2) Otvaranje stečajnoga postupka je poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

(3) Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u ime dužnika poslodavca i zaposlenik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na dogovoreno trajanje ugovora ili dogovoreno isključenje prava na redoviti otkaz te bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti zaposlenika. Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako zakonom nije predviđen kraći rok. Ako otkaz izjavi stečajni upravitelj, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete zbog prijevremenoga prestanka radnoga odnosa.

(4) Ako zaposlenik smatra da otkaz njegova radnoga odnosa nije pravno valjan, može tražiti zaštitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu.

(5) Stečajni upravitelj može, na temelju odobrenja stečajnoga suca, sklopiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme radi dovršenja započetih poslova i otklanjanja moguće štete.

(6) Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa određuje stečajni upravitelj, na temelju odobrenja stečajnoga suca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(7) Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa iz stavka 5. ovoga članaka namiruju se kao obveze stečajne mase.

Prestanak prava zaposlenika na suodlučivanje

Članak 121.

Otvaranjem stečajnoga postupka prestaju prava zaposlenika na suodlučivanje. Sporazumi sa zaposleničkim vijećem ne obvezuju stečajnoga upravitelja.

Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova

Članak 122.

(1) Nalog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.

(2) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivnje nije saznao za otvaranje stečajnoga postupka, nastavi s obavljenjem posla, smatrat će se da je nalog i dalje na snazi. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine stečajnoga vjerovnika.

(3) Nalogoprimac je dužan radi otklanjanja štete nastaviti s obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnoga postupka sve dok stečajni upravitelj ne preuzme obavljanje posla. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine vjerovnika stečajne mase.

Ponude

Članak 123.

Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti na dan otvaranja stečajnoga postupka ako do toga dana nisu prihvaćene.

Prestanak ugovora o obavljanju poslova

Članak 124.

Na ugovore o radu, ugovore o službi, ili ugovore o djelu kojima se netko obvezao da će za dužnika obavljati određene poslove na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 122. ovoga Zakona.

Prestanak punomoći

Članak 125.

(1) Punomoć dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu, prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.

(2) Odredbe članka 122. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na punomoć.

Ništavost ugovornih odredaba

Članak 126.

Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena odredaba ovoga Zakona bez pravnoga su učinka.

3. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEÈAJNOGA DUŽNIKA

Opća odredba

Članak 127.

(1) Pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se remeti ujednačeno namirenje vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Propuštanje je izjednačeno s pravnom radnjom.

Kongruentno namirenje

Članak 128.

(1) Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno namirenje), može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost.

(2) Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka i ako je vjerovnik u vrijeme njenog poduzimanja znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(3) Smatrat će se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(4) Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje postupka.

Inkongruentno namirenje

Članak 129.

(1) Pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati:

1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga, ili

2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje, ili

3. ako je radnja poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme njena poduzimanja znao da se njome oštećuju stečajni vjerovnici.

(2) Smatrat će se da je vjerovnik znao da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti da se njome vjerovnici oštećuju. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za oštećenje stečajnih vjerovnika.

Pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oštećuju

Članak 130.

(1) Pravni posao dužnika kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju može se pobijati:

1. ako je poduzet tijekom posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ako je u vrijeme njegova poduzimanja dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je druga strana u to vrijeme znala za tu nesposobnost, ili

2. ako je poduzet nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a druga je strana u vrijeme pravnoga posla znala ili morala znati za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(2) S pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju izjednačena je pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od svojih prava ili zbog koje pravo više ne može ostvarivati, ili radnja na temelju koje se protiv dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki imovinsko-pravni zahtjev.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 128. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

Namjerno oštećenje

Članak 131.

(1) Pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga s namjerom da ošteti svoje vjerovnike, može se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru dužnika. Znanje za namjeru se pretpostavlja ako je druga strana znala da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.

(2) Naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske osobe može se pobijati ako se stečajni vjerovnici njime izravno oštećuju. Taj se ugovor ne može pobijati ako je sklopljen ranije od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili ako druga strana dokaže da joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata namjera dužnika da ošteti vjerovnike.

Pravne radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu

Članak 132.

(1) Pravna radnja dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je poduzeta četiri godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.

(2) Ako se radi o uobičajenom prigodnom daru neznatne vrijednosti, radnja se ne može pobijati.

Zajam kojim se nadomještava kapital

Članak 133.

Pobojna je pravna radnja kojom se za tražbinu člana društva za vraćanje zajma kojim se nadomještava kapital ili za neku njemu odgovarajuću tražbinu:

1. daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga,

2. jamči namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga.

Tajno društvo

Članak 134.

(1) Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom članu društva ulog u potpunosti ili djelomično vraćen ili kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomično oprošten, ako je sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka nad trgovačkim društvom ili nakon toga. Isto vrijedi i ako se u svezi sa sporazumom tajno društvo likvidira.

(2) Pravna radnja iz stavka 1. ovoga članka ne može se pobijati ako je razlog za otvaranje stečajnoga postupka nastao tek nakon sporazuma.

Isplata mjeničnih i čekovnih obveza

Članak 135.

(1) Od primatelja se u slučaju kongruentnog namirenja ne može tražiti vraćanje onoga što mu je dužnik isplatio na temelju mjenice, ako bi prema mjeničnom pravu primatelj u slučaju odbijanja primanja plaćanja izgubio mjenični zahtjev prema drugim mjeničnim obveznicima.

(2) Isplaćeni mjenični iznos mora podmiriti posljednji regresni obveznik, ili, ako je on mjenicu prodao za račun treće osobe, ta treća osoba, ako su posljednji regresni obveznik ili treća osoba u vrijeme kada je mjenicu prodala ili dala prodati, znali za dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 128. stavka 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.

(3) Stavak 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na isplate dužnika na temelju čekova.

Bliske osobe

Članak 136.

(1) Bliskim osobama dužnika pojedinca u smislu ovoga Zakona smatraju se:

1. bračni drug dužnika, čak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje,

2. srodnici dužnika ili bračnog druga iz točke 1. ovoga stavka u ravnoj liniji te braća i sestre, odnosno polubraća i polusestre dužnika ili bračnog druga iz točke 1. ovoga stavka, kao i bračni drugovi tih osoba,

3. osobe koje Žive u domaćinstvu s dužnikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji Živjele u domaćinstvu s dužnikom.

(2) Bliskim osobama dužnika pravne osobe u smislu ovoga Zakona smatraju se:

1. članovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni članovi dužnika kao i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne četvrtine,

2. osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dužnikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika,

3. osoba koja stoji u osobnoj vezi opisanoj u stavku 1. ovoga članka s jednom od osoba navedenom pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka, osim ako su osobe naznačene pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka zakonom obvezane na čuvanje tajne o poslovima dužnika.

Izračunavanje rokova prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka

Članak 137.

(1) Rokovi određeni u odredbama članka 128. do 136. ovoga Zakona računaju se od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu kojega je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka zaprimljen u sudu. Ako taj dan s tim brojem ne postoji, rok se računa od početka sljedećega dana.

(2) Ako je podneseno više prijedloga za otvaranje postupka, mjerodavan je prvi dopušteni i obrazloženi prijedlog, pa i ako je postupak otvoren u povodu nekoga kasnijega prijedloga. Pravomoćno odbijen prijedlog uzima se u obzir jedino ako je odbijen zbog nedostatnosti stečajne mase.

Vrijeme poduzimanja pravne radnje

Članak 138.

(1) Smatra se da je pravna radnja poduzeta u vrijeme kada nastupe njeni pravni učinci.

(2) Ako je za pravovaljanost nekoga pravnoga posla potreban upis u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, brodova u izgradnji ili zrakoplova, smatrat će se da je pravni posao poduzet čim budu ispunjene ostale pretpostavke za njegovu valjanost, izjava volje o upisu postane obvezujuća za dužnika i druga strana podnese zahtjev za upis pravne promjene.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na zahtjev za upis predbilježbe radi osiguranja prava na pravnu promjenu.

(4) Ako je pravna radnja s uvjetom ili rokom, mjerodavno je vrijeme njena poduzimanja, a ne vrijeme nastupa uvjeta ili isteka roka.

Ovršna isprava

Članak 139.

Može se pobijati i pravna radnja za koju je dobivena ovršna isprava i radnja koja je poduzeta u postupku prisilne ovrhe.

Gotovinski posao

Članak 140.

Ako je dužnik za svoju činidbu primio protučinidbu jednake vrijednosti koja je izravno ušla u njegovu imovinu, pravna radnja u povodu koje je činidba izvršena može se pobijati samo uz uvjete iz članka 131. ovoga Zakona.

Pravna sredstva i pravne posljedice pobijanja

Članak 141.

(1) Pravne radnje stečajnoga dužnika ovlašteni su pobijati stečajni vjerovnici te stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika.

(2) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnoga postupka, a najkasnije do zaključenja stečajnoga postupka.

(3) Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja poduzeta te protiv dužnika ako on nije tužitelj.

(4) Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu za pobijanje pravnih radnji samo na temelju odobrenja stečajnoga suca.

(5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijena pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje.

(6) Primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom činidbom oštećuje vjerovnike.

(7) Pravne radnje dužnika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez vremenskoga ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.

Prava protivnika pobijanja

Članak 142.

(1) Ako protivnik pobijanja vrati natrag ono što je primio, njegova tražbina ponovno oživljuje.

(2) Protivnik pobijanja ima pravo tražiti da mu se njegova protučinidba vrati iz stečajne mase ako se iz te mase još može izdvojiti ili ako je masa obogaćena vrijednošću činidbe. Inače protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protučinidbe ostvarivati kao stečajni vjerovnik.

Pobijanje protiv pravnih sljednika

Članak 143.

(1) Pravna radnja može se pobijati i protiv nasljednika ili drugog univerzalnog pravnoga sljednika protivnika pobijanja.

(2) Pravna radnja se može pobijati protiv ostalih pravnih sljednika protivnika pobijanja:

1. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika,

2. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja spadao u osobe koje su dužniku bliske, osim ako dokaže da u to vrijeme nije znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika,

3. ako je pravnom sljedniku ono što je stečeno ustupljeno bez naknade ili uz neznatnu naknadu.

Pravne radnje nakon otvaranja stečajnoga postupka

Članak 144.

(1) Pravna radnja poduzeta nakon otvaranja stečajnoga postupka koja ostaje na snazi prema pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige, može se pobijati po pravilima o pobijanju pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečaja.

(2) Rok za tužbu iz članka 141. ovoga Zakona počinje teći od nastupanja pravnih učinaka radnje.

GLAVA IV.

UPRAVLJANJE STEČAJNOM MASOM I UNOVČENJE STEČAJNE MASE

1. OSIGURANJE STEÈAJNE MASE

Preuzimanje stečajne mase

Članak 145.

(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj je dužan cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu odmah uzeti u posjed i njome upravljati.

(2) Stečajni upravitelj može na temelju ovršnoga otpravka rješenja o otvaranju stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naredi dužniku predaju stvari i odrediti ovršne radnje kojima će se ta naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika koji po zakonu zastupa dužnika pravnu osobu ili dužnika pojedinca iz članka 107. ovoga Zakona.

Računi dužnika

Članak 146.

(1) Danom otvaranja stečajnoga postupka gase se računi dužnika i prestaju prava osoba koje su bile ovlaštene raspolagati imovinom dužnika na tim računima.

(2) Stečajni upravitelj će otvoriti novi račun dužnika ili dva računa ako dužnik ima deviznih sredstava i odrediti osobe koje će biti ovlaštene raspolagati sredstvima na tim računima.

(3) Sredstva s ugašenih računa prenijet će se na nove račune.

Tvrtka dužnika

Članak 147.

Nakon otvaranja stečajnoga postupka uz tvrtku ili naziv dužnika dodaje se oznaka "u stečaju" s naznakom novih brojeva računa preko kojih se obavlja, odnosno nastavlja obavljanje poslovanja dužnika.

Novac i predmeti od vrijednosti

Članak 148.

(1) Odbor vjerovnika može odrediti gdje će se i pod kojim uvjetima novac, vrijednosni papiri ili dragocjenosti pohraniti ili uložiti. Ako odbor vjerovnika nije osnovan ili ako još nije donio odluku, stečajno vijeće može donijeti odgovarajuću odluku.

(2) Ako je odbor vjerovnika osnovan, stečajni upravitelj ima pravo pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti preuzeti samo ako priznanicu supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika. Upute koje je stečajni upravitelj dao o uvjetima pohrane ili ulaganja obvezuju samo ako ih supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika.

(3) Vjerovnici na ročištu mogu donijeti odluku kojom se uređuje način pohrane ili ulaganja novca ili predmeta od vrijednosti.

(4) Ako stečajni upravitelj ne može dobiti supotpis kojega od članova odbora vjerovnika u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, stečajni sudac ga u slučaju potrebe može ovlastiti da sam preuzme pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti.

Pečaćenje

Članak 149.

Stečajni upravitelj može radi osiguranja stvari koje ulaze u stečajnu masu zatražiti da službena osoba suda ili javni bilježnik popiše i zapečati dužnikove stvari. Zapisnik o stavljanju ili odstranjivanju pečata stečajni upravitelj je dužan izložiti na uvid svim sudionicima u sudskoj pisarnici.

Popis predmeta stečajne mase

Članak 150.

(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis pojedinih predmeta stečajne mase. Dužnik pojedinac i zastupnici po zakonu dužnika pravne osobe dužni su u tome surađivati sa stečajnim upraviteljem, ako je to moguće bez štetnoga odugovlačenja.

(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost ovisi o tome hoće li dužnikovo poduzeće nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti obje vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može se povjeriti vještacima.

Popis vjerovnika

Članak 151.

(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih dužnikovih vjerovnika za koje je saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije dužnika, iz drugih podataka dužnika, prijava njihovih tražbina ili na koji drugi način.

(2) U popisu se odvojeno vode vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja i stečajni vjerovnici razvrstani po pojedinim isplatnim redovima. Za svakoga vjerovnika potrebno je navesti adresu kao i osnovu i iznos njegove tražbine. Za razlučne vjerovnike potrebno je dodatno označiti i predmet na kojemu postoji razlučno pravo i vjerojatnu visinu iznosa za koji vjerovnik neće biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa vjerovnika stečajni upravitelj može, po potrebi, povjeriti i vještacima.

(3) U popisu će se navesti koje su mogućnosti za prijeboj. Potrebno je procijeniti i visinu obveza stečajne mase za slučaj uzastopnoga i neprekinutoga unovčenja imovine dužnika.

Pregled imovine i obveza

Članak 152.

(1) Stečajni upravitelj je dužan s obzirom na vrijeme otvaranja stečajnoga postupka sastaviti sustavan pregled u kojemu će se navesti i usporediti predmeti stečajne mase i dužnikove obveze i njihova procjena. Procjena vrijednosti predmeta stečajne mase obavit će se prema odredbama članka 150. ovoga Zakona, a procjena vrijednosti obveza prema odredbama članka 151. ovoga Zakona.

(2) Nakon sastavljanja pregleda imovine stečajni sud može na prijedlog stečajnoga upravitelja ili kojega od vjerovnika, narediti dužniku da se očituje o potpunosti pregleda imovine. U ovom će se slučaju na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 106. i 107. ovoga Zakona.

Izlaganje u sudskoj pisarnici

Članak 153.

Popis predmeta stečajne mase, popis vjerovnika te pregled imovine i obveza moraju se izložiti u sudskoj pisarnici najkasnije osam dana prije izvještajnoga ročišta.

Trgovačko-pravno i porezno-pravno polaganje računa

Članak 154.

(1) Trgovačko-pravne i porezno-pravne obveze dužnika da vodi knjige i polaže račune ne mijenjaju se otvaranjem stečajnoga postupka. U odnosu na stečajnu masu te dužnosti mora ispunjavati stečajni upravitelj.

(2) Otvaranjem stečajnoga postupka započinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvještajnoga ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje završnoga računa.

(3) Postavljanje revizora završnoga računa u stečajnom postupku uređuje se posebnim propisima, s time da revizora postavlja isključivo upisni sud, na prijedlog upravitelja. Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja postupka već izabran revizor, otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na pravnu valjanost takvog postavljenja.

2. ODLUKA O UNOVÈENJU

Izvještajno ročište

Članak 155.

(1) Na izvještajnom ročištu stečajni upravitelj je dužan podnijeti izvješće o gospodarskom položaju dužnika i njegovim uzrocima. Posebno treba istaknuti postoje li izgledi da se poslovanje poduzeća dužnika nastavi u cijelosti ili djelomično i kakve bi učinke to moglo imati na namirenje vjerovnika.

(2) Dužniku pojedincu i odboru vjerovnika omogućit će se da se na izvještajnom ročištu izjasne o izvješću stečajnoga upravitelja. Na ročištu se o izvješću mogu izjasniti i predstavnici gospodarske ili obrtničke komore.

Odluka o daljnjem tijeku poslovanja stečajnoga dužnika

Članak 156.

(1) Vjerovnici na ročištu odlučuju o tome hoće li se poslovanje dužnika obustaviti ili će se privremeno nastaviti i dalje. Vjerovnicisvoje odluke mogu izmijeniti na kasnijim ročištima.

(2) Vjerovnici mogu odrediti način i uvjete unovčenja imovine dužnika.

Obustava poslovanja poduzeća prije odluke vjerovnika

Članak 157.

(1) Ako stečajni upravitelj smatra da poslovanje poduzeća treba obustaviti prije izvještajnoga ročišta, dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, ako je on osnovan.

(2) Prije nego što odbor vjerovnika odluči o tome, ili, ako odbor nije osnovan, prije nego što obustavi poslovanje poduzeća, stečajni upravitelj je dužan o tome obavijestiti dužnika pojedinca. Stečajno vijeće će, na prijedlog dužnika pojedinca i nakon što sasluša stečajnoga upravitelja, zabraniti obustavljanje poslovanja poduzeća ako se to bez bitnoga smanjenja stečajne mase može odgoditi do izvještajnoga ročišta.

Unovčenje stečajne mase

Članak 158.

(1) Nakon izvještajnoga ročišta stečajni upravitelj je dužan bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti s odlukom vjerovnika.

(2) Prigodom unovčenja dijelova imovine stečajne mase stečajni upravitelj je dužan držati se odluka vjerovnika i odbora vjerovnika.

(3) Stečajni upravitelj može predložiti sudu da unovčenje određenih dijelova imovine koja ulazi u stečajnu masu odredi i provede po pravilima koja vrijede za sudsku ovrhu radi naplate novčane tražbine.

Pravne radnje od posebne važnosti

Članak 159.

(1) Stečajni upravitelj dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, suglasnost daju vjerovnici.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka potrebna je osobito:

1. ako se namjerava otuđiti poduzeće ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nekretnina, udio dužnika u nekom drugom poduzeću koje treba služiti uspostavljanju trajne veze s tim poduzećem, ili pravo na povremena primanja,

2. ako se namjerava uzeti zajam, kojim bi stečajna masa bila znatno opterećena,

3. ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izbranom sudu.

Privremena zabrana pravne radnje

Članak 160.

U slučajevima iz članka 159. ovoga Zakona stečajni upravitelj će prije donošenja odluke odbora vjerovnika ili vjerovnika obavijestiti dužnika pojedinca, ako je to moguće bez štetnoga odugovlačenja. Ako vjerovnici nisu još dali svoju suglasnost, stečajno vijeće može, na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika iz članka 57. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, nakon što sasluša stečajnoga upravitelja, privremeno zabraniti poduzimanje pravne radnje, te zakazati ročište vjerovnika, na kojem će se odlučiti o poduzimanju te pravne radnje.

Otuđenje poduzeća ili pogona osobama s posebnim interesom

Članak 161.

(1) Poduzeće ili pogon smiju se otuđiti samo uz suglasnost vjerovnika, ako stjecatelj ili osoba koja ima udjela u njegovu kapitalu u visini od najmanje jedne petine:

1. spada u krug osoba koje su dužniku bliske,

2. spada u vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja ili stečajne vjerovnike, koji nisu nižega isplatnoga reda, a čija razlučna prava i tražbine po procjeni stečajnoga suda zajedno dosežu petinu svote koja se dobije zbrajanjem vrijednosti svih razlučnih prava i iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika, koji nisu nižega isplatnoga reda.

(2) Smatrat će se da osoba ima udio u stjecatelju u smislu stavka 1. ovoga članka i ako u stjecatelju sudjeluje društvo, ili trgovac pojedinac koji ovisi o toj osobi, ili treća osoba za račun te osobe ili ovisnoga društva ili trgovca pojedinca.

Otuđenje poduzeća ili pogona ispod vrijednosti

Članak 162.

(1) Na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika opisane člankom 57. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona, te nakon saslušanja stečajnoga upravitelja, stečajno vijeće može odlučiti da se namjeravano otuđenje poduzeća ili pogona može provesti samo uz suglasnost vjerovnika, ako predlagatelj učini vjerojatnim da bi otuđenje u korist nekoga drugoga stjecatelja za stečajnu masu bilo povoljnije.

(2) Ako je predlagatelj uslijed podnošenja prijedloga imao troškove, može zatražiti da mu se oni naknade iz stečajne mase čim stečajno vijeće donese rješenje iz stavka 1. ovoga članka.

Pravna valjanost pravne radnje

Članak 163.

(1) Otuđenje imovine dužnika protivno odredbama članaka 159. do 162. ovoga Zakona ne utječe na valjanost radnje stečajnoga upravitelja.

(2) Pravne radnje koje je stečajni upravitelj poduzeo u ime stečajnoga dužnika mogu se pobijati po općim pravilima za pobijanje pravnih radnji, odnosno pravnih poslova.

3. UNOVÈENJE PREDMETA NA KOJIMA POSTOJI RAZLUÈNO PRAVO

Unovčenje nekretnina, brodova i zrakoplova

Članak 164.

(1) Nekretnine na kojima postoji razlučno pravo stečajno vijeće prodaje, na prijedlog stečajnoga upravitelja, uz odgovarajuću primjenu odredaba propisa o ovrsi kojima je uređena ovrha na nekretnini.

(2) U rješenju o prodaji nekretnine stečajno vijeće će odrediti da se nekretnina prodaje u stečajnom postupku. U zemljišnoj knjizi će se upisati zabilježba rješenja o prodaji nekretnine.

(3) Ako se nekretnina nije mogla prodati na prvom ročištu za prodaju za utvrđenu vrijednost, na narednim ročištima može se prodati za nižu vrijednost koju odredi stečajno vijeće.

(4) Ako je razlučni vjerovnik pokrenuo postupak ovrhe na nekretnini radi prisilnoga namirenja svoje tražbine prije nego što je stečajni upravitelj predložio njenu prodaju prema odredbi stavka 1. ovoga članka, nekretnina će se prodati u ovršnom postupku koji je pokrenuo razlučni vjerovnik.

(5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na prodaju brodova, brodova u izgradnji i zrakoplova.

Unovčenje drugih pokretnih stvari i prava

Članak 165.

(1) Stečajni upravitelj smije neposrednom pogodbom unovčiti pokretnu stvar na kojoj postoji razlučno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu posjedu.

(2) Stečajni upravitelj smije naplatiti ili na drugi način unovčiti tražbinu ili drugo pravo koje je dužnik ustupio radi osiguranja nekoga prava.

Obavješćivanje vjerovnika

Članak 166.

(1) Ako stečajni upravitelj ima pravo na unovčenje pokretne stvari u skladu s odredbom članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika na njegov zahtjev obavijestiti o stanju te stvari. Umjesto obavijesti on može dopustiti vjerovniku razgledavanje te stvari.

(2) Ako upravitelj ima pravo na naplatu tražbine u skladu s odredbom članka 165. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika, na njegov zahtjev, obavijestiti o toj tražbini. Umjesto obavijesti on može dopustiti vjerovniku uvid u knjige i u poslovnu dokumentaciju dužnika.

Priopćenje namjere otuđenja

Članak 167.

(1) Prije nego što stečajni upravitelj otuđi trećoj osobi stvar ili pravo koje je ovlašten unovčiti u skladu s odredbama članka 165. ovoga Zakona, dužan je razlučnom vjerovniku priopćiti na koji način taj predmet namjerava otuđiti. Stečajni upravitelj će dati vjerovniku priliku da u roku od osam dana predloži unovčenje predmeta koje bi za vjerovnika bilo povoljnije.

(2) Ako prijedlog bude podnesen u roku od osam dana ili pravovremeno prije otuđenja, stečajni upravitelj je dužan uzeti u obzir mogućnost povoljnijega otuđenja koje je predložio vjerovnik.

(3) Drukčija mogućnost unovčenja može biti i u tome da vjerovnik sam preuzme predmet. Povoljnijom se smatra i ona mogućnost unovčenja kojom se smanjuju troškovi.

Zaštita vjerovnika od odugovlačenja s unovčenjem

Članak 168.

(1) Dok predmet koji je stečajni upravitelj ovlašten unovčiti prema odredbama članka 165. ovoga Zakona ne bude unovčen, vjerovnik ima pravo na kamate iz stečajne mase koje teku od izvještajnoga ročišta.

(2) Ako je vjerovnik već prije otvaranja stečajnoga postupka određenim mjerama osiguranja spriječen u unovčenju predmeta, kamate počinju teći najkasnije tri mjeseca nakon što mjera bude određena.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka neće se primijeniti ako se prema visini tražbine te vrijednosti drugih tereta na predmetu vjerovnik ne bi mogao namiriti iz utrška.

Raspodjela utrška

Članak 169.

(1) Nakon što stečajni upravitelj unovči pokretnu stvar ili tražbinu, iz utrška će se u stečajnu masu prije svega unijeti iznos potreban za naknadu troškova utvrđivanja tražbine ili unovčenja. Od preostaloga će se iznosa bez odlaganja namiriti razlučni vjerovnik.

(2) Ako mu stečajni upravitelj prepusti unovčiti neki predmet, koji ima pravo unovčiti u skladu s odredbama članka 165. ovoga Zakona, razlučni vjerovnik je dužan iz utrška u stečajnu masu najprije izdvojiti iznos potreban za pokriće troškova utvrđivanja tražbine i poreza kojim je takva prodaja opterećena.

Obračun troškova

Članak 170.

(1) Troškovi utvrđivanja tražbine, koji obuhvaćaju troškove utvrđivanja istovjetnosti predmeta i prava na tom predmetu, određuju se paušalno u iznosu od 5 posto od utrška.

(2) Troškovi unovčenja određuju se paušalno u iznosu od 5 posto od utrška. Ako su stvarno nastali troškovi znatno niži ili viši, odredit će se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterećena porezom, iznos toga poreza pridodaje se troškovima unovčenja.

Ostalo korištenje pokretnih stvari

Članak 171.

(1) Stečajni upravitelj smije koristiti za stečajnu masu pokretnu stvar koju ima pravo unovčiti ako on tako nastalo smanjenje vrijednosti osiguranja naknadi razlučnom vjerovniku iz stečajne mase.

(2) Upravitelj takvu stvar smije spojiti, izmiješati ili preraditi, ako se time ne ugrožava osiguranje razlučnoga vjerovnika.

(3) Ako uslijed radnji stečajnoga upravitelja iz stavka 2. ovoga članka razlučni vjerovnik stekne osiguranje na kojoj drugoj stvari, na toj će se stvari njegovo osiguranje ograničiti na vrijednost ranijega predmeta osiguranja.

Pravo razlučnoga vjerovnika da obavi unovčenje

Članak 172.

(1) Ako stečajni upravitelj nema pravo na unovčenje pokretne stvari ili tražbina na kojima postoji razlučno pravo, vjerovnik ima pravo unovčiti stvar ili tražbinu.

(2) Na prijedlog stečajnoga upravitelja, a nakon što sasluša vjerovnika, stečajno vijeće može odrediti rok u kojem vjerovnik mora unovčiti predmet. Nakon proteka toga roka pravo na unovčenje stječe stečajni upravitelj.

GLAVA V.

NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA

1. UTVRĐIVANJE TRAŽBINE

Prijavljivanje tražbine

Članak 173.

(1) Stečajni vjerovnici prijavu svojih tražbina podnose stečajnom upravitelju u dva primjerka. Prijavi se u prijepisu prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje.

(2) U prijavi je potrebno navesti osnovu i iznos tražbine u kunama te broj Žiro-računa ili drugoga računa vjerovnika, ako ga ima.

(3) Ako se prijavljuju tražbine o kojima se vodi parnica, u prijavi treba navesti sud pred kojim se vodi parnica s nazakom broja spisa.

(4) Razlučni vjerovnici označuju u prijavi dio imovine dužnika na koji se njihovo pravo odnosi te iznos do kojega njihove tražbine neće biti pokrivene razlučnim pravom.

(5) Tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju se samo ako stečajno vijeće posebno pozove i te vjerovnike da prijave svoje tražbine. U prijavi takvih tražbina treba naznačiti da se radi o tražbini nižega isplatnoga reda te označiti redno mjesto na koje vjerovnik ima pravo.

Tablica

Članak 174.

(1) Stečajni upravitelj svaku prijavljenu tražbinu s podacima navedenim u članku 173. ovoga Zakona upisuje u tablicu. Tablica se nakon isteka roka za prijavljivanje a prije ispitnoga ročišta, zajedno s prijavama kao i priloženim ispravama, izlaže u pisarnici stečajnoga suda na uvid sudionicima.

(2) Stečajni sudac može u slučaju potrebe odrediti da se tablice s prilozima iz stavka 1. ovoga članka izlože umjesto u pisarnici suda na kojem drugom mjestu.

Tijek ispitnoga ročišta

Članak 175.

(1) Na ispitnom ročištu se prijavljene tražbine ispituju prema svojim iznosima i redu.

(2) Stečajni upravitelj je dužan određeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu.

(3) Tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik pojedinac ili koji od stečajnih vjerovnika moraju se posebno raspraviti.

Naknadne prijave

Članak 176.

(1) Na ispitnom ročištu ispituju se i tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje. Ako stečajni upravitelj ili koji od stečajnih vjerovnika prigovori takvom ispitivanju ili ako se tražbina prijavi tek nakon ispitnoga ročišta, stečajno vijeće će na trošak vjerovnika koji je zakasnio s prijavljivanjem odrediti posebno ispitno ročište. To isto vrijedi i za naknadne izmjene prijave.

(2) Ako je sud u skladu s odredbom članka 173. stavka 3. ovoga Zakona pozvao vjerovnike nižih isplatnih redova da prijave svoje tražbine tako da rok određen za te prijave istječe kasnije od osam dana prije ispitnoga ročišta, na trošak stečajne mase odredit će se posebno ispitno ročište.

(3) Poziv za posebno ispitno ročište se objavljuje. Na to se ročište posebno pozivaju stečajni vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, stečajni upravitelj i dužnik fizička osoba.

Utvrđivanje tražbine

Članak 177.

(1) Tražbina se smatra utvrđenom ako ju na ispitnom ročištu ne ospori stečajni upravitelj, koji od stečajnih vjerovnika, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno. Ako dužnik pojedinac ospori tražbinu, to ne sprečava utvrđivanje tražbine.

(2) Stečajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih tražbina u koju za svaku prijavljenu tražbinu unosi u kojoj je mjeri tražbina utvrđena prema svom iznosu i svom redu odnosno tko je tražbinu osporio. Osporavanje dužnika fizičke osobe također se unosi u tablicu. Na mjenicama ili drugim ispravama o dugu ovršni sudac će naznačiti da je tražbina utvrđena.

(3) Na temelju tablice iz stavka 2. ovoga članka stečajno vijeće donosi rješenje kojim odlučuje o tome u kojem su iznosu i u kojem isplatnom redu utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine. Tim rješenjem stečajno vijeće odlučuje i o upućivanju na parnicu radi utvrđivanja, odnosno osporavanja tražbine.

(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na oglasnoj ploči suda i dostavlja, u pravilu u obliku izvatka, svakom vjerovniku čija je tražbina osporena, odnosno koji je upućen na parnicu. To rješenje svaki vjerovnik može pobijati žalbom u dijelu koji se tiče njegove prijavljene tražbine, odnosno tražbine koju je osporio.

(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se i stečajnom upravitelju. Protiv tog rješenja stečajni upravitelj može podnijeti žalbu.

(6) Na naknadnim ispitnim ročištima ne mogu se osporavati tražbine koje su utvrđene na prethodnim ispitnim ročištima.

Osporene tražbine

Članak 178.

(1) Ako je stečajni upravitelj ili koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu, stečajno vijeće će vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine.

(2) Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, stečajno vijeće će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.

(3) Vjerovnici čije su tražbine utvrđene o tome neće biti posebno obaviješteni, o čemu će biti upozoreni prije ispitnoga ročišta. Ti vjerovnici mogu na svoj trošak tražiti da im se izda ovjerovljeni izvadak rješenja.

(4) Ako osoba koja je upućena na parnicu ne pokrene parnicu u roku koji joj je za to određen u rješenju vijeća o upućivanju na parnicu, smatrat će se da je odustala od prava na vođenje parnice.

(5) Na zahtjev vjerovnika koji je upućen na parnicu stečajno vijeće može odlučiti da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj.

(6) Zahtjev iz stavka 5. ovoga članka vjerovnik je dužan podnijeti u roku od osam dana od dana kada mu je dostavljena odluka o upućivanju na parnicu.

(7) Rješenje stečajnoga vijeća iz stavka 5. ovoga članka u cijelosti zamjenjuje ugovor stranaka o izbranom sudu.

(8) U postupku pred izbranim sudom iz stavka 5. ovoga članka svaki stečajni vjerovnik, odnosno stečajni dužnik može se umiješati i sudjelovati u svojstvu umješača s položajem jedinstvenoga suparničara.

(9) Pravorijek izbranoga suda kojim je utvrđena tražbina i njezin isplatni red ili kojim je utvrđeno da tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom dužniku i svim stečajnim vjerovnicima. Odredbe članka 181. stavka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.

Nastavljanje parnica

Članak 179.

(1) Ako je u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka tekla parnica o tražbini, postupak radi utvrđivanja nastavit će se preuzimanjem te parnice. Prijedlog za nastavak parnice može staviti vjerovnik čija je tražbina osporena ili osporavatelj. Osporavatelj parnicu nastavlja u ime i za račun dužnika.

(2) Ako sud pred kojim je parnica nastavljena nije stečajni sud, oglasit će se nenadležnim i predmet ustupiti stečajnom sudu. Protiv rješenja o ustupanju predmeta stečajnom sudu nije dopuštena Žalba.

Opseg utvrđivanja i vrijednost predmeta spora

Članak 180.

(1) U parnici se utvrđenje tražbine može zahtijevati samo na temelju osnove, u iznosu i u isplatnom redu kako je ono označeno u prijavi ili na ispitnom ročištu.

(2) Vrijednost predmeta spora radi utvrđivanja tražbine koju je osporio stečajni upravitelj ili stečajni vjerovnik, određuje se prema iznosu koji se za tu tražbinu može očekivati pri razdiobi stečajne mase.

Učinak odluke

Članak 181.

(1) Pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina i njezin isplatni red ili kojom se utvrđuje da tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom dužniku i svim stečajnim vjerovnicima.

(2) Stranka koja dobije parnicu može tražiti od stečajnoga suda ispravak tablice ispitanih tražbina.

(3) Vjerovnici koji su vodili parnicu bez sudjelovanja stečajnoga upravitelja mogu zahtijevati naknadu svojih troškova iz stečajne mase ako je vođenje parnice bilo korisno za masu.

Tužba protiv dužnika

Članak 182.

Ako je dužnik fizička osoba na ispitnom ročištu osporio neku tražbinu, vjerovnik ima pravo protiv dužnika podići tužbu radi utvrđenja svoje tražbine. Ako se u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka vodila parnica o toj tražbini, vjerovnik može preuzeti tu parnicu protiv dužnika.

2. DIOBA

Namirenje stečajnih vjerovnika

Članak 183.

(1) S namirenjem stečajnih vjerovnika može se započeti tek nakon općeg ispitnoga ročišta.

(2) Namirenje vjerovnika provodi se prema pritjecanju gotovinskih sredstava. Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelomičnih dioba.

(3) Diobe obavlja stečajni upravitelj. Prije svake diobe on je dužan pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, odnosno stečajnoga suca ako taj odbor nije osnovan.

Diobni popis

Članak 184.

Prije diobe stečajni upravitelj će sastaviti popis tražbina koje se uzimaju u obzir pri diobi. Taj se popis izlaže u pisarnici stečajnoga suda na uvid sudionicima. Upravitelj je dužan javno objaviti zbroj tražbina i iznos koji će se rapodijeliti vjerovnicima.

Osporene tražbine

Članak 185.

(1) Stečajni vjerovnik koji je upućen na parnicu radi utvrđenja svoje osporene tražbine, mora u roku od petnaest dana od javne objave iz članka 184. ovoga Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da je podnio tužbu radi utvrđenja te tražbine, odnosno da je preuzeo ranije pokrenutu parnicu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka iznos koji bi vjerovnik dobio da njegova tražbina nije osporena izdvojit će se sve dok se parnica pravomoćno ne završi.

(3) Ako vjerovnik ne podnese pravodobno dokaz iz stavka 1. ovoga članka, njegova se tražbina pri djelomičnoj diobi neće uzeti u obzir.

Razlučni vjerovnici

Članak 186.

(1) Vjerovnik koji ima pravo na odvojeno namirenje treba najkasnije u roku od petnaest dana nakon javne objave iz članka 184. ovoga Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da se i u kojem iznosu odrekao odvojenoga namirenja ili da nije odvojeno namiren. Ako dokaz ne podnese pravodobno, njegova se tražbina neće uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi.

(2) Da bi tražbina razlučnoga vjerovnika bila uzeta u obzir pri djelomičnoj diobi, dovoljno je da vjerovnik unutar roka iz stavka 1. ovoga članka upravitelju dokaže da će se unovčiti predmet na kojem postoji razlučno pravo te da učini vjerojatnim visinu iznosa u kojem neće biti odvojeno namiren. U tom će se slučaju pri diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojem tražbina neće biti odvojeno namirena. Ako uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ne budu ispunjeni do završne diobe, iznosi odvojeni radi namirenja razlučnoga vjerovnika raspodijelit će se stečajnim vjerovnicima.

(3) Ako samo stečajni upravitelj ima pravo unovčiti predmet na kojem postoji razlučno pravo, odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka neće se primjenjivati. Kod djelomične diobe upravitelj će, ako predmet još nije unovčio, procijeniti u kojem iznosu tražbina razlučnoga vjerovnika neće biti odvojeno namirena i pri djelomičnoj diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojemu tražbina neće biti namirena.

Tražbina vezana uz odgodni uvjet

Članak 187.

(1) Tražbina vezana uz odgodni uvjet pri djelomičnoj se diobi uzima u obzir u njegovoj punoj visini. Udio koji otpada na tu tražbinu odvojit će se pri diobi.

(2) Pri završnoj diobi tražbina vezana uz odgodni uvjet neće se uzeti u obzir, ako je mogućnost nastupa uvjeta toliko daleka da ona u vrijeme diobe nema imovinske vrijednosti. U tom će se slučaju iznosi odvojeni prigodom prethodnih dioba za namirenje te tražbine uključiti u masu iz koje će se obaviti završna dioba.

Naknadno uzimanje u obzir

Članak 188.

Vjerovnicima koji nisu uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi, a koji naknadno ispune uvjete iz članaka 185. i 186. ovoga Zakona, isplatit će se prigodom naredne diobe iz preostale stečajne mase iznos koji ih izjednačava s ostalim vjerovnicima. Tek nakon toga moći će se pristupiti namirenju drugih vjerovnika.

Izmjene diobnog popisa

Članak 189.

Stečajni upravitelj će u roku od tri dana od isteka rokova iz članka 185. i 186. ovoga Zakona izmijeniti popis ako to postane prijeko potrebno s obzirom na odredbe članka 185. do 188. ovoga Zakona.

Prigovori na diobni popis

Članak 190.

(1) Kod djelomične diobe vjerovnici mogu stečajnom vijeću podnijeti prigovor na popis u roku od osam dana nakon isteka roka iz članka 185. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Odluka suda kojom se prigovor odbija dostavlja se vjerovniku i stečajnom upravitelju. Protiv rješenja o prigovoru vjerovnik ima pravo na Žalbu.

(3) Rješenje kojim se određuje ispravak popisa dostavlja se vjerovniku i upravitelju te se izlaže u sudskoj pisarnici na uvid svim sudionicima. Upravitelj i stečajni vjerovnici protiv ovoga rješenja imaju pravo izjaviti Žalbu. Rok za Žalbu počinje teći od dana kada je rješenje izloženo.

(4) Djelomičnoj diobi može se pristupiti tek po pravomoćnosti rješenja iz stavka 3. ovoga članka.

Određivanje visine dijela koji se isplaćuje

Članak 191.

(1) Odbor vjerovnika određuje, na prijedlog stečajnoga upravitelja, visinu dijela koji se isplaćuje. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, visinu dijela određuje upravitelj.

(2) Upravitelj će visinu dijela koji se isplaćuje priopćiti vjerovnicima koji se pri diobi uzimaju u obzir.

Završna dioba

Članak 192.

(1) Završnoj diobi pristupa se čim se okonča unovčenje stečajne mase.

(2) Završna dioba smije se poduzeti samo uz suglasnost stečajnoga suda.

Završno ročište

Članak 193.

(1) Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu stečajno vijeće određuje završno ročište vjerovnika. Na tom ročištu se:

1. raspravlja o završnom računu stečajnoga upravitelja,

2. podnose prigovori na završni popis i

3. vjerovnici odlučuju o neunovčenim predmetima stečajne mase.

(2) Između objavljivanja poziva za ročište i njegova održavanja mora proći rok od najmanje petnaest dana, a najviše trideset dana.

(3) Na odluku suda o prigovorima vjerovnika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 190. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Polaganje zadržanih iznosa

Članak 194.

Iznose koji su odvojeni prigodom završne diobe stečajni upravitelj će uz suglasnost stečajnoga suda, a za račun zaintersiranih osoba, položiti kod suda ili javnoga bilježnika.

Višak pri završnoj diobi

Članak 195.

Ako se pri završnoj diobi mogu u punoj visini namiriti tražbine svih stečajnih vjerovnika, stečajni upravitelj će preostali višak predati dužniku pojedincu. Ako je dužnik pravna osoba, upravitelj će svakoj osobi koja ima udjela u dužniku dati onaj dio viška, na koji bi imala pravo u slučaju likvidacije izvan stečajnoga postupka.

3. ZAKLJUÈENJE STEÈAJNOGA POSTUPKA

Rješenje o zaključenju stečajnoga postupka

Članak 196.

(1) Odmah nakon okončanja završne diobe stečajno vijeće će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.

(2) Rješenje i osnova zaključenja postupka moraju se objaviti. Oglas se objavljuje u izvodu u "Narodnim novinama" i po pravilima o javnom priopćenju. Na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe članka 65. ovoga Zakona.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se sudu ili kojem drugom tijelu koje vodi upisnik dužnika pravne osobe i trgovca pojedinca radi brisanja dužnika iz sudskoga upisnika, odnosno drugoga upisnika u koji je upisan. Brisanjem iz upisnika stečajni dužnik prestaje postojati.

(4) Stečajni dužnik obrtnik briše se iz obrtnoga upisnika.

Prava stečajnih vjerovnika nakon zaključenja postupka

Članak 197.

(1) Stečajni vjerovnici mogu nakon zaključenja stečajnoga postupka protiv dužnika pojedinca neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine.

(2) Stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje dužnik nije osporio na ispitnom ročištu, mogu protiv dužnika pokrenuti postupak prisilne ovrhe na temelju rješenja kojim je njihova tražbina utvrđena. S neosporenom tražbinom izjednačena je tražbina osporavanje koje nije uspjelo.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne utječu na mogućnost oslobođenja od preostaloga duga.

Nadležnost za ovrhu

Članak 198.

U slučaju iz članka 197. ovoga Zakona za određivanje i provedbu ovrhe isključivo je nadležan sud koji je provodio stečajni postupak. Provedbu ovrhe na nenovčanim sredstvima dužnika sud koji je provodio stečajni postupak može povjeriti nadležnom općinskom sudu.

Naknadna dioba

Članak 199.

(1) Stečajno vijeće će na prijedlog stečajnoga upravitelja, kojega od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti naknadnu diobu, ako se nakon završnoga ročišta:

1. stvore uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima,

2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate natrag u masu,

3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.

(2) Naknadnu diobu sud će odrediti bez obzira na to je li postupak zaključen.

(3) Sud može odustati od određivanja naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili pronađeni predmet prepustiti dužniku pojedincu, ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili malu vrijednost predmeta te troškove naknadne diobe. Određivanje naknadne diobe sud može uvjetovati uplatom predujma kojim će se pokriti troškovi naknadne diobe.

Pravni lijekovi

Članak 200.

(1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagatelju. Protiv toga rješenja predlagatelj ima pravo na Žalbu.

(2) Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravitelju, dužniku pojedincu ili pravnoj osobi i, ako je diobu predložio vjerovnik, tom vjerovniku. Protiv toga rješenja dužnik pojedinac ima pravo na Žalbu.

Provedba naknadne diobe

Članak 201.

Nakon određivanja naknadne diobe stečajni upravitelj će iznos kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobiven unovčenjem naknadno pronađenoga dijela stečajne mase podijeliti prema završnom popisu. Stečajni upravitelj račun polaže stečajnom sudu.

Isključenje vjerovnika iz stečajne mase

Članak 202.

Vjerovnici stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravitelj saznao:

1. pri djelomičnoj diobi, tek nakon određivanja dijela za diobu,

2. pri završnoj diobi, tek nakon okončanja završnoga ročišta ili,

3. pri naknadnoj diobi, tek nakon objavljivanja popisa o toj diobi, mogu tražiti namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe preostanu u stečajnoj masi.

4. OBUSTAVA STEÈAJNOGA POSTUPKA

Obustava zbog nedostatnosti mase

Članak 203.

(1) Ako se nakon otvaranja stečajnoga postupka pokaže da stečajna masa nije dostatna ni za pokriće troškova postupka, stečajno vijeće će obustaviti postupak. Postupak se neće obustaviti ako se predujmi dostatan iznos novca - na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 63. ovoga Zakona.

(2) Prije obustave stečajno vijeće će pribaviti mišljenje vjerovnika te saslušati stečajnoga upravitelja i vjerovnike stečajne mase.

(3) Ako u stečajnoj masi postoje gotovinska sredstva, upravitelj će prije obustave postupka podmiriti troškove postupka razmjerno visini njihovih iznosa. On više neće biti dužan unovčavati predmete stečajne mase.

Prijava nedostatnosti mase

Članak 204.

(1) Ako su troškovi stečajnoga postupka pokriveni, ali stečajna masa nije dostatna za ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase, stečajni upravitelj će podnijeti prijavu stečajnom sudu o nedostatnosti stečajne mase. Tako će postupiti i ako se može pretpostaviti da stečajna masa neće biti dostatna za ispunjenje ostalih postojećih obveza stečajne mase kad one dospiju.

(2) Sud će objaviti prijavu o nedostatnosti stečajne mase, koja će se posebno dostaviti vjerovnicima stečajne mase.

(3) Obveza stečajnoga upravitelja na upravljanje i unovčenje stečajne mase postoji i nakon podnošenja prijave o nedostatnosti stečajne mase.

Namirenje vjerovnika stečajne mase

Članak 205.

(1) Stečajni upravitelj će podmirivati obveze stečajne mase prema ovom redoslijedu:

1. troškovi stečajnoga postupka,

2. obveze stečajne mase zasnovane nakon podnošenja prijave o nedostatnosti mase, a koje ne ulaze u troškove postupka,

3. ostale obveze stečajne mase, s time da na posljednje mjesto dolaze obveze po osnovi uzdržavanja odobrenoga u skladu s odredbama članka 108. i 109. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Obvezama stečajne mase u smislu odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka smatraju se i obveze:

1. iz dvostrano obveznoga ugovora, ako je stečajni upravitelj izabrao ispunjenje nakon što je podnio prijavu o nedostatnosti stečajne mase,

2. na temelju trajnoga obveznog odnosa nakon prvoga roka nakon kojega je stečajni upravitelj mogao izjaviti otkaz poslije podnošenja prijave o nedostatnosti,

3. na temelju trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj nakon prijave o nedostatnosti mase primio protučinidbu u korist stečajne mase.

(3) Ako su obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka istoga reda, podmiruju se razmjerno visini njihovih iznosa.

Zabrana ovrhe

Članak 206.

Čim stečajni upravitelj prijavi nedostatnost stečajne mase, nije dopuštena ovrha radi naplate obveza stečajne mase iz članka 205. ovoga Zakona.

Obustava postupka nakon prijave o nedostatnosti stečajne mase

Članak 207.

(1) Čim stečajni upravitelj podijeli stečajnu masu u skladu s odredbom članka 205. ovoga Zakona, stečajno vijeće će obustaviti postupak.

(2) Stečajni upravitelj će posebno položiti račune za svoju djelatnost nakon prijave o nedostatnosti mase.

(3) Ako se nakon obustave postupka pronađu predmeti stečajne mase, sud će na prijedlog stečajnoga upravitelja, vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti provođenje naknadne diobe. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 199. stavka 3., 200. i 201. ovoga Zakona.

Obustava zbog naknadnoga nestanka stečajnoga razloga

Članak 208.

Stečajni postupak će se obustaviti na prijedlog dužnika ako bude pruženo jamstvo da dužnik nakon obustave neće biti nesposoban za plaćanje ili prezadužen. Prijedlog je dopušten samo ako se nepostojanje stečajnoga razloga učini barem vjerojatnim.

Obustava uz suglasnost vjerovnika

Članak 209.

(1) Stečajni postupak obustavit će se na prijedlog dužnika pojedinca ako on nakon isteka roka za prijavljivanje tražbina podnese sudu pismenu suglasnost svih stečajnih vjerovnika, koji su prijavili svoje tražbine. Sud će po slobodnoj ocjeni odlučiti je li potrebna i suglasnost stečajnih vjerovnika čije su tražbine osporili dužnik ili stečajni upravitelj te razlučnih vjerovnika, odnosno je li tim vjerovnicima potrebno pružiti odgovarajuće osiguranje.

(2) Postupak se na prijedlog dužnika pojedinca može obustaviti i prije isteka roka za prijavljivanje tražbina, ako nisu poznati drugi vjerovnici, osim onih čiju suglasnost dužnik podnese.

Postupak u povodu prijedloga za obustavu

Članak 210.

(1) Prijedlog za obustavu stečajnoga postupka iz članka 208. i 209. ovoga Zakona objavljuje se. Prijedlog se izlaže na oglasnoj ploči suda na uvid svim sudionicima. U slučaju iz članka 209. ovoga Zakona uz prijedlog se prilažu i izjave o suglasnosti vjerovnika. Stečajni vjerovnici mogu u roku od osam dana od objavljivanja prijedloga pismeno ili usmeno na zapisnik izjaviti prigovor protiv toga prijedloga.

(2) Stečajno vijeće odlučuje o obustavi postupka nakon što sasluša predlagatelja, stečajnoga upravitelja i odbor vjerovnika, ako je ovaj osnovan. Ako je podnesen prigovor protiv prijedloga, sud će saslušati i podnositelja prigovora.

(3) Prije obustave stečajni upravitelj će podmiriti nesporne zahtjeve iz stečajne mase, a za osporene pružit će potrebno osiguranje.

Objava i učinak obustave

Članak 211.

(1) Sud će objaviti rješenje kojim se stečajni postupak obustavlja te razlog za obustavu. Sud će prije toga izvijestiti dužnika, stečajnoga upravitelja i članove odbora vjerovnika o vremenu kada će obustava početi proizvoditi pravne učinke. U tom slučaju će se na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 196. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) S obustavom stečajnoga postupka dužnik ponovno stječe pravo na slobodno raspolaganje stečajnom masom. U tom slučaju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 197. i 198. ovoga Zakona.

Pravni lijekovi

Članak 212.

(1) Obustavi li se stečajni postupak prema odredbama članka 203., 207. i 208. ovoga Zakona, svaki stečajni vjerovnik, a ako je do obustave stečajnoga postupka došlo prema odredbi članka 203. ovoga Zakona i dužnik, ima pravo na Žalbu protiv odluke suda.

(2) Ako sud odbije prijedlog iz članka 207. ili 208. ovoga Zakona, pravo na Žalbu ima dužnik.

GLAVA VI.

PREUSTROJ

1. PRIPREMA PREUSTROJA DUŽNIKA

Osnovna odredba

Članak 213.

(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka može se provesti preustroj dužnika na temelju stečajnoga plana.

(2) Preustroj dužnika može se provesti na sljedeće načine:

- ostaviti dužniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika,

- prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane,

- dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba,

- prodati svu ili dio imovine dužnika, sa ili bez razlučnih prava,

- raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika,

- odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika,

- namiriti ili izmijeniti razlučna prava,

- smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika,

- obveze dužnika pretvoriti u kredit,

- preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika,

- urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka, i sl.

Podnošenje plana

Članak 214.

(1) Stečajni plan imaju pravo stečajnom vijeću podnijeti stečajni upravitelj i dužnik pojedinac. Dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Neće se uzeti u obzir plan kojega se podnese sudu nakon završnoga ročišta.

(2) Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnoga plana, on je dužan taj plan podnijeti stečajnom vijeću u primjerenom roku. Sa stečajnim upraviteljem u izradi plana savjetodavno surađuju odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.

Sadržaj plana

Članak 215.

Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i provedbene osnove. Uz plan se prilažu i isprave navedene u članku 226. i 227. ovoga Zakona.

Pripremna osnova

Članak 216.

(1) U pripremnoj se osnovi stečajnoga plana navode mjere koje su poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka ili se još trebaju poduzeti, kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava sudionika.

(2) Pripremna osnova mora sadržavati i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana koji su značajni za donošenje odluke vjerovnika o planu i za njegovu sudsku potvrdu.

Provedbena osnova

Članak 217.

Provedbena osnova sadrži odredbe o tome kako će se planom izmijeniti pravni položaj dužnika i drugih sudionika u postupku.

Razvrstavanje sudionika u stečajnom planu

Članak 218.

(1) Sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u skupine. Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne skupine. Kod toga treba razlikovati:

1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,

2. stečajne vjerovnike koji nisu nižeg isplatnoga reda,

3. stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihove tražbine ne prestaju prema članku 221. ovoga Zakona.

(2) Vjerovnici istoga pravnoga položaja mogu se svrstati u skupine prema istovrsnosti gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na valjanim razlozima. U planu će se navesti kriteriji za razvrstavanje.

(3) Posebnu skupinu tvorit će zaposlenici, ako sudjeluju kao stečajni vjerovnici s tražbinama koje nisu neznatne. Posebne se skupine mogu oblikovati od vjerovnika s malim tražbinama.

Prava razlučnih vjerovnika

Članak 219.

(1) Stečajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim planom nije izrijekom drukčije određeno.

(2) Ako je planom drukčije određeno, u provedbenoj osnovi za razlučne vjerovnike će se posebno navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje te koje još odredbe plana prema njima djeluju.

Prava stečajnih vjerovnika

Članak 220.

Za vjerovnike koji nisu nižih isplatnih redova u provedbenoj se osnovi navodi u kojem se dijelu njihove tražbine smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.

Prava stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova

Članak 221.

(1) Ako stečajnim planom nije drukčije određeno, smatrat će se da su njegovim prihvaćanjem tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova prestale.

(2) Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe stavka 1. ovoga članka, u provedbenoj osnovi će se za svaku skupinu vjerovnika nižih isplatnih redova navesti podaci propisani u članku 220. ovoga Zakona.

(3) Planom se ne može isključiti niti ograničiti odgovornost dužnika nakon okončanja stečajnoga postupka za novčane kazne i s njime izjednačene obveze.

Načelo jednakoga postupanja prema svim sudionicima

Članak 222.

(1) Svim sudionicima pojedine skupine stečajnim planom moraju se osigurati ista prava.

(2) Različito postupanje prema sudionicima iste skupine dopušteno je samo uz suglasnost svih sudionika koji su time pogođeni. U tom je slučaju stečajnom planu potrebno priložiti izjave o suglasnosti dotičnih sudionika.

(3) Ništav je svaki dogovor stečajnoga upravitelja, dužnika pojedinca i drugih osoba s pojedinim sudionicima kojim se tim sudionicima za njihovo ponašanje pri glasovanju ili inače u svezi sa stečajnim postupkom jamči pogodnost koja planom nije predviđena.

Odgovornost dužnika

Članak 223.

(1) Ako stečajnim planom nije drukčije određeno, dužnik se namirenjem stečajnih vjerovnika u skladu s provedbenom osnovom oslobađa svojih preostalih obveza prema tim vjerovnicima.

(2) Ako je dužnik javno trgovačko društvo, komanditno društvo ili gospodarsko interesno udruženje, stavak 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje na osobnu odgovornost članova društva.

Stvarnopravni odnosi

Članak 224.

Ako se prema stečajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili ukidati prava na stvarima i pravima dužnika, potrebne se izjave volje sudionika mogu unijeti u provedbenu osnovu. Izjave koje treba upisati u zemljišne knjige ili koje druge odgovarajuće upisnike moraju se dati u skladu sa zamljišnoknjižnim, odnosno drugim odgovarajućim upisnim propisima.

Pregled imovine. Financijski plan i plan rezultata

Članak 225.

Ako se predviđa da će se vjerovnici namiriti iz prihoda poduzeća koje će nastaviti voditi dužnik ili treća osoba, uz stečajni plan treba priložiti i pregled imovine, u kojem će se, uz navođenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obveze koje bi trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu. Uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u vremenskom razdoblju tijekom kojega bi vjerovnike trebalo namiriti, i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka jamči sposobnost nositelja poduzeća za plaćanje tijekom toga vremenskoga razdoblja.

Daljnji prilozi

Članak 226.

(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik pojedinac nastavlja voditi poduzeće, odnosno obrt, planu treba priložiti izjavu dužnika da je spreman nastaviti s vođenjem poduzeća, odnosno obrta na osnovi plana. Ako je dužnik javno trgovačko društvo ili komanditno društvo, planu treba priložiti odgovarajuću izjavu osobno odgovornih članova društva. Izjava dužnika nije potrebna, ako je plan podnio sam dužnik.

(2) Ako je planom predviđeno da neki vjerovnici dobiju udjele u dužniku pravnoj osobi ili da postanu njeni članovi ili da steknu određena prava u djelatnosti dužnika pojedinca, planu treba priložiti izjavu o suglasnosti svakoga od tih vjerovnika.

(3) Ako je treća osoba preuzela obveze prema vjerovnicima za slučaj da plan bude odobren, planu treba priložiti i izjavu te treće osobe.

(4) Ako su stečajnim planom predviđene položajne promjene dužnika (pripajanje, spajanje i sl.), planu treba priložiti i izjave pravnih osoba koje će sudjelovati u položajnim promjenama.

Odbacivanje plana

Članak 227.

(1) Stečajno vijeće će stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti:

1. ako nisu poštivani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana te ako podnositelj plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenoga roka koji mu je sud odredio,

2. ako očito nema izgleda da plan koji je dužnik podnio vjerovnici prihvate ili sud potvrdi,

3. ako se prava koja bi sudionici trebali steći prema provedbenoj osnovi plana koji je dužnik podnio, očito ne mogu ostvariti.

(2) Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio plan koji su vjerovnici odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon javnoga zakazivanja ročišta za raspravljanje o planu, sud će odbaciti novi plan dužnika ako to odbacivanje zatraži stečajni upravitelj uz suglasnost odbora vjerovnika, ako je taj odbor osnovan.

(3) Protiv rješenja kojim se plan odbacuje podnositelj ima pravo na Žalbu.

Izjašnjenja o planu

Članak 228.

(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen, stečajno vijeće će zatražiti da se o njemu, u roku od trideset dana, izjasne:

1. odbor vjerovnika, ako je osnovan,

2. dužnik pojedinac, ako je plan podnio stečajni upravitelj,

3. stečajni upravitelj, ako je plan podnio dužnik.

(2) Stečajno vijeće može pozvati državna tijela nadležna za predmet poslovanja dužnika te gospodarsku, odnosno obrtničku komoru da se izjasne o predloženom planu.

Obustava unovčenja dužnika i namirenja vjerovnika

Članak 229.

Ako bi provedba podnešenoga stečajnoga plana bila ugrožena nastavljanjem unovčenja i diobe stečajne mase, stečajno vijeće će, na prijedlog dužnika ili stečajnoga upravitelja, odrediti obustavu unovčenja i diobe te mase. Sud neće odrediti obustavu ili će već donijeto rješenje o obustavi staviti izvan snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako stečajni upravitelj, uz suglasnost odbora vjerovnika ili vjerovnika, zatraži nastavak unovčenja i diobe mase.

Izlaganje plana

Članak 230.

Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjašnjenjima izlaže u sudskoj pisarnici na uvid sudionicima.

2. PRIHVAÆANJE I POTVRDA PLANA

Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu

Članak 231.

(1) Stečajno vijeće će zakazati ročište na kojem će se raspravljati i glasovati o stečajnom planu. Ročište se mora održati u roku od 30 dana od zakazivanja.

(2) Ročište za raspravljanje i glasovanje mora biti objavljeno. U objavi treba istaknuti da se u plan i prispjele stavove o planu može izvršiti uvid u pisarnici stečajnoga suda.

(3) Stečajni vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, razlučni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac posebno će se pozvati na ročište za raspravljanje i glasovanje o planu. S pozivom potrebno je dostaviti i kopiju plana ili sažetak njegovoga bitnoga sadržaja, koji je podnositelj plana na zahtjev suda dužan podnijeti sudu.

Spajanje s ispitnim ročištem

Članak 232.

Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu ne smije se održati prije ročišta za ispitivanje tražbina. Ta se dva ročita mogu spojiti.

Pravo glasa stečajnih vjerovnika

Članak 233.

(1) Na pravo glasa stečajnih vjerovnika pri glasovanju o stečajnom planu na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih vjerovnika. Razlučni vjerovnici imaju pravo glasa kao i stečajni vjerovnici samo ako im je dužnik i osobno odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni.

(2) Vjerovnici na čije tražbine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Pravo glasa razlučnih vjerovnika

Članak 234.

(1) Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih vjerovnika, na ročištu će se pojedinačno raspraviti prava tih vjerovnika. Pravo glasa imaju oni razlučni vjerovnici čija razlučna prava nije osporio ni stečajni upravitelj, niti koji od razlučnih vjerovnika niti koji od stečajnih vjerovnika. Na pravo glasa nositelja osporenih ili nedospjelih prava te prava vezanih uz odgodni uvjet na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrđivanju prava glasa tih vjerovnika.

(2) Razlučni vjerovnici na čije tražbine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Popis prava glasa

Članak 235.

Na temelju rasprave na ročištu stečajni sudac će utvrditi popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju.

Izmjena plana

Članak 236.

Podnositelj plana ima pravo, na osnovi rasprave o planu na ročištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe stečajnoga plana. O izmijenjenom planu može se glasovati na istom ročištu.

Posebno ročište za glasovanje

Članak 237.

(1) Stečajno vijeće može odrediti posebno ročište za glasovanje o stečajnom planu. U tom slučaju vremensko razdoblje između ročišta za raspravljanje i ročišta za glasovanje ne smije biti dulje od 30 dana.

(2) Na ročište za glasovanje pozivaju se svi vjerovnici s pravom glasa i dužnik. U slučaju izmjene plana potrebno je posebno ukazati na tu izmjenu.

Glasovanje pismenim putem

Članak 238.

(1) Ako je određeno posebno ročište za glasovanje, vjerovnici mogu i pismeno glasovati.

(2) Stečajno vijeće će vjerovnicima s pravom glasa, nakon ročišta za raspravljanje o planu, dostaviti glasački listić i tako ih obavijestiti o njihovu pravu glasa. Pismeno glasovanje uzet će se u obzir samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za glasovanje. Sud će na to upozoriti vjerovnike dostavljajući im glasačke listiće.

Glasovanje po skupinama

Članak 239.

Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o stečajnom planu.

Potrebne većine

Članak 240.

(1) Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini većina vjerovnika od onih koji su glasovali za plan i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se plan prihvati.

(2) Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnoga razloga tvorila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik. Na odgovarajući način će se postupiti i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.

Zabrana opstrukcije

Članak 241.

(1) Smatrat će se da je glasačka skupina prihvatila plan, iako potrebna većina nije postignuta, ako vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema, ako primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti na temelju stečajnoga plana i ako je većina glasačkih skupina plan prihvatila s potrebnom većinom.

(2) Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. ovoga članka postoji ako prema planu ni jedan drugi vjerovnik ne bi trebao primiti imovinsku korist koja bi prelazila puni iznos njegove tražbine, ako imovinsku korist ne bi primio ni vjerovnik koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu iza vjerovnika skupine, niti dužnik ili osoba koja u njemu ima udjela, ako se niti jedan od vjerovnika koji bi u slučaju da plana nema bio u istom isplatnom redu s vjerovnicima te skupine, ne stavlja u bolji položaj od onoga u kojem se nalaze ti vjerovnici.

Pristanak stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova

Članak 242.

(1) Smatrat će se da su skupine vjerovnika koji potražuju kamate koje teku nakon otvaranja stečajnoga postupka i vjerovnika koji potražuju naknadu troškova svoga sudjelovanja u stečajnom postupku pristale na plan ako je dužnik planom oslobođen tih obveza ili se u skladu s odredbom članka 221. ovoga Zakona uzima da je dužnik oslobođen tih obveza te ako prema planu čak ni glavna tražbina tih stečajnih vjerovnika neće biti podmirena u cijelosti.

(2) Smatrat će se da su skupine koje su za jedan isplatni red iza obveza dužnika po osnovi novčanih kazni i sličnih obveza pristale na plan ako nijedan stečajni vjerovnik planom nije stavljen u bolji položaj od vjerovnika tih skupina.

(3) Ako u glasovanju ne sudjeluje niti jedan vjerovnik pojedine skupine, smatrat će se da je ta skupina pristala na plan.

Pristanak dužnika

Članak 243.

(1) Smatrat će se da je dužnik dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik.

(2) Stečajno vijeće prigovor iz stavka 1. ovoga članka neće uzeti u obzir ako dužnik planom nije stavljen u teži položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema te ako niti jedan vjerovnik ne dobiva gospodarsku korist koja prelazi puni iznos njegove tražbine.

Potvrda plana

Članak 244.

(1) Nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane dužnik, stečajno vijeće će odlučiti o tome hoće li plan potvrditi.

(2) Stečajno vijeće će prije toga saslušati stečajnoga upravitelja, odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnika.

(3) Rješenje o potvrdi stečajnoga plana sadrži provedbenu osnovu plana koju su vjerovnici prihvatili.

Uvjetni plan

Članak 245.

Ako je stečajnim planom predviđeno da se prije potvrde moraju izvršiti određene činidbe ili ostvariti druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene. Sud će potvrdu uskratiti po službenoj dužnosti ako se te pretpostavke ne ispune niti nakon isteka primjerenoga roka koji je odredio.

Povreda postupovnih odredbi

Članak 246.

Stečajno vijeće će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu stečajnoga plana:

1. ako su pri njegovoj izradi bitno povrijeđeni propisi o njegovu sadržaju, obradi i prilozima, o prihvatu od strane vjerovnika i o pristanku dužnika, osim ako se ti nedostaci ne mogu otkloniti, ili

2. ako je prihvat plana postignut na nedopušten način, osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika.

Zaštita manjine

Članak 247.

(1) Na prijedlog vjerovnika, stečajno vijeće neće potvrditi stečajni plan ako je vjerovnik:

1. planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik i

2. ako je planom stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dopušten je samo, ako vjerovnik učini vjerojatnim da je planom stavljen u lošiji položaj.

Objava odluke

Članak 248.

(1) Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje proglašava se na ročištu za glasovanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od petnaest dana.

(2) Ako plan potvrdi, sud će stečajnim vjerovnicima koji su prijavili svoju tražbinu i razlučnim vjerovnicima, upućujući ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti kopiju plana ili sažetak njegova bitnoga sadržaja.

Pravni lijekovi

Članak 249.

Protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili se potvrda plana uskraćuje vjerovnici i dužnik imaju pravo na Žalbu.

3. UÈINCI POTVRĐENOG PLANA I NADZOR NAD ISPUNJENJEM PLANA

Osnovni učinci plana

Članak 250.

(1) Rješenje o potvrdi plana djeluje prema svim sudionicima od svoje pravomoćnosti. Ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine, ili prijenos poslovnih udjela u nekom društvu s ograničenom odgovornošću, smatrat će se da su u rješenju sadržane izjave volje sudionika dane u propisanom obliku; to na odgovarajući način vrijedi i za rješenjem obuhvaćene izjave o preuzimanju obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. Ovo vrijedi i za stečajne vjerovnike koji svoje tražbine nisu prijavili te za sudionike koji su planu prigovorili.

(2) Stečajni plan djeluje samo prema onim razlučnim vjerovnicima koji su za njega glasovali.

(3) Rješenje o potvrdi plana ne djeluje na prava stečajnih vjerovnika protiv sudužnika i dužnikovih jamaca te na prava tih vjerovnika na dijelovima imovine koji ne spadaju u stečajnu masu, ili na temelju predbilježbe koja se odnosi na te predmete. Dužnik se, međutim, na temelju rješenja oslobađa od obveza prema svojim sudužnicima, jamcima ili drugim regresnim ovlaštenicima na isti način kao i prema svojim vjerovnicima.

(4) Ako je neki vjerovnik namiren u većoj mjeri nego što bi imao pravo prema planu, on nema obvezu vratiti primljeno.

Prestanak odredbe o odgodi namirenja i otpustu duga

Članak 251.

(1) Ako je na temelju rješenja o potvrdi plana namirenje tražbinastečajnih vjerovnika odgođeno ili je dužnik djelomično oslobođen obveze na namirenje, odgoda odnosno oslobođenje prestaje vrijediti u odnosu na onoga vjerovnika, prema kojem je dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem prihvaćenoga plana. Smatrat će se da je dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem plana ako nije platio dospjelu obvezu, iako ga je vjerovnik pismeno opomenuo i pritom mu odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana.

(2) Ako se prije potpunoga ispunjenja plana nad imovinom dužnika otvori novi stečajni postupak, odgoda i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve stečajne vjerovnike.

Osporene tražbine i odvojeno namirenje

Članak 252.

(1) Ako je neka tražbina osporena na ispitnom ročištu ili ako visina tražbina razlučnoga vjerovnika koja će se odvojeno namiriti nije utvrđena, neće se smatrati da dužnik kasni s ispunjenjem stečajnoga plana u smislu odredbe članka 251. ovoga Zakona ako dužnik tu tražbinu do konačnoga utvrđenja njene visine uzima u obzir u onom opsegu koji odgovara odluci stečajnoga suda o pravu glasa vjerovnika pri glasovanju o planu. Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud će, na prijedlog dužnika ili vjerovnika, naknadno utvrditi opseg u kojem dužnik privremeno mora uzeti u obzir navedenu tražbinu.

(2) Ako prema konačnom utvrđenju tražbine proizađe da je dužnik platio premalo, dužan je nadoplatiti manjak. U tom slučaju smatrat će se da dužnik znatno kasni s ispunjenjem plana tek ako ne nadoplati manjak premda ga je vjerovnik pismeno opomenuo i pritom mu za to odredio naknadni rok u trajanju od najmanje petnaest dana.

(3) Ako prema konačnom utvrđenju proizađe da je dužnik platio previše, on može zahtijevati povrat viška samo ako taj višak nadilazi i nedospjeli dio tražbine na koje vjerovnik ima pravo na temelju stečajnoga plana.

Ovrha na rješenja o potvrdi stečajnoga plana

Članak 253.

(1) Na osnovi pravomoćnoga rješenja o potvrdi stečajnoga plana stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje na ispitnom ročištu dužnik nije osporio, mogu pokrenuti postupak prisilne ovrhe protiv dužnika. S neosporenom tražbinom izjednačena je i ona čije je osporavanje otklonjeno.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na prisilnu ovrhu protiv treće osobe, ako je rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđeno da je preuzela jamstvo za ispunjenje stečajnoga plana, osim ako pritom nije pridržala pravo prigovora prethodne tužbe.

(3) Prava koja mu pripadaju u slučaju znatnoga kašnjenja dužnika s ispunjenjem stečajnoga plana vjerovnik može prisilno ostvariti na temelju rješenja kojim je potvrđen stečajni plan i rješenja kojim je utvrđena njegova tražbina u stečajnom postupku, ako učini vjerojatnim da je dužnika propisno opomenuo te da je protekao rok koji je naknadno odredio dužniku. Vjerovnik nije dužan dokazati zakašnjenje dužnika.

Zaključenje stečajnoga postupka

Članak 254.

(1) Stečajno vijeće će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka čim rješenje o potvrdi stečajnoga plana postane pravomoćno.

(2) Prije zaključenja stečajnoga postupka stečajni je upravitelj dužan namiriti nesporne obveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.

(3) Sud će objaviti izreku rješenja s naznakom osnove za zaključenje stečajnoga postupka. Sud će unaprijed izvijestiti dužnika, stečajnoga upravitelja i članove odbora vjerovnika o tome kada će nastupiti pravni učinci zaključenja stečajnoga postupka.

Učinci zaključenja stečajnoga postupka

Članak 255.

(1) Donošenjem rješenja o zaključenju stečajnoga postupka prestaju službe stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Dužnik ponovno stječe pravo slobodnoga raspolaganja stečajnom masom.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na propise o nadzoru nad ispunjenjem stečajnoga plana.

(3) Parnicu koja je u tijeku, a koja za predmet ima pobijanje pravnoga djela stečajnoga dužnika vezanoga uz stečajni postupak, stečajni upravitelj može voditi dalje i nakon zaključenja postupka ako je to predviđeno u rješenjem o potvrdi stečajnoga plana. U tom će se slučaju parnica voditi za račun dužnika, ako planom nije drugačije određeno.

Nadzor nad ispunjenjem plana

Članak 256.

(1) U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da će se njegovo ispunjenje nadzirati.

(2) Ako je nadzor predviđen, nakon zaključenja stečajnoga postupka, nadzirat će se ispunjava li dužnik svoje obveze prema vjerovnicima u skladu sa rješenjm iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako je to u rješenju iz stavka 1. ovoga članka predviđeno, nadzor se proteže i na ispunjenje tražbina koje vjerovnici, u skladu s tim rješenjem, imaju prema trgovačkim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnoga postupka radi preuzimanja ili daljnjega vođenja poduzeća ili pogona dužnika - društvo-preuzimatelj.

Dužnosti i ovlasti stečajnoga upravitelja

Članak 257.

(1) Nadzor obavljaju stečajni upravitelj i odbor vjerovnika te stečajni sud. U tom slučaju službe stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika neće prestati zaključenjem stečajnoga postupka. Na prava i dužnosti stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju pravila o privremenom stečajnom upravitelju.

(2) Tijekom trajanja nadzora upravitelj je dužan odbor vjerovnika, ako je osnovan, i sud jednom godišnje izvijestiti o ispunjenju plana te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje. Time se ne utječe na pravo odbora vjerovnika i suda da u svako doba zahtijevaju pojedine obavijesti ili podnošenje međuizvješća.

Podnošenje prijave

Članak 258.

Utvrdi li stečajni upravitelj da se tražbine čije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je o tome bez odgode podnijeti prijavu stečajnom sudu i odboru vjerovnika. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, upravitelj će umjesto njega izvijestiti sve vjerovnike kojima prema rješenju o potvrdi stečajnoga plana pripadaju zahtjevi protiv dužnika ili društva-preuzimatelja.

Poslovi za koje je potrebna suglasnost

Članak 259.

U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da će za valjanost određenih pravnih poslova dužnika ili društva-preuzimatelja tijekom trajanja nadzora biti potrebna prethodna suglasnost stečajnoga upravitelja. Na radnje dužnika poduzete bez suglasnosti stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim radnjama dužnika poduzetim nakon otvaranja stečajnoga postupka mimo stečajnoga upravitelja.

Krediti

Članak 260.

(1) U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da će stečajni vjerovnici biti u isplatnom redu iza vjerovnika s tražbinama po osnovi kredita ili zajmova koje će dužnik ili društvo-preuzimatelj preuzeti tijekom trajanja nadzora ili koje je vjerovnik stečajne mase ostavio na snazi i tijekom trajanja nadzora. U tom će slučaju biti potrebno utvrditi ukupni iznos za kredite te vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije prelaziti vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.

(2) Stečajni vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namirivat će se samo iza onih vjerovnika s kojima je dogovoreno da će se i u kojoj visini kredit koji su odobrili s obzirom na glavnu tražbinu, kamate i troškove nalaziti unutar kreditnoga okvira, i kojima je stečajni upravitelj takav dogovor pismeno potvrdio.

Kasniji isplatni red tražbina novih vjerovnika

Članak 261.

Tražbine vjerovnika iz ugovornih odnosa zasnovanih tijekom trajanja nadzora namirivat će se iza tražbina vjerovnika po osnovi kredita iz članka 260. stavka 1. ovoga Zakona. U istom su položaju i tražbine po osnovi trajnog obveznoga odnosa zasnovanoga ugovorom prije nadzora za vrijeme nakon prvoga roka u kojem je vjerovnik mogao izjaviti otkaz nakon početka nadzora.

Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda

Članak 262.

(1) Kasniji isplatni red stečajnih vjerovnika i vjerovnika iz članka 261. ovoga Zakona uzima se u obzir samo u stečajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.

(2) U tom novom stečajnom postupku vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka nalaze se ispred ostalih vjerovnika kasnijega isplatnoga reda.

Objava nadzora

Članak 263.

(1) Rješenje stečajnoga vijeća kojim je određen nadzor nad ispunjenjem stečajnoga plana objavit će se zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnoga postupka. Pored toga objavit će se, ako su za to ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost stečajnoga upravitelja, visina predviđenoga kreditnoga okvira te je li predviđen i nadzor nad društvom-preuzimateljem.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u odgovarajuće javne knjige po službenoj dužnosti.

Ukidanje nadzora

Članak 264.

(1) Stečajno vijeće će donijeti rješenje o ukidanju nadzora:

1. ako su tražbine čije se ispunjenje nadzire ispunjene ili je njihovo ispunjenje osigurano, ili

2. ako je od zaključenja stečajnoga postupka prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novoga stečajnoga postupka.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka će se objaviti. U tom rješenju će se odrediti brisanje u odgovarajućim javnim knjigama zabilježbe nadzora i ograničenja određenih u svezi s nadzorom.

Troškovi nadzora

Članak 265.

Troškove nadzora snosi dužnik. Društvo-preuzimatelj snosi troškove nastale nadzorom koji se nad njime provodi.

GLAVA VII.

OSOBNA UPRAVA

Pretpostavke

Članak 266.

(1) Stečajno vijeće može rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka ovlastiti dužnika da sam upravlja i raspolaže stečajnom masom pod nadzorom stečajnoga povjerenika (osobna uprava). Na osobnu upravu dužnika na odgovarajući način se primjenjuju odredbe prvoga do šestoga dijela ovoga Zakona ako u ovom dijelu Zakona nije što drugo određeno.

(2) Sud će osobnu upravu odrediti:

1. ako to dužnik predloži,

2. ako se s time suglasio vjerovnik koji je predložio otvaranje stečajnoga postupka, te

3. ako se prema okolnostima slučaja može očekivati da određivanje osobne uprave neće dovesti do odugovlačenja postupka ili do kakvoga drukčijega oštećenja prava i interesa vjerovnika.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka umjesto stečajnoga upravitelja postavit će se stečajni povjerenik. Svoje tražbine stečajni vjerovnici prijavljuju stečajnom povjereniku. Osobna uprava se ne upisuje u zemljišne knjige i druge odgovarajuće upisnike.

Naknadno određivanje osobne uprave

Članak 267.

Ako je stečajno vijeće odbilo prijedlog dužnika za određivanje osobne uprave, a na prvom ročištu vjerovnici predlože osobnu upravu, stečajno vijeće će naknadno odrediti takvu upravu. Za stečajnoga povjerenika može se postaviti dotadašnji stečajni upravitelj.

Obustava osobne uprave

Članak 268.

(1) Stečajno vijeće će obustaviti osobnu upravu na prijedlog:

1. vjerovnika,

2. razlučnoga ili stečajnoga vjerovnika, ako stečajni vjerovnik koji je predložio pokretanje stečajnoga postupka opozove svoju suglasnost za provedbu osobne uprave, te

3. dužnika.

(2) Prije donošenja odluke o prijedlogu stečajno vijeće će saslušati dužnika. Protiv odluke o prijedlogu vjerovnik i dužnik imaju pravo na samostalnu Žalbu.

(3) Nakon donošenja rješenja o obustavi osobne uprave postupak se nastavlja po pravilima stečajnoga postupka. U rješenju o obustavi osobne uprave stečajno vijeće će imenovati stečajnoga upravitelja. Za stečajnoga upravitelja može se postaviti dotadašnji stečajni povjerenik.

Javno priopćenje

Članak 269.

Rješenje stečajnoga suda kojim se nakon otvaranja stečajnoga postupka određuje ili obustavlja osobna uprava, objavljuje se.

Pravni položaj stečajnoga povjerenika

Članak 270.

(1) Na postavljenje stečajnoga povjerenika, na nadzor stečajnoga suda nad njegovim radom te na odgovornost i nagradu stečajnoga povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju.

(2) Stečajni povjerenik dužan je ispitati gospodarski položaj dužnika i nadzirati kako on vodi poslove, osobito troškove njegova poslovanja, a ako je dužnik pojedinac i troškove njegova privatnoga Života. Na stečajnoga se povjerenika na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 54. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Utvrdi li stečajni povjerenik da postoje okolnosti iz kojih se može zaključiti da će nastavljanje osobne uprave dovesti do oštećenja vjerovnika, dužan je o tome bez odgode obavijestiti odbor vjerovnika i stečajni sud. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, stečajni povjerenik će o tome obavijestiti stečajne vjerovnike koji su prijavili tražbine i razlučne vjerovnike.

Sudjelovanje stečajnoga povjerenika

Članak 271.

(1) Obveze koje ne spadaju u redovno poslovanje dužnik smije preuzimati samo uz suglasnost stečajnoga povjerenika. Dužnik ne smije preuzimati ni obveze koje spadaju u redovno poslovanje, ako se tome protivi stečajni povjerenik.

(2) Stečajni povjerenik može zahtijevati od dužnika da sav naplaćeni novac preuzima i da sva plaćanja obavlja samo stečajni povjerenik.

Sudjelovanje odbora vjerovnika

Članak 272.

Dužnik je dužan pribaviti prethodnu suglasnost odbora vjerovnika za poduzimanje pravnih radnji koje su od posebnoga značenja za stečajni postupak. U slučaju iz prethodne rečenice na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovoga Zakona o posebno značajnim pravnim radnjama stečajnoga upravitelja.

Posebni slučajevi pribavljanja suglasnosti stečajnoga povjerenika

Članak 273.

(1) Na prijedlog vjerovnika, stečajno vijeće će odrediti pravne poslove za čiju će pravnu valjanost biti potrebna prethodna suglasnost stečajnoga povjerenika. Na radnje koje dužnik poduzme bez takve suglasnosti na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnjama stečajnoga dužnika poduzetim nakon otvaranja stečajnoga postupka mimo stečajnoga upravitelja. Ako se stečajni povjerenik suglasio sa zasnivanjem neke obveze stečajne mase, na njegovu se odgovornost vjerovnicima stečajne mase zbog neispunjenja obveza stečajne mase na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgovornosti stečajnoga upravitelja.

(2) Obvezatno pribavljanje prethodne suglasnosti može se odrediti i na prijedlog razlučnoga vjerovnika ili stečajnoga vjerovnika ako je to potrebno da bi se izbjeglo oštećenje vjerovnika. Takav će prijedlog biti dopušten samo ako vjerovnik učini vjerojatnim postojanje opasnosti oštećenja vjerovnika.

(3) Rješenje o potrebi pribavljanja suglasnosti objavit će se i upisati u zemljišne i druge javne knjige.

Sredstva za život dužnika

Članak 274.

Dužnik pojedinac ima pravo da za sebe i za osobe koje je po zakonu dužan uzdržavati dobiva iz stečajne mase sredstva koja će njemu i osobama koje je dužan uzdržavati omogućiti, s obzirom na njegove dotadašnje životne prilike, skroman način života.

Dvostranoobvezni odnosi

Članak 275.

U postupku osobne uprave primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o ispunjenju pravnih poslova, s time da prava i obveze stečajnoga upravitelja pripadaju stečajnom dužniku koji ih ostvaruje u dogovoru sa stečajnim povjerenikom.

Odgovornost i pobijanje pravnih radnji

Članak 276.

Prava iz članka 101. i 102. ovoga Zakona može ostvarivati samo stečajni povjerenik, koji je jedini ovlašten pobijati u ime i za račun dužnika pravne radnje prema članku 127. do 144. ovoga Zakona.

Izvješćivanje vjerovnika

Članak 277.

(1) Popis dijelova imovine dužnika koji ulaze u stečajnu masu, popis vjerovnika i pregled imovine izrađuje dužnik. Stečajni povjerenik može ispitati popise i pregled imovine, te pismeno izjaviti da li se, s obzirom na rezultate njegovih ispitivanja, trebaju ulagati prigovori.

(2) Na izvještajnom ročištu dužnik je obvezan podnijeti izvješće. Stečajni povjerenik dužan je iznijeti svoj stav o tom izvješću.

(3) Dužnik ima obvezu polaganja računa. Na završni račun dužnika na odgovarajući se način primjenjuje odredba stavka 1. ovoga članka.

Unovčenje predmeta osiguranja

Članak 278.

(1) Dužniku pripada pravo stečajnoga upravitelja na unovčenje predmeta na kojima postoje razlučna prava. Troškovi utvrđenja predmeta i prava na tim predmetima ne utvrđuju se. Kao troškovi unovčenja mogu se naknaditi samo stvarno nastali troškovi potrebni za unovčenje i plaćeni porez na promet.

(2) Dužnik svoje pravo na unovčenje ostvaruje u dogovoru sa stečajnim povjerenikom.

Namirenje stečajnih vjerovnika

Članak 279.

(1) Pri ispitivanju tražbina, osim stečajnih vjerovnika, prijavljene tražbine mogu osporavati dužnik i stečajni povjerenik. Tražbina koju ospori stečajni upravitelj, dužnik ili stečajni povjerenik ne smatra se utvrđenom.

(2) Diobe provodi dužnik. Stečajni povjerenik dužan je ispitati diobene popise i pismeno izjaviti je li prema rezultatima ispitivanja potrebno protiv tih popisa podnijeti prigovore.

Stečajni plan

Članak 280.

(1) Vjerovnici mogu izradu stečajnoga plana naložiti stečajnom povjereniku ili dužniku. Ako se dužniku izda takav nalog, stečajni povjerenik savjetodavno sudjeluje u njegovoj izradi.

(2) Nadzor nad ispunjenjem plana obavlja stečajni povjerenik.

Nedostatnost stečajne mase

Članak 281.

Stečajni povjerenik dužan je stečajnom sudu prijaviti nedostatnost stečajne mase.

GLAVA VIII.

OSLOBOĐENJE OD PREOSTALIH OBVEZA

Osnovna odredba

Članak 282.

Ako je dužnik pojedinac, može se prema odredbama ovoga Zakona osloboditi svojih obveza prema stečajnim vjerovnicima koje su u stečajnom postupku ostale nenamirene.

Prijedlog dužnika

Članak 283.

(1) Dužnik se može osloboditi preostalih obveza ako podnese odgovarajući prijedlog. Prijedlog se stečajnom vijeću mora podnijeti najkasnije na izvještajnom ročištu u pisanom obliku. Taj se prijedlog može spojiti s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka.

(2) Prijedlogu se prilaže izjava da dužnik svoje založive tražbine iz radnoga odnosa ili druge odgovarajuće tekuće tražbine ustupa za vrijeme od sedam godina nakon zaključenja stečajnoga postupka povjereniku kojega će odrediti stečajno vijeće. Ako je dužnik te svoje tražbine već ranije ustupio ili založio trećoj osobi, dužan je u izjavi to navesti.

(3) Sporazumi kojima se ustup tražbina dužnika iz stavka 2. ovoga članka uvjetuje ili na drugi način ograničava, nemaju pravnoga učinaka ako se njima onemogućava ili ograničava učinak izjave o ustupu.

Predlaganje povjerenika

Članak 284.

Dužnik i vjerovnik imaju pravo za povjerenika predložiti fizičku osobu koja će biti podobna s obzirom na okolnosti konkretnoga slučaja.

Odluka stečajnoga vijeća

Članak 285.

(1) Stečajno vijeće će na završnom ročištu zatražiti mišljenje stečajnih vjerovnika i stečajnoga upravitelja o dužnikovom prijedlogu. Stečajno vijeće rješenjem odlučuje o prijedlogu dužnika.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga stavka dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji se na završnom ročištu usprotivio tome da se dužnik oslobodi od preostalih obveza imaju pravo na žalbu. Stečajni postupak će se zaključiti tek po pravomoćnosti toga rješenja. Pravomoćno rješenje će se objaviti zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnoga postupka.

(3) Ako se stečajni postupak obustavi, dužnik se može osloboditi preostalih obveza samo ako je stečajna masa nakon prijave njene nedostatnosti podijeljena u skladu s odredbom članka 207. ovoga Zakona te ako je do obustave došlo u skladu s odredbom članka 209. ovoga Zakona. Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se u tom slučaju na odgovarajući način.

Odbijanje prijedloga za oslobođenje

Članak 286.

(1) Stečajno vijeće će rješenjem odbiti prijedlog dužnika za oslobođenje od preostalih obveza ako je to na završnom ročištu predložio koji od stečajnih vjerovnika i:

1. ako je dužnik pravomoćno osuđen zbog kaznenih djela protiv gospodarstva - prouzročenja stečaja i oštećenja vjerovnika, ili

2. ako je dužnik u posljednje tri godine koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje pismeno dao netočne ili nepotpune podatke o svojim gospodarskim prilikama, kako bi dobio kredit, primio plaćanja iz javnih sredstava ili izbjegao plaćanje poreza ili drugih javni obveza, ili

3. ako je u posljednjih deset godina koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga dužnik oslobođen preostalih obveza ili mu je oslobođenje uskraćeno u skladu s odredbama članka 292. i 293. ovoga Zakona, ili

4. ako je dužnik u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogućio namirenje stečajnih vjerovnika time što je preuzimao neprimjerene obveze, rasipao svoju imovinu ili bez izgleda na poboljšanje gospodarskoga položaja odgađao otvaranje stečajnoga postupka, ili

5. ako je dužnik tijekom stečajnoga postupka namjerno ili iz krajnje nepažnje povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje prema ovom Zakonu.

(2) Protivljenje vjerovnika bit će dopušteno samo ako je on učinio vjerojatnim postojanje koje od osnova za odbijanje prijedloga dužnika za oslobođenje od preostalih obveza.

Najava oslobođenja od preostalih obveza

Članak 287.

(1) Ako utvrdi da ne postoje razlozi za odbijanje prijedloga za oslobođenje iz članka 286. ovoga Zakona, stečajno vijeće će rješenjem odrediti da će dužnika osloboditi preostalih obveza ako ispuni obveze prema odredbi članka 291. ovoga Zakona odnosno ako ne nastupe činjenice predviđene u odredbama članka 292. i 294. ovoga Zakona.

(2) Istim rješenjem stečajno vijeće će odrediti povjerenika na kojega prelaze založiva primanja dužnika u skladu s izjavom o ustupu.

Pravni položaj povjerenika

Članak 288.

(1) Povjerenik je dužan osobe obvezane na plaćanje obavijestiti o ustupu. On je dužan iznose koje primi na osnovi ustupa kao i ostale isplate u korist dužnika ili treće osobe držati odvojene od svoje imovine te ih jednom godišnje podijeliti stečajnim vjerovnicima na osnovi završnoga popisa. Povjerenik je dužan dužniku, nakon četiri godine od zaključenja stečajnoga postupka predati deset, nakon pet godina od zaključenja stečajnoga postupka petnaest, a nakon šest godina od zaključenja stečajnoga postupka dvadeset posto od iznosa koje primi na temelju ustupa ili od drugih preuzetih plaćanja.

(2) Vjerovnici mogu na povjerenika dodatno prenijeti i nadzor nad ispunjenjem dužnosti dužnika. U tom će slučaju povjerenik bez odgode obavijestiti vjerovnike o utvrđenoj povredi dužnosti. Povjerenik je dužan preuzeti nadzor samo ako mu dodatni iznos nagrade koji bi mu na temelju toga pripao bude isplaćen ili predujmljen.

(3) Povjerenik je dužan stečajnom sudu po okončanju svoje službe položiti račun. U odnosu na povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad stečajnim upraviteljem i o razrješenju stečajnoga upravitelja, s time da svaki stečajni vjerovnik ima pravo predložiti razrješenje te pravo na Žalbu protiv odluke suda o prijedlogu za razrješenje.

Nagrada i naknada troškova

Članak 289.

(1) Povjerenik ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu primjerenih izdataka, u skladu s utrošenim vremenom te opsegom i složenošću njegova rada.

(2) Na nagradu i naknadu troškova povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nagradi i naknadi izdataka stečajnom upravitelju.

Jednako postupanje prema svim vjerovnicima

Članak 290.

(1) Tijekom trajanja ustupa nije nad imovinom dužnika dopuštena prisilna ovrha u korist pojedinih stečajnih vjerovnika.

(2) Ništav je svaki sporazum između dužnika ili drugih osoba i pojedinih stečajnih vjerovnika na osnovi kojega bi koji od njih stekao neku posebnu prednost.

(3) S tražbinom iznosa obuhvaćenih izjavom o ustupu obvezana osoba može prebiti svoju tražbinu prema dužniku samo ako bi ona i u slučaju nastavljanja stečajnoga postupka imala pravo na prijeboj.

Dužnikove dužnosti

Članak 291.

(1) Dužnik tijekom trajanja ustupa:

1. dužan je baviti se primjerenim zanimanjem i, ako je bez zaposlenja, potruditi se da nađe primjereno zaposlenje te ne smije odbiti primjereno zaposlenje ili obavljanje primjerene djelatnosti,

2. dužan je predati povjereniku polovicu vrijednosti imovine koju stekne nasljeđivanjem ili s obzirom na buduće pravo nasljeđivanja,

3. dužan je bez odgode prijaviti povjereniku i stečajnom sudu svaku promjenu mjesta stanovanja ili mjesta zaposlenja,

4. ne smije zatajiti nijedan iznos obuhvaćen izjavom o ustupu niti imovinu iz točke 2. ovoga stavka te je dužan sudu i povjereniku, na njihovo traženje, dati obavijesti o svom zaposlenju ili svojim nastojanjima da nađe zaposlenje te o svojim primanjima i imovini,

5. dužan je plaćanja radi namirenja stečajnih vjerovnika obavljati samo povjereniku te ne smije nijednom stečajnom vjerovniku dati posebnu prednost.

(2) Ako dužnik obavlja samostalnu djelatnost, obvezan je stečajne vjerovnike namirivati plaćanjima povjereniku kao da je zasnovao primjereni radni odnos.

Povreda dužnosti

Članak 292.

(1) Stečajno vijeće će uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza, na prijedlog stečajnoga vjerovnika, ako dužnik tijekom trajanja ustupa povrijedi svoju dužnost i time onemogući namirenje stečajnih vjerovnika. Prijedlog se može staviti samo u roku od godinu dana od dana kojega je vjerovnik saznao za povredu dužnosti. Prijedlog je dopušten samo ako vjerovnik svoj prijedlog učini vjerojatnim.

(2) Prije odluke o prijedlogu stečajno vijeće će saslušati povjernika, dužnika i stečajne vjerovnike. Dužnik je dužan dati obavijesti o ispunjavanju svojih dužnosti. Ako dužnik bez valjanoga razloga ne pruži tražene obavijesti ili ako neopravdano izostane s ročišta koje je sud zakazao radi davanja obavijesti, uskratit će se oslobođenje od preostalih obveza.

(3) Protiv odluke suda predlagatelj i dužnik imaju pravo na Žalbu. Uskrata oslobođenja od preostalih obveza se objavljuje.

Uskrata oslobođenja od preostalih obveza

Članak 293.

(1) Stečajno vijeće će, na prijedlog stečajnoga vjerovnika, uskratiti oslobođenje od preostalih obveza ako je dužnik u vremenskom razdoblju između završnoga ročišta i zaključenja stečajnoga postupka ili za vrijeme trajanja ustupa pravomoćno osuđen zbog kaznenih djela protiv gospodarstva - prouzročenja stečaja i oštećenja vjerovnika.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se staviti u roku od godine dana od dana kada je vjerovnik saznao za pravomoćnu presudu kojom je dužnik osuđen za kaznena djela protiv gospodarstva - prouzročenje stečaja i oštećenja vjerovnika. Prijedlog je dopušten samo ako vjerovnik svoj prijedlog učini vjerojatnim.

Pokriće minimalne nagrade za povjerenika

Članak 294.

(1) Stečajno vijeće će, na prijedlog povjerenika, uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza ako iznosi koji su mu uplaćeni za prethodnu godinu njegova djelovanja nisu dovoljni za pokriće njegove minimalne nagrade, a dužnik ne doplati iznos koji nedostaje iako ga je povjerenik pismeno pozvao u roku ne kraćem od petnaest dana da to učini i pri tome ga upozorio na mogućnost uskraćivanja njegova oslobođenja od preostalih obveza.

(2) Prije donošenja odluke stečajno vijeće će saslušati dužnika. Ako dužnik u roku od petnaest dana po pozivu suda uplati nedostajući iznos, sud neće uskratiti oslobođenje.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 292. stavka 3. ovoga Zakona.

Prijevremeno okončanje

Članak 295.

Pravomoćnošću odluke o uskrati oslobođenja od preostalih obveza u skladu s odredbama članka 292., 293. i 294. ovoga Zakona prestaju važiti izjave o ustupu, služba povjerenika i ograničenja prava dužnika.

Odluka o oslobođenju od preostalih obveza

Članak 296.

(1) Nakon što istekne vrijeme trajanja ustupa, ako nije bilo okončano prije toga, stečajno vijeće će, poslije saslušanja stečajnih vjerovnika, povjerenika i dužnika, rješenjem odlučiti o oslobođenju dužnika od preostalih obveza.

(2) Stečajno vijeće će, na prijedlog kojega od stečajnih vjerovnika, ako utvrdi da postoji koji od razloga za to iz članka 292. stavka 1. ili 2., ili iz članka 293., ili na prijedlog povjerenika, ako utvrdi da postoji razlog iz članka 294. ovoga Zakona, uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka objavit će se. Ako sud odredi oslobođenje od preostalih obveza, rješenje će se u izvodu objaviti u "Narodnim novinama". Protiv toga rješenja dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji je tijekom saslušanja iz stavka 1. ovoga članka predložio da sud dužniku uskrati oslobođenje od preostalih obveza, imaju pravo na Žalbu.

Učinak oslobođenja od preostalih obveza

Članak 297.

(1) Oslobođenje dužnika od preostalih obveza djeluje prema svim stečajnim vjerovnicima, čak i onima koji svoje tražbine nisu prijavili.

(2) Oslobođenje dužnika od preostalih obveza je bez utjecaja na prava stečajnih vjerovnika prema sudužnicima i jamcima dužnika, na prava tih vjerovnika koja se temelje na predbilježbi upisanoj radi njihova osiguranja te prava koja u stečajnom postupku ovlašćuju vjerovnike na odvojeno namirenje. Dužnik se, međutim, oslobađa od svojih obveza prema sudužnicima, jamcima ili regresnim ovlaštenicima na isti način kao i od obveza prema stečajnim vjerovnicima.

(3) Ako dužnik namiri kojega od vjerovnika koji na temelju oslobođenja dužnika od preostalih obveza nema pravo tražiti namirenje, vjerovnik nije obvezan vratiti primljeno.

Izuzete tražbine

Članak 298.

Od oslobođenja su izuzete:

1. obveze dužnika po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje,

2. novčane kazne i s njima izjednačene obveze dužnika.

Opoziv oslobođenja dužnika od preostalih obveza

Članak 299.

(1) Na prijedlog kojega od stečajnih vjerovnika, stečajno vijeće će opozvati određeno oslobođenje dužnika od preostalih obveza ako se naknadno ustanovi da je dužnik koju od svojih dužnosti namjerno povrijedio ili time znatno onemogućio namirenje stečajnih vjerovnika. Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti samo u roku od godinu dana od pravomoćnosti odluke o oslobođenju dužnika od preostalih obveza.

(2) Pravodobni prijedlog vjerovnika dopušten je samo ako vjerovnik učini vjerojatnim da postoji koji od razloga iz stavka 1. ovoga članka i da vjerovnik prije pravomoćnosti odluke nije saznao da oni postoje.

(3) Prije donošenja odluke stečajno vijeće će saslušati dužnika i povjerenika. Protiv rješenja suda predlagatelj i dužnik imaju pravo na Žalbu. Rješenje kojim se opoziva oslobođenje od preostalih obveza javno se priopćuje.

GLAVA IX.

STEČAJ MALE VRIJEDNOSTI

Članak 300.

(1) Ako se tijekom prethodnoga postupka ocijeni da imovina stečajnoga dužnika ne prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna, stečajno vijeće će odlučiti da se stečaj provede po pravilima stečaja male vrijednosti.

(2) U stečaju male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o odboru vjerovnika.

(3) Nakon otvaranja stečajnoga postupka poslove stečajnoga vijeća obavlja stečajni sudac.

GLAVA X.

MEĐUNARODNI STEČAJ

1. MEĐUNARODNA NADLEŽNOST SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

Isključiva međunarodna nadležnost

Članak 301.

(1) Sud Republike Hrvatske isključivo je nadležan za provedbu stečajnoga postupka protiv dužnika čije je središte poslovnoga djelovanja na području Republike Hrvatske. Predmnijeva se da je središte poslovnog djelovanja dužnika u mjestu u kojem on ima upisano svoje sjedište.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika, bez obzira na to nalazi li se ona u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu (glavni stečajni postupak).

Međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranoga dužnika u Republici Hrvatskoj

Članak 302.

(1) Ako sud Republike Hrvatske nije nadležan prema odredbi članka 301. stavka 1. ovoga Zakona, taj je sud nadležan za provedbu stečajnoga postupka protiv dužnika ako on ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravne osobe u Republici Hrvatskoj.

(2) Kada se u Republici Hrvatskoj ne nalazi ni sjedište poslovnoga djelovanja, a ni poslovna jedinica dužnika, već samo njegova imovina, stečajni postupak u Republici Hrvatskoj moguće je otvoriti u ovim slučajevima:

1. kada se u državi u kojoj dužnik ima sjedište poslovnoga djelovanja stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uvjeta predviđenih u stečajnom pravu te države, premda postoji stečajni razlog,

2. kada prema pravu države u kojoj dužnik ima sjedište poslovnoga djelovanja stečajni postupak obuhvaća samo imovinu dužnika u toj državi,

3. kada se otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj predlaže na temelju članka 334. ovoga Zakona,

4. kada se otvaranje posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.

(3) Za provođenje postupka iz stavka 1. i stavka 2. točke 1., 2. i 3. ovoga članka nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi poslovna jedinica dužnika, a ako dužnik nema poslovne jedinice u Republici Hrvatskoj trgovački sud na čijem se području nalazi imovina dužnika. Ako bi više trgovačkih sudova bilo mjesno nadležno, postupak provodi sud kojemu je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(4) Postupak iz stavka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća samo imovinu dužnika, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj (poseban stečajni postupak).

(5) Kada je stečajni postupak već otvoren u državi u kojoj dužnik ima sjediše poslovnoga djelovanja, prilikom otvaranja domaćega stečajnoga postupka na temelju stavka 1., odnosno 2. ovoga članka sud neće ispitivati postojanje stečjanoga razloga.

2. OPĆE ODREDBE

Osnovno načelo

Članak 303.

Stečajni postupak i njegovi pravni učinci određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko ovaj Zakon u daljnjim odredbama nešto drugo ne određuje.

Izlučna i razlučna prava

Članak 304.

(1) U pogledu izlučnih i razlučnih prava na predmetima, koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka, primijenit će se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranoga stečajnoga postupka nisu nalazila na području države otvaranja toga postupka.

(2) Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javnu knjigu, smatra se da se predmet nalazi u državi, u kojoj se vodi javna knjiga.

Radni ugovor

Članak 305.

U pogledu učinaka stečajnoga postupka na radni ugovor i radni odnos isključivo je mjerodavno stečajno pravo države, koje je mjerodavno za radni ugovor.

Uračunavanje

Članak 306.

Vjerovnik smije zadržati ono što je primio u posebnom stečajnom postupku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvaća samo imovinu dužnika koja se nalazi u toj drugoj državi. Primljeno će se, nakon odbitka troškova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju namirenja u tom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu, koja mu pripada u glavnom stečajnom postupku. Toga uračunavanja neće biti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbine u posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na temelju dopuštenoga prijeboja.

Suradnja stečajnih upravitelja

Članak 307.

Ako pored stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj otvorenoga na temelju članka 301. stavka 1. ili članka 302. stavka 1. ili 2. članka 302. ovoga Zakona, bude otvoren i posebni stečajni postupak u nekoj drugoj državi na temelju članka 302. stavka 1. ili 2., ovoga Zakona, stečajni upravitelji dvaju postupaka međusobno će surađivati. Međusobno su dužni jedan drugome dati sve pravno dopuštene obavijesti koje mogu biti od značenja za provedbu tih postupaka.

3. PRETPOSTAVKA I POSTUPAK PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA

Pismena općih pravila o priznanju stranih sudskih odluka

Članak 308.

Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečajnoga postupka na odgovarajući se način primjenjuju opća pravila hrvatskoga prava o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije predviđeno.

Mjesna nadležnost i sastav suda

Članak 309.

(1) Prijedlog za priznanje podnosi se trgovačkom sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica dužnika u Republici Hrvatskoj, a ako dužnik nema poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj, trgovačkom sudu na području kojega se nalazi neka imovina dužnika.

(2) Ako dužnik ima poslovne jedinice na području različitih trgovačkih sudova ili ako se njegova imovina nalazi na području različitih trgovačkih sudova, za donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan sud koji je prvi na oglasnoj ploči suda objavio oglas iz članka 313. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Ako se imovina dužnika u Republici Hrvatskoj sastoji u tražbini, smatrat će se da se tražbina dužnika nalazi u mjestu u kojemu dužnici stečajnoga dužnika imaju svoje sjedište odnosno prebivalište.

(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka te o otvaranju stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj na temelju strane odluke odlučuje stečajno vijeće.

Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 310.

(1) Prijedlog za priznanje odluke stranoga suda ili drugoga nadležnoga tijela o otvaranju stečajnoga postupka može podnijeti strani stečajni upravitelj ili vjerovnik stečajnoga dužnika.

(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka treba priložiti:

1. izvornik ili ovjerovljeni prijepis odluke te ovjerovljeni prijevod na hrvatski jezik,

2. potvrdu nadležnoga stranoga tijela o njenoj ovršnosti,

3. popis poznate imovine dužnika u Republici Hrvatskoj te popis njegovih vjerovnika s odgovarajućim dokazima.

(3) Sud će odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni i prilozi iz stavka 2. ovoga članka, ako nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.

Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 311.

(1) Strana će se odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznati:

1. ako je donesena od strane suda, odnosno tijela koji je prema hrvatskom pravu međunarodno nadležan,

2. ako je ovršna prema pravu države u kojoj je donesena,

3. ako njeno priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.

(2) Prijedlog za priznanje strane odluke sud će odbiti ako, u povodu prigovora dužnika ili kojega drugoga sudionika u postupku, utvrdi da dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova temeljna prava na obranu.

(3) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznat će se i ako nije pravomoćna.

Određivanje privremenih mjera i zabrana ovrhe i osiguranja

Članak 312.

(1) Čim je prijedlog za priznanje podnesen, stečajno vijeće može odrediti mjere osiguranja, odnosno imenovati privremenoga stečajnoga upravitelja u skladu s odredbama ovoga Zakona o prethodnom postupku.

(2) Nakon objave oglasa na oglasnoj ploči suda prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona nije moguće, dok teče postupak za priznanje, pokrenuti parnični postupak, kao ni postupak ovrhe ili osiguranja u kojemu je dužnik stranka. Parnični postupci te postupci ovrhe i osiguranja koji su bili u tijeku prekidaju se objavom oglasa.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka izlučni i razlučni vjerovnici iz članka 304. ovoga Zakona mogu i za vrijeme trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti ovršni postupak radi ostvarenja svoga zahtjeva, odnosno tražbine protiv stranoga dužnika, ali samo pod uvjetom ako se sa time složi strani stečajni upravitelj.

(4) Stečajno vijeće određuje po službenoj dužnosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka, kao i rješenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenoga upravitelja odmah zabilježi u javnim upisnicima, odnosno u javnim knjigama navedenim u članku 54. stavku 6. ovoga Zakona.

Oglas u povodu prijedloga za priznanje

Članak 313.

(1) Pošto primi prijedlog za priznanje, stečajno vijeće će bez odgode objaviti oglas u "Narodnim novinama" i na oglasnoj ploči suda u kojem će navesti:

1. podatke o sudu koji objavljuje oglas,

2. podatke o svom predmetu s naznakom podataka o stranoj odluci čije se priznanje traži i njenom bitnom sadržaju,

3. podatke o stranom stečajnom upravitelju te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnoga postupka,

4. poziv vjerovnicima, stranom stečajnom dužniku i svim drugim osobama koje imaju pravni interes da u roku od petnaest dana od objave oglasa u "Narodnim novinama" prijave stečajnom vijeću svoje tražbine te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke te mogućim teškoćama u namirenju tražbina u stranom stečajnom postupku.

(2) Pismeno s izvješćem o stavljenom prijedlogu za priznanje te podacima i pozivu iz stavka 1. ovoga članka stečajno vijeće će dostaviti stranom stečajnom dužniku, stranom stečajnom upravitelju te onim vjerovnicima, čije je prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj poznato.

Ispitivanje pretpostavki za priznanje

Članak 314.

(1) Pri odlučivanju o prijedlogu za priznanje sud će se ograničiti na to da ispita jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u članku 311. stavku 1. i 2. ovoga Zakona. Potrebna objašnjenja sud može tražiti od tijela čija se odluka priznaje te od sudionika u postupku.

(2) Osobu koja se u svom podnesku protivi priznanju stečajno vijeće može saslušati.

(3) Stečajno vijeće će obratiti osobitu pažnju na potrebu hitnoga rješavanja zahtjeva priznanja.

Rješenje o priznanju

Članak 315.

(1) Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka glede kruga osoba prema kojima djeluje ima isti učinak kao i rješenje suda u Republici Hrvatskoj o otvaranju stečajnoga postupka.

(2) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka sud će navesti koje učinke ima priznata strana odluka.

(3) Kada se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka kao pravni učinak određuje otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj, rješenje o priznanju ima ujedno pravno značenje rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.

(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka objavit će se oglas u "Narodnim novinama". Oglas će se objaviti i isticanjem na oglasnoj ploči suda. Na oglas iz ovoga stavka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o oglasu o otvaranju stečajnoga postupka.

(5) Rješenje o priznanju dostavlja se predlagatelju, stranom stečajnom upravitelju, stečajnom dužniku, bankama kod kojih dužnik drži račune te državnom odvjetništvu. Rješenje će se dostaviti i tijelima koja vode javne upisnike, odnosno javne knjige iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakona, koja će po službenoj dužnosti, na temelju dostavljenoga rješenja, zabilježiti priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.

Žalba protiv rješenja o priznanju

Članak 316.

(1) Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo na Žalbu.

(2) Žalba protiv rješenja o priznanju ne zadržava njegovu ovrhu.

Priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka kao prethodno pitanje

Članak 317.

(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka nije doneseno posebno rješenje, svaki sud može o priznanju te odluke rješavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s učinkom za taj postupak.

(2) Pravni učinci priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka nastupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlučeno kao o prethodnom pitanju. U ostalom su pravni učinci određeni odgovarajućom primjenom članka od 319. do 324. ovoga Zakona.

4. UČINCI PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA

4.1. Priznanje nakon otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenog stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Članak 318.

(1) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema članku 311. ovoga Zakona priznat će se i ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u Republici Hrvatskoj prema odredbi članka 302. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona.

(2) Priznata strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka proizvodi učinke predviđene u odredbama članka 327. do 331. ovoga Zakona. Strani stečajni upravitelj ne može osporiti tražbine koje su već utvrđene u ranije pokrenutom postupku u Republici Hrvatskoj. Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka istekao rok od petnaest dana od dana javne objave prvoga diobnoga popisa u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, dioba u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj neće se provoditi na temelju odluke o diobi donesene u stranom stečajnom postupku.

4.2. Priznanje bez posljedice otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Opće pravilo

Članak 319.

(1) Učinci priznate strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko nisu suprotni s osnovnim načelima hrvatskoga stečajnoga prava i ukoliko ovim Zakonom nije što drugo predviđeno.

(2) Učinci priznate strane odluke djeluju od dana objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona.

Ovrha i osiguranje

Članak 320.

(1) Namirenja, koja su ostvarena putem ovršnoga postupka u Republici Hrvatskoj u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona, kao i razlučna prava, što su putem ovršnoga postupka ili postupka osiguranja u Republici Hrvatskoj u tom vremenu nastala, gube pravni učinak.

(2) U slučaju gubitka pravnoga učinka prema stavku 1. vjerovnik je dužan ono što je stekao po toj osnovi, nakon odbijanja troškova što su mu nastali u ovršnom postupku, odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravitelju.

(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na ovršna namirenja, odnosno u postupku ovrhe nastala razlučna prava vjerovnika, koji su navedeni u članku 304. i članku 326. stavku 1. ovoga Zakona.

(4) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje na oglasnoj ploči suda prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona prošlo više od godinu dana.

Raspolaganje dužnika

Članak 321.

(1) Raspolaganja dužnika koja su poduzeta u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona gube pravni učinak ako su protivna interesima vjerovnika stečajnoga dužnika, i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja dužnika da je protiv njega u inozemstvu otvoren stečajni postupak. Protivna strana ima pravo na protučinidbu iz strane stečajne mase, ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

(2) Ako je raspolaganje dužnika uslijedilo nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona smatrat će se, da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Činidbe u korist dužnika

Članak 322.

(1) Osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koja je dužnik stranoga stečajnoga dužnika, dužna je odmah, čim sazna o otvaranju stečajnoga postupka u inozemstvu, obavijestiti stranoga stečajnoga upravitelja o postojanju svoje obveze te o trenutku njezinoga dospjeća.

(2) Svoju dospjelu obvezu ta je osoba ovlaštena izravno ispuniti stranom stečajnom dužniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom upravitelju proteklo osam dana, a hrvatski sud nije do toga momenta u skladu sa člankom 312. stavkom 1. ovoga Zakona odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenoga stečajnoga upravitelja. Eventualni troškovi odgode ispunjenja dospjele obveze, smatraju se troškovima stečajne mase.

(3) Ako se strani stečajni upravitelj suglasi s izravnim ispunjenjem obveze stranom stečajnom dužniku, tada joj je dozvoljeno ispuniti i prije proteka roka navedenoga u stavku 2. ovoga članka.

(4) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona, a bez izvješćivanja stranoga stečajnoga upravitelja o postojanju obveze, osoba iz stavka 1. ovoga članka neće biti oslobođena svoje obveze, ako se dokaže da je u trenutku izravnoga ispunjenja obveze stranom stečajnom dužniku znala ili morala znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(5) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona smatrat će se da je dužnik stečajnoga dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Prijeboj

Članak 323.

(1) Prijeboj nije dopušten, ako je tražbina ustupljena u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na sudskoj ploči prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona, a bude dokazano da je novi vjerovnik (cesinonar) u trenutku ustupa znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(2) Ako je tražbina ustupljena nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona, smatrat će se da je novi vjerovnik (cesionar) u trenutku ustupa znao ili morao znati, da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Privilegirane tražbine

Članak 324.

(1) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka ne utječe na pravo vjerovnika da svoje tražbine navedene u članka 326. stavku 1. točki 1. i 2. ovoga Zakona namire u punom iznosu, ako im je za to dostatan dio imovine dužnika koji nije opterećen pravima trećih, koji se u trenutku objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči prema članku 315. stavku 4. nalazi u Republici Hrvatskoj.

(2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka voditi protiv dužnikove imovine parnični postupak, te postupke ovrhe i osiguranja.

(3) Ovršni sud će na prijedlog stranoga stečajnoga upravitelja odgoditi ovršni postupak iz stavka 2. ovoga članka, ako je to nužno da bi se postiglo namirenje vjerovnika stečajnoga dužnika u većoj stečajnoj kvoti. Odgoda može potrajati najdulje do prve diobe u stranom stečajnom postupku.

4.3. Priznanje s posljedicom otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Članak 325.

(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka može strani stečajni upravitelj ili vjerovnik kao neposredni pravni učinak priznanja zahtijevati otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj.

(2) U tom slučaju određuje isključivo hrvatsko stečajno pravo pravne učinke, izuzev ako članci 303. do 307. i 326. do 331. ovoga Zakona izrijekom nešto drugo ne predviđaju. Na to se odgovarajuće primjenjuju članci 320. do 323. ovoga Zakona.

5. OTVARANJE POSEBNOGA STEČAJNOGA POSTUPKA U REPUBLICI HRVATSKOJ KAO POSLJEDICA PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA

Otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj na prijedlog vjerovnika

Članak 326.

(1) Sud će uvijek otvoriti domaći stečajni postupak na prijedlog:

1. vjerovnika tražbina navedenih u članku 71. točki 1. ovoga Zakona,

2. zaposelnika dužnika s redovnim mjestom rada u Republici Hrvatskoj u pogledu tražbina navedenih u članku 71. točki 2. ovoga Zakona,

3. vjerovnika koji bi po pravu Republike Hrvatske u slučaju otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj imali pravni položaj izlučnih i razlučnih vjerovnika, ako se predmet njihovih izlučnih, odnosno razlučnih prava u trenutku otvaranja stranoga stečajnoga postupka nije nalazio na području države otvaranja toga postupka.

(2) Na prijedlog vjerovnika, koji ne pripada vjerovnicima iz stavka 1. ovoga članka, sud će otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj samo ako vjerovnik učini vjerojatnim da bi namirenje njegove tražbine u stranom stečajnom postupku bilo vezano uz osobite teškoće.

(3) Iznimno, od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, radi ostvarenja što ravnomjernijeg i potpunijeg namirenja vjerovnika na međunarodnoj razini, stečajno vijeće neće otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj ako ocijeni da bi otvaranje toga postupka s obzirom na veličinu tražbine vjerovnika iz stavka 1. i 2. ovoga članka bilo gospodarski neprimjereno. Pri ocjeni sud se može savjetovati sa stranim stečajnim upraviteljem.

Ovlasti stranoga stečajnoga upravitelja

Članak 327.

(1) Pored stečajnoga upravitelja i vjerovnika iz Republike Hrvatske, što sudjeluju u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, i strani stečajni upravitelj može u tom postupku osporavati prijavljene tražbine.

(2) Pravo pobijanja pravnih radnji dužnika prema pravilima stečajnoga prava Republike Hrvatske pripada u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj i stranom stečajnom upravitelju.

(3) Troškovi stranoga stečajnoga upravitelja koji nastanu u vezi s vršenjem ovlasti iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smatraju se troškovima stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj.

Dioba (Namirenje vjerovnika)

Članak 328.

(1) Nakon namirenja troškova i ostalih obveza stečajne mase, izlučnih i razlučnih vjerovnika, te vjerovnika iz članka 326. stavka 1. ovoga Zakona, preostala stečajna masa podijelit će se vjerovnicima u skladu s odlukom o diobi koju će stečajno vijeće donijeti na temelju odluke o diobi ili njoj odgovarajuće diobne osnove donesene u stranom stečajnom postupku. Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzete u obzir tražbine utvrđene u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, stečajno vijeće će preostalu stečajnu masu podijeliti na vjerovnike, čije su tražbine utvrđene u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, vodeći pri tome računa o tome u kojoj su mjeri pojedini od njih uzeti u obzir pri podjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku.

(2) Stečajno vijeće neće pri podjeli preostale stečajne mase uzeti u obzir stranu odluku o diobi, ako je u njoj predviđena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna hrvatskom javnom poretku. Isto vrijedi, kada strana odluka o diobi nije stečajnom vijeću dana unutar roka, koji je ono odredilo.

(3) Stečajna masa koja preostane nakon namirenja vjerovnika prema prethodnim odredbama ovoga članka predat će se odmah stranom stečajnom upravitelju.

(4) Ako stečajna masa nije dostatna da bi se namirile utvrđene tražbine u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj prema stavku 1. i 2. ovoga članka, vjerovnici mogu nenamireni dio svijih tražbina namiriti samo u stranom stečajnom postupku prema pravilima stranoga stečajnoga prava.

Posebni stečajni postupak u trećoj zemlji

Članak 329.

(1) Ako vjerovnik djelomično namiri svoje tražbine u posebnom stečajnom postupku koji je protiv dužnika otvoren u nekoj trećoj državi, a kojim je obuhvaćena samo imovina dužnika u toj trećoj državi, on smije zadržati stečeno. Primljeno će se, nakon odbitka troškova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu, koja mu pripada u posebnom stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj. Toga uračunavanja neće biti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbina u tom stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na temelju dopuštenoga prijeboja.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primijenit će se i kada je vjerovnik djelomično namirio svoju tražbinu putem ovršnoga postupka u trećoj zemlji

Ostvarivanje vjerovnikovih prava

Članak 330.

(1) Hrvatski stečajni upravitelj ovlašten je tražbinu, koja je prijavljena u posebnom stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, prijaviti u strani glavni stečajni postupak. Takvu prijavu tražbine vjerovnik može opozvati.

(2) Hrvatski stečajni upravitelj ovlašten je u stranom glavnom stečajnom postupku vršiti pravo glasa na temelju tražbine prijavljene u posebnom stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, ako vjerovnik te tražbine ne sudjeluje u glasanju.

Suradnja stečajnih upravitelja

Članak 331.

(1) Osim međusobne izmjene obavijesti prema članku 307. ovoga Zakona, stečajni upravitelj posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj dužan je stečajnom upravitelju stranoga glavnoga stečajnoga postupka omogućiti da se izjasni o načinu unovčenja imovine dužnika koju obuhvaća domaći posebni stečajni postupak.

(2) Stečajnom upravitelju stranoga glavnoga stečajnoga postupka dostavit će se i stečajni plan posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj. On ima pravo i sam predložiti stečajni plan posebnoga stečajnog postupka.

6. NEPRIZNAVANJE STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA

Odbijanje prijedloga za priznanje

Članak 332.

(1) Ako odbije prijedlog za priznanje, stečajno vijeće će, na prijedlog vjerovnika, ako je to potrebno radi ravnomjernoga namirenja svih dužnikovih vjerovnika, otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik može podnijeti u roku od osam dana od dana objave rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje na oglasnoj ploči suda. Taj prijedlog može biti sadržan već u podnesku kojega vjerovnik upućuje stečajnom vijeću na temelju članka 313. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(3) Stečajni postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća samo imovinu dužnika, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

Žalba

Članak 333.

(1) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo Žalbe.

(2) Žalba ne zadržava ovrhu.

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka kada se strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka ne može priznati

Članak 334.

(1) Svaki je vjerovnik ovlašten tražiti da se otvori stečajni postupak u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome što je otvoren glavni stečajni postupak u drugoj državi, ako su ispunjeni uvjeti zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka mogao odbiti.

(2) Sud će dozvoliti otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj u slučaju stavka 1. ovoga članka ako to zahtijeva načelo ravnomjernoga namirenja svih dužnikovih vjerovnika.

(3) Prigodom donošenja rješenja o otvaranju stečajnoga postupka iz stavka 1. ovoga članka stečajno vijeće će o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju.

(4) Stečajni postupak iz stavka 1. obuhvaća samo imovinu dužnika koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

7. STRANE PRISILNE NAGODBE I DRUGI STEČAJNI POSTUPCI

Strana odluka o odobrenju prisilne nagodbe ili stranoga stečajnoga plana

Članak 335.

Na priznanje strane odluke o odobrenju prisilne nagodbe ili stečajnoga plana, kao i priznanja strane odluke donesene u kojem drugom sličnom postupku na odgovarajući način primijenit će se odredbe ovoga Zakona o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.

GLAVA XI.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Zamjena izrečene novčane kazne kaznom zatvora

Članak 336.

Novčane kazne izrečene prema odredbama ovoga Zakona koje se neće moći prisilno naplatiti, zamijenit će se kaznom zatvora uz odgovarajuću primjenu odredaba kaznenoga prava.

Primjena dosadašnjega prava

Članak 337.

Stečajni postupci i postupci prisilne nagodbe pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 54/94.).

Članak 338.

Pravne radnje dužnika poduzete prije stupanja na snagu ovoga Zakona moći će se pobijati po odredbama ovoga Zakona, ako nisu bile izuzete od pobijanja po odredbama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji.

Primjena prava na stečaj banaka

Članak 339.

(1) Do donošenja posebnog zakona, na stečaj i likvidaciju banaka primjenjuju se odredbe Glave VI. - Stečaj i likvidacija banaka Zakona o prisilnoj nagodbi stečaju i likvidaciji.

(2) Na stečajni i likvidacijski postupak nad bankama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s Glavom VI. Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji.

Članak 340.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na pravne osobe nad kojima se provodi postupak sanacije prema odredbama Zakona o sanaciji određenih poduzeća ("Narodne novine", br. 56/95. i 109/95.).

Zakoni koji prestaju važiti

Članak 341.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji, osim Glave VI. - Stečaj i likvidacija banaka toga Zakona.

Stupanje na snagu Zakona

Članak 342.

Ovaj će se Zakon objaviti u "Narodnim novinama", a stupa na snagu 1. siječnja 1997.

Klasa: 423-05/95-01/01

Zagreb, 17. svibnja 1996.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
Zastupničkoga doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v.r.