Zakon o listi tjelesnih oštećenja

NN 162/1998, Zakon o listi tjelesnih oštećenja

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O LISTI TJELESNIH OŠTEĆENJA

Proglašavam Zakon o listi tjelesnih oštećenja, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 11. prosinca 1998.

Broj: 081-98-2224/1
Zagreb, 16. prosinca 1998.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON

O LISTI TJELESNIH OŠTEĆENJA

Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuju tjelesna oštećenja, nastala kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, na temelju kojih se stječe pravo na naknadu kao pravo iz mirovinskog osiguranja te postoci tih oštećenja.

Članak 2.

Tjelesna oštećenja koja su temelj za stjecanje prava na naknadu za tjelesno oštećenje, prema članku 56. Zakona o mirovinskom osiguranju i postoci tih oštećenja utvrđuju se u Listi tjelesnih oštećenja (u daljnjem tekstu: Lista), koja glasi:

LISTA TJELESNIH OŠTEĆENJA

I. GLAVA, USNA ŠUPLJINA I VRAT

A. Lubanja i lice

1. Skalpiranje (gubitak većeg dijela i potpuni
    nedostatak kosmatog dijela vlasišta)                                                         30 do 40%

2. Defekt lubanje nakon traume veći od 3 cm u užem
    promjeru bez evidentnih žarišnih simptoma                                                         30%

- Pod defektom lubanje razumijeva se nedostatak dijela
   kosti lubanje

3. Unakaženost lica, prema stupnju                                                              30 do 50%

Izuzimaju se male nagrđenosti estetskog izgleda lica

- Pod unakaženošću lica razumijevaju se teže
  promjene na licu koje neugodno djeluju i otežavaju
  kontakt s okolinom

4. Potpuni gubitak jedne ušne školjke                                                                   30%

5. Gubitak većeg dijela i potpuni gubitak obiju
    ušnih školjki                                                                                           30 do 40%

6. Gubitak nosa:

a) gubitak mekih dijelova s hrskavicom                                                                 30%

b) gubitak mekih dijelova, s deformitetom ili
    nedostatkom koštanih dijelova                                                                          40%

B. Usna šupljina i vrat

7. Nemogućnost otvaranja usta (razmak između gornjih i
    donjih zuba od 1,5 cm, zbog čega je potrebno hraniti se
    tekućom hranom)                                                                                             50%

8. Poremećaji na vilici, jeziku, nepcima, farinksu i larinksu
    (defekti, gubici ili funkcionalne smetnje):

a) s poremećenim govorom                                                                       30 do 40%

b) s gubitkom govora                                                                                          70%

c) s otežanim hranjenjem                                                                                40-50%

d) s otežanim hranjenjem i poremećenim
    govorom                                                                                                    50-60%

e) s otežanim hranjenjem i gubitkom govora                                                          80%

9. Trajno nošenje kanile nakon traheotomije                                                         60%

10. Laringoktomija:

a) djelomična                                                                                                       60%

b) totalna                                                                                                             80%

II. KRANIJALNI ŽIVCI, OSJETILO VIDA I OSJETILO SLUHA

A. Kranijalni živci

1. Uzetost - ptoza obaju očnih kapaka koja se kirurški
nije mogla korigirati:

a) ako je veći dio zjenice prekriven                                                                      30%

b) ako su zjenice potpuno prekrivene                                                                   50%

2. Potpuna ili djelomična uzetost ili lezija bulbomotora
    (područje inervacije oculomotoriusa, trochlearisa i
    abducensa, s diplopijama koje su objektivno
    dokazane):

a) jednostrana                                                                                            30 do 40%

b) obostrana                                                                                              40 do 50%

3. Potpuna uzetost jednog facijalisa

- bez mogućnosti zatvaranja oka                                                                         30%

4. Obostrana uzetost facijalisa:

a) djelomična                                                                                                     30%

b) potpuna                                                                                                         50%

5. Izolirana uzetost trigeminusa:

a) djelomična (uz keratitis neuroparalitica)                                                          30%

b) potpuna                                                                                                        40%

6. Potpuna uzetost accessoriusa                                                                        40%

Kombinirane uzetosti i lezije V., VII., IX., X. i XII.
kranijalnog živca obuhvaćene zajedničkim nazivom
"bulbarna paraliza" ocjenjuju se kao lezije moždanog
debla i pseudobulbarne paralize prema točki 9. odjeljka
III. ove Liste.

B. Osjetilo vida

7. Gubitak oba oka, potpuni gubitak vida oba oka ili
vrlo veliko smanjenje vida (oštrina vida boljeg oka
manja od 0,05)                                                                                                 100%

8. Veliko smanjenje vida oba oka, ako je oštrina vida
boljeg oka 0,4 ili manja prema ukupnom smanjenju
vida                                                                                                          30 do 90%

9. Gubitak jednog oka ili potpuni gubitak vida jednog
oka uz smanjenu oštrinu vida drugog oka (ako je
oštrina vida drugog oka 0,5 ili manja)                                                        50 do 90%

Postotak tjelesnog oštećenja iz točke 8. i 9. određuje se
prema tablici iz točke 12. ovog odjeljka.

10. Gubitak jednog oka ili vida jednog oka, ako je
oštrina vida drugog oka veća od 0,5                                                                 30%

Pod praktičkim gubitkom vida jednog oka razumijeva
se i oštrina vida manja od 0,05.

11. Izolirane hemianopsije trajnog karaktera (osim
kvadrantnih, binazalnih i gornjih horizontalnih
hemianopsija):

a) bitemporalne hemianopsije                                                                            30%

b) homonimne hemianopsije                                                                              50%

c) donje horizontalne hemianopsije                                                                    50%

12. Koncentrično suženje vidnog polja oba oka
organskog karaktera:

a) 300 do 210                                                                                                  50%

b) 200 do 110                                                                                                  60%

c) 100 i ispod 100                                                                                             90%

Pod oštrinom vida, prema ovom odjeljku, razumijeva
se oštrina vida koja se dobiva korekcijom staklima.

Visina tjelesnog oštećenja pri umanjenju vida u smislu
točke 8. i 9. ovoga odjeljka određuje se prema ovoj tablici:

                                        Slabije oko
        Oštrina vida    0,5     0,4     0,3     0,2     0,1     0,05    0,00
        B                       T.O. u postocima
        O       0,8-1,0                                           30%
        LJ      0,6-0,7                                           30%
        E       0,5                                               50%
                0,4                    30%     30%     40%     40%     50%
        O       0,3                     30%     40%     40%     50%     60%
        K       0,2                             50%     60%     70%     60%
        O       0,1                                     80%     80%     80%
                0,05                                            90%     90%
                0,00                                                    100%

Ako je oštrina vida izražena u dvjema decimalama, druga se decimala ne uzima u obzir osim za oštrinu vida od 0,05 ili 0,00. Oštrina vida manja od 0,1 a veća od 0,05 ocjenjuje se kao oštrina vida od 0,05.

C. Osjetilo sluha i vestibularni sindromi

13. Potpuni gubitak sluha oba uha                                                                       70%

Potpunim gubitkom sluha smatra se gubitak sluha
veći od 95% po Fowleru.

14. Obostrano teško oštećenje sluha veće od 90% po
Fowleru                                                                                                             60%

15. Obostrana teška nagluhost:

a) ukupni gubitak sluha veći od 70% do 90% po
Fowleru                                                                                                             50%

b) ukupni gubitak sluha 60% do 70% po Fowleru                                               40%

16. Izolirani nekompenzirani vestibularni sindrom trajnog
karaktera                                                                                                           30%

Izuzimaju se vestibularni sindromi koji su udruženi s poremećajima središnjeg živčanog sustava zbog ozljede ili bolesti mozga i moždanog debla, pa se takvi slučajevi ocjenjuju prema točki 9. odjeljak III. ove Liste.

III. MOZAK, MOŽDANO DEBLO I LEĐNA MOŽDINA

1. Djelomična motorna uzetost jedne ruke 
        ili noge                                                30 do 60% 

2. Potpuna motorna uzetost jedne ruke ili noge                        80% 

3. Djelomična motorna uzetost jedne strane 
        tijela                                                  40 do 80% 

Ne uzimaju se u obzir diskretni piramidni deficiti. 

4. Potpuna motorna uzetost jedne strane tijela, 
   paraplegije, triplegije ili kvadriplegije                        100% 

5. Motorne, senzorične ili kombinirane afazije, 
   djelomične ili potpune, prema stupnju: 

a) bez poremećaja čitanja i pisanja                             30 do 70% 

b) s poremećajem čitanja i pisanja                              50 do 90% 

6. Ekstrapiramidni sindromi (s jasnim kliničkim znacima): 

a) jednostrani, prema stupnju                                   30 do 60% 

b) obostrani, prema stupnju                                     50 do 100% 

7. Traumatske epilepsije (klinički ili elektroencefalografski 
   dokazane, ovisno o obliku, učestalosti kriza i psihičkim 
   promjenama): 

a) bez izraženih psihičkih promjena                                   40% 

b) s lakšim psihičkim promjenama                                50 do 60% 

c) s težim psihičkim promjenama                                 70 do 90% 

8. Organski trajni poremećaji nakon 
   kraniocerebralnih ozljeda (prema težini 
   neuroloških i psihičkih ispada)                              30 do 100% 

9. Posljedice bolesti ili ozljede središnjega 
   živčanog sustava (mozga, moždanog debla i 
   leđne moždine) koje nisu navedene ni u jednoj 
   točki ovog odjeljka, prema težini neuroloških 
   poremećaja                                                   30 do 100% 

Odredbe točke 1. do 6. ovoga odjeljka primjenjuju se na bolesti i ozljede.

Odredbe točke 7. i 8. ovoga odjeljka primjenjuju se na posljedice ozljeda.

Odredbe točke 8. i 9. ovoga odjeljka odnose se i na bulbarne i pseudobulbarne paralize, difuzne i ostale lezije i poremećaje središnjega živčanog sustava te na sve ostale poremećaje toga sustava koji nisu navedeni u odredbama točke 1. do 7. ovoga odjeljka.

Odredbe točke 9. ovoga odjeljka odnose se i na posljedice bolesti ili posljedice ozljede leđne moždine koje nisu obuhvaćene odredbama točke 1. do 8. ovoga odjeljka. Pri određivanju postotka tjelesnog oštećenja za te slučajeve uzima se u obzir i funkcija sfinktera.

Postotak tjelesnog oštećenja prema točki 8. i 9. ovoga odjeljka, s obzirom na veliki raspon, određuje se analogijom prema stupnju oštećenja funkcija iz točke 1. do 7. ovoga odjeljka.

IV. SPINALNI ŽIVCI, NEUROMUSKULARNI SUSTAV I KOŽA

A. Spinalni živci

1. Oštećenje plexusa brachialisa:

) potpuna uzetost brahijalnog pleksusa                                  80% 

b) djelomična uzetost brahijalnog pleksusa                        40 do 60% 

c) uzetost radialisa ili medianusa                                30 do 40% 

Stupanj tjelesnog oštećenja kod djelomične uzetosti 
brahijalnog pleksusa ocjenjuje se ovisno o kliničkom i 
elektrodijagnostičkom nalazu. 

Potpuna uzetost radialisa ili medianusa ocjenjuje se sa 
40%, a djelomična - s 30% 

d) potpuna uzetost ulnarisa                                             30% 

Ako se kod stanja iz točke 1. pod b) i c) ovoga 
odjeljka utvrde i znatnije trofičke promjene ili 
kauzalgije (pri oštećenju medianusa), postotak se 
može povećati za 10% 

2. Oštećenje lumbosakralnog pleksusa: 

a) uzetost fermoralisa                                                  40% 

b) potpuna uzetost gornjega i donjega glutealnog 
   živca                                                                30% 

c) uzetost ischiadikusa                                                 50% 

d) uzetost tibialisa i peroneusa                                        30% 

Djelomične uzetosti živaca femoralisa i ischiadikusa
ocjenjuju se u odgovarajućem nižem postotku.

- Djelomičnom uzetošću spinalnog živca smatraju se
klinički i elektrodijagnostički jasni funkcionalni
poremećaji (ispadi), a ne uzimaju se u obzir
diskterne lezije.

B. Koža

Posljedice od opekotina kože više od 25%
zahvaćene površine vrata i trupa koje dovode
do unakaženosti i funkcionalnih smetnji                                                                         40 do 70%

V. PLUĆA I SRCE

A. Pluća

1. Trajno smanjenje funkcije pluća kao posljedica
ozljede ili profesionalne bolesti, pri oštećenju
respiratorne funkcije teškog stupnja:

a) bez znakova opterećenja desne strane srca                      50 do 60% 

b) sa znacima opterećenja desne strane srca                      70 do 100% 

2. Gubitak jednog plućnog krila: 

a) bez promjena na suprotnom hemitoraksu i bez 
   znakova opterećenja desne strane srca                                60% 

b) s promjenama na suprotnom hemitoraksu ili 
oštećenjem respiratorne funkcije teškog stupnja 
te s izraženim znacima opterećenja desne 
strane srca                                                      70 do 100% 

3. Gubitak jednoga plućnog režnja (stanje nakon 
loboktomije), s oštećenjem respiratorne funkcije 
srednjeg stupnja                                                  30 do 40% 

4. Profesionalne pneumokonioze i profesionalne 
bronhijalne astme: 

a) s trajnim oštećenjem respiratorne funkcije 
srednjeg stupnja                                                  30 do 40% 

b) s trajnim oštećenjem respiratorne funkcije 
srednjeg stupnja s izraženim znacima trajnog 
opterećenja desnog srca ako se neosporno 
dokaže da je oštećenje desnog srca posljedica 
profesionalne plućne bolesti                                      40 do 60% 

c) s trajnim oštećenjem respiratorne funkcije 
teškog stupnja bez znakova trajnog oštećenja 
desnog srca                                                       40 do 60% 

d) s trajnim oštećenjem respiratorne funkcije 
teškog stupnja i s izraženim znacima trajnog 
opterećenja desnog srca ako se neosporno 
dokaže da je oštećenje desnog srca posljedica 
profesionalne plućne bolesti                                      70 do 100% 

Pod oštećenjem respiratorne funkcije, prema ovoj Listi,
razumijeva se trajno smanjenje respiratorne funkcije
mjereno bilo kojim od sljedećih parametara:

____________________________________________________________________________
Parametar       Normalna        Lako            Srednje         Teško 
                funkcija        oštećenje       oštećenje       oštećenje
____________________________________________________________________________ 

FVC             >80%            60-80%          40-59%          <40% 

FEV 1           >80%            60-80%          40-59%          <40% 

FEV 1/FVC       >80%            60-80%          40-59%          <40% 

Kao trajno oštećenje u oboljelih od pneumokonioza smatraju se, kao posljedica profesionalne bolesti, restriktivne smetnje ventilacije tj. sniženje FVC. U oboljelih od profesionalne bronhalne astme kao trajno oštećenje smatraju se opstruktivne smetnje ventilacije tj. sniženje vrijednosti FEV1 i/ili FEV1/FVC.

Zbog varijabilnosti rezultata u općoj populaciji normalnim se vrijednostima smatraju vrijednosti FVC, FEV1 i FEV1/FVC>80% srednje prosječne vrijednosti. Kao norme za upoređivanje koriste se norme CECA II.

B. Srce

5. Oštećenje srca zbog traume ili operacije,
prema stupnju oštećenja srčane funkcije, što
se mora dokazati elektrokardiografskim,
rendgenološkim i drugim metodama                                                                  50 do 100%

Kod lakšeg oštećenja srčane funkcije tjelesno
oštećenje određuje se u nižim vrijednostima, a
kod teškog oštećenja funkcije, odnosno
dekompenzacije tjelesno se oštećenje određuje u
višim vrijednostima predviđenog raspona.

Kod oštećenja srčane funkcije lakšeg stupnja
tjelesno oštećenje ocjenjuje se sa 50% do 60%; kod
oštećenja srčane funkcije srednjeg stupnja tjelesno se
oštećenje ocjenjuje sa 70% - 80%; kod oštećenja
srčane funkcije teškog stupnja, odnosno
dekompenzacije tjelesno oštećenje iznosi
više od 80%.

VI. GORNJI EKSTREMITETI

A. Gubici

1. Potpuni gubitak ruke u ramenu, ili gubitak 
ruke u visini nadlaktice s bataljkom kraćim 
od 14 cm, mjereno od akromiona ili s bataljkom 
neprikladnim za protezu, ili gubitak ruke u visini 
nadlaktice ili lakta s ukočenošću ili s kontrakturom 
ramenog zgloba u nepovoljnom položaju                                   80% 

Pod bataljkom neprikladnim za protezu nadlaktice 
smatra se bataljak na kojem postoje trofične promjene, 
stalni otoci, grizlice, fistule, bolni neurinomi, 
deformiteti bataljka, opsežni ožiljci i ekstremna 
atrofija mišića. 

Nepovoljan položaj ramenog zgloba jest abdukcija 
iznad 80 stupnjeva, abdukcija ispod 60 stupnjeva, 
antefleksija iznad 20 stupnjeva ili retrofleksija. 

2. Gubitak ruke u visini nadlaktice ili lakta, s prikladnim 
bataljkom i funkcionalno ispravnim ramenim 
zglobom, ili gubitak ruke u visini podlaktice s 
bataljkom kraćim od 10 cm (mjereno od olekranona) 
ili s bataljkom neprikladnim za protezu, ili gubitak 
ruke u visini podlaktice, s ukočenošću ili 
kontrakturom ramenoga ili lakatnog zgloba u 
nepovoljnom položaju                                                    70% 

Nepovoljan položaj lakatnog zgloba jest položaj 
kad je lakat u ispruženom položaju ili pod kutem 
većim od 120 stupnjeva ili manjim od 90 stupnjeva. 

3. Gubitak ruke u visini podlaktice s prikladnim 
bataljkom i funkcionalno ispravnim ramenim i 
lakatnim zglobom                                                        60% 

4. Gubitak šake ili svih prstiju šake                                   60% 

5. Gubitak prstiju šake: 

a) gubitak četiri prsta šake, osim palca                                50% 

b) gubitak palca, kažiprsta i jednog prsta šake                         50% 

c) gubitak palca s metakarpalnom kosti                                  40% 

d) gubitak palca i kažiprsta šake                                       40% 

e) gubitak palca i dva prsta šake, osim kažiprsta                       40% 

f) gubitak kažiprsta i dva prsta šake, osim palca                       40% 

g) gubitak palca šake                                                   30% 

h) gubitak palca i jednog prsta šake, osim kažiprsta 30% 

i) gubitak kažiprsta i jednog prsta šake, osim 
   palca                                                                30% 

j) gubitak srednjega prsta, prstenjaka i malog 
   prsta šake                                                           30% 

6. Gubitak falangi: 

a) gubitak jedne falange na palcu i po dvije falange 
   na ostala četiri prsta šake                                          40% 

b) gubitak jedne falange na palcu i po dvije falange 
   na kažiprstu i dvije falange još na dva prsta šake                   40% 

c) gubitak jedne falange na palcu i po dvije falange 
   na srednjem prstu, prstenjaku i malom prstu šake                     30% 

d) gubitak po dvije falange na četiri prsta šake, osim 
   na palcu                                                             30% 

7. Gubitak devet falangi na prstima jedne šake ili 
   obiju šaka                                                           30% 

Za svaki daljnji gubitak tri falange na prstima ruku 
dodaje se                                                               10%. 

a) bez poremećaja čitanja i pisanja                               30 do 70% 

b) s poremećajem čitanja i pisanja                                50 do 90% 

Odredbe točke 7. ovoga odjela primjenjuju se
samo na slučajeve gubitka falangi ili prstiju šaka
koji nisu obuhvaćeni točkama 4., 5. i 6. ovoga odjeljka.

Falanga prsta smatra se izgubljenom ako je bataljak
falange kraći od polovice.

Prst se smatra izgubljenim ako je bataljak proksimalne
falange kraći od polovice.

B. Funkcionalni poremećaji

8. Poremećaji ramenog zgloba:

a) ukočenost ramenog zgloba u povoljnom 
položaju                                                        30% 

Povoljan je položaj ramenog zgloba ako je 
abdukcija od 70 do 80 stupnjeva s antefleksijom 
od 20 stupnjeva 

b) ukočenost ramenog zgloba u nepovoljnom 
položaju                                                        40% 

Nepovoljan je položaj ako postoji abdukcija veća 
od 80 stupnjeva, abdukcija ili retrofleksija. 

c) kontraktura ramenog zgloba s očuvanom 
abdukcijom ispod horizontale                                    30% 

d) nereponirano iščašenje u ramenom zglobu s 
ograničenjem funkcije -                                         40% 

e) habitualno iščašenje ramenog zgloba koje se često 
ponavlja i koje je uzrokovalo trajno smanjenje 
funkcije, prema stupnju umanjenja funkcije 
zgloba                                                    30 do 40% 

f) labav rameni zglob                                           40% 

g) labav rameni zglob u vezi s lezijom mišića 
ramenog pojasa                                                  50% 

9. Pseudoartroza humerusa                                       50% 

Pseudoartroze se ocjenjuju bez obzira na 
mogućnost nošenja aparata. 

10. Poremećaji lakatnog zgloba: 

a) ukočenost lakatnog zgloba u povoljnom 
položaju                                                        30% 

b) ukočenost lakatnog zgloba u nepovoljnom 
položaju                                                        40% 

c) kontraktura lakatnog zgloba s mogućnošću 
pokretanja samo u nepovoljnom položaju                          30% 

d) razlabavljen lakatni zglob s potrebnim aparatom              40% 

Povoljan položaj lakatnog zgloba postoji kad se lakat 
nalazi pod kutom od 90 do 120 stupnjeva, a podlaktica 
u srednjem položaju pronacije i supinacije. Nepovoljan 
položaj lakatnog zgloba postoji kad je lakat u 
ispruženom položaju ili pod kutom većim od 120 stupnjeva 
ili manjim od 90 stupnjeva, a podlaktica u pronaciji 
ili supinaciji. 

11. Pseudoartroza podlaktice: 

a) ako su obuhvaćene obje kosti                                 40% 

b) ako je zahvaćen samo radijus                                 30% 

Pseudoartroze se ocjenjuju bez obzira na mogućnost 
nošenja aparata. 

12. Ukočenost podlaktice: 

a) u pronacijskom položaju                                      30% 

b) u supinacijskom položaju                                     40% 

Ukočenost podlaktice postoji kad izvođenje supinacije i 
pronacije ovisi o položaju. Srednji se položaj smatra 
povoljnim i manji je od 30% 

13. Ukočenost ručnog zgloba: 

a) u nepovoljnom položaju volarne fleksije                      40% 

b) u nepovoljnom položaju dorzalne flaksije ili 
ulnarne ili radijalne devijacije                                30% 

c) u povoljnom položaju obaju zglobova                          30% 

Nepovoljnim položajem ručnog zgloba smatra 
se dorzalna fleksija za više od 30 stupnjeva, ili 
volarna fleksija od 20 stupnjeva, ili radijalna 
devijacija više od 20 stupnjeva ili ulnarna za više 
od 30 stupnjeva. 

Povoljan položaj ručnog zgloba jest položaj između 
30 stupnjeva dorzalne fleksije i 20 stupnjeva volarne 
fleksije, te do 20 stupnjeva radijalne i do 30 stupnjeva 
ulnarne devijacije. Stupnjevanje položaja ručnog zgloba 
obavljeno je od nultog položaja kao početnog položaja. 

Nulti položaj je kad je šaka u produženju osovine 
podlaktice. 

14. Ukočenost svih metakarpofalangealnih i 
interfalangealnih zglobova od drugoga do 
petog prsta: 

a) u povoljnom položaju jedne šake                              30% 

b) u nepovoljnom položaju jedne šake                            40% 

c) u nepovoljnom položaju obiju šaka                            70% 

Povoljan položaj šake postoji ako se palcem 
može doticati jagodica ukočenih prstiju. 

15. Teže kontrakture četiri prsta ili pet prstiju, 
eventualno komplicirane s ankilozom pojedinih 
zglobova, prema težini, odnosno očuvanosti 
globalne funkcije šake: 

a) jedne šake                                             30 do 40% 

b) obiju šaka                                             50 do 70% 

Težim kontrakturama prstiju smatraju se kontrakture koje onemogućavaju hvatanje predmeta prstima. 

16. Potpuna neupotrebljivost cijele ruke                       80% 

Odredba točke 16. ovoga odjeljka primjenjuje se
samo u slučajevima koji nisu obuhvaćeni točkama
1. do 15. ovoga odjeljka.

Ukočenošću zgloba smatra se potpuna ukočenost
ili su pokreti mogući samo najviše do 15 stupnjeva.
Ako pri tjelesnim oštećenjima gornjih ekstremiteta
iz točke 8. do 16. ovoga odjeljka postoje istovremeno
i znatnije trofičke promjene ili stalne otekline, fistule,
grizlice ili bolni neurinomi, postotak tjelesnog
oštećenja povećava se za 10%.

Nedostatkom prsta smatra se teža kontraktura ili
ankiloza prsta ako istovremeno postoji i nedostatak
nekog prsta na istoj ruci.

Ako na jednoj ruci postoji više tjelesnih oštećenja,
prema ovom odjeljku, ukupan postotak ne može biti
veći od postotka koji se primjenjuje za amputaciju.

VII. DONJI EKSTREMITETI

A. Gubici

1. Gubitak noge u kuku, ili gubitak noge u visini 
natkoljenice, s bataljkom kraćim od 12 cm mjereno 
od velikog trohantera, ili gubitak noge u visini 
natkoljenice, s ukočenošću ili s kontrakturom zgloba 
kuka u nepovoljnom položaju, ili gubitak noge u 
visini natkoljenice s bataljkom neprikladnim za 
protezu                                                                 80% 

Nepovoljan položaj zgloba kuka je ispod 160 
stupnjeva fleksije, iznad 10 stupnjeva abdukcije i 
adukcije, u vanjskoj ili unutrašnjoj rotaciji. 

2. Gubitak noge u visini natkoljenice, s funkcionalno 
ispravnim bataljkom i zglobom kuka, ili gubitak 
noge u koljenu s bataljkom neprikladnim za protezu 
ili s funkcionalno neispravnim zglobom kuka                             70% 

3. Gubitak noge, u koljenu, s funkcionalno ispravnim 
bataljkom i zglobom kuka, ili gubitak noge u visini
potkoljenice, s ukočenošću ili s kontrakturom zgloba 
koljena ili kuka u nepovoljnom položaju, ili gubitak 
noge u visini potkoljenice s neprikladnim bataljkom 
ili s bataljkom kraćim od 8 cm                                          60% 

4. Gubitak obiju potkoljenica s bataljcima neprikladnim 
za proteze                                                              100% 

Pod bataljkom neprikladnim za protezu natkoljenice i potkoljenice smatra se bataljak na kojem postoje trofične promjene, stalne otekline,
grizlice, fistule, bolni neurinomi, deformitet  bataljka, opsežni ožiljci iekstremitetna atrofija mišića. 

5. Gubitak noge u visini potkoljenice, s funkcionalno 
ispravnim bataljkom, zglobovima koljena i kuka                          50% 

6. Gubitak noge u visini stopala: 

a) gubitak noge u visini stopala (Pirogov ili Chopart 
ili Syme), i neprikladnim bataljkom                                     50% 

b) gubitak noge u visini stopala (Pirogov ili Chopart 
ili Syme), s funkcionalno ispravnim bataljkom                           40% 

c) gubitak noge u visini stopala (exarticulatio 
tarsometatarsalis sec. Lisfranc), s neprikladnim 
bataljkom                                                               40% 

d) gubitak noge u visini stopala (Lisfranc), s 
funkcionalno ispravnim bataljkom                                        30% 

Neprikladnim bataljkom stopala smatraju se trofičke
promjene, stalne otekline, grizlice, fistule, bolni neurino-
mi i ožiljci.

B. Funkcionalni poremećaji

7. Poremećaji u kuku:

a) ukočenost zgloba kuka u povoljnom položaju                           40% 

Povoljan položaj kuka u flaksiji od 170 do 160 
stupnjeva, abdukciji ili adukciji od 10 stupnjeva i u
neutralnom položaju rotacije. 

b) ukočenost zgloba kuka u nepovoljnom 
položaju                                                          50 do 70% 

Nepovoljan je položaj zgloba kuka položaj ispod 
160 stupnjeva fleksije, iznad 10 stupnjeva abdukcije 
ili adukcije, u vanjskoj ili unutarnjoj rotaciji. 

Veći postotak u okviru navedenog raspona 
primjenjivat će se ako je ukočenost zgloba kuka u 
izrazitijem kutu, koji više ometa funkciju noge. 

c) ograničena pokretljivost zgloba kuka                           30 do 50% 

Postotak se u okviru navedenog raspona primjenjuje 
na teže kontrakture raznih etiologija te na stanja 
nakon artroplastike. 

Kod ograničenja zgloba kuka u smjeru abdukcije, 
adukcije i rotacije za jednu trećinu normalne 
pokretljivosti tjelesno oštećenje iznosi 30%, kod 
smanjene pokretljivosti zgloba kuka u svim 
smjerovima za polovicu normalne pokretljivosti 
tjelesno oštećenje iznosi 40%, a kod smanjenja 
pokretljivosti zgloba kuka u svim smjerovima 
više od jedne polovice normalne pokretljivosti 
tjelesno oštećenje iznosi                                               50%. 

8. Pseudoartroza femura: 

a) vrata femura                                                         60% 

b) femura                                                               50% 

Pseudoartroza se ocjenjuje bez obzira na mogućnost 
nošenja aparata. 

9. Poremećaji zgloba koljena: 

a) ukočenost zgloba koljena u povoljnom položaju                        30% 

Povoljan je položaj zgloba koljena pod kutem od 
175 do 150 stupnjeva. 

b) ukočenost zgloba koljena u nepovoljnom 
položaju                                                          40 do 60% 

Postotak od 40% primjenjuje se na ukočenost 
zgloba koljena u ispruženom položaju ili pod 
kutom od 150 do 120 stupnjeva, postotak 50% 
na ukočenost koljena pod kutom od 120 do 90 
stupnjeva, a postotak 60% na ukočenost koljena 
pod kutom manjim od 90 stupnjeva. 

c) ograničena pokretljivost zgloba koljena većeg 
stupnja, prema anatomskom ili funkcionalnom 
oštećenju (kontrakture razne etiologije)                                30% 

Ova ograničena pokretljivost zgloba koljena postoji 
kada je ekstenzija manja od 150 stupnjeva a fleksija 
moguća do 90 stupnjeva. 

d) jako razlabavljen zglob koljena, kad je nužno 
nositi aparat                                                           40% 

10. Pseudoartroza potkoljenice (tibije ili obiju kosti)                 50% 

Pseudoartroza se ocjenjuje bez obzira na mogućnost 
nošenja aparata. 

11. Slabo zarastao prijelom potkoljenice, s deformacijom 
stopala, atrofijom mišića ili otokom                              30 do 40% 

12. Skraćenje noge (apsolutno): 

a) od 4 cm do 7 cm                                                      30% 

b) više od 7 cm do 12 cm                                                40% 

c) više od 12 cm                                                        60% 

Apsolutno se skraćenje noge mjeri od spinae ili acae 
ventralis odnosno od velikog trohantera (ako postoje 
promjene na karlici) do donjeg ruba unutrašnjeg maleola. 

13. Ukočenost stopala: 

a) u povoljnom položaju                                                 30% 

b) u nepovoljnom položaju                                               40% 

Pod povoljnim položajem ukočenosti stopala 
razumijeva se položaj stopala u plantarnoj fleksiji 
od 95 do 100 stupnjeva, u srednjem položaju 
inverzije i everzije. 

14. Deformacija stopala ili posljedica prijeloma 
maleola, petne kosti, tarzalnih ili metatarzalnih 
kostiju                                                           30 do 40% 

15. Kronični osteomielitis noge s fistulom ili 
funkcionalnim smetnjama                                           30 do 40% 

16. Potpuna neupotrebljivost noge                                       80% 

Odredba ove točke primjenjuje se ako utvrđeni 
poremećaj funkcije noge nije predviđen u nekoj 
drugoj točki ove Liste. 

17. Poremećaji cirkulacije u nozi s pojavama koje 
su posljedica tih poremećaja                                      30 do 40% 

Odredba ove točke primjenjuje se na bolest
krvnih žila i poremećaje cirkulacije trajnog
karaktera koji znatnije otežavaju funkciju
duljeg stajanja i hodanja (endarteritis obliterans,
tromboflebitis s oteklinom ili ulcerama, kompresivne
pojave kod aneurizme, elefantijaze, Sudeckov
sindrom kao trajna posljedica te stanja nakon
većih opeklina).

Ako pri funkcionalnim poremećajima tjelesnih
oštećenja donjih ekstremiteta od toč. 1. do 16.
postoje istovremeno i znatnije trofičke promjene,
stalne otekline, fistule, grizlice ili bolni neurinomi,
postotak tjelesnog oštećenja povećava se za 10%.
Ako na jednoj nozi postoji više tjelesnih oštećenja
u smislu ove Liste, ukupan postotak ne može biti
veći od postotka koji se primjenjuje za amputaciju.

Pseudoartroze se ocjenjuju bez obzira na nošenje
aparata.

Ukočenošću zgloba smatra se potpuna ukočenost ili
ako su pokreti zglobova mogući samo do ukupno
15 stupnjeva.

VIII. KRALJEŽNICA

1. Gubitak funkcije jednog dinamičkog
vertebralnog segmenta:

a) potpuni gubitak funkcije jednog segmenta 
cervikalne regije nakon prijeloma trupa 
kralješka (bez obzira da li postoji deformacija 
ozlijeđenog kralješka)                                                  30% 

b) potpuni gubitak funkcije jednog segmenta 
lumbalne regije (bez obzira da li postoji 
deformacija ozlijeđenog kralješka)                                      30% 

Pri potpunom gubitku funkcije svakoga sljedećega 
dinamičkoga vertebralnog segmenta, postotak tjelesnog 
oštećenja povećava se za 10%. 

Gubitak funkcije jednoga dinamičkog segmenta 
dokazuje se kliničkim pregledom i funkcionalnim 
radiografijama. Funkcionalnim radiografijama 
(u maksimalnoj inklinaciji i reinklinaciji) dokazuje 
se potpuna nepokretljivost u jednom segmentu u 
smislu završne faze. 

2. Torakalna regija (fiksirani gibus u području 
prijeloma trupa)                                                        30% 

Kod stanja nakon saniranog prijeloma kralješka s
neurološkim deficitom i oštećenjem funkcije sfinktera,
ocijeniti stanje prema Odjeljku III. točka 9. kao i
prema odjeljku IV.

IX. PROBAVNI ORGANI

1. Veće suženje jednjaka, prema stupnju                           40 do 50% 

Pod većim suženjem jednjaka smatra se takvo 
suženje gdje pri ezofagoskopskom pregledu nema 
prolaznosti bužije iznad broja 20. 

Stupanj tjelesnog oštećenja određuje se prema 
opsegu suženja i funkcionalnim poremećajima. 

2. Stanje nakon plastične operacije jednjaka kao 
posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti                    50% 

3. Nekompenzirana stanja nakon plastične operacije 
jednjaka (prema funkcionalnim smetnjama i stupnju 
neishranjenosti većem od 20% od standardne tjelesne 
težine)                                                           60 do 80% 

4. Trajna gastrostomija zbog ozljede na radu ili 
profesionalne bolesti: 

a) bez poremećaja općeg stanja                                          50% 

b) s poremećajem općeg stanja, slaba funkcija želuca 
i neishranjenosti veća od 20% od standardne tjelesne 
težine                                                            60 do 80% 

5. Nekompenzirano stanje nakon resekcije želuca, 
ovisno o funkcionalnim smetnjama, poremećaju 
općeg tjelesnog stanja i neishranjenosti većoj od 
20% od standardne tjelesne težine                                 60 do 80% 

Visina tjelesnog oštećenja kod nekompenziranog 
stanja nakon resekcije želuca određuje se prema 
vrsti i intenzitetu funkcionalnih smetnji (Dumping 
sindrom ili ulkus pepticum jejuni ili teži stupanj 
anemije), poremećaju općeg stanja prema stupnju 
neishranjenosti. 

6. Stanje nakon totalne gastrektomije                                   80% 

7. Nekompenzirano stanje nakon većih crijevnih 
resekcija, sa znatnim reperkusijama na opće tjelesno 
stanje i neishranjenost veća od 20% od standardne 
tjelesne težine                                                         60% 

8. Stalni anus preternaturalis                                          80% 

9. Trajne analne i perianalne fistule koje se kirurški 
ne mogu otkloniti                                                       40% 

10. Gubitak analnog sfinktera: 

a) bez prolapsa crijeva                                                 50% 

b) s prolapsom crijeva                                                  60% 

11. Trajno oštećenje funkcije jetre zbog profesionalne 
bolesti ili ozljede na radu - teškog stupnja                      50 do 80% 

Pod teškim oštećenjem funkcije jetre smatra se
stanje jetre s trajno promijenjenim i patološkim
nalazima u kliničkom, laboratorijskom i funkcionalnom
smislu (portalna hipertenzija, portalna encefalopatija,
ascites, varices, ezofagi, porast amonijaka u serumu).
Sva oštećenja jetre koja traju dulje od tri godine
smatraju se trajnim.

X. UROGENITALNI ORGANI

A. Mokraćni organi

1. Gubitak jednog bubrega nakon prilagođavanja ili 
potpuni gubitak funkcije bubrega s normalnom 
funkcijom drugog bubrega                                                30% 

2. Funkcionalno oštećenje preostalog bubrega: 

a) lakšeg stupnja                                                 40 do 60% 

b) težeg stupnja                                                 70 do 100% 

Postotak tjelesnog oštećenja određuje se prema 
nalazu kreatinin klirensa, i to ako je vrijednost kk: 

0,83 ml/s                                                               40% 

0,67 ml/s                                                               50% 

0,50 ml/s                                                               60% 

0,33 ml/s                                                               70% 

0,25 ml/s                                                               80% 

0,17 ml/s                                                               90% 

manje od 0,17 ml/s                                                      100% 

3. Funkcionalno oštećenje obaju bubrega, težeg 
stupnja                                                           60 do 100% 

Postotak tjelesnog oštećenja određuje se prema 
vrijednosti nalaza kreatinin klirensa, i to ako je 
vrijednost kk: 

0,50 ml/s                                                               60% 

0,33 ml/s                                                               70% 

0,25 ml/s                                                               80% 

0,17 ml/s                                                               90% 

manje od 0,17 ml/s                                                      100% 

U kriterije za ocjenu stupnja oštećenja funkcije 
bubrega, osim kreatinina, uzimaju se u obzir i drugi 
parametri kao što su: analize uree, radiografija, IWP 
i sl. za dokazivanje stupnja oštećenja funkcije bubrega. 

Prema novom SI sustavu, kreatinin klirens obračunava 
se u ml/s umjesto ml/min, a preračunava se na 
ovaj način 
___________________________________________________________________________
        SI              Faktor SI                       Konvencionalno 
___________________________________________________________________________

Kreatinin klirens       1,3-2,3 ml/s 60                 80-140 ml/min 
___________________________________________________________________________


4. Potpuna i stalna inkontinencija urina i trajna 
cistostomija                                                            70% 

5. Trajno skvrčenje mokraćnog mjehura kapaciteta 
do 50 ccm                                                               50% 

6. Stanje nakon plastične operacije mokraćnog 
mjehura                                                                 50% 

7. Trajno suženje uretre, s otežanim mokrenjem 
(zbog promjena isključivo na uretri)                              30 do 50% 

8. Trajne i inoperabilne mokraćne fistule sa 
stalnim curenjem                                                        70% 


Ako na temelju ostalih kliničkih i drugih
ispitivanja postoje nesumnjivi dokazi za
funkcionalno oštećenje preostalog ili obaju
bubrega, a kreatinin klirens još nije primijenjen,
onda treba odrediti visinu tjelesnog oštećenja
analogno odredbama točke 2a), odnosno
početnom stupnju točke 3.

B. Genitalni organi

9. Gubitak većeg dijela ili cijelog penisa                              50% 

10. Gubitak obaju testisa: 

a) kod muškarca u dobi iznad 50 godina                                  30% 

b) kod muškarca u dobi do 50 godina                                     50% 

Gubitkom obaju testisa smatra se odstranjenje 
obaju testisa kirurški ili na drugi način ili potpuno 
uništenje funkcije obaju testisa zračenjem. 

11. Gubitak obaju jajnika: 

a) kod žena u dobi iznad 45 godina                                      30% 

b) kod žena u dobi do 45 godina                                         50% 

Gubitkom obaju jajnika smatra se i gubitak 
funkcije obaju jajnika zračenjem. 

12. Gubitak maternice 

a) kod žena u dobi iznad 40 godina                                      30% 

b) kod žena u dobi do 40 godina                                         50% 

Gubitkom maternice smatra se odstranjenje 
maternice na kirurški način. 

13. Amputacija dojke: 

Amputacija dojke, jednostrana                                           30% 

Amputacija dojke, obostrana                                             50% 

Članak 3.

(1) Ako postoje dva ili više tjelesnih oštećenja predviđenih u ovoj Listi, ukupan se postotak tjelesnih oštećenja određuje povećanjem najvećeg postotka pojedinačnog tjelesnog oštećenja, i to:

a) po 20% za svako daljnje tjelesno oštećenje koje iznosi 50 ili više posto,

b) po 10% za svako daljnje tjelesno oštećenje koje iznosi 40 ili 30 posto.

(2) Postotak tjelesnih oštećenja parnih organa iz odjeljka I. do X. ove Liste može se povećati za 10% ako za pojedina oštećenja tih organa ovom Listom nije predviđen poseban postotak.

(3) Ukupan postotak povećanja tjelesnog oštećenja određen prema stavku 1. i 2. ovog članka može iznositi najviše 100%.

Članak 4.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat će se od 1. siječnja 1999.

Klasa: 140-01/98-02/06
Zagreb, 11. prosinca 1998.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Potpredsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
Vladimir Šeks, dipl. iur., v. r.