HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Na temelju članka 95. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98), nakon pribavljenog mišljenja Državnog zavoda za statistiku, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na sjednici održanoj 29. prosinca 1998. donosi

  JEDINSTVENA METODOLOŠKA NAČELA  
ZA VOĐENJE MATIČNE EVIDENCIJE O OSIGURANICIMA, OBVEZNICIMA UPLAĆIVANJA DOPRINOSA I KORISNICIMA PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA

1. Ovim se uputama propisuju jedinstvena metodološka načela (obilježja, definicije i klasifikacije) za vođenje matične evidencije o osiguranicima, obveznicima uplaćivanja doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja (u daljnjem tekstu: matična evidencija).

2. Obilježja čija definicija nije propisana ovim uputama upotrebljavaju se u značenjima određenim propisima o evidencijama u području rada i propisima o mirovinskom osiguranju i drugim propisima.

A) OSIGURANICI:

3. Za vođenje matične evidencije i obradu podataka ubilježenih u matičnoj evidenciji služi osobni broj osiguranika i korisnika mirovine (u daljnjem tekstu: osobni broj).

Osobni broj dodjeljuje i tiska Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).

Osobni broj sastoji se od deset brojeva koji se dijele u dvije skupine.

Prva skupina sastoji se od osam brojki iz prirodnog niza brojeva (osnovni dio osobnog broja), a druga od dvije brojke (kontrolni dio osobnog broja).

Kontrolni dio osobnog broja određuje se odvojeno za svaku pojedinu brojku.

Prvi broj kontrolnog dijela osobnog broja određuje se po modulu 10, a drugi broj kontrolnog dijela određuje se po modulu 11.

Kontrolni broj-modul 10

Kontrolni broj sustava modula 10 određuje se na način:

prva, treća, peta i sedma brojka osnovnog dijela osobnog broja (računato s desne strane) množe se brojem 2;

druga, četvrta, šesta i osma brojka osnovnog dijela osobnog broja množe se brojem 1;

dobiveni djelomični (parcijalni) umnošci se zbroje.

Ako je neki od djelomičnih umnožaka dvoznamenkasti, te dvije brojke se zbrajaju.

Na primjer, za djelomični umnožak 2 x 7 = 14 neće se uzeti vrijednost 14 već vrijednost 1 + 4 = 5;

- tako određenom zbroju ostavlja se samo posljednja brojka, brojka jedinica (na primjer: ako dobiveni zbroj iznosi 37, uzet će se samo brojka 7);

- komplement ove brojke jedinica do broja 10 je kontrolni broj (za prethodni slučaj bilo bi 10 - 7 = 3).

Primjer:

Osnovni dio osobnog broja:               5  4  3   7  0  3  9   5
                                                      x 1  2  1   2  1  2  1   2
                                                         ________________
                                                         5  8  3 14  0  6  9 10

Zbroj: 5+8+3+(1+4)+0+6+9+(1+0)=37

Kontrolni broj je 10 - 7 = 3 pa prvih devet brojki glasi:

5 4 3 7 0 3 9 5 3

Deseta brojka (mjesto označeno praznim kvadratom) je druga kontrolna brojka koja se dobiva po modulu 11.

Kontrolni broj-modul 11

Kontrolni broj sustava modula 11 određuje se na način (računato s lijeve strane):

prva     brojka    množi      se      sa    3

druga       •            •           •       •     2

treća        •            •           •       •     7

četvrta     •            •           •       •     6

peta         •            •           •       •     5

šesta        •            •           •       •     4

sedma      •            •           •       •     3

osma        •            •           •       •     2.

Dobiveni parcijalni umnošci se zbroje, a dobiveni zbroj dijeli sa 11, pri čemu se dijeljenje ograničava samo na cijele brojeve.

Ostatak dobiven pri dijeljenju oduzima se od broja 11 i dobivena razlika predstavlja kontrolni broj.

Primjer:

Osnovni dio osobnog broja:       5  4   3   7  0   3   9   5
                                              x 3  2   7   6  5   4   3   2
                                                __________________
                                               15  8 21 42  0 12 27 10

Zbroj: 15+8+21+42+0+12+27+10=135

135:11 = 12

 25
   3

Kontrolni broj: 11 - 3 = 8

Budući da je prva kontrolna brojka po modulu 10 bila 3, osobni broj u ovom slučaju glasi:

5 4 3 7 0 3 9 5 3 8.

Ispred svakog osobnog broja tiska se ništica, tako da na prijavama za vođenje matične evidencije ima jedanaest brojčanih mjesta za upis osobnog broja.

Napomena:

Ako je ostatak dobiven pri dijeljenju ništica "0", osobni broj se izostavlja.

Ako osobni broj ima uzastopno tri ili više istih brojeva (npr. 12111362, 45866634), taj se broj izostavlja.

Ako je ostatak dobiven pri dijeljenju 1, umjesto 11 - 1 = 10 uzima se ništica.

Osobni broj po sustavu prirodnog niza brojeva s kontrolnim brojem po modulu 10 i 11 tiska se pomoću računala u obliku naljepnice veličine 10,5 ¤ 61 mm, na bijelom bezdrvnom papiru, s ljepilom koje omogućuje konstantno lijepljenje za neodređeno vrijeme i koje je otporno na temperaturu od -20C do +90C.

Za svaki osobni broj tiskaju se dvije naljepnice.

Naljepnice s tiskanim osobnim brojem stavljaju se:

a) za osiguranika

- na "Prijavu osiguranja" kojom se osiguranik prvi put prijavljuje na osiguranje i na radnu knjižicu.

Osobni broj upisuje se:

• na spis osiguranika za hrvatske državljane koji su u Republici Hrvatskoj zaposleni kod stranih diplomatskih, konzularnih i drugih međunarodnih predstavništava ili u osobnoj službi kod stranih državljana, hrvatske državljane zaposlene u inozemstvu, osiguranike obrtnike i trgovce pojedince, samostalne profesionalne djelatnosti, športaše, šahiste, osiguranike poljoprivrednike, osiguranike članove uprave trgovačkih društava, osiguranike svećenike, redovnice i redovnike, osiguranike roditelje koji obavljaju roditeljsku dužnost u prvoj godini djetetova života i osiguranike prijavljene na produženo osiguranje (osiguranici iz članka 10. stavka 4. članka 11., 12., 14., 15., 16. i 17. Zakona o mirovinskom osiguranju , »Narodne novine«, br. 102/98 - u nastavku teksta: ZOMO)

• na spis korisnika prava iz mirovinskog osiguranja,

• na prijave propisane Pravilnikom o podacima i tiskanicama prijava za vođenje matične evidencije o osiguranicima , obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja.

4. MATIČNI BROJ GRAĐANA

Pod matičnim brojem građana podrazumijeva se broj određen prema Zakonu o matičnom broju (»Narodne novine«, br. 9/92) i prema Pravilniku o matičnom broju (»Narodne novine«, br. 27/92).

Matični broj građana upisuje se na sve prijave za vođenje matične evidencije, na spis osiguranika samostalnih obveznika plaćanja doprinosa i na spis korisnika iz mirovinskog osiguranja.

Podatak o spolu i danu, mjesecu i godini rođenja izvodit će se iz matičnog broja građana.

5. PREZIME I IME

Upisuje se u matičnu evidenciju iz osobne iskaznice, a za osobe koje ne posjeduju osobnu iskaznicu iz rodnog lista.

6. OSNOVA OSIGURANJA

Pri unošenju podataka o osnovi osiguranja u matičnu evidenciju upisuje se:

1) "RADNI ODNOS"

• za zaposlenike u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih osoba;

• za strane državljane i osobe bez državljanstva koji su zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske prema Zakonu o zapošljavanju stranaca (»Narodne novine«, br. 19/92 i 33/92), ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

2) "OSNOVA OSIGURANJA IZJEDNAČENA S RADNIM ODNOSOM"

• upisuje se za osobe koje su izabrane ili imenovane na dužnosti u tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne uprave i samouprave i jedincima lokalne samouprave, ako za taj rad primaju plaću;

• upisuje se za osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi (volonteri), ako rade s punim radnim vremenom, bez obzira na to primaju li za svoj rad plaću, odnosno naknadu;

• upisuje se za osiguranike koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme i koji u međuvremenu imaju ozljedu na radu ili obole od profesionalne bolesti, a koji prema članku 30. stavku 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 1/97-pročišćeni tekst - u daljnjem tekstu : ZOZO) imaju pravo na nadoknadu plaće nakon prestanka radnog odnosa, sve dok ne postanu ponovno radno sposobni, odnosno do konačne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti.

Nadoknadu plaće prema članku 26. stavku 1. ZOZO obračunava i isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava.

3) "ZAPOSLENJE U INOZEMSTVU"

upisuje se za hrvatske državljane zaposlene u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca ili na brodovima pod stranom zastavom, ako nisu obvezno osigurani prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.

4) "ZAPOSLENJE KOD MEĐUNARODNIH PREDSTAV NIŠTAVA I MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA"

• upisuje se za hrvatske državljane koji su zaposleni u Republici Hrvatskoj kod stranih diplomatskih, konzularnih i drugih međunarodnih predstavništava ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno ( članak 10. stavak 1. točka 4. );

• upisuje se za hrvatske državljane koji su zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod međunarodnih organizacija ( članak 16. stavak 2 ).

5) "NEZAPOSLENA OSOBA PRIJAVLJENA ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJE"

a) upisuje se za osobu koja ima pravo na mirovinsko osiguranje prema članku 31. Zakona o zapošljavanju (»Narodne novine«, br. 59/96 - u daljnjem tekstu: ZOZ), tj. osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu prema propisima ZOZ i ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu, dok ne stekne najmanji uvjet staža osiguranja, odnosno mirovinskog staža za priznavanje starosne mirovine, ali najviše u trajanju 5 godina;

b) upisuje se za osobu - ženu koja ima pravo na mirovinsko osiguranje prema članku 33. ZOZ, a u svezi s člankom 17. stavkom 3. ZOZ, tj. žena koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima:

- dijete koje nije navršilo godinu dana života

- blizance, treće i svako sljedeće dijete.

6) "PROFESIONALNA REHABILITACIJA"

• upisuje se za osiguranika kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema članku 39. ZOMO. Tu osnovu treba upisati i od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu.

7) "NA BOLOVANJU"

• upisuje se za osiguranika koji nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada na osnovi kojeg je bio osiguran nastavi primati nadoknadu plaće prema propisima ZOZO (članak 26. stavak 1. točka 1. ZOMO).

8) "OBRTNIK"

• upisuje se za osiguranike obrtnike koji obavljaju jednu ili više gospodarskih djelatnosti (članak 1. stavak 3. Zakona o obrtu - »Narodne novine«, br. 77/93).

9) "TRGOVAC POJEDINAC"

• upisuje se za osiguranika koji samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima Zakona o obrtu i upisan je u trgovačkom (sudskom) registru kao trgovac pojedinac.

10) "SAMOSTALNE PROFESIONALNE DJELATNOSTI"

• upisuje se za osobe koje u skladu s posebnim propisima samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost kao liječnici, odvjetnici, umjetnici, filmski radnici i drugi.

11) "PRODUŽENO OSIGURANJE"

• upisuje se za osiguranika koji plaća doprinos za produženo osiguranje u slučajevima predviđenim u članku 17. ZOMO, a to je za vrijeme neplaćenog dopusta, mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navrši tri godine života, stručnog usavršavanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, odnosno obavljanja djelatnosti, za vrijeme nezaposlenosti, privremenog ili sezonskog obavljanja djelatnosti, zaposlenja u inozemstvu u međunarodnim i drugim organizacijama na osnovi međunarodnih ugovora, boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika - hrvatskog državljanina na radu u inozemstvu, za vrijeme nezaposlenosti pomoraca, ako se prijavi nadležnoj službi zapošljavanja i ako se uredno prijavljuje toj službi i za osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i koje se nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja u državi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju redovito prijavljuju nadležnoj službi zapošljavanja kao nezaposlene osobe.

12) "POLJOPRIVREDNICI"

• upisuje se za osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost prema članku 12. ZOMO, tj. koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje.

13) "RODITELJ KOJI OBAVLJA RODITELJSKU DUŽ- NOST"

• upisuje se za osobu koja obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osigurana po drugoj osnovi (članak 15. ZOMO).

14) "ČLANOVI UPRAVE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA"

• upisuje se za osobe-članove uprave trgovačkih društava ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi (članak 13. ZOMO). Članovi uprave, njihova ovlaštenja za zastupanje i sve promjene moraju biti upisani u trgovački registar (članak 425. Zakona o trgovačkim društvima - »Narodne novine«, broj 111/93).

15) "VJERSKI SLUŽBENICI"

• upisuje se za osobe - svećenike, redovnike, redovnice i ostale vjerske službenike (članak 14. ZOMO).

7. DATUM STJECANJA SVOJSTVA OSIGURANI- KA

Pod datumom stjecanja svojstva osiguranika podrazumijeva se dan, mjesec i godina s kojim se osobi priznaje svojstvo osiguranika, tj. datum zaposlenja, datum početka obavljanja djelatnosti na temelju koje je obvezno osigurana, odnosno odgovarajući datum stupanja u osiguranje.

8. DATUM PRESTANKA SVOJSTVA OSIGURA- NIKA

Pod datumom prestanka osiguranja podrazumijeva se dan, mjesec i godina prestanka zaposlenja, obavljanja djelatnosti na temelju koje je bio osiguran, obavljanja profesionalne rehabilitacije na koju ga je uputio Zavod ili nadležni poslodavac, prestanka produženog osiguranja, odnosno osiguraniku prestaje svojstvo osiguranika prestankom okolnosti na temelju kojih je stekao svojstvo osiguranika.

9. RAZLOG PRESTANKA SVOJSTVA OSIGURA- NIKA

U matičnu evidenciju za osiguranike zaposlene kod pravnih osoba unosi se podatak o razlogu prestanka osiguranja propisan posebnim propisima (članak 103. i 106. Zakona o radu i dr. propisi ), a na temelju evidencija iz područja rada , a za osiguranike samostalne obveznike plaćanja doprinosa i na temelju evidencija koje vodi Zavod.

10. RADNO VRIJEME OSIGURANIKA

Pod radnim vremenom osiguranika podrazumijeva se puno radno vrijeme za radno mjesto na kojem zaposlenik radi kod poslodavca.

Ako zaposlenik radi s nepunim radnim vremenom, u matičnu evidenciju unosi se stvarno radno vrijeme zaposlenika (1,2,3 ili više sati).

Za korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad treba upisati stvarno radno vrijeme zaposlenika.

Ako zaposlenik radi na radnom mjestu za koje je predviđeno radno vrijeme kraće od punog radnog vremena i ako je zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca, zaposlenik može raditi samo do punog radnog vremena.

11. ZANIMANJE

U matičnu evidenciju unosi se zanimanje zaposlenika prema rasporedu na radno mjesto iz ugovora o radu, jer se pod zanimanjem podrazumijeva posao (radno mjesto) koji obavlja osoba radi stjecanja sredstava za život.

Naziv zanimanja treba upisati prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (»Narodne novine«, broj 111/98. - u daljnjem tekstu: NKZ).

Za nezaposlene osobe zanimanje se određuje prema poslovima koje su obavljali prije nastanka nezaposlenosti, odnosno prema osposobljenosti za rad. Zanimanje nezaposlenih osoba bez radnog iskustva iskazuje se kao osposobljenost za rad, kao zvanje (npr. ekonomist).

Za osiguranika koji plaća doprinos za produženo osiguranje prema članku 17. ZOMO, treba upisati zanimanje koje je obavljao neposredno prije prestanka obveznog osiguranja.

Složenost zanimanja u šifri zanimanja izražena je sedmom znamenkom. U matičnu evidenciju ne unosi se sedma znamenka, tj. složenost zanimanja zbog toga što će se posljednja znamenka šifre ukloniti pri prvoj reviziji NKZ.

12. NAJVIŠA ZAVRŠENA ŠKOLA

Za vođenje podataka o školskoj spremi, u matičnu evidenciju unosi se najviši stupanj završene škole, tj. najviši stupanj stručnog obrazovanja, npr. gimnazija, elektrotehnički fakultet itd.

Za osiguranika koji nije pohađao nikakvu školu, odnosno koji nije završio niti jedan razred osnovne škole, treba upisati "nije završio školu".

Vrstu završene škole treba upisati prema šifarniku škola Državnog zavoda za statistiku.

13. STRUČNO OBRAZOVANJE

Pri evidentiranju podataka o stručnom obrazovanju, u matičnu evidenciju unosi se stručnog obrazovanja prema sljedećoj klasifikaciji:

1) visoka stručna sprema - za osobu koja je završila fakultet i stekla VIII . stupanj stručnog obrazovanja i stekla zvanje doktora;

2) visoka stručna stručnog obrazovanja - za osobu koja je završila fakultet i stekla VII. stupanj stručnog obrazovanja i ima završen poslijediplomski studij;

3) visoka stručna sprema - za osobu koja je završila fakultet i stekla VII . stupanj stručnog obrazovanja;

4) viša stručna sprema - za osobu koja je završila prvi stupanj fakulteta ili njemu slične škole i stekla VI. stupanj stručnog obrazovanja;

5) visokokvalificiran - za osobu koja je završila školu za visokokvalificirane radnike ili njoj sličnu školu, odnosno koja je položila ispit za stjecanje stupnja stručnog obrazovanja visokokvalificiranog radnika i stekla V. stupanj stručnog obrazovanja;

6) srednja stručna sprema - za osobu koja je završila stručnu, općeobrazovnu ili njoj sličnu školu i stekla IV. stupanj stručnog obrazovanja;

7) kvalificiran - za osobu koja je završila školu za kvalificirane radnike i za osobu koja je položila ispit za stjecanje stupnja stručnog obrazovanja kvalificiranog radnika i stekla III. stupanj stručnog obrazovanja;

8) niža stručna sprema - za osobu koja je završila najmanje osmogodišnju školu ili nepotpuno stručnu ili općeobrazovnu srednju školu i stekla II . stupanj stručnog obrazovanja ;

9) polukvalificiran (priučen) - za osobu kojoj je kod poslodavca priznat stupanj stručnog obrazovanja priučenog - polukvalificiranog radnika i stekla II. stupanj stručnog obrazovanja;

10) nekvalificiran - za osobu koja nije stekla nijedan stupanj stručnog obrazovanja predviđen odredbama pod 1) do 9) ovoga stavka.

14. STRUČNA SPREMA ZA OBAVLJANJE PO- SLOVA

Pod stručnom spremom za obavljanje poslova i radnih zadaća podrazumijevaju se opća i stručna znanja, praktične vještine i druga svojstva koja treba imati zaposlenik da bi mogao uspješno obavljati djelatnost kojom se bavi poslodavac.

Pri ubilježavanju podataka o stručnoj spremi za obavljanje radnih zadaća, u matičnu evidenciju upisuje se stupanj stručne spreme prema ovoj klasifikaciji:

visoka stručna sprema sa završenim magisterijem i dokto ratom

visoka stručna sprema

viša stručna sprema

visokokvalificiran

srednja stručna sprema

kvalificiran

niža stručna sprema

polukvalificiran (priučen)

nekvalificiran.

15. HRVATSKI RATNI VOJNI INVALIDI IZ DO MOVINSKOG RATA (u daljnjem tekstu: HRVI DOMOVINSKOG RATA I INVALIDNA OSOBA)

Pod HRVI Domovinskog rata podrazumijeva se dragovoljac i pripadnik oružanih snaga Republike Hrvatske (Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova) kojemu je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili pri obavljanju vojnih i drugih dužnosti po nalogu tijela državne vlasti Republike Hrvatske (članak 2. stavak 4. i 5. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 108/96.).

Pod invalidnim osobama podrazumijevaju se osiguranici: slijepa osoba, osoba oboljela od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih oboljenja, osoba oboljela od paraplegije , cerebralne i dječije paralize, multipleks skleroze, reumatiodnog artritisa, gluha osoba i osoba kod koje postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica.

16. INVALIDI RADA

Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

U matičnu evidenciju osiguranika unose se podaci o osiguraniku kojem je rješenjem Zavoda priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Zavod je dužan dostaviti podatke matičnoj evidenciji o osobama kojima je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Za osiguranike koji ostvare pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad, a koji nakon utvrđene invalidnosti nastave raditi, u matičnu evidenciju unose se podaci :

• datumu priznanja prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti;

• radnom vremenu osiguranika nakon ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu na osnovi profesionalne nesposobnosti.

17. MIROVINSKI STAŽ

Pri unošenju podataka o mirovinskom stažu , u matičnu evidenciju upisuje se vrijeme koje se prema propisima o mirovinskom osiguranju uračunava za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. U matičnu evidenciju unose se podaci o stažu osiguranja koji se računa u efektivnom trajanju, o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem i o posebnom stažu.

Kao podatak o stažu osiguranja koji se računa u efektivnom trajanju, u matičnu evidenciju unosi se:

1) vrijeme koje se računa u staž osiguranja prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998.;

2) vrijeme koje se računa u staž osiguranja prema članku 23. do 27. ZOMO;

3) vrijeme osiguranja provedeno u državama s kojima je Republika Hrvatska sklopila međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju radi priznavanja prava na razmjerni dio mirovine.

Osiguranicima koji su sami obveznici plaćanja doprinosa za svoje osiguranje (osiguranici iz članka 10. stavka 1. točke 4., članka 11. do 14. i članka 16. i 17.) računa se u staž osiguranja razdoblje provedeno u osiguranju, samo ako su u cijelosti plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje.

Pri unošenju podataka o stažu osiguranja koji se računa u efektivnom trajanju, u matičnu evidenciju upisuje se broj godina, mjeseci i dana ostvarenog staža.

4) Pri unošenju podataka o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem, u matičnu evidenciju se pored broja godina, mjeseci i dana ostvarenog staža upisuje i naziv radnih mjesta i zanimanja koje je osiguranik obavljao, a na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i stupanj povećanja staža. U matičnu evidenciju unose se i podaci o osiguranicima - invalidnim osobama kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. Radna mjesta i stupanj povećanja unose se prema Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.

5) Kao podatak o posebnom stažu, u matičnu evidenciju unosi se vrijeme koje se na temelju propisa o mirovinskom osiguranju računa u poseban staž, kao i vrijeme staža priznatog prema posebnim propisima, kao npr. vrijeme provedeno u Domovinskom ratu prema Zakonu o obrani (»Narodne novine«, broj 17/96.).

Pri unošenju podataka o posebnom stažu, u matičnu evidenciju upisuje se broj godina, mjeseci i dana ostvarenog posebnog staža.

6) U matičnu evidenciju unosi se pridodani staž osiguranja pri ostvarivanju prava na invalidsku i obiteljsku mirovinu i pridodani staž osiguranja za žene pri ostvarivanju prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu.

18. DRŽAVA

U matičnu evidenciju unosi se podatak o državi s kojom je Republika Hrvatska sklopila međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, a u kojoj je osiguranik proveo određeno vrijeme u zaposlenju, a to zaposlenje priznaje se u staž osiguranja za ostvarivanje prava na mirovinu primjenom međudržavnog ugovora.

Oznaku država treba upisati na temelju abecednog popisa zemalja koji je izdao Zavod za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske (ISO 3166 - Codes for representation of names of countries), a preuzeo ih je i koristi Državni zavod za statistiku.

19. PLAĆA I NAKNADA PLAĆE

Pod plaćom koja se unosi u matičnoj evidenciji osiguranika smatra se:

1) ukupan iznos bruto plaće koju poslodavac plaća u skladu s propisima o porezu na dohodak .

2) ukupan  iznos  naknade koju je osiguranik ostvario za razdoblja u kojima nije radio zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisima, općim aktom poslodavca ili kolektivnim ugovorom (naknada plaće za godišnji odmor, plaća za dane državnih blagdana i dr.).

Pod naknadom plaće smatra se i:

3) ukupan iznos naknade plaće koju je osiguranik ostvario kod poslodavca za vrijeme odsutnosti s rada zbog vojne vježbe (članak 131. Zakona o obrani);

4) ukupan iznos naknade plaće isplaćene na teret poslodavca za bolovanje do 42 dana, odnosno 7 dana za invalida rada ili duže ako je riječ o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti;

5) ukupan iznos plaće za osobe koje su ostvarile pravo na mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti;

6) ukupan iznos naknade plaće isplaćene za vrijeme bolovanja na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje;

7) ukupan iznos naknade plaće za osiguranika-roditelja koji radi s polovicom punog radnog vremena ili koristi dopust do sedme godine djetetova života zbog teže hendikepiranog djeteta;

8) ukupan iznos naknade plaće za osiguranike koji nakon obveznog porodiljnog dopusta koriste dopust do jedne odnosno do tri godine djetetova života, kao i novčane naknade za posvojiteljski dopust;

9) ukupan iznos nadoknade plaće za osiguranika ili osobu izvan osiguranja, koja je stekla pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Plaća i naknada plaće pod točkom 1), 2), 3), 4) i 5) zbroje se za određenu godinu i unose se u matičnu evidenciju u bruto svoti, a naknade plaće pod točkom 6), 7), 8) i 9) u neto svoti.

20. OSNOVICE OSIGURANJA

Pod osnovicama osiguranja koje se unose u matičnu evidenciju podrazumijevaju se bruto svote osnovica koje utvrđuje Zavod općim aktom, a koje služe za obračunavanje i plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Zavod utvrđuje osnovice za sve osiguranike koji su sami obveznici plaćanja doprinosa za svoje osiguranje, a to su osiguranici obrtnici, poljoprivrednici, osiguranici koji samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost, osiguranici prijavljeni na produženo osiguranje, osiguranici zaposleni kod stranih diplomatskih, konzularnih predstavništava i drugih međunarodnih organizacija, osiguranici članovi uprave trgovačkih društava, hrvatski državljani zaposleni u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca ili na brodovima pod stranom zastavom (pomorci). Općim aktom utvrđuje se i osnovica osiguranja za roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini djetetova života, a obveznik uplate doprinosa je Republika Hrvatska.

21. OPĆINA PREBIVALIŠTA ILI OPĆINA MJE- STA RADA OSIGURANIKA

U matičnu evidenciju unosi se podatak o općini prebivališta za osiguranike pomorce zaposlene na brodovima pod stranom zastavom, za osiguranike zaposlene u inozemstvu i za osiguranike prijavljene na produženo osiguranje:

• za osiguranike zaposlene kod poslodavca (pravnih i fizičkih osoba) unosi se podatak o općini mjesta rada osiguranika, neovisno o sjedištu poslodavca;

• za osiguranike samostalnih djelatnosti unosi se podatak o općini prema sjedištu obavljanja djelatnosti;

• za nezaposlene osobe upisuje se općina prema sjedištu nadležne službe zapošljavanja;

• za osiguranike poljoprivrednike upisuje se općina prebivališta.

Šifre općina u Republici Hrvatskoj utvrđene su Zakonom o područjima županija, gradova i općina (»Narodne novine«, broj 10/97.), a šifarski se iskazuju prema Registru prostornih jedinica Državnog zavoda za statistiku.

22. RAZDOBLJE KORIŠTENJA NAKNADE PLA- ĆE KOJA SE ISPLAĆUJE IZ SREDSTAVA HZZO (OD - DO)

Pod razdobljem korištenja naknade plaće podrazumijeva se dan, mjesec i godina početka bolovanja, početka obveznog porodiljskog dopusta do šest mjeseci djetetova života, korištenje rada sa skraćenim radnim vremenom do navršene treće godine života djeteta, odnosno razdoblje za koje se prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju naknade plaće isplaćuju iz sredstava HZZO .

23. RAZDOBLJE KORIŠTENJA NAKNADE PLA- ĆE KOJA SE ISPLAĆUJE IZ SREDSTAVA RE- PUBLIKE HRVATSKE (OD - DO)

Pod razdobljem korištenja naknade plaće podrazumijeva se dan, mjesec i godina priznanja prava na nadoknadu plaće za osiguranika koji koristi porodiljni dopust do jedne odnosno do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete, pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom do jedne odnosno treće godine djetetova života i pravo na posvojiteljski dopust (članak 58, 59. i 67. Zakona o radu).

Dan, mjesec i godina priznanja i prestanka prava na naknadu plaće na teret Republike Hrvatske upisuju se iz rješenja HZZO.

24. RAZDOBLJE KORIŠTENJA NAKNADE PLA- ĆE IZ SREDSTAVA REPUBLIČKOG FONDA SOCIJALNE ZAŠTITE (OD - DO)

Pod razdobljem korištenja naknade podrazumijeva se dan, mjesec i godina od kada je rješenjem Republičkog fonda socijalne zaštite priznato osiguraniku roditelju teže hendikepiranog djeteta pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ili na dopust do sedme godine djetetova života (članak 67. Zakona o radu ) i prestanak korištenja naknade plaće.

B) 25. OBVEZNICI PLAĆANJA DOPRINOSA

1) Za vođenje matične evidencije o obveznicima plaćanja doprinosa služi registarski broj.

Registarski broj dodjeljuje Zavod pri podnošenju prijave o početku poslovanja obveznika plaćanja doprinosa Zavodu.

Registarski broj sastoji se od 10 brojeva. Posljednja brojka je kontrolni broj registarskog broja.

Kontrolni broj registarskog broja određuje se po modulu 10.

Kontrolni broj modula 10 upisan je pri određivanju kontrolnog broja osobnog broja pod točkom 3 ovih u puta.

2) Obveznik plaćanja doprinosa za:

• mirovinsko osiguranje

• za povećani staž osiguranja.

Pri unošenju ovih podataka podrazumijevaju se obveznici koji plaćaju doprinose za mirovinsko osiguranje prema redovitoj stopi doprinosa, obveznici koji imaju zaposlenike na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem pa se i doprinosi plaćaju prema povećanoj stopi.

3) Općina sjedišta obveznika plaćanja doprinosa ili prebivališta

Pod općinom sjedišta obveznika plaćanja doprinosa podrazumijeva se općina upisana u sudskom registru za pravne osobe i za članove trgovačkih društava, tj. općina u kojoj je sjedište poslodavca.

Ako poslodavac ima osnovane podružnice ili druge dijelove na lokaciji različitoj od sjedišta poslodavca, u tim slučajevima upisuje se općina sjedišta podružnica, odnosno izdvojenog dijela.

• Za osiguranike obrtnike, osiguranike samostalnih djelatnosti upisuje se općina sjedišta obavljanja djelatnosti, odnosno općina prema nadležnom tijelu koje vodi registraciju određenih djelatnosti.

• Za osiguranike zaposlene u inozemstvu, za osiguranike prijavljene na produženo osiguranje, osiguranike pomorce, osiguranike zaposlene kod stranih predstavništava i međunarodnih organizacija upisuje se općina prebivališta osiguranika.

• Za poljoprivrednike upisuje s općina prema sjedištu nadležnog tijela za utvrđivanje katastarskog prihoda od poljoprivrede.

4) Naziv obveznika plaćanja doprinosa

Pod nazivom obveznika plaćanja doprinosa podrazumijeva se naziv tvrtke (pravne i fizičke osobe), odnosno podružnice.

Ako se radi o osiguranicima koji sami za svoje osiguranje plaćaju doprinos za mirovinsko osiguranje, uz naziv tvrtke upisuje se ime i prezime osiguranika.

Za osiguranike koji su osigurani u inozemstvu ili prijavljeni na produženo osiguranje uz ime i prezime osiguranika upisuje se naziv ustrojstvene jedinice Zavoda kod koje je osiguranik prijavljen na osiguranje.

5) Vrsta obveznika plaćanja doprinosa

Pod vrstom obveznika plaćanja doprinosa podrazumijevaju se pravni oblici pravnih osoba i vrste obveznika fizičkih osoba.

Vrste pravnih oblika su:

- javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, trgovac pojedinac, ustanova, inozemni osnivač podružnice i druge pravne osobe propisane zakonom. Za upis pravnih oblika koristi se šifarnik Državnog zavoda za statistiku.

Pod vrstom fizičkih osoba podrazumijevaju se obrtnici, samostalne profesionalne djelatnosti i drugi samostalni obveznici plaćanja doprinosa. Za upis vrsta fizičkih osoba koristi se šifarski sustav Zavoda.

6) Radno vrijeme poslodavca

Pod radnim vremenom poslodavca podrazumijeva se tjedno radno vrijeme. Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 42 sata tjedno, ali može biti kraće od 42 sata tjedno, ako je regulirano posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između zaposleničkog vijeća i poslodavca.

7) Djelatnost

U matičnu evidenciju unosi se djelatnost poslovnog subjekta prema Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema Zakonu o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - u nastavku teksta: NKD, koju je izdao Državnoi zavoda za statistiku.

Zakon o NKD objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 98/94, a na temelju Zakona Vlada Republike Hrvatske donijela je ODLUKU o NKD (»Narodne novine«, broj 3/97.) u kojoj je propisan šifarski sustav.

8) Broj žiro računa

Pod žiro računom podrazumijeva se račun otvoren u ovlaštenoj organizaciji za obavljanje platnog prometa (Zavod za platni promet, banke, štedionice i dr.).

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost dužni su novčana sredstva voditi na računu kod ovlaštenih organizacija i sve plaćati preko tih računa.

9) Matični broj poslovnog subjekta

Pri razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD Državni zavod za statistiku, u skladu s člankom 5. Zakona o NKD, određuje i pripadajući matični broj kao stalnu oznaku subjekta upisanu u registar. Dodijeljena oznaka unosi se u matičnu evidenciju.

10) Datum početka poslovanja

Pod datumom početka poslovanja, odnosno obavljanja djelatnosti podrazumijeva se dan, mjesec i godina početka poslovanja ili obavljanja djelatnosti prema datumu koji je upisan u rješenju o upisu u sudski registar, rješenju o upisu u obrtni registar, odnosno prema rješenju o upisu u nadležni registar, koje je izdalo nadležno tijelo.

11) Datum prestanka poslovanja

Pod datumom prestanka poslovanja podrazumijeva se dan, mjesec i godina prestanka poslovanja na temelju rješenja trgovačkog suda o prestanku obavljanja djelatnosti bilo kojeg pravnog oblika trgovačkog društva ili brisanja iz trgovačkog registra, rješenja o prestanku obavljanja djelatnosti upisanih u obrtnom registru, odnosno rješenja o prestanku poslovanja koja su izdala nadležna tijela kod kojih su pravne ili fizičke osobe bile upisane u nadležni registar.

12) Sjedište obveznika plaćanja doprinosa

Pod sjedištem obveznika plaćanja doprinosa podrazumijeva se sjedište (ulica, kućni broj, pošta) koje je upisano u rješenju o upisu u sudski registar, rješenju o upisu u obrtni registar, odnosno rješenju o upisu u registar nadležnog tijela.

13) Šifra ulice i šifra naselja

Šifre ulica i šifre naselja unosit će se u matičnu evidenciju prema kodeksu šifara koje će izraditi Državni zavod za statistiku.

14) Matični broj građana

U matičnu evidenciju unosi se matični broj građana za fizičke osobe koje su obveznici plaćanja doprinosa za svoje osiguranje i za osobe zaposlene kod njih.

15) Adresa stanovanja

Mjesto stanovanja, ulica, kućni broj i pošta

U matičnu evidenciju unosi se adresa stanovanja poslodavca fizičke osobe.

16) Sezonsko obavljanje djelatnosti

U matičnu evidenciju upisuje se dan, mjesec i godina početka i prestanka sezonskog obavljanja djelatnosti.

Sezonsko obavljanje djelatnosti mogu obavljati osobe u skladu s posebnim propisima.

C ) KORISNICI PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGU- RANJA

1. VRSTA PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURA- NJA

Pod vrstom prava podrazumijevaju se prava koja su korisniku priznata rješenjem Zavoda, i to :

- pravo na starosnu mirovinu (čl. 30. ZOMO)

- pravo na prijevremenu starosnu mirovinu (čl. 31. ZOMO)

- pravo na invalidsku mirovinu (čl. 52. ZOMO)

- pravo na obiteljsku mirovinu (čl. 60. ZOMO)

- pravo na osnovnu mirovinu ( čl. 83. ZOMO )

- pravo na najnižu mirovinu ( čl. 82. ZOMO )

- pravo na profesionalnu rehabilitaciju (čl. 39. ZOMO)

- podaci o neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti (čl. 36. ZOMO)

- pravo na naknadu plaće u vezi s profesionalnom rehabilitacijom (čl. 47. do 49. ZOMO)

- pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja (čl. 56. ZOMO)

- pravo na predujam mirovine (čl. 118. ZOMO)

- prava ostvarena prema međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju.

2. DATUM PRIZNANJA PRAVA

Pod datumom priznanja prava podrazumijeva se dan, mjesec i godina priznanja prava prema rješenju Zavoda.

3. SVOTA PRIMANJA NA DAN PRIZNANJA PRA- VA

Podatak sadrži svotu primanja koja je korisniku određena na datum stjecanja prava prema rješenju Zavoda.

4. DATUM POČETKA ISPLATE PRIMANJA

Podatak sadrži dan, mjesec i godinu početka isplate primanja koje je korisniku određeno rješenjem Zavoda.

5. SVOTA PRIMANJA U ISPLATI

Podatak sadržava usklađenu svotu primanja na datum isplate.

6. OSOBNI BOD

Podatak o osobnom bodu vodi se radi izračunavanja svote mirovine i ostalih primanja te iskazivanja svota mirovina i ostalih primanja ostvarenih do 1. siječnja 1999. u sladu s odredbama članka 74, 78 - 79, 81, 84. i 172. ZOMO.

7. DATUM NASTANKA INVALIDNOSTI

Podatak sadrži dan, mjesec i godinu nastanka profesionalne nesposobnosti za rad ili opće nesposobnosti za rad.

U skladu s odredbom članka 34. stavka 1. ZOMO profesionalna nesposobnost nastaje kada je zbog promjena u zdravstvenom stanju radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti.

Prema odredbi članka 34. stavka 2. ZOMO opća nesposobnost za rad postoji kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju nastane trajni gubitak sposobnosti za rad.

8. UZROK INVALIDNOSTI

Invalidnost, prema odredbi članka 34. stavka 3. ZOMO, može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

a) Ozljedom na radu (članak 37. ZOMO) smatra se svaka vrsta ozljede koja je uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima osiguranik radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema odredbama ZOMO. Ozljedom na radu smatra se i bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada ili obavljanja djelatnosti koja je osnova za stjecanje svojstva osiguranika.

Ozljedom na radu smatra se prema naprijed navedenim uvjetima i ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, kao i ozljeda koju osiguranik pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju.

b) Profesionalne bolesti (članak 38. ZOMO) određene su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.

Vrste profesionalnih bolesti utvrđene su Zakonom o listi profesionalnih bolesti.

9. DIJAGNOZA BOLESTI

Podatak sadrži oznaku za medicinski naziv bolesti ili ozljede koja je uzrokovala invalidnost, smrt ili tjelesno oštećenje, a vodi se prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema - deseta revizija iz godine 1992. (MKB-X.) .

10. PODACI O TJELESNOM OŠTEĆENJU

Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost, u skladu s odredbom članka 56. ZOMO.

U svezi s tjelesnim oštećenjem vode se podaci o vrsti tjelesnog oštećenja, stupnju, postotku i datumu nastanka tjelesnog oštećenja, dijagnozi bolesti i uzroku nastanka tjelesnog oštećenja.

Stupanj tjelesnog oštećenja određen je visinom utvrđenog postotka. Kao uzrok nastanka tjelesnog oštećenja moguća je samo profesionalna bolest ili ozljeda na radu.

Ostali uvjeti za stjecanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja utvrđuju se Zakonom o listi tjelesnih oštećenja.

11. VRSTA MIROVINE OD KOJE JE ODREĐENA OBITELJSKA MIROVINA

Pod vrstom mirovine smatra se starosna ili invalidska mirovina koja je pripadala ili bi pripadala umrlom korisniku ili osiguraniku u trenutku smrti, a prema kojoj se određuje obiteljska mirovina.

12. DATUM SMRTI OSIGURANIKA ILI KORISNI- KA MIROVINE

Podatak sadrži dan, mjesec i godinu smrti osiguranika ili korisnika prema podacima iz smrtnog lista.

13. UZROK SMRTI OSIGURANIKA ILI KORIS- NIKA MIROVINE

Podatak se vodi o umrlom osiguraniku ili korisniku mirovine radi određivanja obiteljske mirovine.

Uzrok smrti osiguranika ili korisnika mirovine može biti bolest, profesionalna bolest, ozljeda na radu i ozljeda izvan rada.

14. KORISNICI OBITELJSKE MIROVINE

Podatak se odnosi na srodstvo korisnika obiteljske mirovine s umrlim osiguranikom ili korisnikom mirovine te je osnova za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu.

Prema odredbama ZOMO korisnici obiteljske mirovine mogu biti:

- bračni drug

- razvedeni bračni drug

- dijete, pastorčad, unučad

- brat ili sestra

- roditelji, posvojitelji, očuh i maćeha .

15. DATUM PRESTANKA PRAVA

Podatak sadržai dan, mjesec i godinu prestanka prava iz mirovinskog osiguranja prema rješenju Zavoda , osim u slučaju smrti korisnika, kada se ne donosi rješenje.

16. VRSTA PRAVA, DATUM I RAZLOG PRE- STANKA ISPLATE

Podatak sadrži dan, mjesec i godinu s kojom se obustavlja isplata, a razlog može biti: prestanak prava, izbor drugog prava te ostali razlozi.

17. PODACI O SVIM PROMJENAMA NASTALIM TIJEKOM KORIŠTENJA PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA

U skladu s odredbama ZOMO vodit će se podaci o svim vrstama promjena koje nastanu tijekom korištenja prava iz mirovinskog osiguranja .

Klasa : 140-12/98-01/5565
Urbroj : 341-99-01/98-19
Zagreb, 29. prosinca 1998.