Zakon o telekomunikacijama

NN 76/1999, Zakon o telekomunikacijama

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA

Proglašavam Zakon o telekomunikacijama, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 30. lipnja 1999. godine.

Broj: 01-081-99-1346/2
Zagreb, 8. srpnja 1999.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON

O TELEKOMUNIKACIJAMA

I. OPĆE ODREDBE

Sadržaj i svrha Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju telekomunikacije, radio, televizija i kabelska televizija, uređuju se odnosi između davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga, te izgradnja, održavanje i uporaba telekomunikacijskih objekata i opreme i radijskih postaja.

Iznimke glede primjene Zakona

Članak 2.

(1) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na telekomunikacijsku opremu koja je postavljena i upotrebljava se jedino za potrebe vojske, policije, diplomacije, financijske policije i carine, a frekvencije za rad te opreme koriste se na temelju ugovora (dogovora) s Hrvatskim zavodom za telekomunikacije.

(2) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na telekomunikacijsku opremu (poglavito radijske sustave i terminalnu opremu) koja je postavljena i upotrebljava se jedino za potrebe Hrvatskog zavoda za telekomunikacije.

Pojmovi

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. amaterska radijska postaja: radijska postaja koja radi u frekvencijskom području namijenjenom radioamaterskoj službi,

2. bežični telefon (CT): dvije radijske postaje, nepokretna i pokretna, koje su uključene u javnu telefonsku mrežu putem nepokretnog priključka,

3. davatelj usluga: pravna ili fizička osoba koja pruža telekomunikacijske usluge na tržištu prema odredbama ovoga Zakona,

4. građanska radijska postaja (CB): radijska postaja koja radi u frekvencijskom području namijenjenom građanima,

5. infrastruktura telekomunikacijskog objekta, kapaciteta, mreže ili sustava: temeljne sastavnice telekomunikacijskog objekta, kapaciteta, mreže ili sustava, kao što je zemljište, građevina ili zgrada, antenski stup, pristupni put, električna energija, grijanje, voda, kabelska kanalizacija, kabelske galerije i drugo,

6. javne telekomunikacije: komercijalno pružanje telekomunikacija bilo kojim fizičkim ili pravnim osobama,

7. javna telekomunikacijska mreža: telekomunikacijska mreža koja se upotrebljava za javne telekomunikacije,

8. javne telekomunikacijske usluge: telekomunikacijske usluge koje se komercijalno pružaju bilo kojim fizičkim ili pravnim osobama,

9. javne govorne usluge: usluge prijenosa govora u realnom vremenu putem sredstava javne nepokretne telekomunikacijske mreže,

10. kabelska televizija: distribucija radijskih ili televizijskih signala javnosti putem bilo koje žično i svjetlovodno temeljene infrastrukture, koja može sadržavati i radijske sveze,

11. korisnici usluga: fizičke ili pravne osobe koje se koriste javnim telekomunikacijskim uslugama ili ih zahtijevaju,

12. koncesionar: pravna osoba koja je dobila određenu koncesiju i sklopila ugovor o koncesiji,

13. međusobno povezivanje (interconnection): pristup mreži koji uspostavlja fizičko i logičko povezivanje između telekomunikacijskih mreža da bi se korisnicima, priključenim na te mreže, omogućilo izravno i neizravno komuniciranje,

14. Ministarstvo: ministarstvo mjerodavno za telekomunikacije,

15. ministar: ministar ministarstva mjerodavnog za telekomunikacije,

16. nepokretna mreža: telekomunikacijska mreža koja ne obuhvaća pokretnu mrežu,

17. operator: davatelj usluga, pravna ili fizička osoba koja stvarno i pravno ostvaruje kontrolu nad svim funkcijama potrebnim za pružanje telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacija, telekomunikacijskog sustava, objekta ili opreme ili radijske postaje,

18. osnovne usluge: osnovne telekomunikacijske usluge su najmanji opseg telekomunikacijskih usluga određene kakvoće, koje su dostupne svim korisnicima u Republici Hrvatskoj nezavisno o tome gdje se oni nalaze i po pristupačnoj cijeni,

19. privatne telekomunikacije: telekomunikacije za članove zatvorenih korisničkih skupina i samo za vlastite potrebe pravnih i fizičkih osoba i ne obuhvaćaju pružanje telekomunikacija javnosti, tj. komercijalno pružanje telekomunikacija drugim pravnim i fizičkim osobama,

20. proizvođač ili autor radijskog i televizijskog programa: pravna ili fizička osoba koja proizvodi, stvara ili piše programe za radio i/ili televiziju,

21. pokretni radiotelefon: pokretna radijska postaja koja je uključena u javnu telefonsku mrežu kao pokretni priključak,

22. priključna točka: svi fizički priključci i njihova priključna tehnička specifikacija koji su dio telekomunikacijske mreže i koji su potrebni za priključenje na tu mrežu i za djelotvorno uspostavljanje sveza kroz tu mrežu,

23. pristup mreži: fizičko i logičko povezivanje terminalne i druge opreme na telekomunikacijsku mrežu ili dijelove te mreže kao i fizičko i logičko povezivanje jedne telekomunikacijske mreže s drugom telekomunikacijskom mrežom ili njezinim dijelovima radi uporabe funkcija te mreže ili radi korištenja uslugama koje se time pružaju,

24. pokretna mreža: telekomunikacijska mreža koja omogućuje uspostavljanje sveza i u uvjetima fizičkog kretanja korisnika usluga te mreže,

25. pokretna radijska postaja: radijska postaja koja omogućuje komunikaciju i u uvjetima fizičkog kretanja korisnika te radijske postaje,

26. područje pokrivanja: zemljopisno područje na kojem se omogućuje radijska komunikacija propisane kakvoće (drugi naziv: područje usluge),

27. pretplatnik: pravna ili fizička osoba koja je sklopila ugovor s davateljem javnih telekomunikacijskih usluga radi korištenja tim uslugama,

28. radijske komunikacije: telekomunikacije putem radiovalova,

29. radijska služba: vrsta radijske komunikacije utvrđena u pravilniku o radijskim komunikacijama Međunarodne telekomunikacijske udruge (ITU) (Radio regulations),

30. radio: opći pojam za uporabu radiovalova i javne telekomunikacije koje odašilju zvuk, glas ili govor i druge signale namijenjene za izravan prijam od strane javnosti putem odašiljača na Zemlji ili satelitu (Sound broadcasting),

31. radiofrekvencijski spektar: elektromagnetski valovi u rasponu frekvencija od 3 kHz do 3000 GHz koji se rasprostiru bez umjetnog vođenja,

32. radijska postaja: jedan ili više odašiljača ili prijamnika ili kombinacija jednog ili više odašiljača i prijamnika, uključujući pripadnu opremu, koja je potrebna na određenom mjestu za obavljanje radijskih komunikacija,

33. radijska mreža: infrastruktura s više od dvije radijske postaje za obavljanje radijskih komunikacija,

34. radiofar: radijska postaja u radionavigacijskoj službi čija emisija omogućuje pokretnoj radijskoj postaji određivanje njezinog položaja ili pravca kretanja u odnosu na radiofar,

35. repetitor: radijska postaja ili samo antenski sustav za istodoban (simultan) prijam i odašiljanje elektromagnetskih valova,

36. štetna smetnja: smetnja koja ugrožava funkcioniranje radionavigacijske službe ili druge službe za sigurnost, ili ozbiljno pogoršava, sprječava ili opetovano prekida radiokomunikacijsku službu koja radi u skladu s propisima o radijskim komunikacijama,

37. telekomunikacije: tehnički postupak prijenosa, odašiljanja i prijama bilo koje vrste priopćenja ili poruka u obliku znakova, signala, glasa ili govora, slika i zvukova sredstvima telekomunikacijskog sustava,

38. telekomunikacijski sustav: bilo koja tehnička oprema ili sustavi, uključujući žične, svjetlosne, bežične ili druge elektromagnetske sustave, sposobne za prijenos, odašiljanje, prespajanje, prijam, upravljanje ili kontrolu elektromagnetskih ili svjetlosnih signala koji se mogu prepoznati kao priopćenja ili poruke,

39. televizija: javne telekomunikacije koje odašilju zvuk, sliku i druge signale namijenjene za izravan prijam od strane javnosti putem odašiljača na Zemlji ili satelitu (Television broadcasting). Ova usluga može uključiti prijenose zvuka, televizijske prijenose i druge vrste prijenosa,

40. telekomunikacijska veza: uspostavljena veza za prijenos, odašiljanje ili prijam znakova, signala, pisanog teksta, slika, govora i zvukova ili priopćenja bilo koje prirode,

41. telekomunikacijska mreža: oprema za prijenos, te gdje je primjenjivo, oprema za prespajanje i druga sredstva koja omogućuju prijenos signala između određenih priključnih točaka putem žičnih, svjetlosnih, radijskih ili drugih elektromagnetskih sredstava,

42. telekomunikacijska građevina: telekomunikacijski objekt koji se gradi ili postavlja i upotrebljava, tj. stavlja u pogon na temelju odobrenja prema posebnim propisima koji uređuju gradnju,

43. terminalna oprema: oprema koja je izravno ili neizravno priključena na priključne točke javne telekomunikacijske mreže za prijenos, obradu ili prijam priopćenja ili podataka. Priključenje je neizravno ako je između terminala i završetka mreže priključena druga oprema. U oba slučaja (izravno ili neizravno priključenje) priključenje može biti putem žice, svjetlosnih kabela ili elektromagnetskim putem,

44. telekomunikacijska usluga: usluga prijenosa, odašiljanja ili prijama znakova, signala, pisanog teksta, slika, govora i zvukova ili priopćenja bilo koje prirode, koja se pruža žičnim, svjetlosnim, bežičnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, uključujući i omogućavanje uporabe tih sustava kao cjeline ili djelomično, davanjem u najam, prodajom ili na drugi način,

45. telekomunikacijski vod: razvidan telekomunikacijski prijenosni kapacitet između priključnih točaka mreže bez funkcije posredovanja (komutacije),

46. teletrgovina: prodaja, kupnja ili najam, odnosno zakup proizvoda i drugih pokretnina ili nekretnina i pružanje usluga putem radija i televizije,

47. usluga u pokretnoj mreži: radiokomunikacijska usluga između pokretnih i nepokretnih postaja, ili između pokretnih postaja,

48. vlasnik telekomunikacijskog sredstva, opreme, objekta, mreže ili sustava, ili radijske postaje: pravna ili fizička osoba koja stvarno i pravno samostalno raspolaže telekomunikacijskim sredstvom, opremom, objektom, mrežom ili sustavom, ili radijskom postajom,

49. zajednički antenski sustav: skup tehničke opreme koja služi za izravan prijam radijskih i televizijskih emisija za skupinu korisnika prijamnika u stambenoj ili poslovnoj građevini, ili na drugom manjem ograničenom, zemljopisno neprekinutom, području putem vodova za distribuciju radijskih i televizijskih programa (KDS), uz uvjet da se distribucija programa ne obavlja komercijalno tj. uz bilo kakvu naknadu od korisnika prijamnika.

Državni interes

Članak 4.

(1) Izgradnja, održavanje i uporaba telekomunikacijskog sustava, te uporaba radiofrekvencijskog spektra i obavljanje telekomunikacijskih usluga je od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Obveze operatora koji pružaju javne govorne usluge određuju se općim ciljevima koje na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Hrvatski državni sabor.

(3) U roku od tri mjeseca nakon završetka kalendarske godine Vlada podnosi Hrvatskom državnom saboru izvješće o ostvarenju ciljeva iz stavka 2. ovoga članka za proteklu godinu.

II. HRVATSKI ZAVOD ZA TELEKOMUNIKACIJE

Osnivanje Hrvatskog zavoda za telekomunikacije

Članak 5.

(1) Ovim se Zakonom osniva nezavisan regulator u telekomunikacijama, neprofitna pravna osoba, Javna ustanova Hrvatski zavod za telekomunikacije (u daljnjem tekstu: Zavod).

(2) Osnivač Zavoda je Republika Hrvatska, a osnivačka prava sukladno odredbama ovoga Zakona vrše Hrvatski državni sabor i Vlada Republike Hrvatske.

(3) Zavod je samostalan u obavljanju svoje djelatnosti i u poslovanju, a za svoj rad odgovara Hrvatskom državnom saboru kojem podnosi godišnje izvješće o radu. Akti i radnje tijela Zavoda, podliježu suglasnosti ili odobrenju Hrvatskoga državnog sabora ili Vlade Republike Hrvatske ili ministra ministarstva mjerodavnog za telekomunikacije (u daljnjem tekstu: ministar), samo kad je to propisano ovim Zakonom ili kad ih ova Zakonom određena tijela donose u okviru vršenja osnivačkih (vlasničkih) ovlasti. Zavod je samostalan u poduzimanju svih organizacijskih i drugih mjera potrebnih za nesmetano obavljanje funkcija i ispunjavanje obveza u međunarodnim telekomunikacijskim udrugama u skladu s ovim i drugim zakonima.

(4) Djelatnost Zavoda određena ovim Zakonom i Statutom Zavoda od interesa je za Republiku Hrvatsku i Zavod je obavlja kao javnu službu.

(5) Sredstva za početak rada Zavoda osiguravaju se iz sredstava kojima upravlja i koristi se ministarstvo mjerodavno za telekomunikacije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na način propisan ovim Zakonom.

(6) Sredstva za obavljanje poslova Zavoda osiguravaju se iz proračuna Republike Hrvatske. Naknade propisane ovim Zakonom prihod su proračuna Republike Hrvatske.

(7) Za obveze prema drugim osobama Zavod odgovara svim svojim sredstvima, Republika Hrvatska neograničeno i solidarno sa Zavodom.

(8) Zavod ne može bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu ili sklopiti drugi pravni posao, ako vrijednost ugovora ili drugoga pravnog posla prelazi iznos određen Statutom Zavoda.

(9) Zavodom upravlja Upravno vijeće koje se sastoji od pet članova. Članove Upravnog vijeća imenuje Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na vrijeme od pet godina, s tim da mogu biti imenovani za još jedno petogodišnje razdoblje. Članovi Upravnog vijeća između sebe biraju predsjednika Upravnog vijeća i zamjenika predsjednika. Članovi Upravnog vijeća će se postupno zamijeniti novim članovima na način da će se tijekom početnog petogodišnjeg razdoblja, pravodobno na kraju svake od prve četiri godine, ždrijebom odrediti član Upravnog vijeća iz početnog imenovanja podložan zamjeni ili ponovnom imenovanju za sljedeće petogodišnje razdoblje. Zavod s članovima Upravnog vijeća sklapa ugovor o radu na vrijeme za koje su imenovani, kojim se uređuju vrijeme na koje se zasniva radni odnos, plaća i druga prava po osnovi rada, te druga prava i obveze članova Upravnog vijeća.

(10) Članovi Upravnog vijeća moraju biti državljani Republike Hrvatske, s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Trebaju imati stručno znanje, sposobnost i radno iskustvo iz tehničkih, pravnih i gospodarskih disciplina u djelatnosti telekomunikacija s dobrim poznavanjem barem jednog svjetskog jezika, (engleskog, njemačkog ili francuskog).

(11) Članovi Upravnog vijeća ne smiju biti vlasnici, dioničari ili držatelji udjela, članovi uprava ili nadzornih odbora ili članovi upravnih vijeća ili drugih odgovarajućih tijela upravljanja, direktori ili ravnatelji ili drugi voditelji poslovanja pravnih osoba na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, niti smiju imati materijalni ili drugi imovinski interes u proizvodnji ili distribuciji telekomunikacijske opreme, osim kad je to sporedna djelatnost u pravnoj osobi.

(12) Članovi Upravnog vijeća, ravnatelj, te drugi zaposlenici Zavoda ne mogu biti zaposlenici ili u ugovornom ili nekom drugom odnosu u bilo kojoj pravnoj osobi ili drugoj službi koja je u svezi s telekomunikacijama.

(13) Za članove Upravnog vijeća ne mogu biti imenovane, ili ako su imenovane mogu biti razriješene, osobe:

1. koje ne mogu biti članom uprave dioničkog društva,

2. koje učine grubu povrjedu dužnosti,

3. ako se ocijeni da su nesposobne za uredno obavljanje poslova,

4. ako učine povrjedu odredbe stavka 12. i 13. ovoga članka.

(14) Upravno vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Upravnog vijeća.

(15) Upravno vijeće donosi Statut Zavoda, propise za čije je donošenje Zavod ovlašten prema odredbama ovoga Zakona, odluke o davanju koncesija koje donosi Zavod prema odredbama ovoga Zakona, godišnji program rada Zavoda, proračun prihoda i rashoda i zaključni račun Zavoda, a obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i Statutom Zavoda.

(16) Vlada Republike Hrvatske daje suglasnost na Statut Zavoda.

(17) Voditelj Zavoda je ravnatelj kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine. Vlada Republike Hrvatske imenuje i zamjenika ravnatelja, koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, a obavlja i druge poslove određene Statutom Zavoda, na vrijeme od četiri godine. Ravnatelj i zamjenik ravnatelja mogu biti razriješeni prije isteka vremena na koje su imenovani zbog razloga iz stavka 13. ovoga članka, a moraju biti razriješeni zbog razloga iz članka 44. stavka 2. Zakona o ustanovama.

(18) Sjedište Zavoda je u Zagrebu. U Zavodu se osnivaju unutarnje ustrojbene jedinice određene ovim Zakonom i Statutom Zavoda, te stručna, nadzorna i savjetodavna tijela Zavoda čiji se sastav, osnivanje i poslovi utvrđuju Statutom Zavoda.

(19) Kad prema odredbama ovoga Zakona propise za njegovo provođenje donose Vlada Republike Hrvatske ili ministar na prijedlog Zavoda, Vlada Republike Hrvatske ili ministar nisu obvezani prijedlogom Zavoda.

(20) Kad Zavod u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona donosi akte koji nemaju značajke propisa, protiv ovakvih akata ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(21) Vlada Republike Hrvatske može svojom uredbom urediti i druga pitanja u svezi s osnivanjem Zavoda, sukladno ovome Zakonu.

III. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV

Uvjeti građenja

Članak 6.

(1) Objekti, tehnička oprema i instalacije telekomunikacija i radijskih komunikacija i terminalna oprema namijenjeni za uporabu u Republici Hrvatskoj moraju se projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati prema hrvatskim normama, tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe, preuzetim normama Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), te pravilnicima, odlukama i preporukama Međunarodne telekomunikacijske udruge (ITU) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih administracija (CEPT).

(2) Objekti, tehnička oprema i instalacije javnih telekomunikacija moraju se graditi na način da telekomunikacijske usluge budu dostupne i osobama s određenim oštećenjima, i nesposobnostima, u skladu s odgovarajućim preporukama Međunarodne telekomunikacijske udruge (ITU).

(3) Tehnička oprema i instalacije iz stavka 1. ovoga članka mogu se uvesti, prodavati, iznajmljivati, upotrebljavati, ili ugraditi ili priključiti na telekomunikacijske kapacitete, ako je njihova kakvoća dokazana potvrdom (certifikatom) Zavoda ili izjavom o usklađenosti proizvođača opreme, koja se prijavljuje Zavodu i ako je označena propisanom oznakom u skladu s pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka. Zavod može odrediti i strane pravne osobe, čije se potvrde o kakvoći (certifikati) ili izjave o usklađenosti i oznake priznaju u Republici Hrvatskoj kao valjan dokaz kakvoće opreme iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Tehničke uvjete i uvjete uporabe prema odredbi stavka 1. ovoga članka, te pravilnik o načinu i postupku provedbe mjerenja i ispitivanja radi izdavanja potvrde o kakvoći (certifikata) i označavanju opreme i instalacija iz stavka 1. ovoga članka, te radi izdavanja potvrde (certifikata) ili izjave o usklađenosti i radi označavanja električne i druge opreme o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona donosi ravnatelj Zavoda.

(5) Mjerenja i ispitivanja radi izdavanja potvrde o kakvoći (certifikata) ili izjave o usklađenosti te radi označavanja iz stavka 4. ovoga članka obavlja Zavod ili pravna osoba koju ovlasti Zavod. Za ovlast se plaća naknada u korist proračuna Republike Hrvatske prema propisu iz članka 29. stavka 6. ovoga Zakona. Zavod može oduzeti danu ovlast ako se mjerenja i ispitivanja ne obavljaju prema normama, uvjetima i preporukama iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Objekti, tehnička oprema i instalacije iz stavka 1. ovoga članka za koje nije donesen odgovarajući propis iz toga stavka mogu se, radi ispitivanja njihovih svojstava, upotrebljavati ili ugraditi ili priključiti na telekomunikacijske kapacitete na temelju odobrenja Zavoda.

(7) Odobrenje iz stavka 6. ovoga članka daje se na rok do 2 godine.

(8) Građevna dozvola za telekomunikacijsku građevinu, koja se izdaje prema posebnom zakonu kojim su uređena pitanja gradnje građevina, ne može se izdati dok investitor od Zavoda ne pribavi potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s utvrđenim posebnim uvjetima gradnje prema ovom Zakonu.

(9) U radu povjerenstva za tehnički pregled građevine radi izdavanja uporabne dozvole, koja se izdaje prema posebnom zakonu kojim su uređena pitanja gradnje građevina, za koju je Zavod izdao potvrdu iz stavka 8. ovoga članka sudjeluje zaposlenik Zavoda. Prigodom tehničkog pregleda građevine investitor mora podastrijeti dokaze o kakvoći izvedenih radova sukladno odredbama stavka 1. i 3. ovoga članka. Ova odredba odnosi se i na sustave kabelske televizije u mjesnim mrežama.

(10) Odredba iz stavka 8. ovoga članka ne primjenjuje se na telekomunikacijske građevine u mjesnim nepokretnim mrežama osim u sustavu kabelske televizije.

(11) U gradovima i naseljima s gradskim obilježjem, prigodom gradnje poslovne građevine ili stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine više od 400 m2 s više od dva stana, investitor te gradnje mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju, potrebnu samo za tu građevinu, a što se prikazuje u projektu instalacija - projekt slabe struje koji je sastavni dio glavnog projekta.

(12) U građevine iz stavka 11. ovoga članka investitor mora ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.

Postavljanje i uporaba

Članak 7.

(1) Za postavljanje i uporabu telekomunikacijske opreme i mreža za privatne telekomunikacije nije potrebna koncesija. Za postavljanje javne telekomunikacijske mreže i pravo biti opreratorom te mreže potrebna je koncesija koju daje Zavod, te ugovor o koncesiji sklopljen sa Zavodom.

(2) Telekomunikacijska oprema i mreže koje su namijenjene za spajanje na javnu telekomunikacijsku mrežu ili za pružanje telekomunikacijskih usluga moraju udovoljavati razini stanja tehnike i tehnologije u uvjetima njihova oblikovanja i uporabe s naglaskom na:

1. sigurnost uporabe mreže,

2. cjelovitost mreže,

3. povezanost usluga,

4. uvjete spajanja za terminalnu opremu.

(3) Ravnatelj Zavoda može, u skladu s postojećom razinom stanja tehnike i tehnologije, donositi podrobnije propise glede sigurnosti uporabe mreže, cjelovitosti mreže, povezanosti usluga i uvjeta spajanja za terminalnu opremu.

(4) Operator mora davati prednost prijenosu poruka koje se odnose na sigurnost i obranu države, sigurnost ljudskih života na moru, kopnu, u zraku ili u prostoru izvan atmosfere, te na ugroženost imovine većeg razmjera.

(5) Operator i vlasnik telekomunikacijskih kapaciteta i radijske postaje dužan je, u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države i u doba velikih prirodnih nepogoda, telekomunikacijske kapacitete i radijsku postaju dati na uporabu mjerodavnim tijelima sukladno posebnim propisima.

(6) Operator mora staviti na raspolaganje tehnička sučelja i pružati pomoć sudu, državnom odvjetništvu, policiji i vojsci u ostvarivanju njihova nadzora komunikacije korisnika usluge na zahtjev ovlaštene osobe u okviru njihove ovlasti propisane posebnim propisima u skladu s odgovarajućom rezolucijom Vijeća Europske zajednice.

Uporaba javnog dobra i posjeda drugih

Članak 8.

(1) Svaki operator koji obavlja javne govorne usluge iz članka 12., osnovne telekomunikacijske usluge iz članka 20. ili tržišne usluge za koje je nužna uporaba radiofrekvencijskog spektra iz članka 26. ovoga Zakona i Zavod imaju pravo uz pribavljenu suglasnost mjerodavnog tijela državne vlasti koje njima upravlja, koristiti se, radi obavljanja svojih djelatnosti, javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, te šumskim i drugim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, te zračnim prostorom iznad njih, za postavljanje i održavanje telekomunikacijskih vodova i linijske opreme.

(2) Operator iz stavka 1. ovoga članka, Zavod i drugi koncesionari i davatelji usluga, mogu, kad je to potrebno radi gradnje objekata ili izvođenja radova koji su prema ovome Zakonu u interesu Republike Hrvatske, temeljem Zakona o izvlaštenju steći vlasništvo ili steći služnost na nekretninama pravnih i fizičkih osoba, uključujući nekretnine iz stavka 1. ovoga članka ako nije dobivena suglasnost.

Zajednička uporaba izgrađene infrastrukture telekomunikacijskog objekta

Članak 9.

(1) Koncesionar osnovnih telekomunikacijskih usluga i koncesionar radija ili televizije ima pravo, ako postoje tehničke mogućnosti, koristiti se izgrađenom infrastrukturom telekomunikacijskih objekata u vlasništvu drugih pravnih ili fizičkih osoba uz naknadu stvarnih troškova, na temelju ugovora o neposrednoj nagodbi. Ako vlasnik infrastrukture telekomunikacijskog objekta odbije sklopiti ugovor u svezi s naknadom stvarnih troškova, Zavod će na zahtjev koncesionara, u roku od 60 dana utvrditi je li postoje uvjeti i donijeti rješenje o načinu korištenja i plaćanja naknade.

(2) Ravnatelj Zavoda može propisati da se odredba iz stavka 1. ovoga članka, glede ostvarivanja prava na uporabu izgrađene infrastrukture telekomunikacijskog objekta u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba primjenjuje i na operatore navedene u članku 8. stavku 1. ovoga Zakona i na korisnike određenih vrsta radijskih postaja, zavisno od frekvencije, snage i namjene.

Iznimke glede potrebe davanja koncesije

Članak 10.

(1) Zavod može, na zahtjev, dati privremeno odobrenje za instaliranje i uporabu radijskih sustava i terminalne opreme, radi tehničkog ili tržišnog ispitivanja, uz uvjet da nema zaprjeke s tehničke strane, poglavito ako se ne očekuje pojava smetnji s drugom telekomunikacijskom opremom. Svako takvo odobrenje može se izdati na rok od najviše 6 mjeseci.

(2) Po isteku vremenskog ograničenja iz stavka 1. ovoga članka usluge se mogu nastaviti pružati jedino u skladu s odredbama ovoga Zakona, u suprotnom se mora prekinuti pružanje usluga.

(3) Za privremeno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka plaća se naknada u korist proračuna Republike Hrvatske prema propisu iz članka 29. stavka 6. ovoga Zakona.

Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga

Članak 11.

(1) Ministar osniva Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga, koje, kao samostalno i neovisno tijelo, sudjeluje u rješavanju spornih pitanja između davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga. Aktom o osnivanju utvrđuje se broj članova Telekomunikacijskog vijeća korisnika usluga, mandatno razdoblje na koje se imenuju i način njegovog rada.

(2) Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga prati stanje u području telekomunikacijskih usluga, poglavito o kakvoći i cijeni usluga. Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga ima pravo od Zavoda i davatelja telekomunikacijskih usluga tražiti obavijesti i dokumentaciju koja je u svezi s njegovim radom. Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga o svojim saznanjima i ocjenama, prema potrebi, izvješćuje Ministarstvo, Zavod i druga mjerodavna tijela s prijedlogom za poduzimanje mjera u skladu sa zakonom.

(3) Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga djeluje pri Zavodu, koji za njega obavlja stručne i administrativne poslove.

IV. JAVNE GOVORNE USLUGE

Posebne obveze davatelja javnih govornih
usluga (operatora)

Članak 12.

(1) Operator stječe pravo obavljanja javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži na temelju odluke o davanju koncesije koju donosi Zavod i sklopljenog ugovora o koncesiji.

(2) Davatelji javnih govornih usluga, na području svoje koncesije, moraju:

1. osigurati povezivanje s drugim telekomunikacijskim mrežama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu iz mreža i prema tim mrežama, prema međunarodnim normama,

2. sklopiti pisani ugovor s pretplatnikom ili drugim davateljem telekomunikacijskih usluga o priključenju na svoju mrežu,

3. korisnicima svojih usluga besplatno i na prikladan način učiniti dostupnim kratak i pregledan sažetak cjenika iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona,

4. automatski bilježiti podatke o uslugama koje su obavili za svoje korisnike usluga radi obračuna usluga i omogućiti im uvid u te podatke, na njihov zahtjev,

5. na zahtjev ministra ili Zavoda u primjerenom roku dostaviti podatke o poslovanju, o mreži i o prometu, uključujući i povjerljive podatke, ako ih davatelj telekomunikacijskih usluga vodi kao povjerljive.

(3) Davatelj javnih govornih usluga koji prigodom prijenosa telekomunikacijskog priopćenja na propisan način, u skladu s pravilnikom iz članka 14. ovoga Zakona i na dopušten način sazna sadržaj priopćenja koji vrijeđa dostojanstvo i čast osobe i javni moral, ili smjera protiv sigurnosti i obrane Republike Hrvatske i sigurnosti života ljudi, ne smije prenositi takvo telekomunikacijsko priopćenje.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način, u skladu s ugovorom o koncesiji, i na davatelje drugih telekomunikacijskih usluga.

Funkcioniranje i održavanje sustava za obavljanje javnih govornih usluga

Članak 13.

(1) Davatelji javnih govornih usluga moraju osigurati ispravno i nesmetano funkcioniranje svojeg sustava i moraju osigurati pružanje telekomunikacijskih usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i tehničkim uvjetima i normama iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Davatelji javnih govornih usluga moraju održavati svoj sustav u ispravnom stanju, te moraju pravodobno poduzimati mjere za otklanjanje smetnji i nedostataka u svojem sustavu.

(3) Davatelji javnih govornih usluga moraju bez nepotrebnog odgađanja izvijestiti Zavod o nastalom potpunom prekidu na bilo kojoj međunarodnoj ili međumjesnoj telekomunikacijskoj vezi.

Pravilnik o govornim uslugama

Članak 14.

(1) Davatelj javnih govornih usluga mora usluge obavljati na način, u rokovima i po postupku određenim ovim Zakonom, Pravilnikom o općim uvjetima za obavljanje javnih govornih usluga (u daljnjem tekstu: Pravilnik o govornim uslugama), te u skladu sa zakonima i drugim propisima.

(2) Pravilnikom o govornim uslugama utvrđuju se uvjeti, rokovi, način i postupak obavljanja usluga.

(3) Pravilnik o govornim uslugama donosi ministar na prijedlog Zavoda.

Cijene za javne govorne usluge

Članak 15.

(1) Načela cjenovnog sustava za određivanje cijena javnih govornih usluga u unutarnjem i međunarodnom prometu u vrijeme slabog i jakog prometa, kao i u dane vikenda i blagdana, propisuje ravnatelj Zavoda.

(2) Svaki davatelj javnih govornih usluga sa znatnijom tržišnom snagom prema članku 32. ovoga Zakona donosi i na prikladan način objavljuje jedinstveni cjenik javnih govornih usluga za cijelo područje na kojem pruža te usluge uz suglasnost Zavoda.

(3) Radi ostvarenja gospodarskih ili promidžbenih ciljeva davatelji javnih govornih usluga iz stavka 2. ovoga članka mogu pojedine usluge pružati i po nižim cijenama od cijena utvrđenih cjenikom iz stavka 2. ovoga članka, što se mora na prikladan način obznaniti korisnicima usluga.

Tajnost priopćenja

Članak 16.

(1) Davatelj javnih govornih usluga, prigodom obavljanja usluga, mora osigurati tajnost telekomunikacijskih priopćenja.

(2) Zaposlenicima davatelja usluga iz stavka 1. ovoga članka zabranjeno je:

1. neovlašteno doznati sadržaj telekomunikacijskih priopćenja,

2. neovlaštenim osobama priopćiti bilo kakve podatke koji su u svezi s telekomunikacijskim priopćenjem,

3. neovlaštenim osobama omogućiti ili pomoći u izvršenju neke od radnji iz točke 1. i 2. ovoga stavka.

(3) Zabrana iz stavka 2. točke 2. ovoga članka odnosi se na zaposlenike i nakon prestanka rada kod davatelja usluga.

(4) Odredbe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na davatelje drugih telekomunikacijskih usluga i na njihove zaposlenike.

Imenik pretplatnika

Članak 17.

(1) Davatelji javnih govornih usluga moraju, najmanje jedanput u dvije godine, izdati imenik pretplatnika u kojem su odvojeno uvršteni pretplatnici građani, te poslovni i ostali pretplatnici.

(2) Davatelji javnih govornih usluga moraju obavljati uslugu informacije o brojevima svojih pretplatnika, a pretplatnik ima pravo da se njegov pozivni broj ne objavljuje.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način i na davatelje drugih telekomunikacijskih usluga, o čemu ravnatelj Zavoda može donijeti poseban propis ovisno o vrsti usluga.

Pretplatnički odnosi

Članak 18.

(1) Osim ako nije drukčije određeno ugovorom o koncesiji, davatelji javnih govornih usluga moraju, na zahtjev pravne ili fizičke osobe, koji mora biti podnesen na propisanom obrascu, priključiti pretplatničku terminalnu opremu na svoj sustav ako za to postoje tehničke mogućnosti, i to odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana očitovanja iz stavka 2. ovoga članka, pod uvjetom da je tim očitovanjem udovoljeno zahtjevu.

(2) Zahtjev za priključenje pretplatničke terminalne opreme podnosi se na propisanom obrascu, a davatelj usluga mora se očitovati o zahtjevu odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva, osim ako nije drugačije određeno u ugovoru o koncesiji davatelja usluga.

(3) Pod pojmom pretplatničke terminalne opreme, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se i telekomunikacijski kapaciteti pravnih i fizičkih osoba kad se priključuju na javne telekomunikacije.

(4) Davatelji javnih govornih usluga moraju voditi popis zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Neprihvaćanje zahtjeva davatelji javnih govornih usluga moraju obrazložiti uz obvezno navođenje krajnjeg roka kad će zahtjev biti prihvaćen.

(6) Pretplatnički odnos smatra se zasnovanim kad davatelj usluga prihvati zahtjev očitovanjem iz stavka 2. ovoga članka.

(7) Prava i obveze iz pretplatničkog odnosa počinju teći kad davatelj usluga priključi pretplatničku terminalnu opremu na svoj sustav.

(8) Pretplatnički odnos može se prenijeti na drugu pravnu ili fizičku osobu ako novi pretplatnik nastavlja upotrebljavati postojeću pretplatničku terminalnu opremu putem istog priključka uz promjenu imena u naslovu pretplatnika o čemu je preplatnik dužan obavijestiti davatelja usluga.

(9) Pretplatnički odnos može se raskinuti ako pretplatnik odbije izvršiti svoju obvezu glede ispravnosti pretplatničke terminalne opreme ili dugovanja za pruženu uslugu, ako ne zatraži ponovno uključenje pretplatničke terminalne opreme koja je privremeno isključena na njegov zahtjev, ako pretplatnik iseli iz stambenog ili poslovnog prostora i pretplatničku terminalnu opremu ostavi na uporabu novom korisniku tog prostora ili na pisani zahtjev pretplatnika.

(10) U slučaju smrti pretplatnika ili prestanka postojanja pravne osobe koja je bila pretplatnik, nasljednik ili pravni sljednik mora zatražiti promjenu imena u naslovu pretplatnika u smislu odredbe iz stavka 8. ovoga članka ili zatražiti da se pretplatnička terminalna oprema isključi iz mreže.

(11) Zasnivanje i raskidanje pretplatničkog odnosa obavlja se na način i po postupku koji su utvrđeni pravilnikom iz članka 14. ovoga Zakona.

(12) U slučaju kad zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije prihvaćen u smislu odredbe iz stavka 5. ovoga članka, davatelj usluga mora, na zahtjev pravne ili fizičke osobe, ponuditi posebno tehničko rješenje za priključak pretplatničke terminalne opreme uz naknadu stvarnih troškova. Zahtjev za priključenje može se odbiti i zbog toga što, prema razboritom mišljenju davatelja usluga, podnositelj zahtjeva neće biti u mogućnosti podmiriti svoja dugovanja za pružene usluge. Ako podnositelj zahtjeva pruži odgovarajuće osiguranje za plaćanje usluga kao što je, na primjer, uplata odgovarajućeg pologa, davatelj usluga mora prihvatiti zahtjev za priključenje.

(13) Pretplatnik mora osigurati održavanje pretplatničke terminalne opreme u ispravnom stanju i da se uporabom te opreme ne stvaraju smetnje u funkcioniranju telekomunikacijske mreže na koju je priključena.

(14) Davatelji javnih govornih usluga moraju na zahtjev pretplatnika obaviti premještaj pretplatničke priključne točke na istoj adresi ili preseljenje na drugu adresu, ako za to postoje tehničke mogućnosti.

(15) Davatelji javnih govornih usluga moraju na zahtjev pretplatnika na određeno vrijeme isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz telekomunikacijske mreže ili, sukladno tehničkim mogućnostima, ograničiti tj. onemogućiti odlazne pozive u cijelosti ili samo za određene prometne slučajeve ili prema određenim službama.

(16) Davatelji javnih govornih usluga imaju ovlast obaviti izravan pregled ispravnosti pretplatničke terminalne opreme osim pretplatničke terminalne opreme vojske, policije, diplomacije, te financijske policije i carine.

(17) Davatelji javnih govornih usluga imaju ovlast privremeno isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz telekomunikacijske mreže u slučaju neispravnosti te opreme i/ili ako pretplatnik odbije omogućiti izravan pregled te opreme, a postoji osnovana sumnja da je neispravna, te u slučaju obavljanja radova u mreži, kad se ne može izbjeći privremeno isključenje, kao i u slučaju kad pretplatnik ne podmiri dugovanje za obavljene telekomunikacijske usluge, a nije podnio prigovor iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona.

(18) Premještaj, preseljenje, pregled i privremeno isključenje pretplatničke terminalne opreme ili priključne točke te raskid pretplatničkog odnosa obavlja se na način i po postupku koji su utvrđeni pravilnikom iz članka 14. ovoga Zakona.

(19) Davatelj javnih govornih usluga određuje izgled i sadržaj obrasca iz stavka 2. ovoga članka.

(20) Odredbe stavka 1., 7., 8., 9., 10., 13., 14., 15., 16. i 17. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na davatelje drugih telekomunikacijskih usluga i korisnike njihovih usluga.

Prigovor i traženje naknade

Članak 19.

(1) Korisnik javnih govornih usluga može davatelju usluge podnijeti prigovor na iznos kojim je zadužen za obavljanje javne govorne usluge, te prigovor na kakvoću obavljene usluge. Prigovor se podnosi u pisanom obliku.

(2) Pretplatnik koji je podnio davatelju usluge prigovor na iznos kojim je zadužen za obavljene javne govorne usluge plaća, do rješenja prigovora, najmanje prosječni iznos kojim je bio zadužen u razdoblju od tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi prigovor.

(3) Korisnik javne govorne usluge, koji je podnio davatelju usluga prigovor na kakvoću obavljene usluge može tražiti naknadu štete od davatelja usluge u iznosu do 2.000,00 kuna, ako je kakvoća obavljene usluge manja od kakvoće propisane pravilnikom iz članka 14. stavak 1. ovoga Zakona.

(4) U slučaju spora oko iznosa zaduženja iz stavka 2. ovoga članka ili oko iznosa naknade štete iz stavka 3. ovoga članka, pretplatnik ili korisnik ili davatelj javne govorne usluge mora, prije podnošenja tužbe mjerodavnom sudu, zatražiti da se sporna pitanja razriješe pred Telekomunikacijskim vijećem korisnika usluga.

(5) Davatelj usluga nije obvezan platiti naknadu štete iz stavka 3. ovoga članka ako je kakvoća obavljene usluge manja od propisane zbog stvarnih uzroka koji se nisu mogli predvidjeti ni izbjeći ili otkloniti (viša sila).

(6) Postupak za rješavanje prigovora iz stavka 1., te tražbina iz stavka 3. ovoga članka, kao i rok zastare tražbine uređuju se pravilnikom iz članka 14. stavak 1. ovoga Zakona.

V. OSNOVNE TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE

Opseg osnovnih telekomunikacijskih usluga

Članak 20.

(1) Osnovne telekomunikacijske usluge su najmanji opseg telekomunikacijskih usluga određene kakvoće, koje su dostupne svim korisnicima u Republici Hrvatskoj nezavisno o tome gdje se oni nalaze i po pristupačnoj cijeni. Operatori koji imaju koncesiju mogu steći pravo obavljanja osnovnih telekomunikacijskih usluga odnosno tim se operatorima može nametnuti obveza obavljanja osnovnih telekomunikacijskih usluga sukladno odredbama članka 23. ovoga Zakona.

(2) Osnovne telekomunikacijske usluge obuhvaćaju sljedeće:

1. pristup javnoj govornoj usluzi putem priključka na nepokretnu mrežu, putem kojeg se može upotrijebiti i telefax i modem, uključujući i telekomunikacijski prijenos podataka brzinama prijenosa ostvarivim pomoću vodova (kanala) za prijenos javne govorne usluge,

2. besplatan i nesmetan poziv radi pristupa službama u slučaju opasnosti, uključujući i identifikaciju mjesta na kojem se nalazi pozivatelj, primjereno stvarnim mogućnostima pozivanja u slučaju opasnosti,

3. pristup službi obavijesti (informacija),

4. pristup popisu sudionika javne govorne usluge,

5. postavljanje dovoljnog broja javnih telefonskih govornica na javnim i u svako doba dostupnim mjestima.

(3) Ministar može, na prijedlog Zavoda i uz pribavljeno mišljenje ministarstva mjerodavnog za gospodarstvo, propisom odrediti i druge telekomunikacijske usluge osnovnim telekomunikacijskim uslugama, ako su one već rasprostranjene i od značenja za sudjelovanje u društvenom i gospodarskom životu.

(4) Razinu kakvoće i cijenu iz stavka 1. ovoga članka propisuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra uz pribavljeno mišljenje ministarstva mjerodavnog za gospodarstvo i Zavoda.

Osiguranje kakvoće pružanja osnovnih telekomunikacijskih usluga

Članak 21.

Ako osnovna telekomunikacijska usluga iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona:

1. nije prikladno i na odgovarajući način pružena, ili

2. kad postoji sumnja da se neće osigurati takvo pružanje usluge,

operator koji posluje na relevantnom tržištu usluga koje je odredio Zavod za određenu telekomunikacijsku uslugu za koju je potrebna koncesija dužan je pridonositi pružanju osnovnih usluga na način sukladan ugovoru o koncesiji za obavljanje djelatnosti prema odredbama iz članka 23. i 24. ovoga Zakona.

Posebne obveze davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga

Članak 22.

(1) Davatelji osnovnih usluga, na području svoje koncesije, moraju:

1. omogućiti svim korisnicima usluga priključak na svoju mrežu i uporabu te mreže pod jednakim i nediskriminirajućim uvjetima,

2. voditi posebno računovodstvo koje omogućuje odvojen obračun rezultata poslovanja u svezi s obavljanjem osnovnih telekomunikacijskih usluga od rezultata poslovanja u svezi s obavljanjem drugih telekomunikacijskih usluga ili druge djelatnosti, te obaviti godišnju reviziju računovodstvenih iskaza.

(2) Davatelj usluga mora poštovati načelo jednakosti prema korisnicima usluga glede dostupnosti telekomunikacijskih usluga i cijena usluga, te mora osigurati raspoloživost i stalno prilagođavanje usluga novim tehnologijama i potrebama korisnika usluga.

(3) Ako je davatelj osnovnih telekomunikacijskih usluga prisiljen, zbog više sile, privremeno ukinuti ili ograničiti određen broj ili vrstu usluga, o tome mora odmah, bez odgađanja, po mogućnosti unaprijed, pisano izvijestiti Ministarstvo, Zavod i korisnike usluga na prikladan način, putem javnih glasila.

(4) Ministarstvo, na prijedlog Zavoda, u slučaju kad nastupe ograničenja iz stavka 4. ovoga članka, određuje korisnike koji imaju prednost u korištenju uslugama.

Obveza pružanja osnovnih
telekomunikacijskih usluga

Članak 23.

(1) Zavod objavljuje u "Narodnim novinama" popis na kojim se relevantnim tržištima usluga osnovna telekomunikacijska usluga ne obavlja na prikladan i odgovarajući način odnosno da postoji sumnja da će se takva usluga pružiti, pod uvjetom da operator u roku od mjesec dana od prijama obavijesti Zavoda o namjeri objave popisa, ne izjavi pisanim putem da je spreman u potpunosti obavljati navedene usluge.

(2) Ako na relevantnom tržištu iz stavka 1. ovoga članka postoji više operatora Zavod može na obavljanje osnovne telekomunikacijske usluge obvezati jednog ili više operatora ili na temelju prikupljenih ponuda po oglasu objavljenom u "Narodnim novinama" obavljanje tih usluga povjeriti ponuditelju koji uz ispunjavanje ostalih uvjeta nudi najnižu cijenu.

Fond za osnovne telekomunikacijske usluge

Članak 24.

(1) Ako postoji više davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga ministar može, na prijedlog Zavoda, pri Zavodu osnovati Fond za osnovne telekomunikacijske usluge (u daljnjem tekstu: Fond).

(2) Sredstvima Fonda podmiruju se troškovi davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga u protekloj kalendarskoj godini, koji se nisu mogli izbjeći ili smanjiti unatoč dobrom gospodarenju u poslovanju i koji se mogu provjeriti i dokazati, te troškovi upravljanja Fondom. Sredstvima Fonda ne mogu se nadoknađivati troškovi nastali u poslovanju davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga koji ima na relevantnom tržištu osnovnih telekomunikacijskih usluga koje je odredio ravnatelj Zavoda, glede ukupnog prihoda, udio veći od 80%.

(3) Fond ostvaruje sredstva od doprinosa davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga i davatelja tržišnih telekomunikacijskih usluga iz članka 12., 20., 25. i 26. ovoga Zakona, koji su ostvarili godišnji prihod od tih usluga veći od 100 milijuna kuna. Iznos doprinosa je razmjeran prihodu davatelja usluga prema prihodu svih davatelja usluga, koji su obvezni uplaćivati u Fond.

(4) Davatelj osnovnih telekomunikacijskih usluga zahtjevu za podmirenje troškova sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka dužan je priložiti dokaze koji potvrđuju utemeljenost zahtjeva. Zavod je dužan sam ili putem ovlaštenog revizora obaviti uvid u računovodstvene knjige podnositelja zahtjeva, i obaviti usporedbu s poslovanjem drugih davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga.

(5) Ministar, na prijedlog Zavoda, pravilnikom propisuje način i postupak podnošenja i rješavanja zahtjeva, određivanje visine naknade, upravljanje Fondom i druga potrebna pitanja.

(6) Zavod objavljuje godišnje izvješće o priljevu i utrošku sredstava Fonda, te radu Fonda.

VI. TRŽIŠNE TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE

Tržišne telekomunikacijske usluge
u nepokretnoj mreži

Članak 25.

(1) Tržišne telekomunikacijske usluge u nepokretnoj mreži obuhvaćaju:

1. prijenos zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugo telekomunikacijskim kapacitetima u nepokretnoj mreži, bez prijenosa govora u realnom vremenu,

2. davanje u najam telekomunikacijskih vodova,

3. priključenje pretplatničke terminalne opreme na telekomunikacijsku mrežu u svezi s uslugama iz točke 1. i 2. ovoga stavka,

4. druge telekomunikacijske usluge u svezi s uslugama iz točke 1., 2. i 3. ovoga stavka, koje su utvrđene ugovorom o koncesiji.

(2) Pravo obavljanja tržišnih telekomunikacijskih usluga stječe se na temelju odluke o davanju koncesije koju donosi Zavod i sklopljenog ugovora o koncesiji.

Tržišne telekomunikacijske usluge s uporabom radiofrekvencijskog spektra

Članak 26.

(1) Tržišne telekomunikacijske usluge za koje je nužna uporaba radiofrekvencijskog spektra obuhvaćaju:

1. prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugo telekomunikacijskim kapacitetima u pokretnoj mreži i putem satelita u pokretnoj i nepokretnoj satelitskoj službi,

2. priključenje pretplatničke terminalne opreme na telekomunikacijsku mrežu u svezi s uslugama iz točke 1. ovoga stavka,

3. druge telekomunikacijske usluge u svezi s uslugama iz točke 1. i 2. ovoga stavka, koje su utvrđene ugovorom o koncesiji.

(2) Pravo obavljanja tržišnih telekomunikacijskih usluga za koje je nužna uporaba radiofrekvencijskog spektra stječe se na temelju odluke o davanju koncesije, koju donosi Zavod i sklopljenog ugovora o koncesiji.

(3) Davatelj usluga koji obavlja usluge iz stavka 1. ovoga članka mora voditi posebno računovodstvo, koje omogućuje odvojen obračun rezultata poslovanja u svezi s obavljanjem tih usluga od rezultata poslovanja u svezi s obavljanjem drugih telekomunikacijskih usluga ili druge djelatnosti, te obaviti godišnju reviziju računovodstvenih iskaza.

Ostale tržišne telekomunikacijske usluge

Članak 27.

(1) Ostale tržišne telekomunikacijske usluge obuhvaćaju:

1. prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugo terminalnom opremom koja je priključena na telekomunikacijsku mrežu drugih davatelja usluga,

2. iznajmljivanje i prodaju telekomunikacijske opreme, te, za račun drugih, postavljanje i održavanje telekomunikacijskih objekata, instalacija i opreme, kao i projektiranje i obavljanje nadzora prema posebnom zakonu kojim su uređena pitanja gradnje gra-
đevina u svezi s gradnjom i postavljanjem telekomunikacijskih objekata, instalacija i opreme, te dokazivanje kakvoće izvedenih radova za telekomunikacijski dio telekomunikacijske građevine iz članka 6. stavka 8. ovoga Zakona i za obavljanje tehničkog pregleda iz članka 91. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Ostale tržišne telekomunikacijske usluge iz stavka 1. ovoga članka mogu se obavljati na temelju pisane prijave iz članka 29. stavak 2. ovoga Zakona.

(3) Prijava iz stavka 2. ovoga članka nije potrebna za jednostavnu daljnju prodaju (preprodaju) usluga iz stavka 1. točke 1. ovoga članka u unutarnjem i međunarodnom prometu.

Cijene tržišnih telekomunikacijskih usluga

Članak 28.

(1) Za obavljenu uslugu korisnik usluga plaća cijenu usluge prema cjeniku usluga davatelja usluga.

(2) Davatelj usluga može s pojedinim korisnicima usluga ugovarati i nižu cijenu pojedinih usluga od cijene utvrđene cjenikom usluga u skladu s načelom nediskriminacije.

(3) Davatelj usluga redovito i na pristupačan način izvješćuje korisnike usluga o novim uslugama, načinu i uvjetima pod kojima se korisnici mogu koristiti uslugama, te o cijenama usluga.

(4) Cijene usluga koje pruža samo jedan davatelj usluga na tržištu odobrava Zavod nakon pribavljenog mišljenja Ministarstva i ministarstva mjerodavnog za gospodarstvo.

VII. KONCESIJA I PRIJAVA ZA OBAVLJANJE TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA I DRUGIH TELEKOMUNIKACIJSKIH DJELATNOSTI

Pravo na obavljanje telekomunikacijskih usluga i drugih telekomunikacijskih djelatnosti

Članak 29.

(1) Pravo obavljanja telekomunikacijskih usluga stječe se na temelju koncesije sukladno odredbama ovoga Zakona. Tko obavlja telekomunikacijske usluge iz članka 12., 20., 25. i 26. ovoga Zakona i tko distribuira radijske i televizijske programe putem kabelske televizije prema odredbi iz članka 87. ovoga Zakona, mora samostalno raspolagati potrebnim kapitalom, te pretežitim dijelom potrebne infrastrukture, objekata, instalacija i opreme i poslovnog prostora što uključuje samostalno raspolaganje na temelju ugovora o najmu, te imati koncesiju Zavoda, ovisno o vrsti usluge, i sa Zavodom sklopljen ugovor o koncesiji, tj. obavljanju djelatnosti.

(2) Pravo obavljanja telekomunikacijskih usluga iz članka 27. ovoga Zakona, ili drugih djelatnosti javnih telekomunikacija manjeg tehničkog i gospodarskog značenja predviđenih pravilnikom iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona, stječe se podnošenjem pisane prijave Zavodu, unaprijed, barem 60 dana prije početka rada, u kojoj se mora podrobno opisati poslovni prostor i potrebna oprema, te vrsta i opseg usluga ili djelatnosti. Zavod može zabraniti obavljanje djelatnosti i usluga iz navedene prijave ako obavljanje te djelatnosti ili usluga nije u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(3) Područje koncesije za obavljanje usluga i djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka može biti na državnoj razini, regionalnoj razini od dvije do pet susjednih županija i na lokalnoj razini, tj. razini općine, grada ili županije.

(4) Iznimno od odredbe iz stavka 3. ovoga članka područje koncesije za kabelsku televiziju može biti i na razini dijela grada, općine, naselja ili dijela naselja.

(5) Osim za obavljanje usluga i djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, Zavod može na zahtjev, iznimno, dati koncesiju i za reemitiranje radijskih i televizijskih programa drugih, putem repetirora na ograničenim manjim ruralnim i drugim područjima, gdje nije izgrađena kabelska televizija, ako za to postoji javni interes i ako se tim ne stvaraju smetnje u radu radijskih postaja čiji je rad usklađen na domaćoj i međunarodnoj razini.

(6) Za koncesiju iz stavka 1., za prijavu iz stavka 2. i za koncesiju iz stavka 5. ovoga članka, te za koncesiju iz članka 75. stavka 1., za ovlast iz članka 6. stavka 5. i za ovlast iz članka 91. stavka 3., te za privremeno odobrenje iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona plaća se naknada u visini i na način propisan, ovisno o vrsti djelatnosti, razini i veličini područja na kojem se obavlja djelatnost, pravilnikom kojeg donosi ministar na prijedlog Zavoda. Ova naknada plaća se u korist proračuna Republike Hrvatske.

Davanje koncesije za obavljanje telekomunikacijskih usluga i drugih telekomunikacijskih djelatnosti

Članak 30.

(1) Odluku o davanju koncesija za obavljanje telekomunikacijskih usluga iz članka 12., 25. i 26. ovoga Zakona, za reemitiranje programa iz članka 29. stavka 5. ovoga Zakona i za obavljanje djelatnosti kabelske televizije iz članka 87. ovoga Zakona donosi Zavod.

(2) Koncesije iz stavka 1. ovoga članka može dobiti trgovačko društvo koje pruži uvjerljive dokaze da može u primjereno određenom roku ispuniti uvjete propisane ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju njega, kao i uvjete propisane posebnim propisima koji se primjenjuju na trgovačka društva, te ako pruži jamstva da će pružati usluge i obavljati djelatnost u skladu s propisima, poglavito u skladu s ovim Zakonom i propisima o radu i o zaštiti na radu.

(3) Koncesije iz stavka 1. ovoga članka daju se na razdoblje koje ne može biti dulje od 30 godina. Vrijeme trajanja koncesije Zavod određuje ovisno o vrsti i složenosti usluge, te području obavljanja djelatnosti. Davateljima usluge iste vrste i značenja, te približno jednakog područja obavljanja djelatnosti, u pravilu, koncesija se daje na isto vrijeme trajanja. Koncesija se može, na zahtjev koncesionara obnoviti prije isteka roka trajanja, za sljedeće razdoblje, ako je pružao usluge i obavljao djelatnost u skladu s propisima i ugovorom o koncesiji.

(4) Odluka o davanju koncesije može sadržavati i dodatne odredbe o posebnim uvjetima i rokovima, kao i obvezama koje služe za najbolje moguće ostvarenje ciljeva i odredaba ovoga Zakona i relevantnih propisa Europske zajednice. Tu spadaju odredbe o početku obavljanja djelatnosti, opsegu i kakvoći usluga i o suradnji s drugim davateljima usluga. Te se odredbe moraju ravnati prema relevantnim propisima Europske zajednice, a moraju sadržavati poglavito:

­ opis usluga koje će se obavljati,

­ zemljopisno područje na kojem se usluge mogu obavljati,

­ obujam, svojstvo i razinu kvarova odnosno vremena popravka,

­ odredbe o objavi cijena,

­ odredbe o rješavanju pitanja prednosti ili diskriminacije,

­ odredbe o nadzoru cijena,

­ odredbe o načinu obračuna i o reviziji,

­ odredbe o mogućem prekidu pružanja usluga,

­ prava u svezi s kapitalom, povezivanju s drugim mrežama i odgovornost koncesionara.

(5) Ministar na prijedlog Zavoda donosi pravilnik o koncesijama za obavljanje usluga u javnim telekomunikacijama kojim propisuje načela za određivanje trajanja koncesije, posebne uvjete glede cijene i kakvoće usluga, pristupa korisnika uslugama i raspoloživosti telekomunikacijskih sustava, kao i glede kakvoće i strukture programa, te načina i uvjeta za zajedničku uporabu istih odašiljača ili istih kanala za emitiranje radijskog ili televizijskog programa (time-sharing), i načina i uvjeta za emitiranje ili distribuciju radijskog ili televizijskog programa drugog koncesionara, proizvođača programa ili autora programa.

(6) Dok nije protivno međunarodnim obvezama, Zavod može uskratiti koncesiju trgovačkom društvu osnovanom prema stranim propisima, ako nije zajamčeno pravo uzajamnosti.

(7) Koncesija za obavljanje usluga iz članka 26. ovoga Zakona na određenom području daje se nakon provedenog postupka javnog prikupljanja ponuda ili postupka javnog natjecanja. Koncesija za obavljanje usluga ili djelatnosti iz članka 12. i 25., 29. stavka 5. i članka 87. ovoga Zakona na određenom području daje se u postupku povodom zahtjeva zainteresiranoga trgovačkog društva.

(8) Odluku o raspisivanju javnog natječaja ili javnog prikupljanja ponuda iz stavka 7. ovoga članka donosi Zavod uz suglasnost ministra.

(9) Postupak javnog prikupljanja ponuda i postupak javnog natjecanja propisuje Zavod uz suglasnost ministra.

(10) Za sudjelovanje u postupku iz stavka 7. ovoga članka i u postupku iz članka 76. stavka 2. ovoga Zakona i za dostavu natječajne dokumentacije, te za podnošenje zahtjeva iz stavka 7. ovoga članka i za podnošenje pisane prijave o obavljanju djelatnosti iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona plaća se propisana naknada u korist proračuna Republike Hrvatske. Visinu naknade i način plaćanja, na prijedlog Zavoda, propisuje ministar.

(11) Trgovačko društvo iz stavka 2. ovoga članka može početi s pružanjem usluga i obavljanjem djelatnosti nakon što se u određenom roku, tehničkim pregledom, na zahtjev društva, utvrdi da je ispunilo propisane uvjete i nakon što sklopi sa Zavodom ugovor o koncesiji. Zavod će sklopiti ugovor o koncesiji pod jednakim bitnim uvjetima sa svim trgovačkim društvima koja su dobila koncesiju za obavljanje istih, odnosno sličnih telekomunikacijskih usluga ili drugih telekomunikacijskih djelatnosti. Ako se na zahtjev društva i u primjereno produljenom roku utvrdi da rečeni uvjeti nisu ispunjeni ili ako društvo nije u tom roku ni podnijelo zahtjev za obavljanje tehničkog pregleda, Zavod će rješenjem oduzeti koncesiju, a trgovačko društvo nema pravo na odštetu.

(12) Tehnički pregled iz stavka 11. ovoga članka i tehnički pregled iz članka 76. stavka 6. ovoga Zakona obavlja Zavod. Troškove za obavljanje tehničkog pregleda plaća podnositelj zahtjeva, prema stvarnim troškovima povjerenstva koje obavlja taj pregled.

(13) Zavod može donijeti rješenje o oduzimanju koncesije, na određeno vrijeme ili trajno ako se utvrdi:

1. da je koncesija dobivena na temelju netočno iskazanih podataka važnih za donošenje odluke o davanju koncesije,

2. da koncesionar pruža usluge i obavlja djelatnost, namjerno i opetovano, i nakon trećeg upozorenja Zavoda ili mjerodavnog nadzornika, suprotno propisima, odluci o davanju koncesije, te ugovoru o koncesiji,

3. da koncesionar i nakon primljene opomene nije u određenom roku platio naknadu za koncesiju.

(14) Koncesija prestaje i:

1. istekom vremena na koje je dana, osim u slučaju obnove koncesije za sljedeće razdoblje sukladno odredbi stavka 3. ovoga članka,

2. ako se koncesionar odrekne koncesije,

3. prestankom pravne osobe, ako pravni sljednik nije zatražio prijenos koncesije,

4. ako je koncesionaru pravomoćnom odlukom suda ili mjerodavnog tijela uprave zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju je koncesija dodijeljena,

5. sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji.

(15) Danom konačnosti rješenja o oduzimanju koncesije (stavak 13.) i prestankom koncesije (stavak 14.) prestaje važiti ugovor o koncesiji.

(16) Nakon što su ispunjeni uvjeti iz stavka 11. ovoga članka koncesionar može koncesiju, uz suglasnost Zavoda, prenijeti na drugu pravnu osobu, zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinut nastavak obavljanja djelatnosti, ili se može promijeniti sudjelovanje u kapitalu tvrtke koncesionara, u skladu s odredbama ovoga Zakona. Prije početka obavljanja djelatnosti novi koncesionar mora sklopiti ugovor o koncesiji sa Zavodom.

VIII. TRŽIŠNO NATJECANJE

Ciljevi regulacije

Članak 31.

(1) Zavod će:

1. osigurati djelotvorno natjecanje na telekomunikacijskom tržištu s jednakim mogućnostima za uspjeh,

2. promicati pristup tržištu novim davateljima usluga,

3. onemogućiti zloporabu nadmoćnog položaja na tržištu i spriječiti zloporabe,

4. osigurati poštovanje načela otvorenog pristupa mreži (ONP-Open Network Provision) koja se primjenjuju u Europskoj zajednici,

5. promicati primjenu pravila natjecanja Europske zajednice specifična za područje telekomunikacija u skladu s ovim i drugim hrvatskim zakonima i

6. arbitrirati u sporovima između davatelja usluga međusobno, a putem Telekomunikacijskog vijeća korisnika usluga i između davatelja usluga i korisnika usluga.

(2) Zavod će prigodom izvršavanja zadataka iz stavka 1. ovoga članka surađivati s tijelom državne uprave ili javnom ustanovom mjerodavnom za provedbu posebnog zakona kojim su uređena pitanja zaštite tržišnog natjecanja, poglavito kad se odredbe toga zakona primjenjuju na pravne i fizičke osobe koje pružaju telekomunikacijske usluge i obavljaju drugu djelatnost telekomunikacija.

Tvrtka sa znatnijom tržišnom snagom

Članak 32.

(1) Davatelj ili korisnik telekomunikacijskih usluga, ima znatniju tržišnu snagu na stvarno i prostorno relevantnom tržištu:

­ ako nije izložen znatnijoj ili nikakvoj konkurenciji i

­ ako ima nadmoćan položaj na tržištu prema ostalim sudionicima zbog svoje sposobnosti da utječe na tržišne uvjete, zbog veličine prihoda u odnosu na veličinu tržišta, te zbog nadzora nad pristupom krajnjim korisnicima, zbog pristupa financijskim izvorima ili zbog iskustva u ponudi proizvoda i usluga.

(2) Pretpostavlja se da je tvrtka iz stavka 1. ovoga članka ona koja ima na stvarno i prostorno relevantnom tržištu udio veći od 25% ukupnog prihoda od telekomunikacijskih usluga svih davatelja usluga na tom tržištu.

(3) Zavod može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev davatelja usluga, rješenjem utvrditi da davatelj usluga ima na određenom tržištu znatniju tržišnu snagu ako je njegov udio iz stavka 2. ovoga članka manji od 25%, a može utvrditi i da davatelj usluga nema znatniju tržišnu snagu mada je njegov udio veći od 25% uzimajući u obzir mjerila utvrđena u stavku 1. ovoga članka.

(4) Zavod jedanput godišnje u "Narodnim novinama" objavljuje popis davatelja usluga koji na određenom zemljopisnom području imaju znatniju tržišnu snagu uz obvezu da prije objave popisa od davatelja usluga zatraži prethodno očitovanje.

Otvoren pristup mreži i sučelja

Članak 33.

(1) Davatelj telekomunikacijskih usluga sa znatnijom tržišnom snagom, sukladno načelu nediskriminiranja, pružit će sudionicima na tržištu usluge pod usporedivim okolnostima, jednakim uvjetima i na istoj razini kakve pruža za vlastite potrebe ili za potrebe povezanih tvrtki.

(2) Davatelj usluga iz stavka 1. ovoga članka može ograničiti pristup mreži ako je to sukladno temeljnim zahtjevima koji proizlaze iz Smjernice Vijeća Europe o ostvarivanju unutarnjeg tržišta telekomunikacijskih usluga uvođenjem otvorenog pristupa mreži (u daljnjem tekstu: Smjernica EEC) u skladu s ovim i drugim hrvatskih zakonima. Zavod će na prikladan način upoznati sudionike na tržištu koji se od temeljnih zahtjeva primjenjuje kao osnova za ograničenje.

(3) Zavod može nametnuti pravila ponašanja ili zabraniti određena ponašanja davatelja usluga koji krše odredbe stavka 1. ovoga članka ili proglasiti ugovore ništavnima i staviti ih izvan snage u cjelini ili po dijelovima ako taj davatelj usluga zlorabi svoju znatniju tržišnu snagu. Prije nego se poduzme takva mjera, Zavod će zahtijevati od davatelja usluga kojeg se to tiče, da u primjerenom roku prestane sa zloporabama na koje je prigovor upućen.

(4) Zloporabom će se smatrati ako davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom omogućuje sebi i povezanim tvrtkama pristup interno ponuđenim uslugama ili uslugama koje nudi na tržištu uz povoljnije uvjete od uvjeta uz koje se tim uslugama mogu koristiti druge konkurentne tvrtke u okviru njihove ponude usluga. Može se osporiti postojanje navedene zloporabe, ako davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom podastre činjenice koje stvarno opravdavaju primjenu nepovoljnijih uvjeta, poglavito primjenu ograničenja u pristupu njegovim uslugama.

(5) Tvrtke sa znatnijom tržišnom snagom i tvrtke obvezne za pružanje osnovnih telekomunikacijskih usluga moraju ponuditi sučelja u skladu s načelima otvorenog pristupa mreži. Mogu ponuditi i druga sučelja kao dodatak.

(6) Ako u ponudi telekomunikacijskih usluga davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom ne udovolji standardima usvojenim od Europske zajednice ili Vijeća Europe kao obvezujućim, sukladno Smjernici EEC, a u skladu s ovim i drugim hrvatskih zakonima, Zavod se može koristiti ovlastima utvrđenim u stavku 3. ovoga članka.

Ograničenja i poseban pristup mreži

Članak 34.

(1) Operator može ograničiti pristup mreži i međusobno povezivanje samo zbog razloga temeljenih na osnovnim zahtjevima sukladno Smjernici EEC i ako ograničenje udovoljava i ostalim propisima Europske zajednice u skladu s ovim i drugim hrvatskih zakonima.

(2) Operator iz stavka 1. ovoga članka podastrijet će Zavodu dokaz da je uskrata ili ograničenje pristupa mreži ili međusobnog povezivanja u skladu s propisima.

(3) Mora se udovoljiti zahtjevu glede posebna pristupa mreži ako postoji tehnička mogućnost i ako podnositelj zahtjeva plaća troškove.

(4) Ministar će, na prijedlog Zavoda, propisati načine i uvjete za pristup mreži, uključujući međusobno povezivanje, sukladno pravilima koja se primjenjuju u Europskoj zajednici.

Obveza pregovaranja

Članak 35.

(1) Svaki operator telekomunikacijske mreže obvezan je načiniti ponudu drugim operatorima za međusobno povezivanje na njihov zahtjev. Sve zainteresirane strane obvezne su osigurati i unaprijediti komunikaciju između korisnika različitih telekomunikacijskih mreža.

(2) Ako se ne može postići dogovor o međusobnom povezivanju između operatora telekomunikacijskih mreža unutar šest tjedana od primitka zahtjeva, svaka strana uključena u međusobno povezivanje može se obratiti Zavodu.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Zavod će u roku od šest tjedana ili, iznimno, u roku od najviše deset tjedana nakon primitka podneska saslušati sudionike međusobnog povezivanja i odlučiti o načinu i uvjetima međusobnog povezivanja u skladu sa Smjernicom EEC, i donijeti odluku koja zamjenjuje ugovor između sudionika međusobnog povezivanja, u dijelu u kojem se ne slažu.

(4) Zavod ima pravo tražiti od tvrtki sa znatnijom tržišnom snagom da izrade listu standardnih ponuda međusobnog povezivanja za svoje mreže.

(5) Standardna ponuda međusobnog povezivanja sukladno stavku 4. ovoga članka i dogovor o međusobnom povezivanju sukladno stavku 2. ovoga članka podastrijet će se u pisanom obliku Zavodu, a Zavod će ih na prikladan način objaviti.

Minimalni zahtjevi za iznajmljene vodove

Članak 36.

Davatelji usluga iznajmljenih vodova sa znatnijom tržišnom snagom obvezani su, na tržištu na kojem dominiraju, javno istaknuti minimalnu ponudu vodova za iznajmljivanje s ujednačenim tehničkim značajkama sukladno određenoj smjernici Vijeća Europe za uvođenje otvorenog pristupa mreži za iznajmljene vodove. Da bi udovoljili tim zahtjevima, moraju odrediti opće uvjete poslovanja i troškovno usmjerene cijene.

Način pristupa mreži i način međusobnog
povezivanja

Članak 37.

(1) Operator telekomunikacijske mreže sa znatnijom tržišnom snagom koji nudi telekomunikacijske usluge, treba osigurati ostalim korisnicima pristup svojoj telekomunikacijskoj mreži ili nepovezanim dijelovima te mreže. Obveza za međusobnim povezivanjem neće se primijeniti ako operator predoči dokaze koji ukazuju da ta obveza nije prikladna u tom posebnom slučaju. Zavod će donijeti obvezujuću odluku o takvoj opravdanosti unutar šest tjedana i o tome je li opravdan dodatni tehnički ili gospodarski trošak za tražene usluge sa stajališta posebnih propisa o tržišnom natjecanju.

(2) Pristup mreži bit će odobren putem priključaka koji su općenito dostupni na tržištu (opći pristup mreži). Također može biti odobren pristup mreži putem posebnih priključaka (poseban pristup mreži) ako korisnik tako zahtijeva.

(3) Dogovori o pristupu mreži i međusobnom povezivanju moraju biti temeljeni na objektivnim kriterijima, te moraju biti razumljivi i moraju omogućiti nediskriminirajući pristup telekomunikacijskim mrežama operatora s jednakim mogućnostima, sukladno stavku 1. ovoga članka.

(4) Način, uvjeti i naknada (cijena) pristupa mreži i međusobnom povezivanju telekomunikacijskih mreža moraju biti isti koje operatori primjenjuju interno u svojim mrežama i prema svojim povezanim tvrtkama.

Opseg međusobnog povezivanja

Članak 38.

(1) Međusobno povezivanje obuhvaćat će najmanje ove usluge:

1. pristup mreži davatelja usluga sa znatnijom tržišnom snagom mreže novog davatelja usluga putem programiranog odabira mreže ili biranjem brojeva za izbor sukladno planu numeriranja,

2. prijenos podataka potrebnih za uspostavljanje sveze određenog priključka prema davatelju usluga s čijom je mrežom mreža međusobno povezana,

3. prespajanje poziva korisnicima drugog operatora s kojim se vrši međusobno povezivanje,

4. osiguranje podataka o obračunu u prikladnom obliku za davatelja usluga s čijom je mrežom mreža međusobno povezana.

(2) Pravilnikom iz članka 34. stavka 4. uzet će se u obzir zaštita djelotvornog tržišnog natjecanja, održavanje dosljedne kakvoće usluga i usklađenost s obvezujućim međunarodnim propisima. Ovim pravilnikom se mora odrediti minimalan opseg ponude nepovezanih elemenata mreže.

(3) U slučaju sporova Zavod će odlučiti o prikladnosti troškova i tehničkoj prikladnosti pristupa mreži i međusobnog povezivanja.

Uvjeti poslovanja i cijene

Članak 39.

(1) Koncesionar će iznijeti uvjete svojega poslovanja, opisati usluge koje nudi i pobliže odrediti cijene. Uvjeti poslovanja, opis usluga i cijene podastrijet će se Zavodu i objaviti u prikladnom obliku.

(2) Promjene uvjeta poslovanja i cijena objavit će se u prikladnom obliku najmanje dva mjeseca unaprijed od dana stupanja na snagu. Bilo koja promjena sadržaja ugovora ovlastit će drugu ugovornu stranu da raskine ugovor s koncesionarom unutar četiri tjedna od objavljivanja promjene.

(3) Svatko se može koristiti telekomunikacijskim uslugama poglavito osnovnim uslugama i poglavito ugovorenim uslugama usklađenim s uvjetima poslovanja i cijenama.

(4) Za uvjete poslovanja davatelja usluga sa znatnijom tržišnom snagom valja pribaviti odobrenje Zavoda za sljedeće telekomunikacijske usluge:

1. usluge prijenosa govora u realnom vremenu (u nepokretnoj i pokretnoj mreži) i

2. najam vodova.

(5) Ako davatelj usluga nema znatniju tržišnu snagu, uvjeti poslovanja i znatnije promjene tih uvjeta moraju se predočiti Zavodu prije početka pružanja usluga ili dana stupanja promjena na snagu. U slučaju usluga navedenih u stavku 4. točki 1. ovoga članka Zavod može osporiti uvjete poslovanja unutar osam tjedana ako su u suprotnosti s ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju njega.

(6) Ako je radi rješenja spora potrebno izmijeniti uvjete poslovanja, te se izmjene mogu utvrditi uz suglasnost Zavoda.

(7) Odobrenju Zavoda podložne su cijene sljedećih telekomunikacijskih usluga u slučajevima kad davatelj usluga ima znatniju tržišnu snagu:

1. javna govorna usluga i

2. iznajmljivanje vodova.

(8) Ako davatelj usluga nema znatniju tržišnu snagu, Zavodu se mora prijaviti cjenik, tj. tarifa usluga prije njihove primjene. Cijene za usluge prijenosa govora u realnom vremenu putem pokretne mreže također se moraju prijaviti Zavodu. Cijene koje nisu podložne odobrenju navest će se uzimajući u obzir važne troškove i zahtjeve koje treba ispuniti. Cijene moraju biti ujednačene unutar cjenovnog područja. Zabranjeno je subvencioniranje između cjenovnih područja.

(9) Nakon što je isteklo odobrenje, sljedeća odobrenja za cijene nužna su samo ako je potrebna stalna prilagodba strukture cijena. Namjeravane promjene prijavit će se Zavodu najmanje osam tjedana prije stupanja promjena na snagu. Odobravajući cijene telekomunikacijskih usluga Zavod može odrediti najvišu razinu cijena.

(10) Za objavljivanje uvjeta poslovanja i određivanja cijena davatelja usluga sa znatnijom tržišnom snagom Zavod može pravilnikom odrediti okvirne uvjete uključujući i načela strukturiranja cijena. Poglavito će se odrediti vrsta i sadržaj obveza pružanja usluga, temelj na kojem će se vršiti izračun cijena, uvjeti za sučelja, kakvoća raznih prijenosnih putova, uvjeti za uporabu, pristup mreži i međusobno povezivanje, te vremenska ograničenja za postavljanje zaprjeke za subvencioniranje, kojim se omogućuje uvođenje novih usluga i tehnologija. Pojedina cjenovna područja ne smiju biti u prednosti zbog strukture cijena. Zavod će uzeti u obzir obveze Republike Hrvatske koje proizlaze iz međunarodnih propisa.

Strukturno odvajanje i zasebno obračunavanje

Članak 40.

(1) Tvrtkama sa znatnijom tržišnom snagom na tržištima koja nisu telekomunikacijska ili koja vrše posebna ili isključiva prava u drugim područjima zabranjeno je subvencionirati cijene za svoje telekomunikacijske usluge iz područja u kojima imaju posebna ili isključiva prava. Za određivanje razine cijena tvrtke sa znatnijom tržišnom snagom mora se primjenjivati načelo temeljeno na troškovima.

(2) Tvrtkama sa znatnijom tržišnom snagom na telekomunikacijskom tržištu zabranjeno je subvencioniranje obavljanja telekomunikacijskih usluga jednu od drugih ili subvencioniranje između tih i drugih telekomunikacijskih usluga.

(3) Davatelji telekomunikacijskih usluga sa znatnijom tržišnom snagom na tržištima koja nisu telekomunikacijska ili koja vrše posebna ili isključiva prava u drugim područjima moraju prikladno razdvojiti, glede ustroja i obračuna, poslovne aktivnosti u području telekomunikacija i njihovih drugih poslovnih aktivnosti radi osiguranja razvidnosti u protoku usluga i plaćanja između tih područja u kojima su aktivni.

(4) Davatelji telekomunikacijskih usluga sa znatnijom tržišnom snagom na telekomunikacijskom tržištu moraju prikladno razdvojiti, glede ustroja i obračuna, poslovne aktivnosti na različitim telekomunikacijskim tržištima radi osiguranja razvidnosti u protoku usluga i plaćanja između tih područja u kojima su aktivni.

(5) Zavod može po službenoj dužnosti ili na zahtjev sudionika na tržištu pokrenuti istragu, ako postoji opravdana sumnja da su prekršene odredbe ovoga članka. Može pregledati knjige i zapise davatelja usluga i zahtijevati potankosti o strukturi troškova.

Ustupanje infrastrukture

Članak 41.

(1) Ako tvrtka ustupi svoju infrastrukturu ili slobodne kapacitete drugoj tvrtki i ako ta tvrtka kasnije pruža telekomunikacijske usluge, troškovi na kojima se temelji ustupanje ne smiju biti subvencionirani iz područja djelatnosti s posebnim ili isključivim pravima.

(2) Tvrtka koja ustupa infrastrukturu ili slobodne kapacitete sukladno stavku 1. ovoga članka mora izvijestiti Zavod prije početka pružanja usluga. Potreban je također dokaz o ispunjenju obveze iz stavka 1. ovoga članka. Zavod može uložiti prigovor na ustupanje infrastrukture ili slobodnih kapaciteta unutar osam tjedana ako misli da se radi o subvencioniranju.

(3) U slučaju prigovora iz stavka 2. ovoga članka ustupljena infrastruktura ili slobodni kapaciteti za telekomunikacijske usluge mogu se upotrebljavati pod uvjetom da je prestalo subvencioniranje.

(4) Prigovor iz stavka 2. ovoga članka sadržavat će one uvjete i zahtjeve, glede subvencioniranja, koje valja ispuniti retroaktivno, te će sadržavati i primjeren rok u kojem se mora udovoljiti tim uvjetima i zahtjevima.

IX. ADRESIRANJE I NUMERIRANJE

Pojmovi

Članak 42.

Pojmovi upotrijebljeni u ovom poglavlju imaju sljedeće značenje:

1. "elementi adresiranja" - znakovi, slova, znamenke i signali za ciljani odabir komunikacijskih sveza,

2. "adresa" - zbroj svih elemenata adresiranja za ciljani odabir komunikacijske sveze,

3. "brojevi" - nizovi znamenaka koji služe za adresiranje u telekomunikacijskim mrežama,

4. "plan adresiranja" određen je kao zbroj svih mogućih kombinacija elemenata adresiranja koji se upotrebljavaju za jedinstvenu identifikaciju osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili telekomunikacijske opreme uključenih u telekomunikacijski proces,

5. "plan numeriranja" određen je kao zbroj svih mogućih kombinacija elemenata adresiranja pomoću znamenaka radi jedinstvene identifikacije osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili telekomunikacijske opreme uključenih u telekomunikacijski proces,

6. "davatelji usluga" - operatori ili davatelji usluga kojima su elementi adresiranja dodijeljeni za uporabu,

7. "prenosivost broja" - mogućnost za pretplatnike koji to traže da zadrže svoj broj u nepokretnoj telefonskoj mreži na posebnoj lokaciji neovisno o promjeni davatelja usluga.

Svrha adresiranja

Članak 43.

(1) Svrha adresiranja je djelotvorno strukturiranje i upravljanje adresnim prostorom radi zadovoljenja zahtjeva davatelja usluga na pošten i nediskriminirajući način.

(2) Radi ostvarenja ciljeva iz stavka 1. ovoga članka Zavod će izraditi planove adresiranja i propisati uvjete za ostvarenje prava na dodjelu i uporabu adresa.

Planovi numeriranja

Članak 44.

(1) Prigodom izradbe planova numeriranja Zavod će uzeti u obzir međunarodne propise, poglavito glede njihove strukture. Poduzet će prikladne mjere radi osiguranja dostupnosti prikladnog broja adresa. U planovima numeriranja valja ostaviti prostor, koliko je tehnički izvedivo, za nove unutarnje i međunarodne usluge i za prenosivost broja.

(2) Struktura plana numeriranja i propisi koji određuju namjenu brojeva trebaju jamčiti jednaku mogućnost i jednaki postupak za sve davatelje telekomunikacijskih usluga.

(3) Zavod će osigurati da se pokrenu potrebne mjere za pripremu uvođenja prenosivosti broja za telefonske brojeve u obliku prenosivosti operatora mreže bez odgađanja i svrhovito, tako da je prenosivost broja u Republici Hrvatskoj dostupna kad se ukaže prva prigoda. Zavod će propisati raspored i dinamiku uvođenja prenosivosti broja, uzimajući u obzir raspored koji se primjenjuje u Europskoj zajednici na način da ne čini zaprjeku tržišnom natjecanju na pojedinim tržištima i da nije suprotna interesima korisnika usluga.

Promjene planova numeriranja

Članak 45.

(1) Zavod može načiniti izmjene planova numeriranja radi provedbe međunarodnih obveza ili preporuka i da zaštiti prikladnu dostupnost elemenata adresiranja sukladno posljednjoj dostignutoj razini. Vodit će se računa o učinku na stranke kojih se to tiče, poglavito o izravnim i neizravnim troškovima prilagodbe.

(2) Operatori telekomunikacijskih mreža i davatelji telekomunikacijskih usluga na koje utječu takve promjene obvezni su primijeniti potrebne mjere na vlastiti trošak.

(3) Promjene plana numeriranja u cjelini ili djelomično ili promjene propisa koji određuju namjenu brojeva ni u kojem slučaju ne opravdavaju traženje odštete.

Izbor operatora

Članak 46.

Planovi numeriranja će se oblikovati na način da omoguće korisnicima telekomunikacijske mreže odabir operatora na kojega se žele priključiti.

Upravljanje sustavom numeriranja i
dodjela brojeva

Članak 47.

(1) Zavod je mjerodavan za djelotvorno upravljanje planovima numeriranja, poglavito za osmišljenje uporabe i dodjelu elemenata za adresiranje davateljima usluga, kojima se može prenijeti pravo samostalnog upravljanja podređenim elementima za adresiranje.

(2) Zavod će, u skladu sa zahtjevima, dodijeliti elemente adresiranja davateljima telekomunikacijskih usluga za njihovu uporabu. Dodjela će slijediti objektivna, nediskriminirajuća i razumljiva načela, poglavito načela jednakih mogućnosti. Davateljima usluga može se prenijeti pravo samostalne dodjele podređenih elemenata adresiranja.

Uporaba adrese i naknada za uporabu

Članak 48.

(1) Dodjelom elemenata adresiranja određenom davatelju usluga ti elementi adresiranja ne mogu postati njegovo vlasništvo. Davatelj usluga ima samo pravo uporabe određenih elemenata.

(2) Za svaku moguću adresu unutar elemenata adresiranja dodijeljenih određenom davatelju usluga plaća se naknada u korist proračuna Republike Hrvatske. Visina naknade za svaku moguću adresu odredit će se pravilnikom koji donosi ministar na prijedlog Zavoda, vodeći računa o gospodarskoj koristi od dodjele adresa i materijalnim troškovima kao i troškovima osoblja za upravljanje adresnim prostorom i za dodjelu adresa.

(3) Ako element adresiranja, dodijeljen na zahtjev, onemogućuje uporabu sljedećih elemenata adresiranja, davatelj usluga morat će platiti naknadu zbog gubitka moguće uporabe sljedećih elemenata adresiranja. Visina naknade odredit će se pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka primjenjivat će se u slučajevima u kojima su u vrijeme stupanja na snagu plana numeriranja elementi adresiranja upotrebljavani bez dodjele ili su držani u pričuvi.

X. ODREDBE O RADIJSKIM POSTAJAMA

Uvjeti za postavljanje i uporabu radijske postaje

Članak 49.

(1) Radijska postaja se može nabaviti, postaviti ili upotrebljavati na temelju unaprijed pribavljene dozvole za radijsku postaju ili privremene dozvole za radijsku postaju.

(2) Radijska postaja se može prodati, dati u najam ili ustupiti pravnoj ili fizičkoj osobi koja je unaprijed pribavila propisanu dozvolu.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, za tehnički složeniju nepokretnu radijsku postaju, prema mjerilima koje donosi ravnatelj Zavoda, prije izdavanja dozvole za tu radijsku postaju može se izdati i dozvola za postavljanje te radijske postaje s rokom valjanosti do dvije godine, na temelju koje se ta radijska postaja može nabaviti i postaviti.

(4) Za radijsku postaju iz stavka 3. ovoga članka izdaje se dozvola za radijsku postaju ako se tehničkim pregledom utvrdi da ispunjava tehničke uvjete i norme na način propisan ovim Zakonom, da može nesmetano raditi i da ne stvara štetnu smetnju.

(5) Tehnički pregled iz stavka 4. ovoga članka obavlja Zavod uz stvarne troškove povjerenstva koje obavlja taj pregled.

(6) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka dozvola nije potrebna:

1. za radijske i televizijske prijamnike koji rade samo u frekvencijskom području namijenjenom za izravan prijam radijskih i televizijskih emisija, uključujući i takve emisije putem satelita,

2. za bežični telefon (CT),

3. za radijske postaje za upravljanje igračkama i napravama koje su predviđene za rad u frekvencijskom području, namijenjenom za tu svrhu,

4. za druge radijske postaje prema odluci Zavoda u skladu s međunarodnim pravilima i propisima.

(7) Za uporabu radijske frekvencije plaća se naknada u skladu s Pravilnikom o naknadi za uporabu radijskih frekvencija i načinu plaćanja, kojeg donosi ministar, na prijedlog Zavoda.

(8) Naknada iz stavka 7. ovoga članka plaća se u korist proračuna Republike Hrvatske.

(9) Zavod propisuje izgled i sadržaj obrazaca iz stavka 1. i 3. ovoga članka.

Izdavanje dozvola

Članak 50.

(1) Dozvolu za radijsku postaju, privremenu dozvolu za radijsku postaju i dozvolu za postavljanje radijske postaje izdaje Zavod.

(2) Za sve radijske postaje na zrakoplovu, plovilu, lokomotivi, u sustavu za pozivanje osoba (paging), u sustavu za simultano prevođenje i za sve radijske postaje koje upotrebljava radioamater (pojedinac), kao i za sve radijske postaje u drugim sustavima ili radijskim službama, prema odluci Zavoda, sukladno međunarodnim pravilima i propisima, izdaje se jedna dozvola.

(3) Zavod vodi popis izdanih dozvola iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Stranac, za vrijeme privremenog boravka u Republici Hrvatskoj do tri mjeseca ili prijelaza preko teritorija Republike Hrvatske, na temelju valjane dozvole izdane u njegovoj državi i prevedene na jedan od jezika na kojem se izdaju dokumenti CEPT-a, poštujući odredbe ovoga Zakona i upotrebljavajući radijske frekvencije koje su međunarodno usklađene i predviđene za određenu namjenu, može upotrebljavati amatersku i građansku radijsku postaju, radijske postaje na zrakoplovu ili plovilu, te drugu pokretnu radijsku postaju prema odluci Zavoda na načelu uzajamnosti i prema preporukama CEPT-a i drugu radijsku opremu za koju je Zavod donio odluku o slobodnom kolanju, sukladno međunarodnoj praksi.

Pravo na uporabu

Članak 51.

(1) Radijsku postaju može postaviti i upotrebljavati pravna osoba i hrvatski državljanin uz uvjete što ih propisuje ovaj Zakon.

(2) Dozvolu iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona za radijsku postaju kojom se obavlja radioamaterska služba može dobiti član hrvatske radioamaterske udruge priznate od strane Međunarodne radioamaterske udruge (IARU) i ako je položio ispit u skladu s uvjetima uporabe radioamaterskih postaja iz članka 6. ovoga Zakona.

(3) Određene vrste radijskih postaja mogu upotrebljavati stranci i strane pravne osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju poslovnu, tehničku, informativnu, znanstvenu, kulturnu, športsku ili drugu djelatnost, na načelu uzajamnosti.

(4) Određene vrste radijskih postaja mogu upotrebljavati diplomatska zastupstva samo za vlastite potrebe, na načelu uzajamnosti.

(5) Obrazac i postupak izdavanja dozvole iz stavka 2., te vrste radijskih postaja iz stavka 3. i 4. ovoga članka propisuje Zavod.

Dokazivanje kakvoće radijske postaje

Članak 52.

Radijska postaja koja se proizvede, uveze, prodaje ili iznajmljuje za uporabu u Republici Hrvatskoj mora udovoljavati propisanim tehničkim uvjetima i normama, što se dokazuje potvrdom (certifikatom) ili izjavom o usklađenosti i oznakom iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona.

Uvoz radijske postaje

Članak 53.

(1) Radijska postaja iz članka 49. ovoga Zakona za koju se izdaje dozvola može se uvesti u Republiku Hrvatsku na temelju unaprijed pribavljene dozvole, a radijska postaja za koju se ne izdaje dozvola, osim radijske postaje koju uvozi stranac na temelju odredbe iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona, i radijska postaja iz sustava za koji se izdaje jedna dozvola prema članku 50. stavku 2. može se uvesti na temelju unaprijed pribavljenog posebnog odobrenja Zavoda.

(2) Pravna ili fizička osoba koja unosi radijsku postaju u Republiku Hrvatsku mora radijsku postaju prijaviti službi unutarnjih poslova na graničnom prijelazu, koja stavljanjem pečata na poleđinu dozvole ili odobrenja ovjerava unošenje radijske postaje.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka pravne osobe koje uvoze radijske postaje radi daljnje prodaje ili iznajmljivanja, a registrirane su za obavljanje takve djelatnosti, mogu uvesti radijske postaje na temelju odobrenja koje izdaje Zavod. Odobrenje Zavoda potrebno je i za prijevoz (tranzitiranje) radijskih postaja preko područja Republike Hrvatske.

(4) Pravna i fizička osoba koja na temelju pisane prijave Zavodu iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona održava radijske postaje za račun naručitelja iz inozemstva može privremeno uvesti radijsku postaju, radi popravka, na temelju odobrenja koje izdaje Zavod.

(5) Za odobrenja iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka plaća se upravna pristojba kao i za dozvolu iz članka 49. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, razmjerno broju radijskih postaja koje se uvoze, prema posebnim propisima.

Pravilnik o namjeni radiofrekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija

Članak 54.

(1) Dodjela i uporaba radijske frekvencije usklađuje se na međunarodnoj razini, a temelji se na Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija, kojeg donosi ministar na prijedlog Zavoda.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se načela za namjenu radiofrekvencijskog spektra i dodjelu radijskih frekvencija, kao ograničenog prirodnog dobra, u skladu s međunarodnim propisima o radijskim komunikacijama i međunarodnim sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(3) Odluka o dodjeli i uporabi radijske frekvencije sukladno Pravilniku iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti ako je:

1. uspostavljena tablica namjene radiofrekvencijskih područja i utvrđen plan uporabe radijskih frekvencija,

2. osigurano dovoljno frekvencijskih područja za:

­ buduće nove korisnike radijskih frekvencija i za predvidivi tehnološki razvoj,

­ ravnomjeran razvoj radiokomunikacijskih službi i drugih korištenja radiofrekvencijskog spektra,

­ potrebe javnog reda, obrane i državne sigurnosti.

(4) Tablica namjene radiofrekvencijskih područja obvezno se na prikladan način objavljuje najmanje jedanput u dvije godine.

(5) Za potrebe međunarodnog usklađivanja uporabe radijskih frekvencija, za potrebe nadzora i kontrole radiofrekvencijskog spektra iz članka 92. ovoga Zakona i radi poduzimanja mjera za zaštitu od smetnji iz članka 72. ovoga Zakona, Zavod osniva kontrolno-mjerne postaje u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu s potrebnom mjernom i računalnom opremom.

Ograničenja u uporabi radijskih frekvencija

Članak 55.

(1) Uporaba radijskih frekvencija može se vremenski ograničiti ili se može uskratiti pravo uporabe ili izmijeniti dodijeljena radijska frekvencija zbog svrhovite uporabe radijskih frekvencija kao ograničenog dobra, kad je to nužno, radi usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na međunarodnoj razini.

(2) Način i uvjete uz koje se može vremenski ograničiti ili uskratiti pravo uporabe ili izmijeniti dodijeljena radijska frekvencija utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra, a po pribavljenom mišljenju Zavoda.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na radijske frekvencije koje se upotrebljavaju za potrebe službe sigurnosti zračne plovidbe, službe sigurnosti prometa na moru i unutarnjim plovnim putovima, službe sigurnosti prometa na željeznicama i cestama, službe izvješćivanja, hidrometeorološke službe, vatrogasne službe i službe žurne medicinske pomoći.

Zahtjev za izdavanje dozvole

Članak 56.

(1) Zahtjev za izdavanje dozvole za radijsku postaju, privremene dozvole za radijsku postaju i dozvole za postavljanje radijske postaje, te za izdavanje posebnog odobrenja iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona podnosi se na propisanom obrascu.

(2) Ako se radijska postaja treba upotrebljavati u određenoj radijskoj mreži, uz zahtjev za izdavanje dozvole ili dozvole za postavljanje, treba priložiti kratki tehnički opis te mreže s naznakom položaja pojedinih radijskih postaja u mreži i kratkim opisom načina uporabe mreže.

(3) Zavod može zahtijevati da se prije izdavanja dozvole obave određena radijska mjerenja i druga ispitivanja kako bi se utvrdili tehnički, zemljopisni i drugi uvjeti za djelotvoran i nesmetan rad radijske postaje, te da svojim radom neće ometati rad drugih radijskih postaja.

(4) Zavod će obaviti, prema potrebi, prije izdavanja dozvole za radijsku postaju ili dozvole za postavljanje radijske postaje, međunarodno usklađivanje uporabe radijske frekvencije. Stvarne troškove međunarodnog usklađivanja, a najviše do 10.000,00 kuna plaća podnositelj zahtjeva.

(5) Zavod može odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za radijsku postaju u skladu s pravilnikom iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona, ako bi uporaba te radijske postaje bila nesvrhovita s obzirom na upotrijebljenu radijsku frekvenciju kao ograničeno prirodno dobro ili ako je tehnički i gospodarski opravdano komunikaciju putem te radijske postaje nadomjestiti telekomunikacijskom uslugom odgovarajuće kakvoće iz ponude na tržištu.

(6) Zavod propisuje izgled i sadržaj obrazaca iz stavka 1. ovoga članka.

Rok valjanosti dozvole

Članak 57.

(1) Dozvola za radijsku postaju izdaje se u pravilu na rok do 10 godina, koji mora biti primjeren namjeni radijske postaje i vremenskom ograničenju iz članka 55. ovoga Zakona.

(2) Dozvola za radijske postaje na zrakoplovu ili plovilu važi do prestanka uporabe zrakoplova ili plovila.

(3) Dozvola za postavljanje radijske postaje izdaje se s određenim rokom važenja koji ne može biti dulji od dvije godine.

(4) Privremena dozvola za radijsku postaju za potrebe športskih i drugih priredbi izdaje se na rok do 30 dana, a za potrebe ispitivanja, istraživanja ili projektiranja izdaje se na rok do godinu dana.

(5) Važenje dozvole za radijsku postaju iz stavka 1. ovoga članka može se produljiti u skladu s pravilnikom iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona, ako se zahtjev za produljenje podnese najmanje 30 dana prije isteka roka valjanosti dozvole.

Izmjena uvjeta iz dozvole

Članak 58.

(1) Ako se ustanovi da radijska postaja trpi ili stvara štetne smetnje i pored toga što ispunjava tehničke uvjete i norme te uvjete iz dozvole ili dozvole za postavljanje, Zavod će izmijeniti uvjete iz dozvole.

(2) Troškove zbog izmjena uvjeta iz stavka 1. ovoga članka podmiruje vlasnik, tj. korisnik radijske postaje.

Potvrda za radijske postaje na
novoizgrađenom plovilu

Članak 59.

(1) Za novoizgrađeno plovilo u Republici Hrvatskoj, a na zahtjev inozemnog vlasnika, pravna osoba mjerodavna za registraciju plovila izdat će potvrdu da radijske postaje na plovilu udovoljavaju međunarodnim propisima.

(2) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka izdaje se radi plovidbe do zemlje u kojoj će se plovilo registrirati.

(3) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka važi najviše tri mjeseca.

Prestanak valjanosti dozvole

Članak 60.

(1) Dozvola za radijsku postaju prestaje važiti:

1. istekom roka važenja,

2. prestankom plaćanja naknade za uporabu radijskih frekvencija,

3. trajnom zabranom uporabe radijske postaje,

4. kad vlasnik otkaže uporabu radijske postaje,

5. za radijsku postaju u radioamaterskoj službi, kad njezin vlasnik, tj. korisnik prestane biti član radioamaterske udruge iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona,

6. otuđenjem ili prestankom uporabe radijske postaje zbog njezine dotrajalosti,

7. kad vlasniku radijske postaje, kojom obavlja djelatnost telekomunikacija ili pruža usluge na temelju koncesije, istekne rok na koji je dana koncesija ili mu je koncesija oduzeta.

(2) Kad istekne rok važenja dozvole za radijsku postaju, vlasnik te postaje, ili njegov sljednik ili nasljednik mora poduzeti djelotvorne mjere kojima se onemogućuje rad te radijske postaje i o tim mjerama pisano izvijestiti Zavod u roku osam dana od dana isteka roka važenja.

(3) Odredba iz stavka 2. ovoga članka odnosi se i na pravnu i fizičku osobu koja je došla i na dugi način u posjed radijske postaje za koju nema propisanu dozvolu.

Obveze vlasnika i korisnika radijske postaje

Članak 61.

(1) Prigodom uporabe radijske postaje vlasnik ili korisnik radijske postaje mora se pridržavati tehničkih uvjeta i normi za radijske postaje, kao i uvjeta određenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i dozvolom za radijsku postaju.

(2) Vlasnik ili korisnik radijske postaje mora osigurati da se uporabom njegove radijske postaje ne stvaraju štetne smetnje ili smetnje u radu i uporabi drugih radijskih postaja i telekomunikacija.

(3) Ako se radijska postaja ne upotrebljava na način i pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Zavod može poništiti dozvolu za tu radijsku postaju.

(4) Ako se utvrdi da se radijska postaja ne upotrebljava za obavljanje određene službe, dozvola za tu radijsku postaju može se poništiti i izdati dozvola drugom korisniku u svrhu zaštite radiofrekvencijskog spektra u Republici Hrvatskoj.

(5) Vlasnik ili korisnik radijske postaje mora najmanje jednom godišnje obaviti mjerenja na radijskoj postaji radi provjere tehničkih parametara i ta mjerenja mora voditi u popisu.

(6) Odredba iz stavka 5. ovoga članka ne odnosi se na pokretni radiotelefon, bežični telefon (CT), radijsku postaju koja radi u građanskom frekvencijskom području (CB) i radijsku postaju u radioamaterskoj službi te druge radijske postaje prema odluci Zavoda u skladu s međunarodnom praksom i propisima.

(7) Radijska postaja se može upotrebljavati za obavljanje samo one radijske službe za koju je radijska postaja namijenjena prigodom izdavanja dozvole.

Ograničenje uporabe radijskih postaja na
plovilu i zrakoplovu

Članak 62.

(1) Radijska postaja na plovilu može se, dok se plovilo nalazi u luci ili pristaništu, upotrebljavati samo za radijske komunikacije za peljarenje, manevriranje, ukrcaj, iskrcaj i za radijske komunikacije na plovilu.

(2) Radijska postaja na zrakoplovu može se, dok se zrakoplov nalazi u zračnoj luci, upotrebljavati samo za radijske komunikacije sa službom kontrole leta te službom prihvata i otpreme putnika, prtljage i robe.

(3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na radijsku postaju koja radi na frekvenciji izvan područja namijenjenog pomorskoj službi ili zrakoplovnoj službi.

Identifikacija radijske postaje

Članak 63.

(1) Sve vrste radijskih postaja moraju se, prigodom emitiranja, identificirati u skladu s propisom o identifikaciji radijskih postaja.

(2) Zavod donosi propis iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na radijsku postaju u radiorelejnom spojnom putu, zemaljsku satelitsku postaju, radijsku postaju koja automatski emitira određeni signal opasnosti, radiofar i slično, te druge radijske postaje prema odluci Zavoda, sukladno međunarodnoj praksi i propisima.

Zabrana prijama i odašiljanja

Članak 64.

(1) Vlasniku ili korisniku radijske postaje zabranjeno je prenositi:

1. lažne i pogrješne signale i priopćenja, poglavito ako se to odnosi na opasnost, žurnost, sigurnost ili identifikaciju,

2. signale i priopćenja koji se ne odnose na njegovu djelatnost.

(2) Vlasniku ili korisniku radijske postaje zabranjeno je primati signale i priopćenja koji nisu namijenjeni njemu i koji nisu za opći prijam.

Uporaba radijske postaje u slučaju opasnosti

Članak 65.

(1) Znaci opasnosti, pozivi, poruke i priopćenja koja se emitiraju u slučaju opasnosti za plovilo i za zrakoplov, ili u slučaju prirodnih nepogoda i prigodom spašavanja ljudskih života, imaju prednost u prijenosu putem svih radijskih postaja.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je, osim dodijeljenih frekvencija i određenih uvjeta za radijske postaje, upotrebljavati i druge frekvencije i raditi na najprikladniji način.

(3) Vlasnik ili korisnik radijske postaje koji primi znakove opasnosti iz stavka 1. ovoga članka, mora odmah prekinuti rad, odazvati se pozivu i staviti svoju radijsku postaju na raspolaganje ili postupiti kako je najsvrhovitije u takvoj situaciji.

Radijske postaje vojske, policije, diplomacije, te financijske policije i carine

Članak 66.

(1) Vojska, policija, diplomacija, te financijska policija i carina prigodom izgradnje i uporabe svojih radijskih komunikacija pridržavaju se odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, koji se odnose na namjenu radiofrekvencijskog spektra i vrste emisija, te na poduzimanje mjera za sprječavanje štetnih smetnji i na pružanje pomoći u slučaju opasnosti.

(2) Kad radijska postaja vojske, policije, diplomacije, te financijske policije i carine sudjeluje u radijskim službama drugih sustava, njezina se uporaba mora prilagoditi odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(3) Uvjete za postavljanje, uporabu, održavanje i kontrolu emisija i nadzor radijskih postaja vojske, policije, diplomacije, te financijske policije i carine, te istraživanje i otklanjanje štetnih smetnji između tih i drugih radijskih postaja, utvrđuje ministar obrane, ministar unutarnjih poslova ili ministar vanjskih poslova u sporazumu s ravnateljem Zavoda.

XI. MJERE ZA ZAŠTITU OD SMETNJI

Postavljanje i održavanje objekata i opreme

Članak 67.

(1) Telekomunikacijski objekti, instalacije i oprema moraju se postaviti, upotrebljavati i održavati na način da njihov rad ne prouzroči smetnje u radu i uporabi telekomunikacija, iznad razine dopuštene normama, tehničkim uvjetima, pravilnicima, odlukama i preporukama iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Pravo postavljanja i održavanja objekata, instalacija i opreme iz stavka 1. ovoga članka, za račun drugih, stječu pravne i fizičke osobe na temelju pisane prijave Zavodu iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona. Za popravak radijskih i televizijskih prijamnika nije potrebna pisana prijava Zavodu.

Izvođenje radova u blizini telekomunikacijskih objekata i opreme

Članak 68.

(1) U blizini telekomunikacijskih objekata, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad.

(2) Ako je prijeko potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu iz stavka 1. ovoga članka, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotičnog telekomunikacijskog objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera za zaštitu i osiguranje njihova nesmetanog rada.

(3) Troškove iz stavka 2. ovoga članka plaća investitor.

(4) U zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja ne smiju se izvoditi radovi, podizati nove građevine i postavljati tehnička oprema koji bi svojim smještajem, ustrojem ili radom mogli ometati širenje radijskih valova ili prouzročiti smetnje u radijskim komunikacijama.

(5) Propis o veličini zaštitne zone i radijskog koridora iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda.

(6) Ispod nadzemnih i iznad podzemnih telekomunikacijskih vodova ili u njihovoj neposrednoj blizini, te na pravcima širenja usmjerenih radijskih valova ne smiju se saditi sadnice koje bi mogle oštetiti ili ometati rad tih vodova ili telekomunikacija.

(7) Ako je, radi gradnje ili preustroja neke građevine, nužno zaštititi ili premjestiti objekt, tehničku opremu ili spojni put za telekomunikacije, zaštitu ili premještanje treba obaviti u skladu s tehničkim uvjetima za te telekomunikacije.

(8) Troškove zaštite ili premještanja iz stavka 7. ovoga članka plaća investitor.

Smetnje od električne opreme

Članak 69.

(1) Električna i druga tehnička oprema ne smije stvarati elektromagnetske smetnje u funkcioniranju telekomunikacija ili radijske postaje ni u prijamu radijskih i televizijskih emisija.

(2) Električna i druga tehnička oprema koja nije telekomunikacijska, a proizvodi se i uvozi ili prodaje za uporabu u Republici Hrvatskoj, mora imati potvrdu (certifikat) o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) i mora biti označena u skladu s pravilnikom iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona.

Ograničenje snage radijske postaje

Članak 70.

(1) U gradovima i naseljima gradskog obilježja ne smiju se postavljati radijske postaje iznad određene snage zračenja, ovisno o frekvencijskom području.

(2) Snagu zračenja radijske postaje iz stavka 1. ovoga članka određuje ravnatelj Zavoda.

Smetnje zbog izgrađenog objekta

Članak 71.

Ako gradnjom stambene, poslovne ili druge građevine dođe do smetnji u prijamu radijskih ili televizijskih emisija korisnika zajedničkog antenskog sustava, investitor te građevine mora osigurati prijam radijskih i televizijskih emisija jednake kakvoće kao što su korisnici imali prije gradnje te građevine u primjerenom roku, a najkasnije za 60 dana.

Pronalaženje uzroka smetnji

Članak 72.

(1) Poslove pronalaženja uzroka smetnji i poduzimanja mjera za njihovo otklanjanje obavlja:

1. Davatelj telekomunikacijskih usluga za smetnje u svojem telekomunikacijskom sustavu,

2. Hrvatska radiotelevizija (u daljnjem tekstu: HRT) za smetnje u prijamu svojih radijskih i televizijskih programa,

3. Zavod za smetnje u radijskim komunikacijama izvan sustava navedenih u točki 1. i 2. ovoga stavka.

(2) Za mjerenja i ispitivanja koje obavlja Zavod na zahtjev operatora mreže ili vlasnika ili korisnika radijske postaje plaća se naknada u visini stvarnih troškova.

Otklanjanje smetnji

Članak 73.

(1) Vlasnici ili korisnici električnih i drugih uređaja i sprava moraju ovlaštenim zaposlenicima pravnih osoba iz članka 72. ovoga Zakona omogućiti obavljanje pregleda i potrebnih mjerenja radi utvrđivanja uzroka smetnji, davati im podatke i omogućiti im uvid u dokumentaciju potrebnu za obavljanje pregleda.

(2) Ako pravna osoba iz članka 72. ovoga Zakona utvrdi da električni i drugi uređaji i sprave stvaraju smetnje iznad propisima dopuštene mjere, pisano će zatražiti od vlasnika ili korisnika tih uređaja i sprava da u određenom roku, koji ne može biti dulji od 30 dana, ukloni utvrđene nedostatke.

(3) Ako vlasnik ili korisnik električnog ili drugog uređaja ili sprave, telekomunikacija ili radijske postaje koja stvara smetnje iz stavka 2. ovoga članka ne ukloni utvrđene nedostatke u određenom roku, pravna osoba iz članka 72. ovoga Zakona, koja je utvrdila uzrok smetnje, predložit će nadzorniku telekomunikacija poduzimanje propisima predviđenih upravnih mjera u okviru njegovih ovlasti.

(4) Mjerenja i otklanjanje smetnji čiji je uzrok električni ili drugi uređaj ili sprava vojske, policije, diplomacije ili financijske policije i carine obavljaju njihovi zaposlenici na zahtjev nadzornika telekomunikacija.

XII. RADIO I TELEVIZIJA

Vijeće za radio i televiziju

Članak 74.

(1) Za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti radija i televizije mjerodavno je Vijeće za radio i televiziju (u daljnjem tekstu: Vijeće). Vijeće je samostalno u obavljanju zadataka iz svog djelokruga.

(2) Vijeće čini devet članova koji se imenuju iz reda javnih, prosvjetnih, kulturnih, te stručnih i vjerskih djelatnika.

(3) Članove Vijeća za radio i televiziju imenuje Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na vrijeme od 5 godina, s tim da mogu biti ponovno imenovani. Za početni sastav Vijeća tri člana se imenuju na vrijeme od 3 godine, tri člana na vrijeme od 4 godine i 3 člana na vrijeme od 5 godina. Članovi Vijeća moraju biti državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Trebaju imati stručno znanje, sposobnosti i iskustvo u djelatnosti radija ili televizije, ili izdavačkoj ili kulturnoj ili sličnoj djelatnosti.

(4) Članovi Vijeća ne smiju biti vlasnici, dioničari ili držatelji udjela, članovi uprava ili nadzornih odbora ili članovi upravnih vijeća ili drugih odgovarajućih tijela upravljanja, direktori ili ravnatelji ili drugi voditelji poslovanja pravnih osoba na koje se primjenjuju odredbe ovog Zakona, a odnose se na radio i televiziju.

(5) Član Vijeća ne može biti zastupnik u Hrvatskom državnom saboru, dužnosnik u izvršnoj ili sudbenoj vlasti kao ni dužnosnik parlamentarne političke stranke određeni posebnim propisima.

(6) Članovi Vijeća ne mogu biti zaposlenici ili u ugovornom ili nekom drugom odnosu u bilo kojoj pravnoj osobi ili drugoj službi koja je u svezi s radiom ili televizijom.

(7) Za članove Vijeća ne mogu biti imenovane, ili ako su imenovane mogu biti razriješene osobe:

1. ako se ocijeni da su nesposobne za uredno obavljanje poslova iz djelokruga Vijeća,

2. ako učine povrjedu odredbe stavka 4., 5. ili 6. ovoga članka.

(8) Vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća.

(9) Vijeće donosi poslovnik o svom radu.

(10) Vijeće objavljuje godišnje izvješće o svom radu i podnosi ga Hrvatskom državnom saboru.

(11) Odluke Vijeća u svezi s dodjelom koncesija objavljuju se u "Narodnim novinama".

(12) Administrativne, stručne i tehničke poslove za Vijeće obavlja Zavod.

(13) Troškovi Vijeća i naknade za rad i troškove članovima Vijeća podmiruju se iz državnog proračuna.

(14) Protiv odluke Vijeća o dodjeli ili odbijanju dodjele koncesije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Pravo na izgradnju i uporabu infrastrukture za emitiranje programa

Članak 75.

(1) Tko emitira radijski ili televizijski program mora samostalno raspolagati potrebnim kapitalom pretežitim dijelom potrebne infrastrukture, objekata, instalacija i opreme i poslovnog prostora što uključuje samostalno raspolaganje na temelju ugovora o najmu, te imati koncesiju Vijeća i sa Zavodom sklopljen ugovor o koncesiji.

(2) Područje koncesije za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka može biti na državnoj i na regionalnoj razini od dvije do pet susjednih županija, te na lokalnoj razini, tj. razini grada i županije.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka područje koncesije za radio i televiziju može biti i drugo ograničeno područje u skladu s Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija iz članka 54. ovoga Zakona i ako se time ne stvaraju smetnje u radu radijskih postaja čiji je rad usklađen na domaćoj i međunarodnoj razini.

(4) Za koncesiju iz stavka 1. ovoga članka plaća se naknada propisana pravilnikom iz članka 29. stavka 6. ovoga Zakona. Ova naknada plaća se u korist proračuna Republike Hrvatske.

Davanje koncesija za radio i televiziju

Članak 76.

(1) Zavod će utvrditi frekvencijski plan i uz suglasnost Vijeća na odgovarajući način i u prikladnom obliku objaviti ga zajedno s planom dodjele koncesija za radio i televiziju, kao i promjene tih planova.

(2) Vijeće javno prikuplja ponude ili raspisuje javni natječaj radi davanja koncesija za obavljanje djelatnosti radija i televizije, na tehničkoj podlozi, koju daje Zavod u skladu s Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija iz članka 54. ovoga Zakona i Pravilnika o koncesijama za obavljanje djelatnosti u javnim telekomunikacijama iz članka 30, stavka 5. ovoga Zakona. Za sudjelovanje u postupku i za dostavu natječajne dokumentacije plaća se naknada prema propisu iz članka 30. stavka 10. ovoga Zakona.

(3) Ponuda ili prijava na natječaj iz stavka 2. ovoga članka radi davanja koncesije za obavljanje djelatnosti radija i televizije treba sadržavati što je moguće podrobniju programsku shemu u skladu s objavljenim uvjetima.

(4) Koncesija za radio i televiziju može se dati pravnoj osobi koja u svojoj ponudi pruži uvjerljive dokaze da može ostvariti programske, tehničke, tehnološke, prostorne, financijske i kadrovske uvjete za obavljanje djelatnosti radija i televizije te moraju postojati i izgledi da će ponuđeni domaći program na najbolji mogući način zadovoljiti javni interes. Odluka o davanju koncesije obvezno sadrži mjerila i uvjete na temelju kojih je bila donesena.

(5) Koncesija se daje na vrijeme koje ne može biti dulje od 10 godina, zavisno o razini koncesije, prema pravilniku iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona.

(6) Na temelju odluke Vijeća o davanju koncesije Zavod sklapa ugovor o koncesiji ako se tehničkim pregledom utvrdi da je pravna osoba ostvarila uvjete iz stavka 4. ovoga članka. Ugovor o koncesiji za radio i televiziju mora sadržavati i ponuđenu programsku shemu iz stavka 3. ovoga članka, što postaje i uvjet pod kojim se ostvaruje koncesija. Ako pravna osoba iz stavka 4. ovoga članka ne ispuni propisane uvjete u određenom roku, primjenjuje se na odgovarajući način odredba iz članka 30. stavka 11. ovoga Zakona.

(7) Izmjene i dopune programske sheme iz stavka 3. ovoga članka, te manje korekcije područja koncesije, ako postoje tehničke mogućnosti, odobrava Vijeće. Tehničke mogućnosti utvrđuje Zavod.

(8) Koncesija se može na zahtjev koncesionara obnoviti prije isteka roka trajanja, bez raspisivanja javnog natječaja ili javnog prikupljanja ponuda, za sljedeće razdoblje, ako je djelatnost obavljana u skladu s propisima i ugovorom o koncesiji.

(9) Vijeće može na prijedlog Zavoda donijeti rješenje o oduzimanju koncesije za određeno vrijeme ili trajno, u slučajevima iz članka 30. stavak 13. ovoga Zakona. Koncesija prestaje i u slučajevima iz članka 30. stavak 14. ovoga Zakona. U ovim slučajevima prestaje važiti ugovor o koncesiji.

(10) Nakon početka ostvarivanja koncesije prema ugovoru iz stavka 6. ovoga članka koncesija se može prenijeti na drugu pravnu osobu zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnim za neprekinut nastavak ostvarivanja koncesije, te se može promijeniti sudjelovanje u kapitalu tvrtke koncesionara uz unaprijed pribavljenu suglasnost Vijeća u skladu s ovim Zakonom. U tom će se slučaju sklopiti dodatak ugovoru o koncesiji ili odgovarajući novi ugovor.

Vlasnički odnosi

Članak 77.

(1) Koncesionar radija i televizije može biti trgovačko društvo u kojem jedan član, pravna ili fizička osoba, može imati najviše 1/3 udjela u kapitalu koncesionara, na način da jedna fizička osoba ne smije s više od 1/3 sudjelovati u kapitalu koncesionara. Ako među članovima društva, ima članova obitelji između kojih prema posebnom zakonu kojim su uređena pitanja braka i obitelji postoji međusobna obveza uzdržavanja, onda oni svi zajedno mogu imati najviše 1/3 kapitala koncesionara. Jedna pravna ili fizička osoba može imati udjela u kapitalu samo jednog koncesionara na državnoj ili regionalnoj razini ili najviše jednog koncesionara radija i jednog koncesionara televizije na lokalnoj razini, ali na različitim nesusjednim područjima koncesije.

(2) Područje koncesije radija i televizije jest područje na kojem odašiljači koncesionara emitiraju elektromagnetsko polje propisane jakosti, prema Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija iz članka 54. ovoga Zakona.

(3) Koncesionar iz stavka 1. ovoga članka mora imati sjedište u Republici Hrvatskoj. Članovi društva koncesionara moraju biti hrvatski državljani i imati stalni boravak u Republici Hrvatskoj, osim stranaca i hrvatskih državljana koji imaju stalni boravak u inozemstvu i čije sudjelovanje u kapitalu koncesionara zadovoljava odredbu iz stavka 5. ovoga članka.

(4) Koncesionar iz stavka 1. ovoga članka može imati samo jednu koncesiju radija ili televizije na državnoj ili regionalnoj razini, ili najviše dvije koncesije, jednu za radio i jednu za televiziju na lokalnoj razini, ali na različitim nesusjednim područjima koncesije.

(5) Koncesionar radija i televizije mora predočiti Zavodu podatke o kapitalu s kojim raspolaže i u njemu može sudjelovati strani kapital najviše do 1/3 temeljnog kapitala društva.

(6) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, ako na području obuhvaćenom koncesijom živi do 5.000 žitelja, koncesionar može imati i samo jednog člana, a ako na području obuhvaćenom koncesijom živi 5.000 do 10.000 žitelja, član koncesionara može imati najviše 1/2 udjela u kapitalu koncesionara.

(7) Područje koncesije radija i televizije na državnoj ili na regionalnoj razini mora, u smislu odredbe iz stavka 2. ovoga članka, obuhvatiti najmanje 60% pučanstva Republike Hrvatske ili 70% pučanstva određene regije.

(8) Politička stranka, tijela državne uprave i promidžbene tvrtke ne mogu biti koncesionari ili članovi koncesionara radija i televizije.

(9) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kao koncesionar neprofitabilnog radija ili neprofitabilne televizije ne mora biti trgovačko društvo.

(10) Na svake dvije koncesije za profitabilan radio i na svake dvije koncesije za profitabilnu televiziju može se dati jedna koncesija za neprofitabilan radio ili jedna koncesija za neprofitabilnu televiziju na odgovarajućoj razini i na odgovarajućem području koncesije ako za to postoji tehnička podloga iz članka 76. stavka 2. ovoga Zakona.

(11) Koncesionar neprofitabilnog radija ili neprofitabilne televizije ne smije emitirati promidžbene poruke niti programe pod pokroviteljstvom.

Svrha programa

Članak 78.

(1) Program koncesionara radija i televizije treba poglavito:

1. poštovati ljudsko dostojanstvo i osnovna prava čovjeka, te pridonositi poštovanju tuđih mišljenja i uvjerenja,

2. doprinositi slobodnom oblikovanju mišljenja, svestranom i objektivnom informiranju slušatelja i gledatelja, kao i njihovoj izobrazbi i zabavi,

3. promicati hrvatske kulturne stečevine i poticati slušatelje i gledatelje na sudjelovanje u kulturnom životu,

4. promicati međunarodno razumijevanje i osjećaj javnosti za pravdu, braniti demokratske slobode, služiti zaštiti okoliša, boriti se za jednakost žena i muškaraca i objavljivati istinu,

5. promicati razumijevanje za pripadnike nacionalnih manjina.

(2) Ukupna ponuda programa ne smije jednostrano služiti određenoj stranci, interesima ili svjetonazoru.

Uvjeti programa

Članak 79.

(1) Program koncesionara radija i televizije mora udovoljavati sljedećim uvjetima:

1. događaji se moraju vjerno prikazati i različiti pristupi i mišljenja moraju biti primjereno zastupljeni,

2. vijesti moraju istinito i korektno predočiti činjenice i događaje, moraju biti nepristrane i profesionalno korektne, te moraju poticati slobodno oblikovanje mišljenja,

3. mišljenja i komentari moraju biti lako prepoznatljivi kao mišljenje ili komentar, te mora biti razvidno čije se mišljenje ili komentar objavljuje.

(2) Koncesionar radija i televizije obvezan je u svojem programu promicati nepristranost, poštujući razlike u mišljenjima o političkim ili gospodarskim pitanjima ili u svezi s trenutnom javnom politikom.

Programska samostalnost koncesionara

Članak 80.

(1) Državna tijela i njezini predstavnici, te sindikati i različite interesne skupine ne smiju utjecati na koncesionara radija i televizije glede stvaranja programa.

(2) Nijedna odredba ovoga Zakona ne može se tumačiti na način da se daje pravo na cenzuru ili ograničenje prava slobode govora i izražavanja misli.

Posebni programski uvjeti

Članak 81.

(1) Nisu dopuštene emisije koje štete obrani, državnoj sigurnosti i ustavnom poretku.

(2) Program koncesionara radija i televizije ne smije biti nepristojan i ne smije prikazivati pornografiju, ne smije stavljati naglasak na nasilje ili izazivati rasnu, vjersku i nacionalnu mržnju, te ne smije zloupotrebljavati lakovjernost slušatelja ili gledatelja.

(3) Koncesionar radija i televizije ne smije emitirati program koji bi mogao loše djelovati na tjelesni, duševni ili moralni razvoj djece i mladeži do 18 godina.

(4) Program koncesionara radija i televizije ne smije sadržavati tehničku montažu slike ili zvuka koja bi, u vrlo kratkom trajanju ili na neki drugi način, mogla prenositi poruke ili utjecati na mišljenje slušatelja i gledatelja, koji toga nisu svjesni ili nisu potpuno svjesni.

(5) Koncesionar radija i televizije mora besplatno, radi zaštite javnog interesa, odmah i neodgodivo emitirati upozorenje i druge obavijesti Ministarstva unutarnjih poslova ili drugoga mjerodavnog tijela državne uprave.

(6) Ako koncesionar radija i televizije na regionalnoj i na lokalnoj razini unajmi samo za sebe pravo emitiranja programa o događaju koji je od interesa za svo pučanstvo Republike Hrvatske ili za pučanstvo na drugim područjima drugih koncesionara, mora ustupiti unajmljeno pravo i drugim zainteresiranim koncesionarima radija i televizije, ili HRT-u, pod jednakim uvjetima uz naknadu stvarnih troškova.

(7) Ravnatelj Zavoda može, na prijedlog Vijeća, pravilnikom propisati i druge programske uvjete i mjerila u svezi s pravom na odgovor, pristupom javnosti informiranju i događajima većeg značenja, te u svezi s kulturnim ciljevima, kao i s pravom vlasništva (autorskim pravima), u skladu s Europskom konvencijom o prekograničnoj televiziji.

Programska mjerila

Članak 82.

(1) Koncesionar radija na državnoj i regionalnoj razini te na razini županija i Grada Zagreba mora emitirati najmanje 12 sati programa dnevno, a koncesionar radija na nižoj razini od razine županije mora emitirati najmanje 6 sati programa dnevno.

(2) Koncesionar televizije na državnoj i regionalnoj razini te na razini županija i Grada Zagreba mora emitirati najmanje 6 sati programa dnevno, a koncesionar televizije na nižoj razini od razine županije mora emitirati najmanje 3 sata programa dnevno.

(3) Koncesionari radija i televizije mogu emitirati isti programski sadržaj u isto vrijeme pod uvjetom da obujam tog zajedničkog programa ne bude veći od 5 sati po danu, a koji program ne ulazi u obujam najmanjeg propisanog trajanja programa koncesionara iz stavka 2. ovoga članka. Koncesionari su u slučaju predviđenim ovim stavkom dužni svoje odnose urediti ugovorom, te o tome obavijestiti Zavod.

(4) U trajanje programa u smislu odredbe iz stavka 2. ovoga članka ne može se uračunati trajanje emisija koje se ciklično ponavljaju ili se sastoje od nepomičnih slika.

(5) Koncesionar radija i televizije mora emitirati jedan isti program na čitavom području koncesije u skladu s programskom shemom iz članka 76. stavka 3. ovoga Zakona.

(6) Koncesionar radija i televizije mora voditi očevidnik cjelovitog emitiranog programa i mora čuvati snimke cjelovitog emitiranog programa najmanje jedan mjesec nakon odašiljanja, a u slučaju prigovora ili spora snimku emisije u svezi s tim sporom treba čuvati do okončanja spora.

(7) Koncesionar radija i televizije na lokalnoj razini mora najmanje 20% ukupnog programa tjedno posvetiti priopćavanju lokalnih novosti i obavijesti o lokalnim zbivanjima na području koncesije.

(8) Koncesionar radija i televizije na državnoj i regionalnoj razini mora dnevno emitirati najmanje jednu informativnu emisiju.

(9) U vrijeme predizbornog natjecanja koncesionar radija i televizije mora omogućiti svim strankama mogućnost komercijalne političke promidžbe pod jednakim uvjetima sukladno izbornim propisima i uputama mjerodavnog tijela, koje nadzire ili provodi izbore.

Odredbe o uporabi jezika

Članak 83.

(1) Koncesionar radija i televizije mora emitirati program na standardnom hrvatskom jeziku.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka koncesionar radija i televizije može emitirati program osim na standardnom hrvatskom jeziku i na narječjima hrvatskog jezika i na jezicima nacionalnih manjina, ako je to predviđeno programskom shemom iz članka 76. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka koncesionar radija i televizije može emitirati informativni program i uslužne informacije za potrebe stranih gostiju na jezicima prema zastupljenosti stranih gostiju na području njegove koncesije.

(4) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na filmske i glazbene reprodukcije, prijenos vjerskih, kazališnih i glazbenih događaja, te obrazovne emisije za učenje stranog jezika.

Promidžbene poruke i teletrgovina

Članak 84.

(1) Promidžbene poruke i teletrgovina moraju biti pravedne i časne, te ne smiju navoditi na pogrješno mišljenje i ne smiju biti protiv interesa kupca.

(2) Promidžbene poruke i teletrgovina upućene djeci ili u kojima sudjeluju djeca ne smiju štetiti njihovim interesima i mora se voditi računa o dječjoj osjetljivosti.

(3) Teletrgovina ne smije poticati maloljetnike na kupnju ili najam robe ili usluga.

(4) Naručitelj promidžbene poruke ne smije utjecati na sadržaj i izradbu programa na način kojim se umanjuje samostalnost koncesionara i njegova odgovornost u svezi s emisijom.

(5) Trajanje promidžbenih poruka ne smije prijeći 12 minuta u jednom satu programa i 15% ukupnog dnevnog trajanja programa koji se emitira na državnoj i regionalnoj razini, te 18 minuta u jednom satu programa i 25% ukupnog dnevnog programa koji se emitira na lokalnoj razini.

(6) Trajanje promidžbenih poruka, kao što su promidžbene poruke u kojima se javnosti izravno nudi prodaja, kupnja ili najam proizvoda ili davanje usluga (teletrgovina), računa se u trajanje promidžbenih poruka iz stavka 5. ovoga članka ali u omjeru od 50%.

(7) Promidžbene poruke i teletrgovina moraju biti nedvojbeno prepoznatljive kao takve i razvidno odvojene od drugih dijelova programskih sadržaja putem vizualnih ili akustičnih sredstava. U načelu one se emitiraju u blokovima.

(8) Promidžbene poruke i teletrgovina koje utječu na podsvijest nisu dopuštene.

(9) Prikrivene i lukave promidžbene poruke i teletrgovina nisu dopuštene, poglavito predstavljanje proizvoda i usluga u programu kad to služi u promidžbene svrhe.

(10) Promidžbene poruke i teletrgovina ne smiju podsjećati, niti vizualno niti akustično, na osobe koje redovito vode vijesti ili programe o tekućim događajima, o vremenskoj prognozi, o športu i slično.

(11) Promidžbene poruke i teletrgovina se umeću između programa. Kad su ispunjeni uvjeti sadržani u stavku 12., 13., 14. i 15. ovoga članka, promidžbene poruke i teletrgovina mogu se uvrstiti tijekom programa na takav način da ne štete cjelovitosti i vrijednosti programa niti pravima onih koji su nositelji autorskih prava.

(12) U programima koji se sastoje od samostalnih dijelova, ili u športskim i u slično uređenim priredbama i predstavama što sadrže prekide, promidžbene poruke i teletrgovina mogu biti umetnute jedino između dijelova ili u prekidima.

(13) Emitiranje audiovizualnih ostvarenja kao što su dugometražni filmovi, televizijski filmovi i umjetnički dokumentarni filmovi (osim serija, serijala, zabavnih programa i dokumentarnih programa koji nemaju umjetničku vrijednost) ako im je trajanje dulje od četrdeset pet minuta, može se prekinuti jedanput za svako cjelovito trajanje od četrdeset pet minuta. Prekid za emitiranje promidžbenih poruka ne može trajati više od jedne minute. Daljnji prekid je dopušten ako je trajanje dugometražnih filmova, televizijskih filmova i umjetničkih dokumentarnih filmova najmanje dvadeset minuta dulje od dva ili više cjelovitih trajanja od četrdeset pet minuta.

(14) Ako su programi, osim onih navedenih u stavku 12. ovoga članka prekidani promidžbenim porukama ili teletrgovinom, treba proteći najmanje petnaest minuta između svakog sljedećeg prekida za promidžbene poruke ili teletrgovine unutar programa.

(15) Promidžbene poruke i teletrgovina ne smiju se umetati u programe vjerske službe.

(16) Vijesti, programi o tekućim događanjima, dokumentarni programi i programi za djecu, kad traju manje od trideset minuta ne smiju se prekidati promidžbenim porukama ili teletrgovinom. Ako traju trideset minuta i dulje, primijenit će se odredba stavka 14. ovoga članka.

(17) Promidžbene poruke i teletrgovina za proizvode duhana nisu dopušteni.

(18) Promidžbene poruke i teletrgovina za alkoholna pića svih vrsta, trebaju biti u skladu sa sljedećim pravilima:

- ne smiju biti upućene, poglavito maloljetnicima i nitko u promidžbenim porukama i teletrgovini, tko je povezan s uživanjem alkohola, ne smije izgledati kao da je maloljetnik,

- ne smiju povezivati uživanje alkohola s fizičkim aktivnostima ili upravljanjem vozilom,

- ne smiju tvrditi da alkohol ima terapeutsko djelovanje, ili da ima stimulirajući ili umirujući učinak ili da može riješiti osobne probleme,

- ne smiju poticati neumjereno uživanje alkohola ili prikazivati apstinenciju i stanje trijeznosti u negativnom smislu,

- ne smiju stavljati prekomjeran naglasak na alkoholni sadržaj pića.

(19) Nisu dopuštene promidžbene poruke ni teletrgovina za lijekove i medicinske tretmane koji su dostupni jedino na liječnički recept.

(20) Promidžbene poruke i teletrgovina za sve druge lijekove i medicinske tretmane trebaju biti jasno prepoznatljivi kao takvi, pošteni, istiniti i podložni provjeri, te moraju odgovarati zahtjevima zaštite pojedinca od štetnih posljedica.

(21) Ravnatelj Zavoda može, na prijedlog Vijeća, pravilnikom propisati i druge uvjete za emitiranje promidžbenih poruka i teletrgovine, te programa pod pokroviteljstvom iz članka 85. ovoga Zakona, u skladu s Europskom konvencijom o prekograničnoj televiziji.

Program pod pokroviteljstvom

Članak 85.

(1) Kad se emitira program pod pokroviteljstvom, u cijelosti ili dijelom, mora se kao takav na odgovarajući način, razvidno označiti na početku i/ili na kraju programa.

(2) Sadržaj i raspored programa pod pokroviteljstvom ni pod kojim prilikama ne smiju biti pod utjecajem pokrovitelja na takav način koji utječe na odgovornost i uredničku nezavisnost koncesionara u odnosu na programe.

(3) Za vrijeme trajanja programa pod pokroviteljstvom kojim se promiču proizvodi ili usluge mora se stalno emitirati oznaka da se radi o programu pod pokroviteljstvom.

(4) Pokrovitelj programa ne smije biti fizička ili pravna osoba čija je osnovna djelatnost proizvodnja ili prodaja proizvoda ili davanje usluga čija je promidžba i teletrgovina zabranjena člankom 84. stavkom 17., 18. i 19. ovoga Zakona.

Odredbe o Hrvatskoj radioteleviziji

Članak 86.

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na program koncesionara radija i televizije primjenjuju se na odgovarajući način i na program HRT-a. Iznimno od odredbe iz članka 84. stavka 5. ovoga Zakona, HRT može emitirati promidžbene poruke u svim svojim programima u trajanju najviše do 4 minute u jednom satu.

(2) HRT može proizvoditi, prenositi i emitirati radijske i televizijske programe bez posebne koncesije.

(3) Iznimno od odredbi iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona, Zavod može dati koncesiju HRT-u za obavljanje usluge najma prijenosnih vodova, repetitora i odašiljača za prijenos i emitiranje programa drugim proizvođačima programa i koncesionarima, te, za njihov račun, obavljanje usluge prijenosa i emitiranja njihovih programa, prema odredbama ovoga Zakona i prema ugovoru o koncesiji, sklopljenom između HRT-a i Zavoda.

(4) HRT ne smije biti koncesionar radija, televizije, ni operator kabelske televizije niti član ili dioničar koncesionara radija i televizije i operatora kabelske televizije.

(5) HRT ne smije emitirati sponzorirane emisije i teletrgovinu.

XIII. KABELSKA TELEVIZIJA

Uvjeti za obavljanje djelatnosti

Članak 87.

(1) Za obavljanje djelatnosti kabelske televizije potrebna je koncesija Zavoda i s njim sklopljen ugovor o koncesiji.

(2) Vlasnik kabelske televizije ne smije distribuirati vlastiti program niti vlastite promidžbene poruke, a može putem svojeg kabelskog sustava korisnicima prenositi ispitnu sliku s točnim vremenom, podacima o vremenu i priopćenjima u svezi s funkcioniranjem i uporabom njegova kabelskog sustava i ne može biti koncesionar radija ili televizije niti član ili dioničar koncesionara radija ili televizije.

(3) Vlasnik kabelske televizije smije distribuirati, u skladu s odredbom iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona, domaći program.

Pristup mreži

Članak 88.

(1) Vlasnik kabelske televizije, kad postoji tehnička mogućnost, ne može korisniku na području koncesije uskratiti priključak na svoj sustav, ako taj priključak korisnik zahtijeva i plaća pretplatu, niti ga može prisiliti da prihvati priključak ili da sudjeluje u troškovima gradnje sustava. Vlasnik stambenog ili poslovnog prostora mora dopustiti postavljanje priključka na kabelsku televiziju, ako stanar ili zakupitelj toga prostora traži takav priključak i plaća troškove izgradnje odgovarajuće instalacije u tom prostoru.

(2) Vlasnik kabelske televizije ili vlasnik iznajmljenog stambenog ili poslovnog prostora može pečatiti neupotrijebljene priključke i provjeravati ih.

Posebne obveze vlasnika kabelske televizije

Članak 89.

(1) Vlasnik kabelske televizije mora distribuirati programe koji se emitiraju u Republici Hrvatskoj i čije emisije imaju propisanu jakost elektromagnetskog polja na području njegove mreže.

(2) Programi iz članka 90. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona ne smiju se distribuirati, ako ne udovoljavaju odredbi iz članka 81. ovoga Zakona.

(3) Vlasnik kabelske televizije mora distribuirati radijske i televizijske programe istodobno (simultano), cjelovito i bez promjena, u skladu s dobivenom koncesijom i u skladu sa sklopljenim ugovorom o koncesiji iz članka 30. stavka 11. ovoga Zakona.

(4) Autorska prava za programe koje distribuira operator kabelske televizije uređena su posebnim propisima.

Pretplata i naknada za prijam distribuiranih programa

Članak 90.

(1) Korisnik priključka kabelske televizije, pored radijske i televizijske pretplate propisane posebnim Zakonom, plaća operatoru kabelske televizije i posebnu pretplatu i naknadu:

1. pretplatu za prijam programa iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona,

2. pretplatu za prijam programa koje distribuira svim svojim pretplatnicima bez ograničenja, a nije ih obvezan distribuirati u smislu odredbe iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona (satelitski programi, strani programi, ...),

3. pretplatu za prijam određenog programa (kanala), koji operator distribuira pojedinom korisniku na njegov zahtjev,

4. naknadu za svaki prijam programa koji korisnik ostvaruje dekodiranjem zaštitnog koda, odašiljanjem određenog koda ili na drugi sličan način.

(2) Odredba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne odnosi se na domaće programe koji nisu zaštićeni posebnim kodom.

(3) Iznos pretplate i način plaćanja iz stavka 1. ovoga članka odobrava Zavod uz suglasnost ministra.

(4) Korisnik kabelskog priključka nije obvezan sudjelovati u troškovima izgradnje mreže i plaća jedino izradbu pojedinačnog vlastitog priključka sa stvarnim troškovima za radnu snagu i utrošeni materijal.

Obveze vlasnika i korisnika stambenog i
poslovnog prostora (Zajednički antenski sustav)

Članak 91.

(1) Zajednički antenski sustav i instalacija za distribuciju radijskih i televizijskih programa u stambenoj, poslovnoj ili drugoj građevini do korisnika radijskog ili televizijskog prijamnika u toj građevini (kabelska televizija) mora se izgrađivati u skladu s propisanim tehničkim uvjetima i normama iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Za izgrađeni sustav i instalacije iz stavka 1. ovoga članka investitor mora obaviti tehnički pregled.

(3) Tehnički pregled iz stavka 2. ovoga članka obavlja Zavod ili pravna osoba koju on ovlasti. Za ovlast se plaća naknada u korist Zavoda prema propisu iz članka 29. stavka 6. ovoga Zakona, a za obavljanje tehničkog pregleda plaćaju se troškovi povjerenstva koje obavlja taj pregled. Zavod može oduzeti izdanu ovlast ako se tehnički pregled ne obavlja u skladu s propisima, normama i preporukama.

(4) Korisnik ili vlasnik građevine iz stavka 1. ovoga članka mora održavati sustav i instalacije iz stavka 1. ovoga članka u ispravnom stanju, te mora pravodobno poduzimati mjere za otklanjanje smetnji i poremećaja u funkcioniranju tih sustava i instalacija.

XIV. NADZOR

Obavljanje nadzora

Članak 92.

(1) Ministarstvo obavlja upravni nadzor nad Zavodom.

(2) Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona kojima je regulirano obavljanje usluga i drugih djelatnosti u telekomunikacijama, projektiranje, gradnja, održavanje i uporaba telekomunikacijskih objekata, opreme i instalacija i radijskih postaja i dokazivanje njihove kakvoće (certificiranje), te zaštita od smetnji i elektromagnetska kompatibilnost (EMC), te kontrola radiofrekvencijskog spektra obavlja Zavod. Nadzor Zavoda provode nadzornici telekomunikacija, a kontrolu radiofrekvencijskog spektra ovlašteni zaposlenici Zavoda. Nadzornike telekomunikacija i ovlaštene zaposlenike Zavoda imenuje i razrješuje Upravno vijeće Zavoda.

(3) Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona, kojima je regulirano posjedovanje dozvole za radijsku postaju i prijavljivanje radijske postaje prigodom prijelaza državne granice, te poduzimanje mjera u svezi s tim nadzorom obavlja i ministarstvo mjerodavno za unutarnje poslove. Ovlaštena službena osoba ministarstva mjerodavnog za unutarnje poslove poduzima mjere za djelotvorno onemogućavanje rada radijske postaje bez dozvole i o poduzetim mjerama izvješćuje nadzornika telekomunikacija.

(4) Poslove nadzora iz stavka 3. ovoga članka ministarstvo mjerodavno za unutarnje poslove obavlja po službenoj dužnosti ili na prijedlog nadzornika telekomunikacija.

(5) Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona kojima je regulirano posjedovanje potvrde o kakvoći (certifikata), izjave o usklađenosti i potvrde (certifikata) o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) provode i ovlašteni zaposlenici carine i tijela državne uprave mjerodavna za poslove tržne inspekcije.

(6) Na nadzor koji provode nadzornici telekomunikacija primjenjuju se odredbe posebnog zakona o sustavu državne uprave kojima su uređena pitanja o inspekcijskom nadzoru.

(7) Operator, davatelj usluga ili vlasnik telekomunikacijskog sustava, opreme, objekta, mreže ili sustava, ili radijske postaje mora omogućiti nadzorniku telekomunikacija i ovlaštenom zaposleniku Zavoda koji obavlja poslove nadzora i kontrole iz stavka 2. ovoga članka očevid telekomunikacijskih sredstava, opreme, objekata, mreže ili sustava, te radijskih postaja i, na njihov zahtjev, bez odgode, dati ili dostaviti potrebne podatke i dokumentaciju u svezi s nadzorom i kontrolom.

Ovlasti nadzornika

Članak 93.

(1) Poslove nadzora iz članka 92. stavka 2. ovoga Zakona obavlja nadzornik telekomunikacija, koji ima ovlast:

1. zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu tehničke opreme koja se ugrađuje ili priključuje na javne telekomunikacije ako ne postoji propisana potvrda (certifikat) ili izjava o usklađenosti da udovoljava tehničkim uvjetima i normama ili ako nije označena propisanom oznakom, te odrediti mjere kojima se onemogućuje prodaja, iznajmljivanje i uporaba te tehničke opreme,

2. zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu električne i druge tehničke opreme iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona ako ne postoji propisana potvrda o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) ili ako nije označena propisanom oznakom, te odrediti mjere kojima se onemogućuje prodaja, iznajmljivanje i uporaba te električne i druge tehničke opreme,

3. zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu radijske postaje ako ne postoji propisana potvrda da udovoljava tehničkim uvjetima i normama ili ako nije označena propisanom oznakom, te odrediti mjere kojima se onemogućuje prodaja, iznajmljivanje i uporaba te radijske postaje,

4. zabraniti obavljanje djelatnosti javnih telekomunikacija ako za to nije dana propisana koncesija ili ako nije unaprijed podnesena propisana prijava Zavodu, ili ako nije sklopljen propisani ugovor o koncesiji ili ako nije plaćena propisana naknada za koncesiju, prijavu ili za ovlast na temelju koje se obavlja ta djelatnost, te odrediti mjere kojima se onemogućuje obavljanje te djelatnosti,

5. zabraniti rad radijske postaje koja nema propisanu dozvolu ili za koju nije plaćena propisana naknada za uporabu radijskih frekvencija, i odrediti mjere kojima se onemogućuje njezin rad,

6. trajno zabraniti uporabu radijske postaje za koju se opetovano utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete i norme i odrediti mjere kojima se onemogućuje njezin rad,

7. zabraniti izvođenje radova i podizanje novih građevina u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja,

8. privremeno zabraniti rad radijske postaje koja stvara štetnu smetnju dok se smetnja ne ukloni,

9. privremeno obustaviti izvođenje radova u blizini telekomunikacijskih objekata, opreme ili spojnog puta, koji bi mogli oštetiti ili ometati rad tih objekata, opreme ili spojnog puta, ako nije unaprijed pribavljena suglasnost vlasnika ili operatora dotičnih telekomunikacijskih kapaciteta, dok se ta suglasnost ne pribavi,

10. narediti uklanjanje nedostataka na električnoj ili drugoj tehničkoj opremi koja stvara elektromagnetske smetnje u radu telekomunikacija ili radijske postaje ili u prijamu radijskih ili televizijskih programa, te u slučaju štetne smetnje privremeno zabraniti uporabu te opreme, dok se štetna smetnja ne otkloni,

11. narediti uklanjanje nedostataka ako se prigodom gradnje, održavanja ili uporabe telekomunikacijskih kapaciteta ili radijske postaje, te ako se prigodom pružanja usluga ili obavljanja djelatnosti, ne primjenjuje ovaj Zakon, propisi doneseni na temelju ovoga Zakona i tehnički uvjeti i norme,

12. u okviru mjera iz točke 1. do 6. ovoga stavka, može i pečatiti ili privremeno oduzeti navedenu tehničku i drugu opremu i radijsku postaju u cijelosti ili samo određene dijelove, o čemu izdaje potvrdu.

(2) Nadzornik telekomunikacija ima ovlast osobno obaviti ili narediti obavljanje potrebnih mjerenja i ispitivanja na telekomunikacijskoj opremi i radijskim postajama, te se može za potrebe nadzora koristiti odgovarajućim tehničkim sredstvima i pomagalima operatora ili vlasnika sredstava telekomunikacija i radijske postaje.

(3) Ovlašteni zaposlenik koji obavlja poslove kontrole radiofrekvencijskog spektra, kad utvrdi da radijska postaja stvara štetnu smetnju, ili da za radijsku postaju nije pribavljena propisana dozvola, ima ovlast iz stavka 1. točke 12. i iz stavka 2. ovoga članka, te ima ovlast podnijeti prijavu mjerodavnom tijelu za učinjeno kazneno djelo ili prekršaj. O poduzetim mjerama pisano izvješćuje nadzornika telekomunikacija.

(4) Nadzornik telekomunikacija i zaposlenik iz stavka 3. ovoga članka vode očevidnik o obavljenom nadzoru i moraju imati propisanu iskaznicu.

(5) Ravnatelj Zavoda propisuje sadržaj i oblik iskaznice iz stavka 4. ovoga članka i pečata za pečaćenje iz stavka 1. točke 12. ovoga članka, te način vođenja očevidnika iz stavka 4. ovoga članka.

Provedba rješenja nadzornika

Članak 94.

(1) Protiv rješenja nadzornika telekomunikacija ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2) Ako nije postupljeno prema konačnom rješenju nadzornika telekomunikacija, nadzornik može izreći osobi obuhvaćenoj rješenjem upravnu mjeru novčane kazne u visini dvadeseterostruke prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u proteklom tromjesečju.

(3) Upravnu mjeru iz stavka 2. ovoga članka provode tijela mjerodavna za naplatu novčanih kazni izrečenih za prekršaje, a iznos se uplaćuje u korist državnog proračuna.

XV. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 95.

(1) Novčanom kaznom do 400.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno odredbi:

 1. članka 6. stavka 1. ili 3., ili

 2. članka 7. stavka 4., 5. ili 6., ili

 3. članka 12. stavka 1., ili

 4. članka 16. stavka 1. ili 2. točke 1., 2. ili 3., ili

 5. članka 20. stavka 1., ili

 6. članka 25. stavka 2., ili

 7. članka 26. stavka 2., ili

 8. članka 29. stavka 1. ili 6., ili

 9. članka 49. stavka 1., ili

10. članka 64. stavka 1. točke 1., ili

11. članka 65. stavka 3., ili

12. članka 73. stavka 1., ili

13. članka 75. stavka 1., ili

14. članka 81. stavka 1., 2., 3. ili 5., ili

15. članka 84. stavka 15., 16. ili 17., ili

16. članka 87. stavka 1., ili

17. članka 92. stavka 7.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom do 200.000,00 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom do 200.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. točke 9. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje.

(5) Za istovjetne prekršaje iz stavka 1. ovoga članka učinjene po drugi puta u razdoblju od dvije godine izriče se najveća kazna, a za istovjetan prekršaj iz stavka 1. točke 9. ovoga članka učinjen po drugi puta u razdoblju od dvije godine obvezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje.

Članak 96.

(1) Novčanom kaznom do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno odredbi:

 1. članka 6. stavka 2. ili 6., ili

 2. članka 12. stavka 2. točke 1., 2., 4. ili 5., ili stavka 3., ili

 3. članka 13. stavka 1., ili

 4. članka 14. stavka 1., ili

 5. članka 17. stavka 1., ili

 6. članka 22. stavka 1. točke 1. ili 2., ili stavka 2., ili

 7. članka 26. stavka 3., ili

 8. članka 27. stavka 2., ili

 9. članka 29. stavka 2. ili 5., ili

10. članka 30. stavka 16., ili

11. članka 33. stavka 2., ili

12. članka 37. stavka 4., ili

13. članka 40. stavka 1., ili

14. članka 49. stavka 2. ili 7., ili

15. članka 50. stavka 4., ili

16. članka 52., ili

17. članka 53. stavka 1., 2. ili 3., ili

18. članka 61. stavka 1., 2. ili 3., ili

19. članka 64. stavka 1. točke 2., ili

20. članka 67. stavka 2., ili

21. članka 68. stavka 1. ili 4., ili

22. članka 69. stavka 2., ili

23. članka 70. stavka 1., ili

24. članka 73. stavka 3., ili

25. članka 75. stavka 4., ili

26. članka 76. stavka 7. ili 10., ili

27. članka 77. stavka 1., ili

28. članka 78. stavka 2., ili

29. članka 79. stavka 1. točke 1., 2. ili 3., ili stavka 2., ili

30. članka 81. stavka 4. ili 6., ili

31. članka 82. stavka 1., 2., 5., 6., 7. ili 8., ili

32. članka 84. stavka 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11.,
           12., 13., 14. ili 18., ili

33. članka 85. stavka 1., 2., 3. ili 4., ili

34. članka 86. stavka 1., 2. ili 3., ili

35. članka 87. stavka 2. ili 3., ili

36. članka 88. stavka 1., ili

37. članka 89. stavka 1., 2. ili 3., ili

38. članka 94. stavka 2.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom do 100.000,00 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom do 100.000,00 kuna.

(4) Za istovjetan prekršaj iz stavka 1. točke 17. ovoga članka učinjen po drugi puta u razdoblju od dvije godine izriče se najveća kazna iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, a može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje.

Članak 97.

(1) Novčanom kaznom do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno odredbi:

 1. članka 6. stavka 11. ili 12., ili

 2. članka 12. stavka 2. točke 3., ili

 3. članka 13. stavka 2. ili 3., ili

 4. članka 15. stavka 1. ili 2., ili

 5. članka 18. stavka 1., 2., 4., 5., 12., 13., 14. ili 15., ili

 6. članka 22. stavka 3., ili

 7. članka 33. stavka 5., ili

 8. članka 34. stavka 3., ili

 9. članka 35. stavka 1. ili 4., ili

10. članka 36., ili

11. članka 37. stavka 1., ili

12. članka 39. stavka 1., 2., 4., 5., 7. ili 8., ili

13. članka 41. stavka 1., ili

14. članka 48. stavka 2., ili

15. članka 60. stavka 2. ili 3., ili

16. članka 61. stavka 5. ili 7., ili

17. članka 62. stavka 1. ili 2., ili

18. članka 63. stavka 1., ili

19. članka 64. stavka 2., ili

20. članka 67. stavka 1., ili

21. članka 68. stavka 6., ili

22. članka 69. stavka 1., ili

23. članka 83. stavka 1. ili 2., ili

24. članka 90. stavka 3., ili

25. članka 91. stavka 1., 2., 3., ili 4.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom do 50.000,00 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom do 50.000,00 kuna.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prijelazne odredbe o obavljanju djelatnosti telekomunikacija i uporabi radijskih postaja

Članak 98.

(1) Osoba koja je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljala djelatnost javnih telekomunikacija na temelju koncesije ili ovlasti dane prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nastavlja obavljati tu djelatnost prema odredbama ovoga Zakona do isteka roka važenja te koncesije ili ovlasti.

(2) Odobrenje ili dozvola za radijsku postaju dana prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona do isteka roka na koji je izdana, a ta radijska postaja može se upotrebljavati do isteka navedenoga roka uz uvjete utvrđene u odobrenju ili dozvoli, prema odredbama ovoga Zakona.

(3) Pravna osoba koja obavlja djelatnost u javnim telekomunikacijama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona bez koncesije, prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona mora uskladiti obavljanje te djelatnosti s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 1. siječnja 2000., osim usklađenja s odredbom iz članka 40. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, za što je krajnji rok 31. prosinca 2000., te mora, najkasnije do 1. siječnja 2001. pribaviti propisanu koncesiju, te sklopiti propisani ugovor o koncesiji.

(4) HT - Hrvatske telekomunikacije d.d. (u daljnjem tekstu: HT d.d.) ima sljedeća isključiva prava do 31. prosinca 2002. godine:

1. pravo biti operator nepokretne javne telekomunikacijske mreže,

2. pravo pružati javne govorne usluge putem nepokretne mreže,

3. pravo pružati međunarodne telekomunikacijske usluge.

(5) Vlada Republike Hrvatske dodijelit će koncesiju i sklopiti ugovor o koncesiji s HT d.d.-om. Takav ugovor o koncesiji mora:

1. utvrditi isključivo pravo HT d.d.-a da bude operator nepokretne javne telekomunikacijske mreže do 31. prosinca 2002.,

2. utvrditi isključivo pravo HT d.d.-a da pruža javne govorne usluge putem nepokretne mreže do 31. prosinca 2002.,

3. utvrditi isključivo pravo HT d.d.-a da pruža međunarodne telekomunikacijske usluge do 31. prosinca 2002.,

4. utvrditi prava i obveze glede međusobnog povezivanja te zahtjeve glede pružanja osnovnih usluga, osuvremenjivanja mreže, izgradnje mreže, kakvoće usluga i zaštite korisnika, uzimajući u obzir isključiva prava iz točke 1., 2. i 3. ovoga stavka,

5. utvrditi postupak određivanja najviše razine cijena koji se temelji na objavljenom cjeniku za korisnike telekomunikacijskih usluga koje se pružaju u skladu s isključivim pravima iz točke 1., 2. i 3. ovoga stavka, u onome opsegu koji je potreban u svrhu osiguranja troškovne orijentiranosti cijena, te zaštite korisnika. Takav postupak zamjenjuje bilo kakvo pojedinačno odobrenje cijena ili potrebe određivanja cijena utvrđene ovim Zakonom.

(6) Osim ako je to predviđeno ugovorom o koncesiji, tijekom razdoblja trajanja isključivih prava, ugovor o koncesiji iz stavka 5. ovoga članka neće biti izmijenjen bilo kojim podzakonskim propisom, uključujući pravilnike, osim onih podzakonskih propisa koji su usvojeni u svrhu udovoljavanja Republike Hrvatske međunarodnim obvezama.

(7) Ugovor o koncesiji iz stavka 5. ovoga članka uskladit će se s odredbama ovoga Zakona s učinkom od 1. siječnja 2003. na način da će bilo koja posebna prava i obveze iz ugovora o koncesiji navedena u točki 4. i 5. stavka 5., te u stavku 6. ovoga članka prestati važiti.

(8) Vlada Republike Hrvatske dodijelit će koncesije i sklopiti ugovore o koncesiji s HT d.d.-om za obavljanje telekomunikacijskih usluga koje je HT d.d. obavljao, odnosno imao pravo obavljati bez koncesije prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona. Posebno, Vlada Republike Hrvatske dodijelit će koncesiju HT d.d.-u za izgradnju i uporabu javnih telekomunikacija u globalnom sustavu pokretne mreže GSM, pod jednakim i nediskriminirajućim uvjetima.

Upravni postupci započeti prema prijašnjim propisima

Članak 99.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona ako to nije u suprotnosti s ovim Zakonom, a prema ovome Zakonu u slučaju da je to za stranku povoljnije.

Podzakonski propisi

Članak 100.

(1) Ministar će donijeti propise koje je ovlašten donijeti prema odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.

(2) Ravnatelj Zavoda će donijeti propise koje je ovlašten donijeti prema odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.

(3) Do donošenja podzakonskih propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se odredbe propisa donesenih na temelju Zakona o telekomunikacijama ("Narodne novine", br. 53/94.) ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

(4) Vlada Republike Hrvatske će opće ciljeve iz stavka 2. članka 4. ovoga Zakona Hrvatskome državnom saboru podnijeti najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Zakon koji prestaje važiti

Članak 101.

Danom početka primjenjivanja ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o telekomunikacijama ("Narodne novine", br. 53/94.).

Početak rada Hrvatskog zavoda
za telekomunikacije

Članak 102.

(1) Zavod će započeti s radom 1. siječnja 2000.

(2) Vlada Republike Hrvatske će odmah nakon stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati privremenog ravnatelja Zavoda, koji će obaviti pripreme za početak rada Zavoda, po potrebi pribaviti potrebne dozvole za početak rada, te podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova.

(3) Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da najkasnije do 1. rujna 1999. predloži Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora članove Upravnog vijeća Zavoda.

(4) Obvezuje se Upravno vijeće Zavoda da najkasnije do 1. prosinca 1999. donese Statut Zavoda.

(5) Ministar će najkasnije do 1. prosinca 1999. donijeti akt kojim će odrediti koja sredstva i oprema koju upotrebljava Ministarstvo pomorstva, prometa i veza postaje imovinom Zavoda, te zajedno s privremenim ravnateljem Zavoda odrediti koji zaposlenici Ministarstva pomorstva, prometa i veza, koji su obavljali poslove koji prema ovome Zakonu ulaze u djelokrug Zavoda, postaju 1. prosinca 1999. zaposlenici Zavoda.

(6) Do početka rada Zavoda poslove iz njegova djelokruga obavljat će Ministarstvo.

Početak primjene odredbi o obavljanju telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži

Članak 103.

(1) Iznimno od odredbe iz članka 98. stavka 3. i članka 104. ovoga Zakona, odredbe o davanju koncesije za usluge navedene u članku 98. stavku 4. ovoga Zakona pravnim osobama koje nisu obavljale te usluge na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prema prijašnjim propisima, te odredbe Dijela V. ovoga Zakona, počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2003.

(2) Izvršenje obveze iz članka 7. točke 6. te članka 12. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona uvjetuje se do 31. prosinca 2002. postojanjem tehničke mogućnosti za izvršenje te obveze. Do tog roka davatelj javnih govornih usluga mora stvoriti tehničke mogućnosti za izvršenje te obveze za sve korisnike svojih usluga.

Stupanje na snagu i početak primjenjivanja
Zakona

Članak 104.

Ovaj Zakon stupa na snagu i počinje se primjenjivati osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 344-01/99-02/01
Zagreb, 30. lipnja 1999.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.