Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o carinskoj tarifi, koji je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na sjednici 7. lipnja 1996.
Broj: 01-96-1131/1
Zagreb, 11. lipnja 1996.
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
Članak 1.
Ovim Zakonom i Carinskom tarifom, koja je njegov sastavni dio, uređuje se:
1) sustav nazivlja i nazivi robe koja se uvozi, unosi ili prima na carinsko područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: uvoze), odnosno izvozi, iznosi ili šalje s carinskog područja Republike Hrvatske (u daljem tekstu: izvoze), raspoređeni po odsjecima i poglavljima Carinske tarife;
2) sustav brojčanog označavanja robe (tarifni brojevi i tarifne oznake) u Carinskoj tarifi,
3) pravila o raspoređivanju pojedine robe u odsjeke i poglavlja, odnosno tarifne brojeve i podbrojeve te tarifne stavke Carinske tarife,
4) carinska stopa koja se primjenjuje na vrijednost uvezene robe (ad valorem), a pri uvozu poljoprivrednih i osnovnih prehrambenih proizvoda i svota carine koja se plaća pri uvozu odgovarajuće količinske jedinice robe.
Sustav nazivlja i brojčanog označavanja te pravila o raspoređivanju pojedine robe u Carinskoj tarifi izrađeni su u skladu s Međunarodnom konvencijom o usklađenom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe.
Članak 2.
Svota carine koja se plaća pri uvozu određene robe utvrđuje se primjenom carinske stope propisane Carinskom tarifom na carinsku osnovicu uvezene robe.
Iznimno, za robu koja je u Carinskoj tarifi obilježena oznakom "P", na svotu se carine iz stavka 1. ovoga članka pribraja svota carine prema količinskoj jedinici robe propisana Carinskom tarifom (Dodatak A), obračunata na količinu robe koja se uvozi.
Članak 3.
Za robu podrijetlom iz država s kojima Republika Hrvatska ima zaključen ugovor o primjeni klauzule najvećega povlaštenja ili koje tu klauzulu primjenjuju na robu hrvatskoga podrijetla plaća se carina propisana Carinskom tarifom (članak 2).
Za robu koja se na carinsko područje Republike Hrvatske uvozi iz država koje nisu obuhvaćene stavkom 1. ovoga članka, umjesto carinske stope propisane Carinskom tarifom (članak 2. stavak 1.), primjenjuje se stopa 75%.
Članak 4.
Vlada Republike Hrvatske može mijenjati odnosno dopunjavati sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe u Carinskoj tarifi ako se time ne mijenja visina carine koja se plaća pri uvozu pojedine robe.
Članak 5.
Radi izvršenja obveza preuzetih u okviru Svjetske trgovinske organizacije i drugih međunarodnih obveza Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske može za određenu robu propisati nižu carinsku stopu ili svotu carine koja se plaća prema količinskoj jedinici robe od carinske stope, odnosno svote prema količinskoj jedinici utvrđenoj u Carinskoj tarifi.
Članak 6.
Za uvoz robe koja se u Republici Hrvatskoj ne proizvodi ili se ne proizvodi u količini dovoljnoj za podmirivanje potreba industrije ili stanovništva, odnosno nastane li tijekom godine potreba za uvozom određene robe radi poremećaja u domaćoj proizvodnji, Vlada Republike Hrvatske može propisati niže carinske stope od stopa utvrđenih u Carinskoj tarifi ili primjenu carinske stope slobodno, o čemu podnosi izvješće Saboru Republike Hrvatske.
Članak 7.
Vlada Republike Hrvatske može, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, usklađenim s Ministarstvom gospodarstva, a ovisno o promjenama cijena na svjetskom i domaćem tržištu te sezonskim utjecajima, mijenjati svotu carine koja se plaća prema količinskoj jedinici robe, za robe označene oznakom "P" u Dodatku A.
Članak 8.
Za uvoz opreme, uređaja, aparata i vozila i njihovih dijelova, u koje su ugrađeni dijelovi proizvedeni u Republici Hrvatskoj, Vlada Republike Hrvatske može donijeti propis o nižoj carinskoj stopi od stope propisane u Carinskoj tarifi.
Propisom iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog Ministarstva financija, Vlada Republike Hrvatske utvrdit će mjerila i način za ostvarivanje niže carinske stope.
Članak 9.
Na zahtjev carinskog obveznika mogu se u tarifni stavak gotovog proizvoda pojednostavljeno rasporediti sljedeći proizvodi:
1. nesastavljeni proizvodi ili proizvodi u rastavljenom stanju, čiji se dijelovi uvoze postupno;
2. proizvodi koji se privremeno uvoze radi ugradnje ili oplemenjivanja;
3. dijelovi instrumenata, aparata, uređaja, strojeva, vozila i drugih proizvoda iz odsjeka XVI, XVII. i XVIII. Carinske tarife, koji se bez dorade ili obrade mogu ugraditi u gotovi proizvod, a uvoze se:
a) radi tekućeg ili investicijskog održavanja proizvoda,
b) zajedno s gotovim proizvodima kao njihovi rezervni dijelovi ako cijena tih dijelova ne premašuje 7% od carinske osnovice gotovih proizvoda i dijelova,
c) za izradu gotovih proizvoda ako ukupna vrijednost uvezenih dijelova ne premašuje 50% od prodajne cijene gotovog proizvoda te
d) za zamjenu dotrajalih ili pokvarenih dijelova za koje se ne plaća njihova protuvrijednost, i to u garantnom roku;
4. laboratorijske kemikalije i reagensi u pakovini od 2,50 kg neto-mase ukupno mogu se rasporediti u tarifnu oznaku 3822.00.
Roba se može pojednostavljeno rasporediti prema odredbama točke 3. podtočke a), b) i c) i točke 4. stavka 1. ovoga članka ako se dijelovi proizvoda odnosno laboratorijske kemikalije i reagensi koji se uvoze ili izvoze, prema pravilima o razvrstavanju robe u Carinskoj tarifi, raspoređuju najmanje u tri različita tarifna stavka.
Prema točkama 3. i 4. stavka 1. ovoga članka, ne mogu se pojednostavljeno rasporediti:
a) alati iz poglavlja 82. Carinske tarife,
b) ručni alati iz tarifnih brojeva 84.67 i 85.08 Carinske tarife te
c) laboratorijske kemikalije i reagensi za čiji je uvoz ili izvoz potrebno posebno odobrenje ili drugi odgovarajući akt.
Na dijelove carinjene prema točkama 1. i 3. stavka 1. ovoga članka primjenjuje se carinska stopa propisana u Carinskoj tarifi za gotov proizvod.
Ovlašćuje se ravnatelj Carinske uprave da potanko uredi postupak pojednostavljenoga raspoređivanja robe koja se uvozi i carini u skladu s odredbama ovoga članka te postupak pojednostavljenoga carinjenja robe koja se izvozi.
Članak 10.
Osniva se Komisija za carinsku tarifu kao stručno tijelo u okviru Ministarstva financija koja daje mišljenje o:
- usklađivanju sustava nazivlja i brojčanog označavanja robe u hrvatskom carinskom sustavu s obvezama preuzetim prihvaćanjem Međunarodne konvencije o usklađenom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe,
- usklađivanju sustava nazivlja i brojčanog označavanja robe u Carinskoj tarifi s posebnostima hrvatskoga carinskoga sustava, potrebama uređivanja odnosa na području trgovine, deviznoga sustava i slično,
- nacrtima propisa i naputaka ministra financija glede raspoređivanja robe u Carinskoj tarifi.
U Komisiju za carinsku tarifu članove imenuju Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Ministarstvo turizma, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo vanjskih poslova, Državna uprava za zaštitu okoliša, Državni zavod za statistiku, Carinska uprava, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.
Ministar financija uređuje način imenovanja članova, djelokrug i način rada Komisije za carinsku tarifu te obavljanje stručnih i drugih poslova za njezine potrebe.
Članak 11.
Ministar financija, na prijedlog ravnatelja Carinske uprave, nakon pribavljenog mišljenja od Komisije za carinsku tarifu, propisuje potanka pravila o raspoređivanju robe u Carinskoj tarifi.
Objašnjenja u svezi s raspoređivanjem robe u Carinskoj tarifi daje Carinska uprava.
Članak 12.
Podzakonski propisi koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona bit će doneseni u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.
Do dana stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju propisi na temelju ovlasti iz zakona koji prestaju važiti danom početka primjene ovoga Zakona.
Članak 13.
Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti:
1. Zakon o carinskoj tarifi ("Narodne novine", br. 53B/91. i 25/92.),
2. Zakon o zaštitnim pristojbama pri uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ("Narodne novine", br. 36/95.) te
3. članak 35. i članak 55. Carinskog zakona ("Narodne novine", br. 53A/91., 64/91., 33/92., 106/93. i 92/94.).
Članak 14.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. srpnja 1996. godine.
Klasa: 413-01/96-01/02
Zagreb, 7. lipnja 1996.
ZASTUPNIČKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.
OPĆA PRAVILA ZA PRIMJENU HARMONIZIRANOG SUSTAVA
Proizvodi će se u nomenklaturi carinske tarife razvrstavati prema ovim općim pravilima:
1. Nazivi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja dani su samo radi lakšeg snalaženja pri razvrstavanju. Proizvodi se razvrstavaju prema nazivima tarifnih brojeva, napomenama uz odgovarajuće odsjeke i poglavlja, kao i prema sljedećim pravilima ako ona nisu u suprotnosti sa sadržajem tarifnih brojeva i napomena uz odsjeke i poglavlja.
2. a) Kao proizvod koji je naveden ili obuhvaćen u nazivu nekog tarifnog broja smatra se i taj proizvod iako je nepotpun ili nedovršen pod uvjetom da pri carinjenju ima bitna svojstva potpunog ili dovršenog proizvoda. Tarifni broj također obuhvaća taj proizvod potpun ili dovršen (ili proizvod koji se razvrstava kao potpun ili dovršen primjenom ovog pravila) ako se carini nesastavljen ili u rastavljenom stanju.
b) Pod materijalom ili tvari iz naziva tarifnog broja razumijeva se takav materijal ili tvar u čistom stanju ili kombinirana odnosno pomiješana s drugim materijalom, odnosno tvari. Pod proizvodom od određenog materijala ili tvari podrazumijeva se i taj proizvod izrađen u cjelini ili djelomično od istog materijala ili tvari. Proizvodi koji se sastoje od dva ili više materijala ili tvari razvrstavaju se primjenom općeg pravila 3.
3. Proizvodi koji bi se primjenom pravila 2.b) ili zbog drugih razloga, na prvi pogled mogli razvrstati u dva ili više tarifnih brojeva, razvrstavaju se na ovaj način:
a) Tarifni broj koji ima najkonkretniji ili najbliži naziv proizvoda ima prednost u odnosu na tarifne brojeve s općenitijim nazivom proizvoda. Međutim, kada se nazivi dva ili više tarifnih brojeva odnose samo na dio materijala ili tvari sadržanih u miješanim ili sastavljenim (složenim) proizvodima ili samo na dio komponenti pripremljenih kao set za maloprodaju, nazivi ovih tarifnih brojeva smatrat će se podjednako konkretnim, čak i kada jedan od njih ima kompletniji i precizniji naziv proizvoda.
b) Mješavine, sastavljeni (složeni) proizvodi, koji se sastoje od različitih materijala ili su izrađeni od različitih komponenti, odnosno sastojaka i proizvodi pripremljeni u setovima za maloprodaju, koji se ne mogu razvrstati primjenom pravila 3. a), razvrstat će se kao da se sastoje od materijala ili komponente koja im daje bitan karakter, ako se taj kriterij može primijeniti.
c) Kad se proizvodi ne mogu razvrstati primjenom pravila 3. a) ili 3. b), razvrstat će se u posljednji po redu od onih tarifnih brojeva koje zbog važnosti treba podjednako uzeti u obzir.
4. Proizvodi koji se ne mogu razvrstati primjenom prethodnih pravila, razvrstat će se u odgovarajući tarifni broj predviđen za proizvod koji je tom proizvodu najsličniji.
5. Uz prethodne odredbe, za sljedeće proizvode primjenjivat će se i ova pravila:
a) Futrole za fotografske aparate, glazbene instrumente, puške i pištolje, kutije za šestare, kutije za ogrlice i slične spremnike, posebno oblikovani ili prilagođeni za određeni proizvod ili set proizvoda, pogodni za dugotrajnu uporabu i isporučeni s proizvodima za koje su namijenjeni, razvrstat će se s tim proizvodima, uz uvjet da se obično prodaju s tim proizvodima. Međutim, ovo se pravilo ne primjenjuje na spremnike koji cjelini (proizvodu sa spremnikom) daju bitan karakter,
b) Prema odredbama pravila 5. a) materijali za pakiranje i spremnici za pakiranje (ambalaža) koji se isporučuju s proizvodima u njima, razvrstavaju se zajedno s tim proizvodima ako je uobičajeno da se upotrebljavaju za pakiranje tih proizvoda. Međutim, ova se odredba ne primjenjuje na materijal za pakiranje i spremnike za pakiranje, kada je očigledno da su prikladni za višekratnu uporabu.
6. Proizvodi se razvrstavaju u tarifne podbrojeve u okviru jednog tarifnog broja s pravnog gledišta prema nazivima tih tarifnih podbrojeva i eventualnim napomenama za te tarifne podbrojeve i s nužnim izmjenama, prema prethodnim pravilima, razumijevajući da se tarifni podbrojevi mogu uspoređivati samo na istoj razini raščlanjivanja. U smislu tog pravila primjenjuju se i napomene uz odsjeke i poglavlja, ako to nije drukčije propisano.