Pravilnik o uvjetima, načinu, mjestima i rokovima sustavnih ispitivanja ionizirajućih zračenja te vrsta i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu
NN 86/2000 (6.9.2000.), Pravilnik o uvjetima, načinu, mjestima i rokovima sustavnih ispitivanja ionizirajućih zračenja te vrsta i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
1792
Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja ("Narodne novine" broj 27/99) ministar zdravstva donosi
PRAVILNIK
O UVJETIMA, NAČINU, MJESTIMA I ROKOVIMA SUSTAVNIH ISPITIVANJA IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA TE VRSTA I AKTIVNOSTI RADIOAKTIVNIH TVARI U OKOLIŠU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti, način, mjesta i rokovi sustavnih ispitivanja ionizirajućih zračenja te vrste i aktivnosti radionuklida u zraku, tlu, moru, rijekama, jezerima, podzemnim vodama, krutim i tekućim oborinama, vodi za piće, namirnicama, životinjskoj hrani, predmetima za opću uporabu te stambenim prostorijama.
Članak 2.
U ovom Pravilniku u uporabi su sljedeći pojmovi:
1. Emisija je ispuštanje ili istjecanje radioaktivnih tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju ili ispuštanje energije - ionizirajućih zračenja iz određenog izvora u okoliš.
2. Imisija je koncentracija radioaktivne tvari u određenom mediju na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu izražena u Bq×kg-1 ili Bq×m-3.
3. Specifično mjerenje je izravno mjerenje ovjerenim mjerilom.
4. Etalon je mjera, mjerilo ili mjerni sustav namijenjen određivanju, pohrani ili obnovi jedinice, odnosno jedne ili više poznatih vrijednosti fizikalne veličine radi prenošenja usporedbom tih vrijednosti na druga
mjerila.
5. Specifično određivanje pojedinih radionuklida jest ispitivanje i mjerenje radionuklida koji su iz uzorka izdvojeni radiokemijskom ili nekom drugom metodom, i potom mjereni brojačima umjerenim odgovarajućim
etalonom za alfa, beta ili gama zračenje, odnosno odgovarajućim spektrometrima.
Članak 3.
Sustavno ispitivanje ionizirajućih zračenja u okolišu jest kontinuirano mjerenje brzine apsorbirane doze i apsorbirane doze u zraku na način, mjestima i u rokovima koji su utvrđeni ovim Pravilnikom.
Ispitivanje vrste i aktivnosti radionuklida propisano ovim Pravilnikom jest gamaspektrometrijska analiza, specifična analiza pojedinog radionuklida i specifično mjerenje.
II. SUSTAVNO ISPITIVANJE IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA, VRSTE I AKTIVNOSTI RADIOAKTIVNIH TVARI U OKOLIŠU
1. ISPITIVANJE BRZINE DOZE I DOZE IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA U OKOLIŠU
Članak 4.
Apsorbirana doza ionizirajućih zračenja u okolišu određuje se termoluminiscentnim dozimetrima (TLD) ili bilo kojom drugom priznatom dozimetrijskom metodom.
Članak 5.
Određivanje apsorbirane doze u zraku provodi se očitavanjem termoluminiscentnih dozimetara (TLD) postavljenim na mjestima utvrđenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku kalendarsku godinu utvrđuje ministar
zdravstva, a provodi se sukladno Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka preračunavaju se na razinu godišnje ekvivalentne doze u milisivertima (mSv).
Članak 6.
Mjerenje brzine apsorbirane doze u zraku provodi se na mjestima utvrđenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka preračunavaju se u izvješću kao brzina ekvivalentne doze u zraku u milisivertima na sat (mSv×h-1).
2. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 7.
Uzorci zraka sakupljaju se u mjestima utvrđenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 2. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×m-3.
3. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA KRUTIH I TEKUĆIH OBORINA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 8.
Uzorci krutih i tekućih oborina sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva. Dnevno se na mjestu sakupljanja određuje količina oborina.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 3. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×m-3,Bq×m-2 , a količina oborina se iskazuje u mm×m-2.
4. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA TLA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 9.
Uzorci tla sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 4. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja radionuklida u tlu iskazuju se u Bq×kg-1, Bq×m-2 i u g×kg-1.
5. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA RIJEKA, JEZERA I MORA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 10.
Uzorci rječnih voda, sedimenta i vodene biote sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 5. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja rječne vode iskazuju se u Bq×m-3.
Rezultati ispitivanja sedimenta iskazuju se u Bq×kg-1 i g×kg-1 suhe težine.
Rezultati ispitivanja vodene biote iskazuju se u Bq×kg-1 i g×kg-1 mokre težine.
Članak 11.
Uzorci jezerskih voda sakupljaju se iz mjesta određenih godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 5. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×m-3.
Članak 12.
Uzorci morske vode i indikatorskih organizama sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 5. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja morske vode iskazuju se u Bq×m-3.
Rezultati ispitivanja indikatorskih organizama iskazuju se u Bq×kg-1 i g×kg-1.
6. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA VODE ZA PIĆE RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 13.
Uzorci vode za piće iz vodovoda, iz cisterni i mineralne vode sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 6. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×m-3.
7. ISPITIVANJE ONEŠĆENJA TERMALNIH VODA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 14.
Uzorci termalnih voda sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 7. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×m-3.
8. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA NAMIRNICA I STOČNE HRANE RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 15.
Sustavno laboratorijsko ispitivanje radioaktivnosti u namirnicama i predmetima opće uporabe provodi se sukladno minimalnom godišnjem programu uzimanja uzoraka namirnica i predmeta opće uporabe koji na prijedlog
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva za namirnice životinjskog podrijetla, donosi ministar zdravstva temeljem članka 27. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i
zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe ("Narodne novine", br. 1/97.-pročišćeni tekst).
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 8. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se za tekuće uzorke u Bq×m-3, za čvrste uzorke u Bq×kg-1, te g×kg-1.
Članak 16.
Uzorci stočne hrane za ispitivanje radioaktivnosti sakupljaju se u mjestima određenim godišnjim planom mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva, uz suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva.
Mjerenje se provodi sukladno Tablici 9. iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Rezultati ispitivanja iz stavka 1. ovog članka iskazuju se u Bq×kg-1, te g×kg-1.
III. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA RADIOAKTIVNIM TVARIMA U PREDMETIMA OPĆE UPORABE
Članak 17.
Ministar zdravstva na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo donosi minimalni godišnji program uzimanja uzoraka predmeta opće uporabe za ispitivanje onečišćenja radioaktivnim tvarima.
Način uzimanja uzoraka i metode za obavljanje analize i superanalize predmeta opće uporabe obavlja se sukladno Pravilniku o uvjetima glede stručnih djelatnika, prostorija i opreme koje moraju ispunjavati zdravstvene i
druge pravne osobe za obavljanje analiza i superanaliza namirnica odnosno predmeta opće uporabe.
IV. ISPITIVANJE ONEČIŠĆENJA RADIOAKTIVNIM TVARIMA KOD POVIŠENE RADIOAKTIVNOSTI U OKOLIŠU UZROKOVANE LJUDSKOM DJELATNOŠĆU
Članak 18.
U okolini postojećih postrojenja ili građevina gdje je dokazana povišena radioaktivnost uslijed tehnološkog procesa ili drugih ljudskih djelatnosti, u boravišnim i radnim prostorijama gdje se očekuje povišena
radioaktivnost provodi se ispitivanje onečišćenja radioaktivnim tvarima.
Ministar zdravstva za svaki pojedini slučaj utvrđuje koja se mjerenja i analize radioaktivnosti provode.
Članak 19.
Ministar zdravstva može zatražiti posebna ispitivanja tijekom proizvodnje, uvoza ili uporabe bilo kojeg gradiva, te izgradnje, opremanja i uređenja građevine ili postrojenja ako postoji opravdana sumnja da su gradiva ili oprema onečišćeni radionuklidima.
Članak 20.
Maksimalne granice radioaktivnog onečišćenja graditeljskih materijala koji se upotrebljava u graditeljstvu ne smije biti veća od slijedećih koncentracija aktivnosti:
- 3×102 Bq×kg-1 za 226Ra,
- 2×102 Bq×kg-1 za 232Th i
- 3 ×10 3 Bq×kg-1 za 40K,
i ako je udovoljeno uvjetu:
gdje su:
CRa - koncentracija 226Ra u Bq×kg-1,
CTh - koncentracija 232Th u Bq×kg-1,
CK - koncentracija 40K u Bq×kg-1.
Članak 21.
Ako se utvrdi da je aktivnost radionuklida u bilo kojem dijelu okoliša takva da može uzrokovati ozračenje skupine pojedinaca ili pučanstva iznad propisanih granica, uzimajući u obzir i vanjsko ozračenje taj dio
okoliša smatra se radioaktivno onečišćenim.
Dio okoliša iz stavka 1. ovoga članka mora se odmah izolirati, moraju se zaustaviti uporaba ili promet radionuklidima onečišćenih namirnica i predmeta, treba poduzeti mjerenje radioaktivnog onečišćenja i utvrđivanje
vrste i aktivnosti pojedinih radionuklida, te po potrebi pristupiti drugim zaštitnim mjerama i uklanjanju onečišćenja.
Postupci uklanjanja radioaktivnog onečišćenja s ljudi, te iz vode, hrane, tla, gradiva, površina, zaštitnih odijela, posteljnog rublja i slične opreme provodi se na način opisan u Prilogu II. ovoga Pravilnika koji
je njegov sastavni dio, te na svaki drugi učinkoviti način za uklanjanje radionuklida iz okoliša.
V. SUSTAVNA ISPITIVANJA IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA I ONEČIŠĆENJA RADIOAKTIVNIM TVARIMA U OKOLIŠU NUKLEARNOG POSTROJENJA
Članak 22.
Sustavno ispitivanje ionizirajućih zračenja, te radionuklida i njihove aktivnosti u okolišu nuklearnog postrojenja provodi se nadzorom emisije i imisije u normalnim uvjetima i u nuklearnoj nesreći.
Sustavno ispitivanje ionizirajućih zračenja, te radionuklida i njihovih aktivnosti u normalnim uvjetima obavlja se na način, u opsegu i u rokovima utvrđenim ovim Pravilnikom, a u slučaju izvanrednog događaja
ispitivanja i mjerenja provode se sukladno Državnom planu i programu za slučaj izvanrednog događaja.
Članak 23.
Nazočnost radioaktivnih tvari u okolišu nuklearnog postrojenja ispituje se nadzorom emisije i imisije u normalnim uvjetima i u slučaju izvanrednog događaja.
Udio radionuklida u okolišu nuklearnog postrojenja određuje se u zraku, vodi i hranidbenom lancu mjerenjem doze vanjskog ozračenja i određivanjem drugih parametara koji utječu na udio i raspodjelu radionuklida o
okolišu.
Članak 24.
Svrha nadzora emisije i imisije radionuklida iz nuklearnog postrojenja je:
1. utvrđivanje prijenosnih puteva radionuklida i kritičnih skupina ljudi;
2. procjena primljenih doza za kritične skupine ljudi, kolektivnih doza i nadzor da doze ne premašuju granične doze za određeno nuklearno postrojenje;
3. nadzor nad emisijom za određeno postrojenje;
4. provjera i možebitno poboljšanje prihvaćenih matematičkih modela za procjenu primljenih doza i
5. izvješćivanje javnosti.
1. NADZOR EMISIJE
Članak 25.
Emisija se mjeri neprekidno i to mjerenje obuhvaća određivanje pojedinačnih aktivnosti svih značajnih ispuštenih radionuklida na svim mjestima ispuštanja, brzine doze vanjskog ozračivanja na lokacijama unutar
ograde postrojenja, te nadzor meteoroloških i hidroloških uvjeta.
Mjerenja iz stavka 1. ovog članka, odnose se na redovite emisije, planirane izvanredne emisije i emisije u slučaju izvanrednog događaja.
2. NADZOR IMISIJE
Članak 26.
Imisija se mjeri određivanjem koncentracije pojedinačnih radionuklida u okolišu nuklearnog postrojenja u svrhu:
1. određivanja kolektivnih doza kritičnih skupina ljudi neovisno o izmjerenim vrijednostima emisije;
2. nadzora možebitnih promjena aktivnosti pojedinih radionuklida u različitim medijima i bioindikatorima koje mogu nastati u duljim vremenskim razdobljima kao posljedica emisije ili drugih vanjskih utjecaja;
3. vrednovanja kriterija temeljem kojih su utvrđene razine emisije za pojedino nuklearno postrojenje i
4. provjere ispravnosti rada sustava za pročišćavanje efluenata odnosno sigurnosnih i zaštitnih mjera.
Članak 27.
Ispitivanje imisionih vrijednosti pojedinih radionuklida na niskoj razini aktivnosti obuhvaća i sve ostale značajnije radionuklide prirodnog i umjetnog podrijetla u okolišu nukleranog postrojenja što nisu posljedica emisija iz tog nuklearnog postrojenja, a doprinose ukupnom ozračenju čovjeka.
Članak 28.
Ispitivanje imisionih vrijednosti u okolišu nuklearnog postrojenja obuhvaća:
1. određivanje doze uzrokovane vanjskim ozračivanjem (submerzijsko ozračivanje i ozračivanje s podloge) i
2. određivaje doze uzrokovane unutarnjim ozračivanjem (inhalacija i ingestija radionuklida unošenjem vode i hrane u organizam).
Članak 29.
Mjesta uzimanja uzorka i mjerenja određuju se u okolišu nuklearnog postrojenja tako da se na njima mogu najprije otkriti utjecaji emisije.
Broj mjesta za uzimanje uzoraka i učestalost mjerenja ovisi o značajkama lokacije nuklearnog postrojenja, gustoći naseljenosti i stupnju ugroženosti.
Učestalost uzimanja uzorka odnosno mjerenja kod kontinuiranog uzimanja uzorka mora biti prilagođena vremenu poluraspada radionuklida, vremenu potrebnom za prijenos radionuklida prijenosnim putem do čovjeka i trajanju
nekontinuiranih emisija.
Mjerni rezultati periodično uzetih uzoraka moraju biti poznati korisniku nuklearnog postrojenja tijekom sljedećeg razdoblja uzimanja iste vrste uzorka.
Članak 30.
Pri ispitivanju prijenosnog puta radionuklida hranidbenim lancem mora se osigurati takav izbor uzoraka da se može procijeniti godišnje unošenje radionuklida u organizam čovjeka iz kritične skupine ljudi. Pri tom
moraju se osigurati ovi uvjeti:
1. ispitni uzorci moraju se uzeti što bliže kraju hranidbenog lanca, tj. uzorak mora biti po mogućnosti namirnica odnosno dio namirnice koja se konzumira;
2. namirnice moraju biti tipične za područje na kojem je nuklearno postrojenje, odnosno na tom području se proizvode;
3. netipične namirnice uzimaju se za uzorak ako se njima utvrđuju prijenosni putevi kod kojih se očekuje najveći utjecaj emisija (kritična skupina ljudi i kritični put);
4. kod izbora namirnica biljnog podrijetla prednost imaju namirnice od kojih se upotrebljavaju listovi velike površine i koje duže sazrijevaju;
5. tijekom nadzora treba birati uvijek iste namirnice kako bi se moglo uspoređivati rezultate ispitivanja tijekom niz godina;
6. tlo se nadzire na mjestima gdje se očekuje najveći utjecaj emisije i nagomilavanje dugoživućih radionuklida.
Članak 31.
Korisnik nuklearnog postrojenja utvrđuje godišnji program ispitivanja imisije koji sadrži:
1. značajke okoliša i prijenosni put do čovjeka,
2. radionuklide koji se ispituju,
3. način mjerenja, obradbe i uzimanja uzorka,
4. oznaku mjesta na kojima se uzimaju uzorci ili izvode mjerenja,
5. gustoću naseljenosti,
6. učestalost uzimanja uzorka i mjerenja,
7. mjerne veličine i njihove mjerne jedinice,
8. poredbu mjerenja i
9. kriterije osiguranja i održavanja kvalitete mjerenja.
Program treba biti izrađen u obliku tablica i mapa i dostavljen ministru zdravstva na odobrenje najkasnije do 30. studenog tekuće godine za sljedeću godinu.
Članak 32.
Korisnik nuklearnog postrojenja do kraja ožujka dostavlja ministru zdravstva izvješće o rezultatima ispitivanja emisije i imisije za prethodnu godinu.
VI. UVJETI KOJIMA MORA UDOVOLJITI PRAVNA OSOBA ZA DOBIVANJE OVLAŠTENJA ZA OBAVLJANJE SUSTAVNIH ISPITIVANJA IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA I ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA RADIOAKTIVNIM TVARIMA
Članak 33.
Poslovi sustavnog ispitivanja ionizirajućih zračenja i radioaktivnih tvari u okolišu su:
1. Ispitivanje brzine apsorbirane doze i apsorbirane doze ionizirajućih zračenja u okolišu,
2. Ispitivanje vrste radionuklida i njihove aktivnosti u okolišu: u zraku, tlu krutim i tekućim oborinama, moru, rijekama, jezerima i vodama.
3. Ispitivanje vrste radionuklida i njihove aktivnosti u vodi za piće, namirnicama i predmetima opće uporabe,
4. Ispitivanje vrste radionuklida i njihove aktivnosti u stočnoj hrani,
5. Ispitivanje vrste radionuklida i njihove aktivnosti u gradivima koje koristi graditeljstvo u stambenim prostorijama.
Članak 34.
Ovlaštenje za obavljanje poslova sustavnih ispitivanja iz članka 33. stavka 1., točke 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika daje ministar zdravstva, za poslove iz članka 33. stavka 1. točke 4. ministar zdravstva uz prethodnu suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva, te za poslove iz članka 33., stavka 1. točke 5. uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i ministra nadležnog za graditeljstvo.
Članak 35.
Pravna osoba koja je dobila ovlaštenje za obavljanje poslova sustavnog ispitivanja iz članka 33. ovoga Pravilnika obvezna je do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu izraditi godišnji program provedbe
poslova sustavnog ispitivanja za koje je dobila ovlaštenje, a odobrenje za provedbu ovog programa daje ministar zdravstva.
Program iz stavka 1. ovog članka ovlaštena pravna osoba izrađuje temeljem godišnjeg plana mjerenja koji za svaku godinu utvrđuje ministar zdravstva.
Članak 36.
Ovlaštena pravna osoba za obavljanje sustavnih ispitivanja dužna je voditi evidenciju o poslovima sustavnog ispitivanja, a jednom godišnje i izvijestiti ministra zdravstva i Hrvatski zavod za zaštitu od zračenja
o obavljenim poslovima iz programa provedbe sustavnih ispitivanja.
Godišnje izvješće o rezultatima sustavnih ispitivanja mora sadržavati:
1. Uvodno objašnjenje (pravnu osnovu ispitivanja, podatke o početku ispitivanja, posebna zapažanja tijekom izvedbe programa, možebitna odstupanja od programa),
2. Vrednovanje mjernih podataka s procjenom doza,
3. Tablični prikaz propisanog programa mjerenja,
4. Tablični prikaz obrađenih rezultata.
Tablični prikaz obrađenih mjernih rezultata mora sadržavati:
- mjerne podatke preračunate na prosjek vremenskog razdoblja uzorkovanja s navedenim mjernim jedinicama i procjeni cjelokupne pogreške rezultata ispitivanja,
- podatke o vremenu i kraju uzimanja uzoraka, srednju godišnju ili drugu reprezentativnu vrijednost dobivenu na temelju podataka
- vrijednost uporabljenu pri vrednovanju godišnje procjene doze.
Ovlaštena pravna osoba pri proračunu izloženosti ionizirajućem zračenju obvezno rabi pretpostavke koje su opisane u Prilogu III. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Ovlaštena pravna osoba mora dokumentaciju o sustavnim ispitivanjima prema ovom Pravilniku čuvati deset godina u svojoj arhivi ili je predati Hrvatskom zavodu za zaštitu od zračenja ako prestane obavljati sustavna
ispitivanja za koja je imala ovlaštenje.
Članak 37.
Ispravnost načina određivanja aktivnosti provjerava se periodičnim poredbenim mjerenjima istih uzoraka.
Provjeru iz stavka 1. ovog članka obavljaju ovlaštene pravne osobe koje udovoljavaju uvjetima za obavljanje tih poslova.
Članak 38.
Metodologija uzimanja, pripreme i mjerenje uzoraka sastavni je dio programa ispitivanja. Pri određivanju metodologije primjenjuju se mjerila, tehničke norme i druge norme za osiguravanje kakvoće proizvoda i usluga što su određene za tu svrhu.
Članak 39.
Ako ustanovi povišeno radioaktivno onečišćenje okoliša radioaktivnim tvarima, ovlaštena pravna osoba neodgodivo izvješćuje Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za zaštitu od zračenja.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 40.
Provedbu mjerenja brzine apsorbirane doze i apsorbirane doze ionizirajućih zračenja u okolišu, te ispitivanje sadržaja i aktivnosti radioaktivnih tvari sukladno odredbama ovoga Pravilnika potrebno je osigurati u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 41.
Sva ispitivanja vrste radionuklida i njihove aktivnosti u vodi za piće, namirnicama, predmetima opće uporabe, životinjskoj hrani, gradivima u graditeljstvu i u stambenim prostorijama osim ispitivanja iz članka 32.
ovoga Pravilnika financira se na teret nadležnog tijela ili pravne odnosno fizičke osobe koja je dostavila uzorak radi ispitivanja.
Provedbu poslova sustavnog ispitivanja ionizirajućih zračenja, vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u oklolišu nuklearnog postrojenja financira vlasnik ili korisnik nuklearnog postrojenja.
Članak 42.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjestima, metodama i rokovima ispitivanja kontaminacije radioaktivnim tvarima, ("Narodne novine" 53/91), Pravilnik o maksimalnim granicama radioaktivne kontaminacije čovjekove okoline i obavljanju dekontaminacije ("Narodne novine", 53/91) Pravilnik o uvjetima uz koje se mogu stavljati u promet i upotrebljavati pitka voda, živežne namirnice i predmeti opće uporabe što sadrže radioaktivne tvari iznad određenih granica aktivnosti ("Narodne novine", 53/91.) i Pravilnik o uvjetima uz koje se mogu stavljati u promet i upotrebljavati za prehranu životinja stočna hrana i sirovine za izradu krmnih smjesa za prehranu životinja što sadrže radioaktivne tvari iznad određenih granica aktivnosti ("Narodne novine", 53/91.).
Članak 43.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 011-01/00-01/0112
Urbroj: 534-02-30-00-0001
Zagreb, 31. kolovoza 2000.
Ministar
prof. dr. sc. Ana Stavljenić-Rukavina, v. r.
PRILOG I. ELEMENTI ZA IZRADBU PROGRAMA ISPITIVANJA BRZINE DOZE ZRAČENJA I NAZOČNOSTI RADIOAKTIVNIH TVARI U OKOLIŠU Vrsta i opis Mjesto uzorkovanja Učestalost Učestalost mjerenja (najmanji broj mjesta) uzorkovanja mjerenja 1 2 3 4 1. IZRAVNO OZRAČIVANJE 1.1.T TL dozimetar 1 m iznad tla 2 puta godišnje neprekidno polugodišnje najmanje 100 mjesta izlaganje 1.2.D Neprekidno mjerenje brzine 1 m iznad tla apsorbirane doze u zraku s odabrana mjesta na kojima se može brzo neprekidno automatsko automatskim alarmnim sustavom uočiti nuklearna nesreća (25 mjesta) mjerenje Vrsta i opis Mjesto Vrsta Učestalost Učestalost mjerenja uzorkovanja uzorka uzorkovanja mjerenja Napomena 1 2 3 4 5 6 2. ZRAK 2.1.B Ukupna beta aktivnost Zagreb oko 100 m3 zraka crplje- svakodnevno svakodnevno 120 sati nakon zraka nog preko filter papira uzorkovanja 1 m iznad tla 2.2.J Specifično mjerenje 131I Zagreb neprekidno crpljenje zraka neprekidno svaka dva bitno za preko filtera za jod (stak- skupljanje tjedna; slučaj akciden- lena mikrofibra+aktivni po potrebi talnih ugljen+TEDA) emisija 2.3.G Gamaspektrometrija s Zagreb + neprekidno crpljenje zraka zbrojni mjesečni mjesečno visokim razlučivanjem jedno mjesto (cca 30 000 m3) preko filter uzorci; papira 1 m iznad tla zbrojni tromje- sečni tromjesečno uzorci 2.4.S Specifično određivanje Zagreb neprekidno crpljenje zraka zbrojni polugodišnje 90Sr (cca 30 000 m3) preko filter polugodišnji papira 1 m iznad tla uzorci 3. KRUTE I TEKUĆE OBORINE 3.1.B Ukupna beta aktivnost Zagreb dnevna oborina skupljena preko zbrojni mjesečni uzorak mjesečno lijevka postavljenog 1m iznad tla 3.2.G Gamaspektrometrija s Zagreb dnevna oborina skupljena preko zbrojni tromjesečni tromjesečno; visokim razlučivanjem + 6 mjesta lijevka postavljenog 1m iznad uzorak; polugodišnje tla zbrojni polugodišnji uzorak 3.2.1.G Gamaspektrometrija s Zagreb oborina skupljena vazelinskom zbrojni mjesečni uzorak mjesečno visokim razlučivanjem pločom 3.3.S Specifično određivanje Zagreb dnevna oborina skupljena preko zbrojni tromjesečni tromjesečno; 90Sr + 2 mjesta lijevka postavljenog 1 m iznad uzorak; polugodišnje tla zbrojni polugodišnji uzorak 3.4.H Specifično određivanje 3H Zagreb dnevna oborina skupljena preko zbrojni godišnji uzorak godišnje + 2 mjesta lijevka postavljenog 1 m iznad tla 3.3.P Specifično određivanje Zagreb dnevna oborina skupljena preko zbrojni godišnji uzorak godišnje 239,240Pu lijevka postavljenog 1 m iznad tla
Vrsta i opis Mjesto Vrsta uzorka Učestalost Učestalost mjerenja uzorkovanja uzorkovanja mjerenja 1 2 3 4 5 4. TLO 4.1.G Gamaspektrometrija s Zagreb neobrađeno tlo slojevi: jednokratno proljetno polugodišnje visokim razlučivanjem + 5 mjesta 0-5;5-10;10-15 cm i jesensko uzorkovanje obrađeno tlo slojevi: 0-10;10-20;20-30 cm 4.2.S Specifično određivanje Zagreb neobrađeno tlo slojevi: jednokratno proljetno polugodišnje 90Sr + 5 mjesta 0-5;5-10;10-15 cm i jesensko uzorkovanje obrađeno tlo slojevi: 0-10;10-20;20-30 cm 4.3.P Specifično određivanje Zagreb neobrađeno tlo slojevi: jednokratno proljetno godišnje 239,240Pu 0-5;5-10;10-15 cm uzorkovanje Vrsta i opis Mjesto uzorkovanja Vrsta uzorka Učestalost Učestalost mjerenja (najmanji broj mjesta) uzorkovanja mjerenja 1 2 3 4 5 5. VODE U PRIRODI 5.1. RIJEKE 5.1.G Gamaspektrometrija s Drava (Varaždin, Osijek) riječne vode na jednokratni polugodišnje visokim razlučivanjem Sava(Harmica,Zagreb,Sisak,Županja) referentnom uzorak Dunav (Batina,Vukovar)mjestu, 50 l Krka (Skradin) Neretva (Opuzen) 5.1.S Specifično određivanje Drava (Varaždin, Osijek) riječne vode na jednokratni polugodišnje 90Sr Sava (Harmica, Zagreb, Sisak, Županja) referentnom uzorak Dunav (Batina,Vukovar) mjestu, 50 l Krka (Skradin) 5.1.H Specifično određivanje Drava (Varaždin,Osijek) riječne vode na jednokratni polugodišnje 3H Sava (Zagreb) referentnom uzorak Dunav (Vukovar) mjestu, 2 l Krka (Skradin) 5.1.R Specifično određivanje Drava (Varaždin, Osijek) riječne vode na jednokratni polugodišnje 226Ra Sava (Zagreb) referentnom uzorak Dunav (Vukovar) mjestu, 2 l Krka (Skradin) 5.1.1. SEDIMENTI I VODENI BILJNI SVIJET 5.1.1.G Gamaspektrometrija s Drava (Varaždin, Osijek) jednokratno polugodišnje visokim razlučivanjem Sava (Harmica, Zagreb, Sisak, Županja) Dunav (Batina,Vukovar) Krka (Skradin), Neretva (Opuzen) 5.1.2.S Specifično određivanje Drava (Varaždin, Osijek) jednokratno polugodišnje 90Sr Sava (Harmica, Zagreb, Sisak, Županja) Dunav (Batina,Vukovar) Krka (Skradin) 5.2. JEZERA 5.2.G Gamaspektrometrija s Plitvička jezera vode na referent- jednokratni polugodišnje visokim razlučivanjem Vransko jezero (Zadar) nom mjestu, 50 l uzorak 5.2.S Specifično određivanje Plitvička jezera vode na referent- jednokratni polugodišnje 90Sr Vransko jezero (Zadar) nom mjestu, 50 l uzorak 5.3. MORE 5.3.G Gamaspektrometrija s Rovinj, Rijeka, Split, Dubrovnik, more na referent- jednokratni polugodišnje visokim razlučivanjem Plominski i Kaštelanski zaljev nom mjestu, 100 l uzorak 5.3.S Specifično određivanje Rovinj, Rijeka, Split, Dubrovnik, more na referent- jednokratni polugodišnje 90Sr Plominski i Kaštelanski zaljev nom mjestu, 100 l uzorak 5.3.R Specifično određivanje Plominski i Kaštelanski zaljev more na referent- jednokratni polugodišnje 226Ra nom mjestu, 2 l uzorak 5.3.1.G Gamaspektrometrija s Rovinj, Rijeka, Split, Dubrovnik, indikatorski orga- jednokratni polugodišnje visokim razlučivanjem Plominski i Kaštelanski zaljev nizmi, dvije vrste uzorak 6. VODA ZA PIĆE 6.1.G Gamaspektrometrija s -crpilišta vodovoda voda, 50 l jednokratno sakuplja- mjesečno visokim razlučivanjem 40 mjesta nje; mjesečno 6.1. S Specifično određivanje -crpilišta vodovoda voda, 50 l jednokratno sakuplja- godišnje 90Sr 40 mjesta nje; godišnje 6.1.H Specifična analiza -crpilišta vodovoda voda, 1 l jednokratno sakuplja- godišnje 3H 40 mjesta nje; godišnje 6.2.G Gamaspektrometrija s Zagreb vodovodna voda, 50 l zbrojni mjesečni mjesečno; visokim razlučivanjem + 5 mjesta uzorak; jednokratno polugodišnje 6.2.S Specifično određivanje Zagreb vodovodna voda, 50 l zbrojni tromjesečni tromjesečno 90Sr uzorak 6.2.H Specifično određivanje Zagreb vodovodna voda, 2 l jednokratno polugodišnje 3H uzorkovanje 6.2.R Specifično određivanje Zagreb vodovodna voda zbrojni tromjesečni tromjesečno 226Ra uzorak 6.3.G Gamaspektrometrija s 5 mjesta voda iz cisterni, 50 l jednokratni uzorak godišnje visokim razlučivanjem 6.3.S Specifično određivanje 5 mjesta voda iz cisterni, 50 l jednokratni uzorak godišnje 90Sr 6.4.G Gamaspektrometrija s Jamnica, Lipik, mineralna voda, 50 l jednokratni uzorak polugodišnje visokim razlučivanjem 6.4.R Specifično određivanje Jamnica, Lipik mineralna voda, 2 l jednokratni uzorak polugodišnje 226Ra
Vrsta i opis Mjesto uzorkovanja Vrsta uzorka Učestalost Učestalost mjerenja (najmanji broj mjesta) uzorkovanja mjerenja 1 2 3 4 5 7. TERMALNE VODE 7.1.G Gamaspektrometrija s 5 mjesta voda na izvoru, 50 l jednokratni uzorak godišnje visokim razlučivanjem 7.2.R Specifično određivanje 5 mjesta voda na izvoru, 2 l jednokratni uzorak godišnje 226Ra Vrsta i opis Mjesto uzorkovanja Vrsta uzorka Učestalost Učestalost mjerenja (najmanji broj mjesta) uzorkovanja mjerenja 1 2 3 4 5 8. HRANIDBENI LANAC 8.1. MLIJEKO 8.1.G Gamaspektrometrija s Zagreb + 6 mjesta dnevno skupljanje u zbrojni mjesečni godišnje visokim razlučivanjem zbrojni mjesečni uzorak uzorak 8.1.S Specifično određivanje Zagreb + 6 mjesta dnevno skupljanje u zbrojni mjesečni godišnje 90Sr zbrojni mjesečni uzorak uzorak 8.1.J Specifično određivanje 1 mjesto jednokratni uzorak 5 l jedan puta mjesečno u do 6 uzoraka 131I svježeg mlijeka vrijeme ispaše godišnje 8.2. OSTALA LJUDSKA HRANA 8.2.G. Gamaspektrometrija s 5 mjesta sezonsko uzorkovanje: jednokratni uzorak godišnje visokim razlučivanjem voće, povrće, jaja, meso, ribe, žitarice 8.2.S. Specifično određivanje 5 mjesta sezonsko uzorkovanje: jednokratni uzorak godišnje 90Sr voće, povrće, jaja, meso, kosti ribe, žitarice 9.1. STOČNA HRANA 9.1.G Gamaspektrometrija s 5 mjesta sezonsko uzorkovanje: jednokratni godišnje visokim razlučivanjem trava i lucerna dva uzorak otkosa,silaža,koncentrat 9.1.S Specifično određivanje 5 mjesta sezonsko uzorkovanje: jednokratni godišnje 90Sr trava i lucerna dva uzorak otkosa, silaža, koncentrat
PRILOG III
PRETPOSTAVKE DEFINIRANE ZA PRORAČUN IZLOŽENOSTI IONIZIRAJUĆEM ZRAČENJU
I. Putevi izlaganja:
1. širenje radionuklida zrakom
1.1 Izlaganje beta zračenju
1.2 Izlaganje gama zračenju
1.3 Izlaganje gama zračenju od radionuklida nataloženih na površini tla
1.4 Zrak-biljke
1.5 Zrak-krmiva (biljna hrana)-krava-mlijeko
1.6 Zrak-krmivo-životinja-meso
1.7 Udahnuti zrak
1.8 Majčino mlijeko
2. širenje radionuklida vodom:
2.1 Zadržavanje na sedimentu
2.2 Pitka voda
2.3 Voda - riba
2.4 Napajalište-krava-mlijeko
2.5 Napajalište-životinja-meso
2.6 Umjetno zalijevanje vodom- krmivo- krava-mlijeko
2.7 Umjetno zalijevanje vodom- krmivo- životinja-meso
2.8 Umjetno zalijevanje-biljki
2.9 Majčino mlijeko
II. Životne navike referentne osobe
Za izračunavanje ozračenja referentne osobe od ionizirajućih zračenja uzimaju se sljedeće vrijednosti potrošnje namirnica (prehrambene navike), stupanj disanja i vremena zadržavanja:
Namirnice Godišnja potrošnja referentne osobe ( kg /godina) Zaštitni faktor
i stopa disanja Dob < 1 Dob 1-2 Dob 2-7 Dob 7-12 Dob 12-17 Dob > 17 za kritičnu
godine godine godina godina godina godina skupinu
Voda za piće 70 250 440 440 440 440 2
Ribe (slatka voda) - - - 5 5 10 4
Mlijeko (i mliječni 851) 200 200 200 200 200 3
proizvodi) 1002)
45
Meso (i mesni 5 10 40 50 70 75 2
proizvodi)
Žitarice i proizvodi 10 30 80 95 110 110 2
od žitarica
Voće i voćni sokovi 35 50 50 50 50 60 2
Korjenasto povrće i 30 50 50 50 50 60 2
krumpir
Lisnato povrće 20 20 20 20 0 40 2
Stopa disanja
(m3 /godina) 1000 1900 3200 5600 7300 8100 1
Zadržavanje Trajanje
Putovi ozračenja
a) Izravno ozračenje s nataloženih radionuklida
Zadržavanje u otvorenom prostoru 1000 sati
Zaštitni faktor za boravak u kući 5
b) Beta zračenje u zraku
Zadražavanje u otvorenom prostoru 2000 sati
Zaštitni faktor za boravak u kući 0
c) Gama zračenje iz zraka
Zadržavanje u otvorenom prostoru 2000 sati
Zaštitni faktor za zadržavanje u zraku 4
d) Gama zračenje s radionuklida nataloženih na tlu
Zadržavanje u otvorenom prostoru 2000 sati
Zaštitni faktor za boravak u kući
e) Udisanje radionuklida
Zadržavanje u otvorenom prostoru 2000 sati
Zaštitni faktor za boravak u kući 8
f) Zadržavanje na sedimentu 1000 sati
III. Ostale pretpostavke:
Maksimalna dopuštena koncentracija aktivnosti radionuklida određuje se na sljedeći način:
1. Određivanje maksimano dopuštene koncentracije aktivnosti u zraku:
1.1. Za kontinuirano strujanje zraka Q104 m3h-1 koncentracija radionuklida r, Cr ne smije biti viša od:
1.2. Za kontinuirano strujanje zraka između 104 m3h-1 Q 105 m3h-1 ne smije biti više od:
gdje je:g - starosna skupina
e - koeficijent inhalacije za starosnu skupinu g, sukladno Tablici 3. 4. 5. 6. 7a. i 7b
Pravilnika o granicama izlaganja ionizirajućim zračenjima, te o uvjetima izlaganja u
posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju ("Narodne novine"
broj 108/99).
Vg- količina udahnutog zraka u jednoj godini od strane pripadnika starosne grupe g (Tablica III.1 ).
Ako se radi o smjesi radionuklida treba se koristiti zbrojem.
2. Određivanje koncentracija aktivnosti u volumnom metru zraka za submerziju
2.1. Za kontinuirano strujanje zraka Q104 m3h-1 koncentracija radionuklida r, Cr ne smije biti viša od:
2.2. Za kontinuirano strujanje zraka između 104 m3h-1 Q 105 m3h-1 ne smije biti više od:
gdje je: e (g) - pretvorbeni koeficijent doze po jedinici aktivnosti za odrasle osobe sukladno
Tablici 3. 4. 5. 6. 7a. i 7b Pravilnika o granicama izlaganja ionizirajućim
zračenjima, te o uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe
intervencija u izvanrednom događaju (ŻNarodne novineŽ, broj 108/99).
Za smjesu radionuklida treba primijeniti zbroj.
3. Utvrđivanje maksimalno dopuštene koncentracije aktivnosti za vodu
Koncentracija radionuklida vrste r prosječno u jednoj godini u volumnom metru vode ne smije biti viša od:
gdje je:
Vg - količina konzumirane pitke vode po osobi u jednoj godini,
e(g) - pretvorbeni koeficijent doze po jedinici aktivnosti za odrasle osobe sukladno
Tablici 3. 4. 5. 6. 7a. i 7b Pravilnika o granicama izlaganja ionizirajućim zračenjima,
te o uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom
događaju ("Narodne novine", broj 108/99).