MINISTARSTVO FINANCIJA

1359

Na teme­lju članka 263. stavak 1. Carinskog zakona (»Narod­ne novine«, br. 78/99 i 94/99), ministar financija donosi

PRAVILNIK

O POSEBNOSTIMA PROVEDBE CARINSKOG POSTUPKA U MEĐUNARODNOM POMORSKOM, RIJEČNOM I ZRAČNOM PROMETU

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuju se posebnosti carinskog postupa­nja u međunarodnome putničkome i robnome pomorskom, riječ­nom i zračnom prometu.

II. POSEBNOSTI CARINSKOGA POSTUPKA U MEĐUNARODNOME POMORSKOM PROMETU

Članak 2.

Pojedini izrazi koji se rabe u ovome Pravilniku imaju slije­de­će znače­nje:

– brod: svi objekti na moru konstruirani tako da se održavaju i plove po morskoj površini s namjenom mije­nja­nja mjesta, čija je du­ljina veća od 12 metara i bruto tonaža veća od 15 t,

– brodar: držate­lj, odnosno posjednik vlastitog ili tuđe­g broda i nosite­lj plovidbenog pothvata, odnosno iskorištava­nja broda; brodar i brodovlasnik mogu, ali ne moraju biti iste osobe,

– brodica: plovni objekt namije­njen plovidbi morem koji nije brod,

– brodovlasnik: fizička ili pravna osoba s isk­ljučivim pravom vlasništva na brodu; brodovlasnik i brodar mogu, ali ne moraju biti iste osobe,

– brodska carinska k­njiga: službena k­njiga koja se vodi na brodu i služi za unoše­nje podataka o stav­lja­nju broda pod carinski nadzor i izuzima­nje ispod carinskog nadzora. Brodska carinska k­njiga mora se pokazati na zahtjev carinskih tijela, kao i drugih tijela nadležnih za druge oblike kontrole.  Stranice ove brodske k­nji­ge moraju biti označene rednim brojevima. Brodska carinska k­njiga mora biti ovjerena s naznačenim brojem stranica i potpisana od strane nadzorne carinarnice,

– brodsko skladište: posebna prostorija broda namije­njena smještaju robe kojom se brod opskrb­ljuje na način propisan člankom 17. do 22. ovog Pravilnika. Ovaj pojam isk­ljučuje bilo kakav prostor na brodu koji je namije­njen komercijalnom prijevo­zu robe,

– carinarnica: ustrojstvena jedinica Carinske uprave, koja je stvarno i mjesno ovlaštena da obav­lja poslove carinskoga nadzora i carinske kontrole međunarodnoga robnoga i putničkog prometa prema određenoj robi odnosno na određenom dijelu carinskog područja,

– carinska kliješta: specijalno izrađena kliješta za plombira­nje, na kojima je u dijelu namije­njenom preša­nju olovne plombe urezan grb Republike Hrvatske, a na drugoj strani broj kliješta,

– carinska operativna obala: dio obale luke u granicama prostora koji obuhvaća područje stalnog međunarodnog granič­nog prijelaza koji je pod carinskim nadzorom, a nadležna policijska uprava, carinarnica, lučka kapetanija i lučka uprava ili drugo tijelo koje uprav­lja lukom utvrđuju granice tog područja, sukladno propisima o nadzoru državne granice,

– carinska plomba: oblikovani plosnati komad olova, okruglog oblika, sa šup­ljinom u presjeku, koji s jedne strane završava jednim, a s druge strane sa dva otvora. Kroz plombu se provlači specijalna žica (ili konop) za plombira­nje, nakon če­ga se plomba preša carinskim kliještima,

– carinska provjera: rad­nje kao što su pre­gled robe, prijevoznih sredstava i osoba u putničkom prometu te prt­ljage i drugih stvari koje putnici sa sobom nose, provjera postoja­nja, vjerodostojnosti i istinitosti isprava podnesenih u carinskom postupku, pre­gled poslovnih k­njiga i drugih isprava o poslova­nju, naknadna provedba ispitnih i istražnih postupaka i slično koje je ovlaštena poduzimati carinarnica,

– carinski dopušteno postupa­nje ili uporaba robe:

a) ponovni izvoz robe iz carinskog područja Republike Hrvat­ske,

b) stav­lja­nje robe u carinski postupak,

c) unište­nje robe,

d) unos robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište te

e) ustupa­nje robe u korist države,

– carinski nadzor: opće mjere koje poduzima nadležna carinarnica glede osigura­nja provedbe carinskih i drugih propisa koji se primje­njuju na robu koja je predmet carinskog nadzora, uk­ljučujući i mjere koje poduzima osoba iz članka 34. ovog Pravilnika,

– domaća brodica: brodica državne pripadnosti Republike Hrvatske u vlasništvu fizičke ili pravne osobe sa prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, upisana u hrvatski očevidnik brodica koji vodi lučka kapetanija na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava, odnosno plovi ili je upisana u strani očevidnik, izgrađena u carinskom području Republike Hrvatske ili izgrađena izvan carinskog područja Republike Hrvat­ske, odnosno kup­ljena od strane pravne ili fizičke osobe te upisana u hrvatski očevidnik brodica nakon provedbe uvoznog carinskog postupka,

– domaća jahta: jahta državne pripadnosti Republike Hrvat­ske ili strane državne pripadnosti u vlasništvu fizičke ili pravne osobe sa prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, upisana u hrvatski upisnik brodova ili hrvatski očevidnik brodica koji vodi lučka kapetanija na čijem se području jahta stalno ili pretežno zadržava, odnosno plovi, ili je upisana u strani upisnik ili očevidnik, izgrađena u carinskom području Republike Hrvat­ske ili izgrađena izvan carinskog područja Republike Hrvatske, odnosno kup­ljena od strane pravne ili fizičke osobe te upisana u hrvatski upisnik brodova ili očevidnik brodica nakon provedbe uvoznog carinskog postupka,

– domaća plovidba: plovidba iz jedne domaće pomorske luke u drugu,

– domaća pomorska luka za međunarodni promet: svaka pomorska luka u carinskom području Republike Hrvatske slobodna za pristup plovilima svih zastava,

– domaća pomorska luka: svaka pomorska luka u carinskom području Republike Hrvatske,

– domaći brod: brod državne pripadnosti Republike Hrvat­ske, upisan u hrvatski upisnik brodova i koji vije zastavu Repub­like Hrvatske, izgrađen u hrvatskom brodogradilištu ili brod izgrađen u stranom brodogradilištu, odnosno kup­ljen od strane pravne ili fizičke osobe te upisan u hrvatski upisnik brodova nakon provedbe uvoznog carinskog postupka, brod u vlasništvu domaće­g brodovlasnika, odnosno brodara upisan u strani upisnik brodova radi stjeca­nja tzv. pogodovne zastave bez prekida pravne (stvarne, bitne i istinske veze – »genuine link«) sa Republikom Hrvatskom,

– domaći brodar: brodar s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj,

– domaći brodovlasnik: brodovlasnik sa prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj,

– jahta: brod ili brodica koji u ne­gospodarske svrhe služi razonodi, športu ili rekreaciji, uz uvjet da je na ­njoj moguć du­lji boravak neovisno od kopna,

– javni brod: plovilo čiji je vlasnik odnosno brodar država ili ­njezino tijelo, a koji nije ratni brod i služi isk­ljučivo u ne­gospodarske svrhe tijelima carinske i policijske službe te lučke kapetanije,

– linijski pomorski promet: redovni komercijalni prijevoz osoba i/ili robe, koji je dostupan svima pod jednakim uvjetima, a obav­lja se na unaprijed utvrđenim linijama, prema unaprijed utvrđenom plovidbenom redu i po objav­ljenim cijenama i općim uvjetima prijevoza,

– luka: vodeni ili s vodom izravno povezani kopneni prostor i s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postroje­njima i objektima namije­njenim za pristaja­nje, sidre­nje i zaštitu brodova i brodica, prihvat i otpremu putnika, ukrcaj i iskrcaj robe, rukova­nje robom, proizvod­nju te druge gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj gospodarskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi,

– međunarodna plovidba: plovidba brodom ili brodicom prema plovidbenom planu iz domaće luke za međunarodni promet u stranu luku i/ili obratno,

– međunarodni promet: promet plovilima iz domaće luke za međunarodni promet u stranu luku i/ili obratno,

– nadležna carinarnica: carinarnica nadležna za provedbu određenog carinskog postupa­nja,

– nadzorna carinarnica: carinarnica koja obav­lja nadzor nad carinskim skladištima i brodogradilištima te carinarnica nadležna prema matičnoj luci upisa broda,

– opskrbno skladište: carinsko skladište tipa D iz koje­g se vrši opskrba prijevoznih sredstava u međunarodnom prometu u svrhu, te za namjenu iz članka 17. i 37. ovog Pravilnika,

– plovidba obalnim morem: plovidba unutar­njim morskim vodama i teritorijalnim morem, plovidba broda ili brodice između dviju ili više domaćih pomorskih luka,

– plovidbeni agent: pravna ili fizička osoba koja se bavi agentskim poslovima u međunarodnom pomorskom prometu,

– plovidbeni red: utvrđeno vrijeme isplov­ljava­nja i uplov­ljava­nja brodova u luke u linijskom pomorskom prometu,

– plovilo: objekt prikladan za plovidbu i pluta­nje na vodi,

– podnoše­nje robe: prijav­ljiva­nje carinarnici na propisan način da se roba nalazi u ­njezinoj određenoj ustrojstvenoj jedinici ili drugom mjestu koje je carinarnica odredila ili odobrila,

– pomorska plovidba: plovidba koja se obav­lja na moru i rijekama hrvatskog Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane,

– pomorski promet: prijevoz osoba i/ili stvari pomorskom plovidbom,

– posada broda: osobe zaposlene na brodu u bilo kojem svojstvu, upisane u popis posade,

– posebna carinska provjera: pretraga robe i/ili osoba i/ili prijevoznih sredstava,

– prt­ljaga: svi predmeti koje putnici imaju sa sobom tijekom putova­nja,

– putnički brod: svaki brod koji je namije­njen i osposob­ljen te ovlašten prevoziti više od 12 putnika,

– putnik: svaka osoba na brodu ili brodici, osim djece ispod jedne godine života te posade broda,

– sidrište: uređeni i obi­lježeni prostor na unutar­njim vodama namije­njen za sidre­nje i manevrira­nje plovilima,

– strana brodica: brodica koja nije domaća brodica i koja je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe čije je uobičajeno mjesto boravka, odnosno sjedište izvan carinskog područja Republike Hrvatske, upisana u strani ili domaći očevidnik brodica kod nadležnih tijela. Re­gistracija brodice u nautičkim klubovima ne smatra se upisom u očevidnik brodica kod nadležnih tijela,

– strana jahta: jahta koja nije domaća jahta i koja je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe čije je uobičajeno mjesto bo­rav­ka, odnosno sjedište izvan carinskog područja Republike Hrvat­ske, upisana u strani ili domaći upisnik brodova, odnosno očevidnik brodica kod nadležnih tijela. Re­gistracija jahte u nau­tič­kim klubovima ne smatra se upisom u upisnik brodova ili očevidnik brodica kod nadležnih tijela,

– strana pomorska luka: svaka pomorska luka izvan carinskog područja Republike Hrvatske,

– strani brod: brod koji nije domaći brod i koji je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe čije je uobičajeno mjesto boravka, odnosno sjedište izvan carinskog područja Republike Hrvatske, upisan u strani ili domaći upisnik brodova,

– teretni brod: svaki brod koji nije putnički, a namije­njen je prijevozu robe,

– zapovjednik broda: osoba odgovorna za uprav­lja­nje, sigurnost i osigura­nje broda i plovidbe, koja s pravom konačne odluke obav­lja i određene upravne i druge javne funkcije i ovlašte­nja, nastupajući i kao tijelo državne vlasti.

a) Dolazak i odlazak brodova u međunarodnom prometu

Članak 3.

Brodovi i jahte u međunarodnoj plovidbi u dolasku iz inozemstva mogu pristajati samo u domaćim pomorskim lukama za međunarodni promet, odnosno isplov­ljavati u inozemstvo samo iz domaćih pomorskih luka za međunarodni promet, i to dijela carinske operativne obale ili slobodne zone.

Brodovi i jahte iz stavka 1. ovog članka podnose se nadležnoj carinarnici usmenom deklaracijom, sukladno Aneksu C Konvencije o privremenom uvozu (»Istambulska konvencija«), te člancima 101. i 104. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, uklj­učujući i slučajeve dolaska tih plovnih objekata kopnenim putem.

Brodovi iz stavka 1. ovog članka mogu pristajati i na drugim mjestima po odobre­nju nadležne lučke kapetanije uz prethodnu suglasnost nadležne carinarnice.

Strane jahte mogu, nakon završene granične kontrole i carinske provjere, pristajati u svim domaćim pomorskim lukama.

U slučaju više sile, brodovi iz stavka 1. ovog članka, mogu pristajati i na drugim mjestima. U tom slučaju zapovjednik broda mora o tome odmah obavijestiti najbližu carinarnicu ili lučku kapetaniju ili najbližu postaju pomorske policije.

Domaći brodovi u domaćoj plovidbi mogu pristajati uz carinsku operativnu obalu samo po odobre­nju nadležne carinarnice. Ovo odobre­nje carinarnica izdaje u obliku bi­lješke na zahtjevu.

Članak 4.

Lučka uprava ili drugo tijelo koje uprav­lja lukom dužno je carinarnici osigurati prostorije potrebne za provedbu carinske kontrole putničkog i robnog prometa, te provedbu drugih mjera carinskog zakona.

Članak 5.

Brodovi iz članka 3. stavka 1. ovog Pravilnika moraju imati manifest ili drugu međunarodnu priznatu ispravu prigodom dolaska iz inozemstva i prigodom isplov­ljavanja u inozemstvo, kojom carinarnici podnose cjelokupni teret koji prevoze.

U ispravu iz stavka 1. ovog članka ili u druge priložene isprave koje prate robu, upisuje se cjelokupni teret koji se prevozi brodom, uk­ljučujući i svu drugu robu koja se nalazi na brodu radi uporabe ili prodaje, a ukoliko brod ne prevozi robu upisuje se naznaka »bez tereta«.

Isprava iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati poglavito ove podatke:

1) pri dolasku broda: ime i državnu pripadnost broda, ime i prezime zapovjednika broda, iz koje luke brod dolazi, broj i vrstu koleta, količinu i naziv robe, brojeve brodskih teretnica za teret koji treba istovariti u nekoj luci, luke u kojima će se ostali teret istovariti, luku ukrcaja za robu koja se prevozi na teme­lju brodske teretnice;

2) pri odlasku broda: ime i državnu pripadnost broda, ime i prezime zapovjednika broda, odredišnu luku, broj i vrstu koleta, količinu i naziv robe, brojeve brodskih teretnica za teret koji je ukrcan u luci u kojoj je obav­ljen ukrcaj.

U ispravu iz stavka 1. ovog članka ili druge priložene isprave, osim podataka iz stavka 3. ovog članka, posebice se moraju upisati i specificirati:

1) popis posade i popis stvari koje pripadaju posadi broda (»privatni manifest posade«),

2) popis putnika i popis prt­ljage putnika predane brodu na prijevoz,

3) popis namirnica i druge robe za opskrbu broda, posade i putnika te potrošni i pogonski materijal (»store list«),

4) popis narkotika, te

5) popis oružja i stre­ljiva.

Isprave iz stavka 1. ovog članka, nakon prihvaća­nja od strane carinarnice, moraju se upisati (re­gistrirati) u odgovarajućem kontrolniku (Kontrolnik brodova u dolasku i Kontrolnik brodova u odlasku).

Podaci o osobnoj prt­ljazi koju putnici sobom nose ne upisuju se u ispravu iz stavka 1. ovog članka.

Ispravu iz stavka 1. ovog članka ne moraju imati brodovi koji su u domaćoj plovidbi, jahte, vojni brodovi, javni brodovi, ribarski brodovi i brodovi koji služe u znanstvene svrhe.

Članak 6.

Brod koji dolazi iz inozemstva ne smije stupiti u vezu s ostalim brodovima, organizacijama i građanima na obali prije ne­go što od ovlaštenih tijela dobije odobre­nje za slobodnu vezu (slobodan promet) s obalom.

Odobre­nje iz stavka 1. ovog članka izdaje lučka kapetanija, nakon izvršene sanitarne te granične policijske kontrole i carinske provjere.

Odobre­nje iz stavka 1. ovog članka moraju zatražiti i brodovi koji dolaze iz domaće luke, ako su tijekom putova­nja došli u fizičku vezu s brodom koji dolazi iz inozemstva.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka uz brod koji još nije dobio odobre­nje za vezu s obalom može pristati:

1) javni brod,

2) brod ili brodica radi pruža­nja pomoći pri spašava­nju (samo za vrijeme dok je to potrebno),

3) te­g­ljač radi te­g­lje­nja uz isk­ljuče­nje bilo kakva dodira sa članovima posade te­g­ljenog broda, te

4) pe­ljarski brod ili brodica radi pe­ljare­nja, uz uvjet da samo pe­ljar smije stupiti na taj brod.

Članak 7.

Plovidbeni agenti moraju izvješćivati carinarnicu o plovidbenom redu brodova koji su  u redovitoj međunarodnoj plovidbi i dostav­ljati im plovidbeni red tih brodova.

Plovidbeni agenti moraju izvješćivati carinarnicu i o dolasku ostalih brodova u međunarodnoj plovidbi, uz naznaku dana i sata ­njihova dolaska u luku, te bez odlaga­nja i o svakom zakaš­nje­nju tih brodova.

Članak 8.

Domaći brodovi u domaćoj plovidbi nisu pod carinskim nad­zorom i prigodom odlaska u inozemstvo podnose carinarnici pisani zahtjev za stav­lja­nje broda pod carinski nadzor.

Odobre­nje iz stavka 1. ovog članka carinarnica donosi, nakon izvršene carinske provjere broda, u obliku bi­lješke na zahtjevu. Tu či­njenicu carinarnica upisuje i ovjerava u brodskoj carinskoj k­njizi.

Nakon izdava­nja odobre­nja iz stavka 1. ovog članka domaći brodovi su u međunarodnoj plovidbi. Od tog trenutka navedeni brodovi, kao i ­njihovi plovidbeni agenti, obvezni su postupati sukladno članku 3. do 7. ovoga Pravilnika.

Članak 9.

Domaći brodovi u međunarodnoj plovidbi su pod carinskim nadzorom i u slučaju nastav­lja­nja da­lj­nje plovidbe u domaćem prometu, podnose carinarnici pisani zahtjev za izuzima­nje broda ispod carinskog nadzora.

Odobre­nje iz stavka 1. ovog članka carinarnica donosi u obliku bi­lješke na zahtjevu nakon obav­lja­nja carinske provjere broda. Tu či­njenicu carinarnica ovjerava i u brodskoj carinskoj k­njizi.

Nakon izdava­nja odobre­nja iz stavka 1. ovog članka brod je u domaćoj plovidbi, te nije više pod carinskim nadzorom.

Članak 10.

Domaći putnički brodovi u linijskom pomorskom prometu, kada prema plovidbenom redu prelaze iz režima domaće plovidbe na režim međunarodne plovidbe, prigodom odlaska u inozemstvo dužni su postupiti sukladno članku 8. ovog Pravilnika.

Domaći putnički brodovi u linijskom pomorskom prometu, kada prema plovidbenom redu prelaze iz režima međunarodne plovidbe na režim domaće plovidbe, prigodom dolaska iz inozemstva dužni su postupiti sukladno članku 9. ovog Pravilnika.

Ako zbog kratkoće vremena i/ili drugih okolnosti carinarnica ne može obaviti potpunu carinsku provjeru broda (članak 11. i 14.) ili u slučaju postoja­nja osnovane sum­nje da se na brodu nalazi krijumčarena roba, izdava­nje odobre­nja iz članka 8. stavka 2. i članka 9. stavka 2. može se uvjetovati obav­lja­njem međunarodne plovidbe i/ili domaće plovidbe ili dijela plovidbe uz nazočnost jednog ili više carinskih službenika (»carinska prat­nja broda«).

Troškove postupka iz stavka 2. i 3. ovoga članka snosi podnosite­lj zahtjeva, sukladno rješe­nju carinarnice.

Ovlašćuje se ravnate­lj Carinske uprave da pota­nje uredi postupak carinskog nadzora i način obračunava­nja troškova za brodove iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

b) Carinska provjera broda

Članak 11.

Carinska provjera broda obav­lja se odmah nakon sanitarne i granične policijske kontrole broda.

Zapovjednik broda mora carinskim službenicima osigurati prijevoz u dolasku na brod i povratku s broda, te osigurati uvjete za obav­lja­nje carinske provjere broda.

Zapovjednik broda mora osigurati rasvjetu na brodu i u svim prostorijama broda u kojima se obav­lja carinska provjera.

Carinska provjera broda obav­lja se u nazočnosti ovlaštenog predstavnika broda.

Članak 12.

Carinarnica može obaviti i posebnu provjeru broda.

Posebna carinska provjera broda provodi se u slučaju postoja­nja osnovane sum­nje da se na brodu nalazi krijumčarena roba, te kada to carinarnica iz ­njoj poznatih razloga smatra potrebnim, a može se obaviti i dok se brod nalazi na sidrištu i/ili u plovidbi obalnim morem. U slučaju potrebe carinarnica može brodu naložiti i uplov­ljavanje u prvu sigurnu domaću pomorsku luku, gdje će se posebna carinska provjera učinkovitije provesti. O namjeravanoj posebnoj carinskoj provjeri broda carinarnica unaprijed obavještava nadležnu Lučku kapetaniju.

Prije početka posebne carinske provjere stranog broda sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka, carinarnica mora o tome unaprijed izvijestiti konzularno predstavništvo države kojoj brod pripada, ako takvo predstavništvo postoji u luci u kojoj se brod nalazi. Ako u luci ne postoji konzularno predstavništvo države kojoj brod pripada, posebna carinska provjera obavit će se u nazočnosti predstavnika Lučke kapetanije te zapovjednika broda ili osobe koju on odredi.

Članak 13.

Ako se poduzimaju takve mjere posebne carinske provjere broda na način da je nužno s ­nje­ga skinuti pojedine pričvršćene dijelove, pa se poslije skida­nja tih dijelova ne utvrdi postoja­nje carinskog prekršaja, troškovi skida­nja i postav­lja­nja takvih dijelova padaju na teret državnog proračuna.

Ako se carinskom provjerom utvrdi postoja­nje carinskog prekršaja, troškovi postupka iz stavka 1. ovog članka padaju na teret brodara, odnosno zapovjednika broda.

Članak 14.

Ako se carinskom provjerom utvrdi da na brodu ima namirnica i druge robe namije­njene potrebama broda, brodske posade i/ili putnika u količinama većim ne­go što je potrebno za potroš­nju tijekom boravka broda u carinskom području Republike Hrvatske, carinarnica može višak takve robe staviti pod carinski nadzor (plombirati i sl.).

U slučajevima iz stavka 1. ovog članka kad se radi o brodovima iz članka 9. stavka 1. ovog Pravilnika uz bi­lješku u brodskoj k­njizi (članak 8. stavak 2.), carinarnica će upisati i vrstu i broj carinskih obi­lježja stav­ljenih na prostorije koje je stavila pod carinski nadzor, te bi­lješku u ovjeri rekapitulacije robe iz članka 20. stavka 5. ovog Pravilnika, koja služi za evidenciju i kontrolu za vrijeme domaće plovidbe.

c) Carinski postupak s putničkom prt­ljagom

Članak 15.

Carinski postupak s putničkom prt­ljagom u dolasku broda iz inozemstva obav­lja se odmah po dava­nju odobre­nja za slobodnu vezu s obalom.

Sve kontrole i carinske formalnosti, koje se odnose na prt­ljagu osoba na brodovima i jahtama, obav­ljaju se:

1) pri dolasku iz inozemstva u prvoj domaćoj luci za međunarodni promet bez obzira na zastavu plovila i bez obzira na odredište, te

2) u zad­njoj domaćoj pomorskoj luci za međunarodni promet, uk­ljučujući i slučajeve koji se odnose na brod ili jahtu koja dolazi iz domaće pomorske luke i nakon pristaja­nja nastav­lja put u međunarodnoj plovidbi.

d) Istovar robe s broda

Članak 16.

Kao mjesto unosa robe u carinsko područje, sukladno članku 47. stavku 1. točki b) Uredbe za provedbu Carinskog zakona, smatra se luka istovara robe.

Istovar robe s broda obav­lja se pod carinskim nadzorom, sukladno članku 49. do 51. Carinskog zakona.

Roba doprem­ljena u carinsko područje morskim putem može se bez pretovara uputiti istim prijevoznim sredstvom u drugu domaću pomorsku luku za međunarodni promet radi istovara ili pretovara na teme­lju isprave iz članka 5. stavka 1. ovog Pravilnika, uk­ljučujući i robu iz članka 50. stavka 5. Carinskog zakona.

Roba se, sukladno članku 52. do 54. Carinskog zakona, podnosi carinarnici u pomorskoj luci za međunarodni promet u kojoj će se roba istovariti ili pretovariti. S robom se da­lje postupa sukladno članku 55. do 65. Carinskog zakona.

Sa robom koja ostaje na brodu, a namije­njena je iskrcaju u stranoj pomorskoj luci, postupa se sukladno članku 66. stavak 1. Carinskog zakona.

e) Opskrba brodova

Članak 17.

Brodovi iz članka 3. stavka 1. ovog Pravilnika, te platforme za istraživa­nje i eksploataciju podmorja u međunarodnim vodama, mogu se, putem domaćih pravnih osoba re­gistriranih za opskrbu prijevoznih sredstava u međunarodnom prometu, iz slobodnih zona ili slobodnih skladišta, te iz carinskih skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, pod carinskim nadzorom u domaćim lukama za međunarodni promet, opskrb­ljivati živežnim namirnicama i drugom robom namije­njenoj potrebama broda, putnika i posade, odnosno platforme za istraživa­nje i eksploataciju podmorja u međunarodnim vodama, u potrebnim količinama ili količinama potrebnim za popu­njava­nje zaliha.

Roba iz stavka 1. ovog članka može se staviti pod carinski nadzor, koji prestaje isplov­ljava­njem  broda ili jahte za inozemstvo i istupom robe iz carinskog područja Republike Hrvatske.

Opskrbom u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se ponuda stranih i domaćih roba, koje sukladno međunarodnoj praksi u svom skladištu imaju ovlašteni opskrb­ljivači brodova (ISSA katalog).

Ne smatra se opskrbom, u smislu stavka 1. ovog članka, utovar robe u brod radi prijevoza u međunarodnom prometu.

Ne smatra se opskrbom, u smislu stavka 1. ovog članka, upućiva­nje na brod, jahtu ili platformu za istraživa­nje i eksploataciju podmorja u međunarodnim vodama dijelova opreme, brod­skog inventara, rezervnih dijelova i drugih proizvoda neophodnih za popravak ili redovito održava­nje koje upućuje brodar ili strani dobav­ljač po nalogu brodara, odnosno vlasnik ili korisnik platforme. Postupak s ovom robom rješava se kroz carinski dopušteno postupa­nje ili uporabu robe.

Domaći putnički brodovi koji prometuju na redovitim linijama u međunarodnom i domaćem pomorskom prometu mogu se opskrb­ljivati i za vrijeme domaće plovidbe na teme­lju isprava iz članka 19. stavka 1. i članka 20. stavka 1. ovog Pravilnika, robom koja je namije­njena uporabi ili prodaji izvan carinskog područja Republike Hrvatske. U tom slučaju carinski službenik će sa brod­skog skladišta skinuti postojeće carinske plombe te nakon smještaja predmetne robe, staviti nove carinske plombe. Tu či­njenicu konstatirati će na predviđenom mjestu u carinskoj brod­skoj k­njizi, a broj nove carinske plombe osim u carinskoj brod­skoj k­njizi, upisat će i u ispravu na teme­lju koje je izvršena ops­kr­ba, te u rekapitulaciju – listu zaliha brodskog skladišta iz članka 20. stavka 5. ovog Pravilnika.

Brodovi iz stavka 6. ovoga članka za vrijeme domaće i međunarodne plovidbe, dužni su voditi posebnu evidenciju o sta­nju brodskih zaliha, na način da se u svakom trenutku može izvršiti carinska provjera te sa sigurnošću utvrditi sta­nje robe kojom se brod opskrbio i koju ima ili bi morao imati na zalihama.

Svaka opskrba brodova koji prometuju na redovitim linijama u međunarodnom prometu izvršena u inozemnoj luci mora se upisati u evidencije iz stavka 6. i 7. ovoga članka.

Evidencija iz stavka 7. ovog članka obvezno se prilaže ispravi iz članka 5. stavka 1. ovog Pravilnika, sukladno stavku 4. točki 3. istog članka.

Članak 18.

Opskrba plovila iz članka 17. stavka 1. ovoga Pravilnika stranom robom obav­lja se u skladu sa propisima o izvozu robe.

Opskrba plovila iz članka 17. stavka 1. ovog Pravilnika stranom robom iz carinskog skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona obav­lja se na teme­lju isprava iz članka 19. stavka 1. i članka 20. stavka 1. ovog Pravilnika te JCD-e za ponovni izvoz.

Članak 19.

Opskrba plovila iz članka 17. stavak 1. ovog Pravilnika obav­lja se na teme­lju Opskrbnog lista, čiji je ogledni primjerak otisnut u prilogu 1. ovoga Pravilnika i ­nje­govim je sastavnim dijelom.

Opskrba brodova i postupa­nje s robom iz stavka 1. ovog članka obav­lja se na način propisan u članku 20. stavku 2. do 6. ovog Pravilnika.

Opskrbni listovi, ovjereni od strane nadležne carinarnice na početku i završetku međunarodne plovidbe, prilažu se JCD-i za ponovni izvoz, koju opskrbno skladište podnosi nadzornoj carinarnici najkasnije do 15. u mjesecu za protekli mjesec. Ovjereni opskrbni listovi dostav­ljaju se na teme­lju mjesečne rekapitulacije.

Članak 20.

Upućiva­nje strane robe iz carinskog skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona radi opskrbe domaćih putničkih brodova koji prometuju na redovnim linijama u međunarodnom i domaćem pomorskom prometu i izletničkih brodova u međunarodnoj plovidbi, namije­njene prodaji putnicima izvan carinskog područja Republike Hrvatske, obav­lja se na teme­lju obračunskog lista.

Obračunski list iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se u blokovima na samokopirajućem papiru standardne kvalitete, u četiri primjerka formata A3 s naznačenim istim rednim brojem, a prema oglednom primjerku koji je otisnut u prilogu 2. ovoga Pravil­nika i ­nje­govim je sastavnim dijelom.

Upućiva­nje strane robe iz carinskog skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona radi opskrbe brodova iz članka 17. stavka 6. ovog Pravilnika, koja je namije­njena prodaji putnicima izvan carinskog područja Republike Hrvatske, obav­lja se pod carinskim nadzorom. Na posebno naznače­nom mjestu obračunskog lista upisuju se brojevi carinskih plombi koje se stav­ljaju na brodsko skladište, gdje se roba smješta do odlaska broda u inozemstvo, radi prodaje putnicima na toj međunarodnoj relaciji izvan carinskog područja Republike Hrvatske. Carinski službenik svojim potpisom, faksimilom i pečatom ovjerava ispravnost upisane količine robe i brojeva plombi. Robu smještenu na brodu prati određen broj primjeraka obračunskog lista.

U zad­njoj domaćoj luci za međunarodni promet iz koje brod isplov­ljava u inozemstvo, odnosno napušta carinsko područje Republike Hrvatske, carinski službenik kontrolira sta­nje plombi na prostorijama gdje je roba smještena te svojim potpisom, faksimilom i pečatom na za to posebno predviđenom mjestu obračun­skog lista potvrđuje ispravnost nađenog sta­nja.

U slučaju opravdane sum­nje u ispravnost sta­nja plombi i/ili robe u carinskom skladištu broda carinski službenik je ovlašten izvršiti naknadnu provjeru. O rezultatima nađenog sta­nja upisat će konstataciju u rubriku »primjedba« obračunskog lista, a umjesto prethodne plombe stavit će novu plombu, a upis ovog broja plombe na obračunskom listu posebno će ovjeriti. U slučaju da sta­nje upisano na obračunskom listu ne odgovara stvarnom sta­nju ili se otkriju druge nepravilnosti, carinski službenik će to zapisnički utvrditi.

Povratkom iz inozemstva prije uplov­ljava­nja u domaću luku za međunarodni promet, član posade ili druga osoba odgovorna za prodaju robe putnicima, dužna je sravniti sta­nje prodane robe tijekom međunarodne plovidbe i zak­ljučiti obračunski list te napraviti posebnu rekapitulaciju sta­nja robe – listu zaliha u brod­skom skladištu. Carinski službenik u prvoj domaćoj luci za međunarodni promet odmah po dolasku broda iz inozemstva i dobiva­nja slobodne veze s obalom, provjerava sta­nje robe upisano na obračunskom listu i podnesenoj rekapitulaciji sa sta­njem robe. Ispravnost nađenog sta­nja carinski službenik potvrđuje svojim potpisom, faksimilom i pečatom. Ukoliko sta­nje ne odgovara stvarnom sta­nju u rubrici »primjedba« upisuje se o kakvoj se neispravnosti radi. Jednu kopiju obračunskog lista carinski službenik zadržava, a jednu vraća odgovornoj osobi posade broda. Kopija obračunskog lista upućuje se nadzornoj carinarnici.

Obračunski listovi, ovjereni od strane nadležne carinarnice na početku i završetku međunarodne plovidbe, prilažu se JCD-i za ponovni izvoz, koju opskrbno skladište podnosi nadzornoj carinarnici najkasnije do 15. u mjesecu za protekli mjesec. Ovjereni obračunski listovi dostav­ljaju se na teme­lju mjesečne rekapitulacije.

Članak 21.

U slučajevima kada opskrbno skladište nabav­lja robu iz drugog carinskog skladišta, roba se iz tog carinskog skladišta premješta u opskrbno skladište sukladno članku 121. Carinskog zakona, članku 209. Uredbe za provedbu Carinskog zakona i članku 29. do 31. Pravilnika o obrascima za provedbu Carinskog zakona, bez prekida­nja postupka carinskog skladište­nja. Osim odgovarajućih primjeraka JCD-e, robu prati i jedna od isprava iz članka 22. stavka 2. ovog Pravilnika.

Članak 22.

Opskrba plovila iz članka 3. stavka 1. ovog Pravilnika domaćom robom obav­lja se u skladu sa propisima o izvozu robe.

Upućiva­nje domaće robe iz carinskog skladišta radi opskrbe plovnih objekata iz stavka 1. ovog članka vrši se na teme­lju izdatnice, otpremnice, dostavnice ili drugog dokumenta koji je u uobičajenoj uporabi i koji je ovjerila carinarnica.

Ovjereni dokumenti iz stavka 2. ovog članka kao pojednos­tav­ljene carinske deklaracije prilažu se uz dopunsku deklaraciju (JCD-i za konačni izvoz), koja se carinarnici podnosi najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

f) Remont i popravci brodova

Članak 23.

U slučajevima kada namjeravani zahvat na brodovima obuhvaća samo radove na čišće­nju i premaziva­nju va­njske oplate broda bez drugih većih zahvata i koji u pravilu traje kraće od 7 dana, isti će se obaviti pod carinskim nadzorom.

Ovisno o započetom carinskom postupku za robu koja će se ugraditi ili utrošiti sukladno stavku 1. ovoga članka, nadzorna carinarnica će odnosni carinski postupak završiti kako slijedi:

a) u slučaju izvoza domaćih roba (boja, razrjeđivač i sl.) kod kojih je kupac strani brodovlasnik, JCD-a za izvoz razdužit će se ispravom iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika, ili

b) u slučaju kada stranu robu (boja, razrjeđivač, rezervni dijelovi i sl.) koju ša­lje strani brodovlasnik kao vlastitu opskrbu (»owner supply«), JCD-a za provozni postupak razdužit će se ispravom iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Kod radova iz stavka 1. ovoga članka, za čije obav­lja­nje je potrebno više od 7 radnih dana, odnosna roba se stav­lja u postupak unutar­nje proizvod­nje, koji se okončava završnim izvoznim postupkom.

Postupak u slučajevima vlastite opskrbe od strane brodovlasnika (»owner supply«) identičan je kao u stavku 2. točki b) ovog članka.

g) Postupak s rezervnim dijelovima i opremom
za strane jahte

Članak 24.

U slučajevima kada vlasnik strane jahte ili opunomoćenik iz članka 5. Carinskog zakona, rezervne dijelove i opremu za potrebe predmetne jahte, podnese nadležnoj carinarnici sukladno članku 52. Carinskog zakona, ovlašteni carinski službenik će obaviti pre­gled robe i prihvatiti JCD za provozni postupak. Nakon što utvrdi osnovanost postupa­nja, razdužit će JCD na način da u rubrici J na poleđini JCD-e upiše broj kontrolnika završnih postupaka nadležne carinarnice, odnosno carinske ispostave, broj odobre­nja za plovidbu i poziv na Aneks C Konvencije o privremenom uvozu (»Istambulska konvencija«).

Privremeno uvezena oprema, sukladno stavku 1. ovoga članka, obvezno se upisuje u listu inventara jahte, uz istovremeno upisiva­nje bi­lješke na pogodnom mjestu odobre­nja za plovidbu o postoja­nju ovjerene liste inventara na jahti.

Sa zamije­njenim dijelovima i/ili opremom vlasnik strane jahte ili opunomoćenik iz članka 5. Carinskog zakona dužan je postupiti sukladno članku 185. Carinskog zakona.

III. POSEBNOST CARINSKOGA POSTUPKA U MEĐUNARODNOME RIJEČNOM PROMETU

a) Zajedničke odredbe

Članak 25.

Ako međunarodnim ili međudržavnim ugovorom nije drugačije određeno, ne dovodeći u pita­nje odredbe Carinskog zakona, u međunarodnom i međudržavnom prometu na graničnim rijekama i kanalima primje­njivat će se odredbe ovoga Pravilnika.

Članak 26.

Ako dredbama ove glave (članak 25. do 47.) nije drugačije propisano, carinski se postupak u međunarodnom prometu rijekama i kanalima (međunarodni rječni promet) provodi odgova­raju­ćom primjenom odredbi ovoga Pravilnika o carinskom pos­tupku u pomorskom prometu (članak 2. do 24.).

Članak 27.

Plovila, roba, putnici i prt­ljaga, koji se provoze na graničnim rijekama i kanalima između Republike Hrvatske i susjednih država, oslobođeni su carinskih formalnosti u slučaju kada ne dodiruju obalu.

Članak 28.

Brodovi u međunarodnom riječnom prometu, dok se nalaze pod režimom međunarodne plovidbe, mogu pristajati samo u lukama i pristaništima otvorenim za međunarodni promet, na mjestima koja su pod carinskim nadzorom.

Članak 29.

Lučka kapetanija dnevno obavještava carinsku ispostavu o dolascima brodova na sidrište ili u luku, te o satu ­njihovog dolaska.

Carinarnica utvrđuje po redoslijedu prijavka (manifesta) iz članka 60. Pravilnika da li su se brodovi u dolasku pridržavali carinskih propisa.

Članak 30.

Brodovi u međunarodnoj plovidbi ne smiju dodirivati obalu na mjestima gdje nema carinskog djelatnika ili koje nije pod ca­rin­skim nadzorom, niti za vrijeme noćnog zadržava­nja niti u tije­ku putova­nja, osim u slučajevima više sile, prinudnog pristaja­nja  radi nepovo­ljnih meteoroloških uvjeta (magla, snije­g, led, nadolaska rijeke, jakog vjetra itd.), ošteće­nja brodskih strojeva, nedostatka oznaka za plovidbu, havarije ili drugih neprilika.

U slučaju prinudnog pristaja­nja na mjestu gdje nema ovlaštenih carinskih službenika, zapovjednik broda je dužan neposredno, na najprikladniji i najpogodniji način, o tome izvjestiti carinarnicu koja je najbliža mjestu gdje je brod dodirnuo obalu.

b) Carinski nadzor i kontrola pri dolasku

Članak 31.

Brodovi koji rijekom ili kanalom dolaze iz inozemstva ili odlaze u inozemstvo moraju se zustaviti i prijaviti graničnoj carinarnici radi obav­lja­nja carinskih rad­nji.

Za brodove u prijevozu graničnom rijekom ili kanalom ca­rin­ske rad­nje mogu se obav­ljati i tijekom kreta­nja broda.

Članak 32.

Na dijelu rijeke ili kanala od granice do granične carinarnice, brodovi iz članka 31. ne smiju pristajati, obav­ljati utovar, istovar ili pretovar robe, niti dolaziti u dodir s drugim brodovima, osim u slučaju više sile, havarije ili opasnosti.

Granična carinarnica može naložiti da se na dijelu rijeke iz stavka 1. ovog članka brodovi zaustave nakon ulaska u teritorij Republike Hrvatske radi prijama carinskih službenika, koji ih moraju provesti do carinarnice ili od carinarnice do mjesta izlaska s teritorija Republike Hrvatske.

Članak 33.

Kontrolu brodova koji dolaze iz inozemstva obav­lja nadležna carinarnica odmah nakon sanitarne, veterinarske i fitosanitarne kontrole.

U slučaju nužnosti carinska kontrola može se izvršiti istovremeno kada i sanitarna, veterinarska i fitosanitarna kontrola.

Radi carinske kontrole, zapovjednik broda koji dolazi iz inozemstva (ili odlazi u inozemstvo) sači­njava pisanu Opću izjavu – dolazeći (odlazeći) prijavak. Opća izjava kao dolazeći (odlazeći) prijavak mora sadržavati:

a) naziv, sjedište i državu vlasnika broda (poduzeće, druš­tvo),

b) naziv broda, znak, polaznu i odredišnu luku ili pristanište,

c) vrijeme polaska i dolaska,

d) nosivost broda,

e) podatke o dodatnoj plovidbi,

f) broj osoba,

g) naziv i količinu robe,

h) prostor za bi­lješke o carinskoj provjeri, te

i) potpis zapovjednika broda.

Prijavak iz stavka 2. ovoga članka smatrat će se kao robna deklaracija u smislu Međunarodne konvencije o pojednostav­nje­nju i usklađiva­nju sustava carinskih postupaka (»Kyoto konvencija«).

Uz Opću izjavu – dolazeći (odlazeći) prijavak, zapovjednik broda podnosi i s­ljedeće dokumente:

a) isprave plovila o zastavi i vlasniku, brodsku svjedo­džbu,

b) popis brodske posade (poimenično),

c) popis putnika i ­njihove prt­ljage (ime i prezime putnika, naziv i broj putne isprave, držav­ljanstvo, mjesto gdje putuje te broj komada ručne prt­ljage),

d) popis namirnica koje se nalaze na brodu,

e) isprave o robi, dozvole i potvrde (brodske prijevozne isprave).

Svaki carinski pre­gled broda, robe i isprava carinski službenik mora potvrditi svojim potpisom, faksimilom i pečatom nadležne carinarnice na odgovarajućoj ispravi.

Članak 34.

Nakon što zapovjednik broda podnese dokumente i pisanu izjavu–prijavak, carinski službenik obav­lja pre­gled broda u prisustvu zapovjednika ili osobe koja ga zamje­njuje. Na zahtjev carinskog službenika zapovjednik je dužan otvoriti svako mjesto na brodu.

Zapovjednik broda dužan je carinskim službenicima osigurati dolazak na brod i odlazak s broda i omogućiti im obav­lja­nje carinskog pre­gleda.

Zapovjednik broda mora osigurati osvjet­lje­nje na brodu kao i u svim prostorijama broda u kojima se obav­lja pre­gled.

Pre­gled broda i tereta kao i carinske formalnosti moraju se obaviti za najkraće moguće vrijeme.

Članak 35.

Nakon što je obavila pre­gled broda nadležna ulazna carinarnica može staviti carinska obi­lježja na prostore i prostorije u kojima se nalazi roba, koja mora biti iskrcana u drugim pristaništima, tranzitna roba kao i predmeti koji se ne iskrcavaju na obalu.

Carinska obi­lježja ulazne carinarnice moraju ostati neoštećeni i nepovrijeđeni do prispjeća broda u luku ili pristanište odredišta, ili do izlazne granične carinske ispostave, ako se radi o provoznoj robi.

Carinska obi­lježja mogu se skidati samo ako to nalažu razlozi sigurnosti broda, robe ili putnika, kojom prilikom se mora sačiniti odgovarajuća isprava razlozima poduzima­nja odnosne rad­nje i mjerama poduzetima da se osigura primjena carinskih propisa.

c) Posebnosti stav­lja­nja carinskih obi­lježja

Članak 36.

Carinska obi­lježja (plombe, pečati i žigovi), postav­ljena na brodske prostorije i robu od stranih carinskih organa u stranim lukama i pristaništima opreme, priznat će se kao va­ljani ukoliko su pristigli nepovrijeđeni i neoštećeni, ako je međunarodnim ugovorom predviđeno da se takva strana carinska obi­lježja priznaju.

Carinarnica će u popratnici, JCD za provozni postupak ili ispravi koja ju nadomješta, naznačiti kakva su carinska obi­lježja stav­ljena na brodske prostorije ili robu.

Ne isk­ljučujući pravo primjene mjera iz članka 35. ovoga Pravilnika, carinarnica će po mogućnosti izbje­gavati stav­lja­nje dodatnih obi­lježja ili stav­lja­nje pod carinsku prat­nju provozne robe koja je već obi­lježena.

d) Carinska kontrola u lukama i pristaništima

Članak 37.

Ako se roba koja se uvozi upućuje brodom drugoj carinarnici ili u drugu luku ili pristanište, u ulaznoj carinarnici sastav­lja se JCD za provoz teme­ljem podataka iz dolaznog prijavka. Jedan primjerak JCD ulazna carinarnica zadržava, a drugi uručuje zapovjedniku broda radi prijave prijamnoj carinarnici. Zapovjednik broda mora potvrditi prijam JCD za provoz, na primjerku koji ostaje ulaznoj carinarnici.

Na prostorije broda u kojima je smještena strana roba i na robu koja se nalazi na otvorenom prostoru broda, carinarnica stav­lja carinska obi­lježja.

Na brodske prijevozne isprave zapovjednik broda mora staviti na­ljepnicu »Neocari­njena roba. Predati carinarnici...« (upisuje se naziv carinarnice).

Članak 38.

Brod u međunarodnoj plovidbi može obav­ljati istovar i utovar samo uz odobre­nje carinarnice i pod ­njenim neposrednim nadzorom.

Članak 39.

Carinarnica će odobriti zapovjedniku broda istovar robe u luci ili pristaništu, koju on pisanim putem zatraži, čak i kada je prema ugovoru o prijevozu (konosmanu), teretnici (tovarnom listu) ili drugim prijevoznim ispravama roba namije­njena drugom odredišnom pristaništu ili luci.

Članak 40.

Prije početka primopredaje robe, prijamna carinarnica, u nazočnosti zapovjednika broda, mora pre­gledati carinska obi­lježja i o nađenom sta­nju sačiniti zabi­lješku na JCD za provoz koju joj preda zapovjednik broda.

Članak 41.

Bez odobre­nja carinarnice, svakom brodu u međunarodnoj plovidbi dok je u mirova­nju, zabra­njeno je iskrcava­nje bilo kojih predmeta na obalu ili prebaciva­nje istih na drugi brod ili s drugog broda.

Ova odredba se ne primje­njuje na iskrcava­nje ili izdava­nje predmeta potrebnih za obav­lja­nje uobičajenih rad­nji u luci uobičajenih manevara, kao i rad­nji potrebnih u slučaju havarije ili opasnosti.

Članak 42.

Strani brod koji na svom putu ne pristaje u luku ili pristanište radi ukrcaja ili iskrcaja tereta, već samo radi upotpu­njava­nja rezervi goriva, živežnih namirnica i drugih predmeta za uporabu na brodu, oslobođen je carinskog pre­gleda, ali se stav­lja pod carinski nadzor do svog odlaska.

Članak 43.

Strani brodovi koji zimuju u luci, pristaništu, zimovniku, zimskom skloništu ili bazenu određenom za tu svrhu, nalaze se pod carinskim nadzorom nadležne carinarnice.

e) Mjere carinskoga nadzora nad ulaznom i izlaznom robom koja se provozi u međunarodnom riječnom prometu

Članak 44.

Nad brodovima i robom koja se provozi graničnom rijekom ili kanalom ulazna carinska ispostava može odrediti ove mjere carinskog nadzora:

a) stav­lja­nje carinskih obi­lježja (plombi, pečata, žigova) na prostorije u kojima je smještena uvozna ili izvozna roba,

b) opisiva­nje u JCD za provoz robe koja se nalazi na otvorenom prostoru na brodu,

c) praće­nje broda, ako se carinski nadzor ne može osigurati na drugi način,

Ako su na brodske prostorije i robu već stav­ljena carinska obi­lježja strane carinarnice, ulazna carinarnica ne stav­lja svoja obi­lježja ukoliko je međunarodnim ugovorom predviđeno da se takva obi­lježja priznaju u Republici Hrvatskoj.

Carinarnica u JCD za provoz mora naznačiti kakva su carinska obi­lježja stav­ljena na brodske prostorije i robu.

Ako carinarnica kao mjeru carinskog nadzora odredi praće­nje broda, vozar (zapovjednik broda) mora za carinskog pratite­lja osigurati na brodu smještaj (prenoćište) i hranu po razumnim cijenama, kao i dnevnice za sve vrijeme koje provode na putu radi praće­nja broda.

Članak 45.

Prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja obav­lja se u skladu s odredbama članka 436. Uredbe za provedbu Carinskog zakona.

Članak 46.

Domaći brodovi koji su upisani u brodski upisnik, a odlaze izvan teritorijalnih voda Republike Hrvatske radi vađe­nja proizvoda s riječnog dna (pijesak, š­ljunak) podnose carinarnici pisani zahtjev za stav­lja­nje broda pod carinski nadzor.

Pri dolasku broda iz inozemstva postupa se sukladno odredbama članka 30. do 32, te članka 38. i 41. ovoga Pravilnika.

Članak 47.

Ako brod u režimu međunarodne rječne plovidbe ima posebni razlog za pristaja­nje, mora o tome bez odlaga­nja obavijestiti ulaznu ili mjesno nadležnu carinarnicu, radi poduzima­nja mjera potrebnih za provedbu carinskoga nadzora u mjestu pristaja­nja.

Carinarnica iz stavka 1. ovoga članka, o namjeri pristaja­nja zbog posebnih razloga i drugim podacima potrebnim za provedbu carinskoga nadzora bez odlaga­nja obavještava unutar­nju carinarnicu, mjesno nadležnu za provedbu mjera carinskoga nadzora broda u mjestu gdje će brod pristati zbog posebnih razloga.

IV. POSEBNOSTI CARINSKOG POSTUPKA U MEĐUNARODNOME ZRAČNOME PROMETU

Članak 48.

Pojedini izrazi koji se rabe u ovoj glavi, a nisu navedeni u članku 2. ovoga Pravilnika, imaju slijedeće znače­nje:

– aerodrom: određeno područje na zem­lji ili vodi (uk­ljučujući sve objekte, instalacije i opremu), u cijelosti ili djelomice namije­njeno uzlijeta­nju, slijeta­nju i boravku zrakoplova,

– carinska stajanka: određeno područje na aerodromu, namije­njeno za smještaj zrakoplova koji su sletjeli ili polijeću u inozemstvo i nalaze se u međunarodnom zračnom prometu radi ukrcaja i iskrcaja putnika, ukrcaja i iskrcaja tereta ili pošte, a nalazi se u granicama prostora koje obuhvaća područje stalnog međunarodnog graničnog prijelaza koji je pod carinskim nadzorom. Nadležna policijska uprava, carinarnica, centar aerodromske kontrole leta i operator aerodroma utvrđuje granice tog prostora, na teme­lju odredbi Pravilnika o načinu nadzora državne granice,

– domaća zračna luka za međunarodni promet: svaka zračna luka u carinskom području Republike Hrvatske u kojoj se smije, uz odobre­nje nadležnih tijela, obav­ljati promet s inozemstovm,

– domaća zračna luka: svaka zračna luka u carinskom području Republike Hrvatske,

– domaći aerodrom za međunarodni promet: svaki aerodrom u carinskom području Republike Hrvatske određen za međunarodni promet,

– domaći let: let zrakoplova između dvije zračne luke u carinskom području bez pristaja­nja u zračnoj luci koja nije u carinskom području,

– domaći zračni promet: promet koji se obav­lja u zračnom prostoru Republike Hrvatske

– domaći zrakoplov: zrakoplov državne pripadnosti Republike Hrvatske,

– iznimna carinska provjera: carinska provjera putnika i ­nje­gove prt­ljage nakon što je putnik odabrao »zeleni prolaz« sukladno članku 53. stavak 2. ovoga Pravilnika,

– jednokratna carinska plomba: plastična carinska plomba plave boje, čiji je opis i način uporabe dat u Prilogu 4. ovog Pravilnika, predviđena za carinski postupak iz članka 60. ovoga Pravilnika,

– međunarodni aerodrom: aerodrom utvrđen kao ulazni ili izlazni aerodrom u međunarodnom zračnom prometu na kojem se provode postupci carine, granične kontrole i sl.

– međunarodni let: let zrakoplova između dvije ili više zračnih luka u carinskom području sa pristaja­njem u jednoj ili više zračnih luka koje nisu u carinskom području i/ili obratno,

– međunarodni zračni promet: promet koji se obav­lja u zračnom prostoru iznad teritorija dviju ili više država,

– nedostajuća (izgub­ljena prt­ljaga): prt­ljaga bez pristanka vo­lje ili nepože­ljno odvojena od putnika ili posade zrakoplova, koja je stigla odvojeno od vlasnika,

– operator aerodroma: fizička ili pravna osoba koja je vlasnik ili korisnik aerodroma,

– operator zrakoplova: fizička ili pravna osoba koja je vlasnik ili korisnik zrakoplova,

– osnovno skladište: privatno carinsko skladište tipa D iz članka 174. stavak 1. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, koje u svom sastavu ima i prodajni prostor,

– posada zrakoplova: osobe, koje je operator zrakoplova odredio za obav­lja­nje određenih poslova u zrakoplovu tijekom vremena lete­nja, upisane u popis posade,

– predana prt­ljaga: prt­ljaga predana na prijevoz u polaznoj zračnoj luci uz uvjet da osoba za vrijeme leta ili za vrijeme usputnih slijeta­nja nema pristupa do prt­ljage,

– izdvojeno prodajno mjesto: sastavni dio privatnog carinskog skladišta tipa D iz članka 174. stavak 1. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, koje se nalazi u međunarodnom dijelu pristanišne zgrade aerodroma ili zračne luke, namije­njeno maloprodaji strane i domaće robe putnicima koji odlaze u inozemstvo u međunarodnom zračnom prometu, sukladno članku 190. stavak 5. točka a), a u svezi članka 184. stavak 3. Uredbe za provedbu Carinskog zakona,

– putnik: svaka osoba na zrakoplovu koja na teme­lju ugovora ima pravo na prijevoz zrakoplovom,

– ručna prt­ljaga: prt­ljaga koju osoba ponese sa sobom u kabinu zrakoplova,

– stajanka: određeno područje na aerodromu namije­njeno za smještaj zrakoplova radi ukrcaja i iskrcaja putnika, ukrcaja i iskrcaja tereta ili pošte te za parkira­nje i održava­nje zrakoplova,

– strani zrakoplov: zrakoplov strane državne pripadnosti, koji nije upisan u hrvatski re­gistar zrakoplova,

– turistički ili poslovni zrakopolov: zrakoplov namije­njen za putova­nja po že­ljama korisnika,

– zapovjednik zrakoplova: osoba s pravom konačne odluke koju određuje operator zrakoplova, odgovorna za uprav­lja­nje i posluživa­nje zrakoplova tijekom vremena leta i na tlu, rukovodi posadom zrakoplova, predstav­lja zrakoplov te je ovlašten, u odnosima s nadležnim tijelima i pravnim osobama, poduzimati zakonom propisane mjere,

– zračna luka: aerodrom s najma­nje jednim utvrđenim normiranim postupkom preciznog instrumentalnog prilaže­nja, na kojem postoje postroje­nja za smještaj, održava­nje, popravak, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika robe, stvari i pošte,

– zračni prijevoz za vlastite potrebe: nekomercijalni prijevoz osoba i/ili stvari, zrakoplovom iz jednog mjesta u drugo,

– zračni prijevoz: prijevoz osoba i/ili stvari zrakoplovom iz jednog mjesta u drugo,

– zračni prijevoznik: operator zrakoplova koji komercijalno prevozi osobe i/ili stvari zrakoplovima,

_ zračni promet: proces premješta­­nja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari zračnom plovidbom, kao i bilo koja druga uporaba ili djelova­­nje u zračnom prostoru, te

_ zrakoplov: svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na zem­­ljinu površinu.

a) Dolazak i odlazak zrakoplova u međunarodnom prometu

Članak 49.

Zrakoplovi u međunarodnom zračnom prometu u dolasku iz inozemstva mogu slijetati samo na domaće aerodrome i zračne luke za međunarodni promet, odnosno polijetati u inozemstvo samo iz domaćih aerodroma i zračnih luka za međunarodni promet.

Dio aerodroma koji je određen za međunarodni zračni promet nalazi se pod carinskim nadzorom.

Radi provedbe mjera carinskog nadzora na međunarodnom aerodromu, zrakoplovi, koji su u međunarodnom zračnom prometu, moraju se postaviti na dio pristanišne stajanke koja se, dok je takav zrakoplov na ­­njoj, smatra carinskom stajankom.

Zrakoplov koji odlazi u inozemstvo mora se u primjerenom roku prije polijeta­­nja postaviti na carinsku stajanku i od tog vremena, pa sve do trenutka polijeta­­nja, nalazi se pod carinskim nadzorom.

Članak 50.

Operator aerodroma dužan je carinarnici osigurati prostorije potrebne za kontrolu putničkog prometa i robnoga prometa, te provedbu drugih mjera carinskog nadzora.

Članak 51.

Zrakoplovi iz članka 49. stavka 1. ovog Pravilnika moraju imati manifest ili drugu međunarodnu priznatu ispravu prigodom dolaska iz inozemstva i prigodom polijeta­­nja u inozemstvo, kojom crinarnici podnose cjelokupni teret koji prevoze.

U ispravu iz stavka 1. ovog članka ili u druge priložene isprave koje prate robu, upisuje se cjelokupni teret koji se prevozi zrakoplovom, a ukoliko zrakoplov ne prevozi robu upisuje se naznaka »bez tereta«.

Isprava iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati poglavito podatke o zrakoplovu, aerodromu i državi u kojoj je zrakoplov re­gistriran, mjestu utovara i mjestu istovara robe, broju prijevozne isprave i podatke o teretu koji zrakoplov prenosi.

Isprave iz stavka 1. ovog članka, nakon prihvaća­­nja od strane nadležne carinarnice, moraju se upisati (re­gistrirati) u odgovarajućem kontrolniku (Kontrolnik zrakoplova u dolasku i Kontrolnik zrakoplova u odlasku).

Podaci o osobnoj prt­­ljazi koju putnici sobom nose ne upisuju se u ispravu iz stavka 1. ovog članka.

Ispravu iz stavka 1. ovog članka ne moraju imati zrakoplovi u domaćem zračnom prometu (domaći let), vojni zrakoplovi, turistički i poslovni zrakoplovi te sportski zrakoplovi.

Članak 52.

Operator aerodroma i operator zrakoplova mora carinarnicu na aerodromima za međunarodni promet izvješćivati o redu lete­­nja zrakoplova u međunarodnom prometu koji redovito prometuju s inozemstvom i dostav­­ljati im red lete­­nja tih zrakoplova u redovnom prometu najkasnije u primjerenom roku prije početka ­­nje­govog važe­­nja.

Operator aerodroma i operator zrakoplova mora carinarnicu pravodobno izvješćivati:

a) o svim promjenama u redovnom redu međunarodnih letova,

b) o specijalnim letovima zrakoplova u međunarodnom prometu s naznakom sata ­­njihova dolaska iz inozemstva i odlaska u inozemstvo,

c) o svim letovima turističkih i poslovnih zrakoplova u međunarodnom prometu, te

d) o zakaš­­nje­­nju slijeta­­nja i uzlijeta­­nja zrakoplova u međunarodnom prometu.

Članak 53.

Carinska uprava može, sukladno Aneksu 9 Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (ICAO), u domaćim zračnim lukama za međunarodni promet odobriti obav­­lja­­nje carinske kontrole uvođe­­njem dvoprolaznog sustava koji omogućuje putnicima da robu koju sobom nose, deklariraju, sukladno članku 105. stavku 1. točki a) podtočki 2. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, izborom između dva tipa prolaza (»zeleni« i »crveni«).

Uporabom »zelenog prolaza« putnik deklarira da u svojemu prt­­ljagu ima isk­­ljučivo robu koja ne podliježe plaća­­nju carine, poreza i drugih uvoznih pristojbi i koja ne podliježe zabranama ili ograniče­­njima pri uvozu. Putnici koji odaberu ovaj prolaz neće biti podvrgnuti carinskoj provjeri. Međutim, u slučaju postoja­­nja osnovane sum­­nje da se kod putnika nalazi i druga roba osim navedene, carinski službenici su ovlašteni izvršiti iznimnu carinsku provjeru.

Uporaba »crvenog prolaza« namije­­njena je za ostale putnike. Putnici koji odaberu ovaj prolaz biti će podvrgnuti carinskoj provjeri.

Operator aerodroma je dužan na pogodan način obavijestiti putnike o funkcionira­­nju sustava iz stavka 1. ovoga članka, te opisu i količini robe koju mogu nositi sa sobom koristeći zeleni prolaz. Svaki prolaz treba biti jasno i izričito označen, kako bi izbor između ­­njih bio jednostavan i razum­­ljiv od strane putnika. Prolazi trebaju biti locirani na dovo­­ljnoj uda­­ljenosti iza prostora isporuke prt­­ljage, koji omogućuje putniku da ima svu svoju prt­­ljagu sa sobom u trenutku odabira prolaza, kao i mogućnost donoše­­nja odluke koji prolaz da izabere bez zadržava­­nja prolaza ostalim putnicima.

Odobre­­nje iz stavka 1. ovog članka Carinska uprava će izdati samo u slučaju ako uvođe­­nje navedenog sustava neće uma­­njiti učinkovitost i uspješnost carinskog nadzora te carinske provjere putnika i ­­njihove prt­­ljage.

b) Carinska provjera zrakoplova

Članak 54.

Carinarnica mora zrakoplov iz članka 49. stavka 1. staviti pod carinski nadzor odmah nakon slijeta­­nja i obaviti carinsku provjeru posade i zrakoplova.

Carinska provjera zrakoplova obav­­lja se u nazočnosti kapetana zrakoplova ili druge osobe koju on odredi.

Ako se poduzimaju takve mjere posebne carinske provjere zrakoplova na način da je nužno s ­­nje­ga skinuti pojedine pričvršćene dijelove, pa se poslije skida­­nja tih dijelova ne utvrdi postoja­­nje carinskog prekršaja, troškovi skida­­nja i postav­­lja­­nja takvih dijelova padaju na teret državnog proračuna.

Ako se carinskom provjerom utvrdi postoja­­nje carinskog prekršaja, troškovi postupka iz stavka 2. ovog članka padaju na teret operatora, odnosno zapovjednika zrakoplova.

c) Carinski postupak s putničkom prt­­ljagom

Članak 55.

Prt­­ljaga predana i re­gistrirana u domaćoj zračnoj luci označava se privjesnicom ili na­­ljepnicom koju u domaćoj zračnoj luci na prt­­ljagu stav­­lja djelatnik nadležan za preuzima­­nje prt­­ljage.

Privjesnica ili na­­ljepnica iz stavka 1. ovog članka mora biti naprav­­ljena tako da se ne može ponovo rabiti.

Ogledni uzorak, kao i opis osobina na­­ljepnice ili privjesnice iz članka 1. ovoga članka propisan je Pravilnikom o obrascima za provedbu Carinskog zakona (prilog 8.).

Članak 56.

Operator aerodroma i operator zrakoplova dužni su osigurati kontinuirani nadzor prt­­ljage od trenutka predaje do trenutka ­­njezina preuzima­­nja od strane putnika ili po ­­njemu ovlaštenih osoba, osim u vremenu kad je ta prt­­ljaga u izravnoj odgovornosti carinske službe ili pod ­­njezinim izvršnim nadzorom.

Carinska provjera putničke prt­­ljage koja se ukrcava na zrakoplov u međunarodnom prometu obav­­lja se u trenutku predaje prt­­ljage (predana prt­­ljaga), odnosno u trenutku kad operator aerodroma pozove putnike na carinsku provjeru neposredno pred početak međunarodnog leta (ručna prt­­ljaga) u slučajevima i na način propisan u stavku 4. ovoga članka.

Carinska provjera putničke prt­­ljage sa zrakoplova koji je u međunarodnom prometu, obav­­lja se odmah nakon slijeta­­nja zrakoplova sa međunarodnog leta i iskrcaja prt­­ljage u slučajevima i na način propisan u stavku 4. ovog članka.

Sve kontrole i carinske formalnosti koje se odnose na:

a) ručnu i predanu prt­­ljagu onih osoba koje završavaju putova­­nje zrakoplovom pristiglim iz inozemstva, obav­­ljaju se na prvom domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet,

b) ručnu prt­­ljagu onih osoba koje su zrakoplovom pristiglim iz inozemstva i koji, nakon pristaja­­nja na domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet, nastav­­lja let do drugog domaće­g aerodroma ili zračne luke za međunarodni promet, gdje se završava ­­njihovo putova­­nje, obav­­ljaju se na prvom domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet,

c) predanu prt­­ljagu onih osoba koje su zrakoplovom pristiglim iz inozemstva i koji, nakon pristaja­­nja na domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet nastav­­lja let do drugog domaće­g aerodroma ili zračne luke za međunarodni promet, gdje se završava ­­njihovo putova­­nje, obav­­ljaju se na zad­­njem domaćem aerodromu ili zračnoj luci, pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet,

d) ručnu prt­­ljagu osoba koje poči­­nju putova­­nje zrakoplovom koji će pristajati na jednom ili više domaćih aerodroma i/ili zračnih luka prije nastavka puta u inozemstvo, obav­­ljaju se na zad­­njem domaćem aerodromu ili zračnoj luci, pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet,

e) predanu prt­­ljagu osoba koje poči­­nju putova­­nje zrakoplovom koji će pristajati na jednom ili više domaćih aerodroma i/ili zračnih luka prije nastavka puta u inozemstvo, obav­­ljaju se na polaznom domaćem aerodromu ili zračnoj luci, pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet,

f) ručnu prt­­ljagu onih osoba koje poči­­nju putova­­nje zrakoplovom pristiglim iz inozemstva i koji, nakon pristaja­­nja na domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet, nastav­­lja let do drugog domaće­g aerodroma ili zračne luke za međunarodni promet, gdje se završava ­­njihovo putova­­nje (putova­­nje u carinskom području Republike Hrvatske), u iznimnim i u tu svrh posebno odobrenim slučajevima kad se ne primje­­njuje postupak predviđen u stavku 2. točki b) ovog članka, obav­­ljaju se na zad­­njem aerodromu ili zračnoj luci pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet. U tom se slučaju na ručnu prt­­ljagu tih osoba primje­­njuju propisi koji važe za prt­­ljagu osoba pristiglih iz inozemstva, ako se carinarnici ne može dokazati da je roba u prt­­ljazi domaća roba,

g) ručnu prt­­ljagu osoba koje poči­­nju putova­­nje zrakoplovom koji će pristati na drugom domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet prije nastavka leta zrakoplova u inozemstvo, gdje se završava njihovo putova­­nje (putova­­nje u carinskom području Republike Hrvatske), u iznimnim i u tu svrhu posebno odobrenim slučajevima, obav­­ljaju se na aerodromu ili zračnoj luci gdje se ­­njihovo putova­­nje završava, pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet. U tom se slučaju na ručnu prt­­ljagu tih osoba primje­­njuju propisi koji važe za prt­­ljagu osoba pristiglih ih inozemstva, ako se carinarnici ne može dokazati da je roba u prt­­ljazi domaća roba,

h) prt­­ljagu pristiglu na domaći aerodrom ili zračnu luku za međunarodni promet redovnim ili »charter« letom iz inozemstva i koja se na tom aerodromu ili zračnoj luci pretovara u turistički ili poslovni zrakoplov namije­­njen letu u carinskom području, obav­­ljaju se na aerodromu ili zračnoj luci u kojoj redovni ili »charter« let završava, pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet, te

i) prt­­ljagu utovarenu na domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet u turistički ili poslovni zrakoplov namije­­njen letu u carinskom području radi pretovara u drugoj domaćoj zračnoj luci u zrakoplov na redovnom ili »charter« letu u inozemstvo, obav­­lja se u domaćoj zračnoj luci u kojoj taj redovni ili »charter« let poči­­nje.

Odobre­­nje iz stavka 2. točka f) i g) ovog članka daje nadležna carinarnica, po prethodnom odobre­­nju Središ­­nje­g ureda Carinske uprave. Odobre­­nje koje daje nadležna carinarnica je u obliku bi­­lješke na zahtjevu operatora zrakoplova i može se dati za cijelo razdob­­lje važe­­nja reda lete­­nja na toj relaciji u jednoj kalendarskoj godini.

Sve kontrole i carinske formalnosti u međunarodnom zračnom prijevozu za vlastite potrebe, koje se odnose na prt­­ljagu osoba u turističkom ili poslovnom zrakoplovu, obav­­ljaju se:

a) pri dolasku iz inozemstva na prvom domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet, ako zrakoplov nakon tog pristaja­­nja nastav­­lja put do drugog domaće­g aerodroma ili zračne luke,

b) na zad­­njem domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet, ako se odnosi na zrakoplov koji dolazi iz domaće­g aerodroma ili zračne luke i nakon pristaja­­nja nastav­­lja put u inozemstvo.

d) Carinski postupak sa nedostajućom (izgub­­ljenom) prt­­ljagom

Članak 57.

U zračnim lukama za međunarodni promet na kojima je, sukladno Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (ICAO), organizirana služba koja obav­­lja poslove oko nedostajuće (izgub­­ljene) prt­­ljage u međunarodnom zračnom prometu (»lost & found«), nedostajuću prt­­ljagu, pristiglu odvojeno od vlasnika, operator zrakoplova ili aerodroma ili opunomoćenik iz članka 5. Carinskog zakona, dužan je, sukladno članku 52. Carinskog zakona, odmah podnijeti carinarnici.

S ručnom prt­­ljagom nađenom u zrakoplovu postupa se kao i sa prt­­ljagom iz stavka 1. ovog članka.

Pota­­nji način postupa­­nja u svezi s prt­­ljagom iz stavka 1. ovog članka i način vođe­­nja carinskog skladišta uz nedostajuću (izgub­­ljenu) prt­­ljagu propisuje ravnate­­lj Carinske uprave.

e) Istovar robe iz zrakoplova

Članak 58.

Kao mjesto unosa robe u carinsko područje smatra se prva odredišna zračna luka, sukladno članku 47. stavku 1. točki c) Uredbe za provedbu Carinskog zakona.

Roba doprem­ljena u carinsko područje zračnim putem može se bez pretovara uputiti istim zrakoplovom u drugu domaću zračnu luku za međunarodni promet radi istovara ili pretovara na teme­lju isprave iz članka 27. stavka 1. ovog Pravilnika, uk­ljučujući i robu iz članka 50. stavka 5. Carinskog zakona.

Sukladno članku 49. Carinskog zakona, istovar robe iz zrakoplova obav­lja se pod carinskim nadzorom, na osnovi manifesta i drugih isprava koje prate robu.

Operator zrakoplova ili operator aerodroma mora robu iskrcanu iz zrakoplova podnijeti carinarnici, na osnovi manifesta i/ili drugih isprava koje prate robu.

S iskrcanom robom postupa se sukladno članku 50. do 65. Carinskog zakona.

S robom koja ostaje u zrakoplovu, a namije­njena je iskrcaju u stranoj zračnoj luci, postupa se sukladno članku 66. stavka 1. Carinskog zakona.

f) Opskrba zrakoplova

Članak 59.

Zrakoplovi iz članka 49. stavka 1. ovoga Pravilnika mogu iz carinskih skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona na domaćim aerodromima i zračnim lukama za međunarodni promet, pod carinskim nadzorom opskrb­ljivati živežnim namirnicama i drugom robom namije­njenoj potrebama zrakoplova, putnika i posade, u potrebnim količinama.

Roba iz stavka 1. ovog članka pod carinskim je nadzorom, koji prestaje polijeta­njem zrakoplova u inozemstvo.

Ne smatra se opskrbom, u smislu stavka 1. ovog članka, utovar robe na zrakoplov radi prijevoza u međunarodnom prometu.

Ne smatra se opskrbom, u smislu stavka 1. ovog članka, upućiva­nje na zrakoplov dijelova opreme i rezervnih dijelova i drugih proizvoda neophodnih za popravak ili redovito održava­nje.

Članak 69.

Opskrba zrakoplova iz članka 49. stavka 1. ovog Pravilnika stranom robom vrši se u skladu sa propisima o ponovnom izvozu robe.

Upućiva­nje strane robe iz carinskog skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona radi opskrbe zrakoplova iz stavka 1. ovog članka, koja je namije­njena prodaji putnicima, obav­lja se na teme­lju obračunskog lista u blokovima na samokopirajućem papiru standardne kvalitete, pri čemu setovi od četiri primjerka formata A3 nose isti redni broj, sukladno oglednom primjerku koji je otisnut u prilogu 3. ovoga Pravilnika i ­nje­govim je sastavnim dijelom.

Roba se na zrakoplov upućuje u specijalno izrađenim kontejnerima (»boxevima«) koji su prilagođeni na način da se na ­njih može staviti jednokratna carinska plomba radi provođe­nja mjera carinskog nazora, čiji je izgled, opis i način uporabe prikazan u Prilogu 4. ovoga Pravilnika. Roba se u kontejnere smješta prema ispu­njenom obračunskom listu (popisu robe). Pod carinskim nadzorom u carinskom skladištu stav­ljaju se jednokratne carinske plombe na kontejnere. Na posebno naznačenom mjestu obračunskog lista upisuju se brojevi jednokratnih carinskih plombi pri odlasku zrakoplova u inozemstvo radi prodaje na tom letu, ali jednako tako i brojevi plombi koje treba staviti na kontejnere pri vraća­nju robe iz inozemstva (te plombe se nalaze zatvorene u kontejnerima). Carinski službenik svojim potpisom, faksimilom i pečatom ovjerava ispravnost upisane količine robe i brojeva plombi.

Smještene kontejnere u zrakoplovu prati određen broj primjeraka obračunskog lista. Na zad­njem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet odakle zrakoplov napušta carinsko područje Republike Hrvatske, carinski službenik kontrolira sta­nje plombi na kontejnerima i svojim potpisom, faksimilom i pečatom na za to posebno predviđenom mjestu obračunskog lista potvrđuje ispravnost nađenog sta­nja.

U slučaju opravdane sum­nje u ispravnost sta­nja robe u kontejnerima carinski službenik je ovlašten izvršiti naknadnu provjeru. O rezultatima nađenog sta­nja upisat će se konstatacija u rubriku »primjedba« obračunskog lista, a umjesto prethodnih plombi stavit će nove plombe, a upis novih brojeva ne obračunskom listu posebno će ovjeriti.

Povratkom iz inozemstva prije slijeta­nja zrakoplova na domaći aerodrom ili zračnu luku za međunarodni promet člana posade odgovoran za prodaju robe dužan je sravniti sta­nje prodane robe u zrakoplovu tijekom međunarodnog leta i zak­ljučiti obračunski list te na kontejnere staviti jednokratne carinske plombe, koje su se nalazile u kontejnerima prije odlaska u inozemstvo, čiji su brojevi unaprijed upisani na obračunskom listu. Carinski službenik na prvom aerodromu ili zračnoj luci slijeta­nja zrakoplova iz inozemstva kontrolira sta­nje robe upisano na obračunskom listu te provjerava ispravnost stav­ljenih plombi i identičnost brojeva koje su upisani u obračunskom listu. Ispravnost nađenog sta­nja carinski službenik potvrđuje svojim potpisom, faksimilom i pečatom. Ukoliko sta­nje ne odgovara stvarnom u rubrici primjedba upisuje se o kakvoj se neispravnosti radi te jednu kopiju obračunskog lista zadržava, a jednu vraća odgovornoj osobi zrakoplova. Kopija obračunskog lista upućuje se nadzornoj carinarnici.

Član posade zadužen za prodaju robe u zrakoplovu dužan je u najkraćem mogućem roku vratiti kontejnere s robom u carinsko skladište iz koje­g se zrakoplov opskrbio. Pod carinskim nadzorom obav­lja se kontrola robe u kontejnerima. Ispravnost sta­nja na obračunskom listu carinski službenik ovjerava svojim potpisom, faksimilom i pečatom. U slučaju da sta­nje upisano na obračunskom listu ne odgovara stvarnom sta­nju ili se otkriju druge nepravilnosti sastav­lja se poseban zapisnik.

Obračunski listovi ovjereni u odlasku i dolasku zrakoplova iz inozemstva prilažu se uz dopunsku deklaraciju (JCD-i za ponovni ili redovni izvoz), koja se carinarnici podnosi najkasnije do 15. u mjesecu za protekli mjesec. Ovjereni obračunski listovi dostav­ljaju se na teme­lju mječene rekapitulacije.

Članak 61.

Opskrba zrakoplova iz članka 49. stavka 1. ovog Pravilnika domaćom robom obav­lja se u skladu sa propisima o izvozu robe.

Upućiva­nje domaće robe iz carinskog skladišta radi opskrbe zrakoplova iz stavka 1. ovog članka obav­lja se na teme­lju komercijalnih isprava u uobičajenoj uporabi (izdatnice, otpremnice ili dostavnice), koje je ovjerila carinarnica.

Ovjerene komercijalne isprave iz stavka 2. ovog članka prilažu se kao pojednostav­ljene deklaracije uz dopunsku deklaraciju (JCD-i za redovni izvoz), koja se carinarnici podnosi najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

f) Maloprodaja robe putnicima koji odlaze
u inozemstvo

Članak 62.

U izdvojenom prodajnom mjestu carinskoga skladišta tipa »D«, smještenom u međunarodnoj zračnoj luci otvorenoj za zračni promet, sukladno člnaku 184. stavak 3. i 190. stavak 5. točka a) Uredbe za provedbu Carinskog zakona, može se obav­ljati maloprodaja robe putnicima koji odlaze u inozemstvo, samo ako se opskrba prodajnog prostora domaćom i stranom robom obav­lja iz carinskog skladišta čijim je izdvojeno prodajno mjesto sastavnim dijelom.

Članak 63.

Evidencija u carinskom skladištu tipa »D«, u čijem sklopu je ustrojeno i izdvojeno prodajno mjesto, vodi se sukladno članku 116. stavak 1. Carinskog zakona.

Posebna evidencija o prometu robe putem izdvojenoga prodajnoga mjesta sastavnim je dijelom evidencija posjednika carinskoga skladišta iz stavka 1. ovoga članka.

Evidencija iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka čine jedinstvenu evidenciju odnosnoga carinskoga skladišta, koja mora sadržavati sve podatke potrebne za provođe­nje mjera carinskog nadzora, te postupka ponovnog izvoza (za stranu prodanu robu), odnosno izvoza (za domaću prodanu robu).

Evidencije se mogu voditi i razdvojeno na način da se raz­duže­njem osnovnog skladišta zadužuje prodajno mjesto. Razdu­že­nje odnosnoga carinskoga skladišta obav­lja se po vrijednosti iz članka 64. ovoga Pravilnika.

Članak 64.

Roba se unutar carinskoga skladišta u izdvojeno prodajno mjesto premješta teme­ljem izdatnice, koja mora poglavito sadržavati slijedeće podatke: broj i datum izdatnice, vrstu robe, tarifni stavak, količinu u uobičajenoj mjernoj jedinici prema onoj propisanoj u Carinskoj tarifi, vrijednost robe, vrstu valute, odgovornu osobu zaduženu za skladište, odgovornu osobu izdvojenog prodajnog mjesta, te ovjeru carinskog službenika ovlaštenog za carinsku provjeru odnosnoga carinskoga skladišta, odnosno dijela ­nje­govoga poslova­nja putem izdvojenoga prodajnoga mjesta.

Članak 65.

Posjednik carinskoga skladišta s izdvojenim prodajnim mjes­tom u ­nje­govu sklopu obvezan je podnositi nadzornoj carinar­nici, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec podnijeti:

a) za stranu robu: dopunske deklaracije (JCD za ponovni izvoz), s priloženim komercijalnim ispravama o robi prodanoj odlazećim putnicima kao pojednostav­ljenim deklaracijama, te

b) za domaću robu: dopunske deklaracije (JCD za konačni izvoz), s priloženim komercijalnim ispravama o robi prodanoj odlazećim putnicima kao pojednostav­njenim deklaracijama, te mjesečnim obračunom ostvarenoga oslobađa­nja od plaća­nja poreza na dodanu vrijednost i posebnih poreza na izvezenu robu.

Po carinarnici ovjerenim ispravama iz stavka 1. ovoga članka razdužuje se evidencija odnosnoga carinskoga skladišta.

Članak 66.

Domaća roba koja se upućuje radi prodaje odlazećim putnicima u izdvojenom prodajnom mjestu, uz odobre­nje carinarnice prethodno se mora smjestiti u odnosnome carinskome skladištu.

Pri postupku smještaja domaće robe namije­njene prodaji odlazećim putnicima putem izdvojenoga prodajnoga mjesta, odgovarajuće se primje­njuju odredbe carinskih propisa o smještaju, te vođe­nju evidencije i razduže­nju strane robe.

Članak 67.

U slučaju kada carinsko skladište za opskrbu zrakoplova iz članka 184. stavak 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona ili carinsko skladište tipa »D« koje u svojemu sastavu ima izdvojeno prodajno mjesto dobav­lja odnosnu robu iz drugoga carinskoga skladišta, roba se iz jednoga carinskog skladišta u drugo carinsko skladište premješta sukladno članku 121. Carinskog zakona, te članku 209. Uredbe za provedbu Carinskog zakona i članku 29. do 31. Pravilnika o obrascima za provedbu Carinskog zakona, bez prekida­nja postupka carinskog skladište­nja. Osim odgovarajućih primjeraka JCD-e, robu prati i jedna od isprava iz članka 22. stavka 2. ovoga Pravilnika.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

U postupku dava­nja odobre­nja za poslova­nje odnosnoga tipa carinskoga kao opskrbnoga skladišta, na zahtjev posjednika specijaliziranih skladišta strane robe i robe domaće proizvod­nje i centralnog skladišta, koja sukladno članku 262. Carinskog zakona u trenutku podnoše­nja zahtjeva posluju kao carinsko skladište, carinarnica je ovlaštena prihvatiti i važeće isprave položene u postupku dobiva­nja odobre­nja za poslova­nje odnosnoga specijaliziranoga ili centralnoga skladišta, uk­ljučujući i ispravu o pripadnosti Međunarodnoj organizaciji brodskih opskrb­ljivača (ISSA), ako se radi o carinskom skladištu s odobre­njem za opskrbu brodova.

Članak 69.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 413-01/00-01/586
Urbroj: 513-02-1210/00-2
Zagreb, 14. lip­nja 2000.

Ministar financija
dr. Mato Crkvenac, v. r.