DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

469

Na temelju članka 16. Zakona o popisu stanovništva, kućan­stava i stanova 2001. (»Narodne novine«, br. 64/00), ravnatelj Držav­nog zavoda za statistiku donosi

METODOLOŠKE UPUTE

UVOD

Popisi se prema međunarodnim preporukama provode u razdoblju od 10 godina. Zemlje koje imaju potrebu za češćim provođenjem popisa provode popis u petogodišnjem razdoblju (npr. Kanada). Međutim, ako to financijska sredstva ne dozvoljavaju, iako postoje potrebe, popis se provodi rjeđe, odnosno barem svakih deset godina.

Popis je najsloženija i najopsežnija statistička akcija koja zahtijeva velika financijska sredstva, posebnu organizaciju (izvan okvira redovnih statističkih istraživanja) za pripremu i provođenje popisa.

Ovo istraživanje metodološki i organizacijski provode sta­tistička tijela, dok je za njegovo neposredno provođenje potrebno angažirati oko 25 000 popisivača, kontrolora i instruktora, odnosno članova povjerenstava za Popis u županijama.

Popis, kao dio općeg društvenog sustava informiranja, zasniva se na: jedinstvenoj koncepciji i metodologiji, društveno utvrđenom i od strane korisnika verificiranom sadržaju podataka, preporukama UN-a za popis gdje je definiran sadržaj i okvirne definicije, koje Republika Hrvatska, kao članica Ujedinjenih naroda, mora prihvatiti, te obradi, iskazivanju i dostupnosti podataka.

Za popis 2001. relevantne su zajedničke Preporuke Ekonomske komisije UN-a za Europu i Statističkog ureda Europske unije Eurostata (“Recommendations for the 2000 Censuses of Population and Housing in the ECE region” jointly prepared by the United Nations Economic Commission for Europe and the Statistical Office of the European Communities - New York and Geneva, 1998). Njihov je cilj “olakšati i poboljšati međunarodnu usporedivost podataka usklađivanjem definicija i klasifikacija”.

Navedene Preporuke vrlo potanko i precizno daju definicije jedinica popisa, obilježja i modaliteta, propisujući ih kao obvezne ili fakultativne.

Svaka zemlja provodi popis prvenstveno za vlastite potrebe, no ako želi svoje rezultate uspoređivati s drugim zemljama ili želi da njezini podaci budu objavljivani u publikacijama UN-a ili Eurostata, mora se pridržavati Preporuka.

Isto tako svaka zemlja kod metodoloških priprema za popis nastoji osigurati metodološki kontinuitet s prethodnim popisom, jer samo tako može, osim stanja, ustanoviti promjene koje su se dogodile.

Najveći dio podataka koji se dobiva popisom nije moguće prikupiti na drugi način. Prednost je rezultata popisa što obuhvaća sve stanovništvo na cijelom području države, sva kućanstva i stanove u istom času, a podaci se izrađuju za najmanje teritorijalne jedinice (naselja, mjesnu samoupravu). Povezivanjem osnovnih jedinica u logičke cjeline u kojima osnovna jedinica nosi i podatke drugih jedinica, fond se informacija mnogostruko povećava.

Popis se obavlja istovremeno na cijelom području, dok se jedinice popisa definiraju prema tzv. kritičnom trenutku, tj. stanju na dan 31. ožujka (uobičajen datum zbog najmanje pokretljivosti stanovništva) u 24.00 sata. Svi su sudionici podučeni na jedinstven način, uz primjenu jedinstvene Metodologije.

Što je to popis

Popis je proces prikupljanja, obrade i objavljivanja demografskih, ekonomskih, obrazovnih i socijalnih podataka, koji se odnose na cijelu populaciju zemlje u određeno vrijeme.

Popis je jedinstven statistički događaj, u kojemu se obavlja prebrojavanje svake pojedine osobe, odnosno svake jedinice popisa prema određenim obilježjima.

Značenje popisa

Popis je najveće i najvažnije statističko istraživanje radi svog značenja, tradicije, ozbiljnosti priprema i izvođenja, sveobuhvatnosti rezultata i njihovog karaktera.

Podaci prikupljeni popisom koriste se isključivo u statističke svrhe, osim podataka koji se koriste za izradu, uvođenje odnosno ažuriranje (tamo gdje postoje) Registra stanovništva sukladno posebnim zakonima.

Popis je najbogatiji izvor podataka o stanovništvu, kućan­stvima, obiteljima, stanovima, i to ne samo podataka o pojedinim jedinicama popisa, već i mnogo drugih informacija dobivenih iz međusobnog povezivanja jedinica popisa.

Popisom se dobivaju i podaci o broju i sastavu aktivnog, poljoprivrednog i zaposlenog stanovništva, odnosno njegove osnovne ekonomske karakteristike.

Podaci dobiveni popisom odnose se i na kućanstvo, ne samo kao ekonomsku zajednicu prema sastavu, broju članova i njihovoj aktivnosti, već i kao biološku zajednicu, tj. obiteljsku zajednicu prema raznovrsnim karakteristikama.

Osnovne značajke popisa

Tri su osnovne značajke popisa:

1. Podaci popisa odražavaju sliku, osnovno saznanje o pojedinoj zemlji i njenim građanima.

2. Budući da se koriste međunarodne preporuke o jedinstvenosti glavnog sadržaja i jednoobraznosti definicija, podaci popisa omogućuju usporedivost podataka jedne zemlje s podacima drugih zemalja, susjednima i sl.

3. Podaci popisa koriste se pri donošenju društveno-političkih odluka u poboljšanju standarda stanovanja, školstva, socijalne skrbi, zapošljavanja i sl.

Temeljni principi popisa

- U popisu se postavljaju ona pitanja koja su zaista neophodna, koja će dati odgovarajuće informacije i koje se na drugi način ne mogu prikupiti.

- Tajnost podataka mora biti zajamčena na svim razinama, od prikupljanja i obrade podataka do objavljivanja rezultata.

- Rezultati trebaju biti dostupni što je moguće prije i na raspolaganju svima koji su za njih zainteresirani.

- Broj popisnih jedinica, njihov sadržaj, način organizacije prikupljanja, obrade i objavljivanja, moraju biti u granicama ekonomskih, tj. financijskih mogućnosti.

1. POPIS 2001.

1.1. Cilj popisa

Cilj je svakog popisa, pa tako i Popisa 2001. godine, u prvom redu, da se osiguraju neophodni podaci o stanovništvu, njihovom broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu, i tako registriraju pro­mjene u proteklom desetogodišnjem razdoblju.

Popis je jedan od glavnih izvora dobrih statističkih podataka. Procjena buduće populacije, ali i njene dobno-spolne i druge strukture, osnovica su za različita planiranja.

Kao posljedica ratnih događanja na području Republike Hrvatske, pored značajnih promjena u strukturi stanovništva, došlo je do promjena i u teritorijalnoj raspoređenosti. Podaci dobiveni budućim popisom ukazat će na posljedice migracije u odnosu na Popis 1991.

Popis je jedini način kojim se mogu ustanoviti promjene nastale na nekom području u razdoblju od prethodnog popisa, pogotovo na području Republike Hrvatske gdje su bila velika ratna djelovanja i razaranja, te kao posljedica svega toga velike unutarnje i vanjske migracije.

Osim podataka o strukturi i teritorijalnoj raspoređenosti stanovništva, cilj je popisa i dobivanje podataka o kućanstvima i obiteljima, ne samo kao ekonomskim, već i biološkim zajednicama, gdje je došlo do znatnih promjena, kako u broju, tako i u strukturi i sastavu nakon Domovinskog rata, te u povećanju jednoroditeljskih (nepotpunih) obitelji, tj. obitelji tipa “majka s djecom”, “otac s djecom”.

Osim navedenog, cilj je popisa i dobivanje drugih relevantnih podataka koji će omogućiti ispitivanje socio-ekonomske strukture prema vitalnim, etničkim, obrazovnim i drugim obilježjima.

Kao osnovica za ocjenu i analizu stambene situacije i standarda stanovanja, uz podatke o ukupnom broju stanovnika i njegovoj raspoređenosti, kao i pripadnosti kućanstvima i obiteljima, cilj je popisa u dobivanju podataka o broju stanova, vlasništvu, njihovoj veličini, opremljenosti, kvaliteti i starosti stambenog fonda i sl.

1.2. Jedinice Popisa

Na temelju čl. 2. Zakona o Popisu 2001. popisom će se obuhvatiti sljedeće jedinice popisa: stanovnici (osobe), kućanstva i stanovi i druge nastanjene prostorije.

a) stanovnici (osobe)

Popisom će se obuhvatiti osobe, tj. državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li u “kritičnom trenutku” bile u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, te osobe koje u “kritičnom trenutku” u Republici Hrvatskoj imaju boravište.

b) kućanstva

Popisom će se obuhvatiti kućanstva (osoba pod a.), tj. svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.), odnosno osoba koja u naselju popisa živi sama i nema kućanstvo u drugom naselju Hrvatske ili inozemstvu (samačko kućanstvo).

c) stanovi i druge nastanjene prostorije

Popisom će se također obuhvatiti svi stanovi na području Republike Hrvatske, bez obzira na to koriste li se za stalno ili povremeno stanovanje (za odmor ili rekreaciju, u vrijeme sezonskih radova), ili su privremeno nenastanjeni ili napušteni.

Stan se definira kao građevinski povezana cjelina namije­njena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija, i ima svoj posebni ulaz.

U popisu će se obuhvatiti i ostale prostorije i objekti koji nisu stanovi u smislu navedene definicije, ali se u vrijeme popisa koriste za stanovanje.

Svaka od navedenih jedinica popisa bit će u nastavku Uputa detaljno obrađena.

1.3. Koga i što popisivač ne popisuje

Popisom se na temelju čl. 3. Zakona neće obuhvatiti:

- diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava i predstavnici međunarodnih organizacija i tijela, kao ni članovi njihovih obitelji koji s njima borave u Republici Hrvatskoj i

- stanovi u vlasništvu stranih država.

Razlog je tome tzv. eksteritorijalnost diplomatskih predstav­ništava, ali i međunarodni reciprocitet. Ne radi se o stanovnicima Republike Hrvatske, a niti se predstavnici Republike Hrvatske obuhvaćaju popisima u stranim zemljama (popisivač neće ulaziti u zgrade stranih veleposlanstava, rezidencija i sl.).

Popisom se također neće obuhvatiti:

- nenastanjeni (prazni) stanovi koji su iseljeni radi njihovog rušenja i izgradnje novih objekata, ili su dotrajali, kao i oni koji, zbog velikih oštećenja (npr. u ratu) nisu upotrebljivi za stanovanje,

- stanovi na selu koji se u cijelosti koriste za smještaj poljoprivrednih oruđa i alata, poljoprivrednih proizvoda, ogrjeva i sl. ili se koriste za preradu poljoprivrednih proizvoda i

- stanovi koji se koriste isključivo za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (apartmani, vile, bungalovi i sl.), a u vlasništvu su poslovnih subjekata (pravnih osoba i obrtnika).

Popisivači neće ulaziti niti u objekte Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Osobe koje žive u takvim objektima bit će popisane prema posebnim uputama (čl. 23. Zakona).

1.4. Kritični trenutak

Kroz cijelo vrijeme popisivanja odgovori će se tražiti prema stanju na dan 31. ožujka u 24.00 sata (čl. 1. Zakona), tj. u ponoć između 31. ožujka i 1. travnja 2001. Ta se, vrlo kratka vremenska točka, zove kritični trenutak popisa. Zbog promjena koje se događaju jedinicama popisa neophodno je odrediti taj trenutak. Nitko neće diplomirati u ponoć 31. ožujka 2001., doseliti se u neko naselje, ili useliti u stan, završiti kuću i sl., ali se to može dogoditi u razdoblju popisivanja. Tada bi imali jednu kuću više, osobu na dvije adrese stanovanja, čak u dva naselja ili jednog diplomanta više i sl. Kod npr. rođenja ili smrti taj je kratki trenutak još važniji.

Treba dakle popisati sve osobe (bez obzira na njihov uzrast) koje su bile u životu u kritičnom trenutku popisa.

Prema tome, ako je neka osoba umrla poslije kritičnog trenut­ka, tj. u razdoblju od 1. travnja 2001. (u 0.00 sati) do dolaska popisivača u kućanstvo kojem je ta osoba pripadala, treba je popisati, jer je bila živa u kritičnom trenutku popisa.

Međutim, ako je neka osoba umrla neposredno prije kritičnog trenutka popisa (31. ožujka 2001. u 24.00 sata), tu se osobu neće popisati, odnosno o njoj se neće prikupljati podatke.

Također se neće popisati ni djecu rođenu poslije kritičnog trenutka popisa, tj. rođenu u razdoblju od 1. travnja 2001. u 0.00 sati do dolaska popisivača.

1.5. Vrijeme popisivanja

Odredbom Zakona u čl. 1. propisano je da će se u Republici Hrvatskoj provesti u razdoblju od 1. do 15. travnja 2001., Popis (...). Ovom je odredbom Zakon naredio tijelima i svim sudionicima da u navedenom razdoblju moraju obaviti popisivanje. Istom je odredbom propisano svim osobama iz čl. 2. da su tijekom navedenog razdoblja “dužne na sva pitanja u popisnim obrascima dati točne i potpune odgovore” popisivačima, odnosno da su dužne dati tražene podatke u nadležnom popisnom centru (čl. 5. Zakona).

Vrijeme popisivanja ne znači i vrijeme rada pojedinog popisivača. Ocjenjuje se da za prosječni popisni krug, koji sadrži oko 100 kućanstava, popisivaču treba 10 - 12 dana za popisivanje. To znači da će za manji popisni krug trebati manje, a za veći nekoliko dana više za popisivanje.

Kod trajanja popisivanja treba voditi računa o tome da je 15. travnja 2001. Uskrs i tog dana popisivanje treba izbjeći. Izuzetno, uz raniji dogovor, mogu se popisati osobe koje su iz inozemstva “u zadnji tren” došle kući za blagdan. Da se izbjegne rad na Uskrs, pa čak i na Veliku subotu, treba popisivačima, za koje se vidi da neće završiti na vrijeme, dati za pomoć popisivača koji je ranije završio popisivanje u svojem popisnom krugu, ili u popisivanje uključiti i kontrolora.

1.6. Prethodno popisivanje

Iznimno, radi poboljšanja obuhvata i kvalitete podataka o pojedinim kategorijama stanovništva, a prema čl. 19. - 22., te Provedbenog akta navedenog u članku 23. Zakona, organizirat će se prethodno ispunjavanje popisnih obrazaca za određene kategorije osoba.

Prethodno će popisati:

Ministarstvo vanjskih poslova

1. državljane Republike Hrvatske na radu u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske i među­narodnim organizacijama, kao i članove njihovih obitelji koji s njima borave u inozemstvu,

2. državljane Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a na radu u inozemstvu, i članove njihovih obitelji koji s njima borave;

Ministarstvo unutarnjih poslova

1. djelatnike koji stanuju u objektima Ministarstva, a imaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske,

2. polaznike obrazovnih ustanova smještenih u objektima Ministarstva;

Ministarstvo obrane

1. osobe na odsluženju vojnog roka,

2. polaznike vojnih škola,

3. osobe koje stanuju u vojnim objektima Ministarstva, a imaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske i to:

a) djelatne vojne osobe,

b) vojne službenike i vojne namještenike, te ostale osobe smještene u vojnim objektima;

Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave

osobe na izdržavanju:

1. kazne zatvora,

2. kazne maloljetničkog zatvora,

3. kazne zatvora izrečene u prekršajnom postupku,

4. supletorne kazne zatvora,

5. mjere pritvora,

6. mjere upućivanja u odgojni zavod.

Ispunjavanje popisnih obrazaca u navedenim ministarstvima, obavit će se prema Uputama za popisivače.

1.7. Popisni obrasci

Na temelju čl. 16. Zakona, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku propisuje sadržaj i izgled osnovnih, kao i pomoćnih popisnih obrazaca. Osnovni popisni obrasci su Popisnica (obrazac P-1), Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2), dok su pomoćni popisni obrasci Omotnica (obrazac P-OM), te Kontrolnik (obrazac P-3). Ovi se obrasci koriste za neposredno popisivanje jedinica popisa.

Osim navedenih osnovnih i pomoćnih obrazaca, za prethodno ispunjavanje popisnih obrazaca za određene kategorije osoba, koristi se Prethodna popisnica (obrazac P-1/1), te Pomoćna popisnica (obrazac P-1/IN).

U Popisnicu (obrazac P-1) upisuju se podaci za svaku osobu koja se popisuje (kao dio Popisnice, u mapu popisivača uložen je obrazac P-1/M, s popisom modaliteta odgovora - šifara, koje se upisuju u Popisnicu).

U Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2) upisuju se podaci za svaku stambenu jedinicu i za svako kućanstvo koje se popisuje.

U Omotnicu (obrazac P-OM) upisuju se svi članovi kućan­stva (Lista 1), te privremeno prisutne osobe (Lista 2).

U Kontrolnik (obrazac P-3) evidentiraju se sve popisne jedinice u popisnom krugu, odnosno njihovi redni brojevi (koji se upisuju na osnovne obrasce kao identifikacija), upisuju se adrese, broj popisanih jedinica, kao i pregled rezultata po kućanstvima, a ujedno se daju i prvi rezultati za popisni krug.

U Prethodnu popisnicu (obrazac P-1/1) upisuju se podaci za državljane Republike Hrvatske u objektima Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane i Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

U Pomoćnu popisnicu (obrazac P-1/IN) upisuju se podaci za građane Republike Hrvatske na radu ili boravku u inozemstvu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Prethodne i Pomoćne popisnice koje su pristigle na adresu Povjerenstva za Popis, treba rasporediti u grad/općinu, odnosno popisni krug prema adresi na tim popisnicama. Ovi se obrasci, zajedno s ostalim popisnim potrepštinama, predaju popisivaču koji će popisivati u tom popisnom krugu.

1.8. Kontrola obuhvata i kvalitete podataka Popisa

U st. 3. čl. 1. Zakona određuje se da će se neposredno nakon provedenog Popisa provesti Kontrolni popis radi ocjene obuhvata jedinica popisa i kvalitete podataka prikupljenih popisom. Taj će se Kontrolni popis provesti na popisnim krugovima koji su izabrani metodom slučajnog izbora, a osiguravaju reprezentativni uzorak.

Kontrolni popis se provodi ponovnim popisivanjem jedinica popisa prema posebnoj Metodologiji za kontrolu obuhvata i kvalitete podataka (čl. 15. st. 4. Zakona) i posebnim osnovnim popisnim obrascima.

1.9. Tijela koja organiziraju i provode Popis

Zakon o popisu je glavu III. posvetio organizaciji popisa, a u čl. 15. odredio da Popis organizira Državni zavod za statistiku, a provode ga tijela određena Zakonom.

U Organizacijskim su uputama navedena tijela koja organiziraju i provode Popis, kao i sudionici Popisa s detaljnim obrazlo­ženjem zadaća u skladu s odredbama Zakona.

Državni zavod za statistiku organizira Popis, izrađuje Metodologiju za organiziranje i provedbu Popisa, obrađuje i publicira rezultate Popisa.

Ministarstvo vanjskih poslova provodi Popis prema čl. 19. Zakona, a njihovi su zadaci navedeni u poglavlju 1.6. ovih Uputa.

Ministarstvo unutarnjih poslova provodi, prema čl. 20. i 23. Zakona, prethodno popisivanje (zadaci navedeni u poglavlju 1.6. ovih Uputa), te redoviti popis osoba koje stanuju u policijskim postajama i ostalim objektima Ministarstva unutarnjih poslova, a koje nemaju kućanstvo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo obrane provodi, prema čl. 21. i 23. Zakona, prethodno popisivanje (zadaci navedeni u poglavlju 1.6. ovih Uputa), te redoviti popis djelatnih vojnih osoba, vojnih službenika i vojnih namještenika koje stanuju u vojnim objektima, kao i ostalih osoba smještenih u vojnim objektima, a koje nemaju kućanstvo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave provodi, prema čl. 22. i 23. Zakona, prethodno popisivanje (zadaci navedeni u poglavlju 1.6. ovih Uputa), te redoviti popis zaposlenika koji stanuju u smještajnim prostorima kaznenih tijela, a koji nemaju kućanstvo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj. Ujedno se redovitim popisom obuhvaćaju osobe koje izdržavaju kaznu zatvora ili mjeru pritvora koja 31. ožujka 2001. traje 12 ili više mjeseci.

Povjerenstvo za Popis 2001., koje je na temelju čl. 24., a radi priprema, organizacije i provedbe popisa na području županije, osnovalo županijsko poglavarstvo, odnosno Poglavarstvo Grada Zagreba, te imenovalo članove Povjerenstva za Popis 2001. na području županije, odnosno Grada Zagreba.

U skladu sa čl. 25. Zakona Povjerenstvo županije, odnosno Grad Zagreb, osnovalo je svoje ispostave, te popisne centre za neposrednu provedbu popisa u gradovima i gravitirajućim općinama uz suglasnost Državnog zavoda za statistiku.

1.10. Sudionici Popisa

Sudionici popisa: koordinatori i njihovi zamjenici, instruktori i prema potrebi njihovi pomoćnici, kontrolori i popisivači, kao i njihove zadaće, navedene su u poglavlju 3., te njihov rad u poglavlju 5. Organizacijskih uputa. Ovdje se navode samo neke osnovne zadaće.

Koordinatori i njihovi zamjenici djelatnici su Državnog zavoda za statistiku, oni usklađuju i koordiniraju pripremne radove Po­pisa za županiju, odnosno Grad Zagreb, obavljaju poduku instruktora i članova povjerenstava, zatim nadgledaju poduku ostalih sudionika Popisa, te provedbu Popisa, daju potrebna tumačenja Me­to­dologije, nadgledaju razdiobu popisnog materijala kao i koncentraciju popisne građe, izradu Prvih rezultata i sl.

Instruktori su zaduženi za provedbu Popisa u ispostavama. Njihov je zadatak poduka kontrolora i članova ispostava i popisnih centara, nadziranje rada popisivača, kontrola popisne građe i sl.

Kontrolorima je zadatak poduka popisivača za neposrednu provedbu Popisa u skladu s Metodološkim uputama i Uputama za popisivače. Oni nadgledaju rad popisivača, pregledavaju i kontroliraju popisnu građu i Prve rezultate za svaki popisni krug. Nakon što su svojim potpisom na Kontrolniku potvrdili ispravnost preuzete popisne građe (od popisivača), za popisne krugove za koje su bili u Popisu zaduženi, predaju je predsjedniku Popisnog centra.

Kako o popisivačima, ovisi uspjeh Popisa, njihovi zadaci, ob­veze, način obraćanja građanima, način ispunjavanja i sređi­vanja popisnih obrazaca, osim u Organizacijskim uputama, detaljno su razrađeni u poglavlju 4. ovih Uputa.

1.11. Poduka sudionika u Popisu

Radi osiguranja jedinstvenog postupka u tumačenju i primjeni Metodologije za Popis 2001., prema čl. 30. Zakona, svi se sudionici u popisu trebaju podučiti za obavljanje poslova i zadataka u skladu s propisanim uputama.

Poduka se organizira postupno za odgovarajuću razinu sudionika, pri čemu treba voditi računa da broj sudionika bude prilagođen konkretnim uvjetima. Grupa veća od 25 sudionika nije preporučljiva.

Trajanje poduke na odgovarajućoj razini ovisi o materiji koju treba, ne samo površno upoznati, već u potpunosti usvojiti. Državni zavod za statistiku izradit će, za svaku razinu poduke, vrlo precizan sadržaj i vremensko trajanje pojedinog dijela. Odredit će se vrijeme za izlaganje, za praktično vježbanje primjera, za raspravu i, eventualno, za dodatna obrazloženja, i na kraju će se provesti završni test, jedinstven za cijelu državu. Osim navedenog, Programi poduka će opisivati i korištenje svih pomoćnih sredstava, npr. uvećanih obrazaca, audio snimki s primjerima za vježbanje sudionika. Na poduci će svaki sudionik dobiti i odgovarajuće Upute (Upute za popisivače, Upute za instruktore i kontrolore, Organizacijske upute, itd.).

Poduka koordinatora bit će kontinuirana kroz više mjeseci, a na kraju, kao rekapitulacija, višednevna pred sam Popis.

Poduka članova povjerenstava bit će prilagođena njihovim zadaćama, s naglaskom na organizacijske probleme i način rješa­vanja, na postupke i načine nadgledanja podređenih tijela i svih sudionika u Popisu. Ovu poduku vodi koordinator za županiju.

Poduka instruktora i članova ispostava trajat će pet (5) dana, a izvodi je koordinator i njegov zamjenik.

Poduku kontrolora, koja traje četiri (4) dana, izvodi instruktor i njegov pomoćnik, uz povremenu prisutnost koordinatora.

Poduku popisivača vode kontrolori, također uz povremenu prisutnost koordinatora i instruktora. Ova poduka traje tri (3) da­na. Ovisno o broju popisivača i raspršenosti terena, preporuča se da dva (ili tri) kontrolora objedine poduku za svoje popisivače. Tako mogu kvalitetnije izlagati građu, ili dok jedan izlaže propisanu materiju, drugi analizira i ispravlja ranije ispunjene obrasce za vježbu.

Veličina grupe za poduku ovisi o broju kontrolora čiji se popisivači osposobljavaju zajedno.

Za uspjeh poduke za svaku od navedenih razina, neophodne su odgovarajuće prostorije sa stolovima i stolcima, pogodna bi bila i (školska) ploča za eventualno pisanje ili pokazivanje uvećanih popisnih obrazaca. Potreban je i radio kazetofon.

1.12. Što građani trebaju znati i koje su njihove obveze

Zakon je u čl. 5. obvezao sve osobe “... da su dužne na sva pitanja u popisnim obrascima dati točne i potpune odgovore.” Izuzetak su odgovori o narodnosnoj i vjerskoj pripadnosti koje mogu uskratiti. Zakonska odredba o tom pravu građanina tiskana je na Popisnici, a i popisivač je dužan upozoriti na to pravo. Za odbijanje davanja podataka popisivaču Zakon predviđa novčanu kaznu za prekršaj, ako se osoba ne odazove na pisanu “Obavijest o dužnosti davanja podataka” u Popisnom centru. Tu obavijest je popisivač ostavio kada pri ponovljenom dolasku u kućanstvo nije našao osobu koja bi mu, u skladu s odredbama Zakona, mogla dati podatke o osobama koje se popisuju.

Građani su obvezani Zakonom sudjelovati u Popisu davanjem točnih i potpunih odgovora popisivaču.

Za punu suradnju, svakog je građanina potrebno upoznati s tim da su rezultati Popisa neophodni, a podaci koje daje su zaštićeni i Zakonom o Popisu 2001. i Zakonom o državnoj statistici. Oba zakona predviđaju korištenje podataka samo u statističke svrhe, a to znači njihovo objavljivanje samo kao zbroj na određenoj razini obrade.

Pripadnike nacionalnih manjina popisivač mora upozoriti na to da prilikom popisivanja mogu dobiti na uvid osnovne popisne obrasce (P-1 i P-2) na jeziku i pismu svoje nacionalne manjine, a koje je popisivač dobio, kao zaseban uvez, zajedno s ostalim popisnim potrepštinama.

Podaci koje je građanin dao popisivaču zaštićeni su, jer ih on, ali i svi drugi sudionici koji su ih saznali, moraju trajno čuvati kao službenu tajnu, pod prijetnjom kaznenih odredbi Zakona. Popisivač će također biti prekršajno kažnjen (i isključen iz Popisa), ako u popisne obrasce upisuje podatke različite od iskaza građana.

Da opravda povjerenje koje su građani dali prilikom popisivanja, Državni zavod za statistiku, organizator Popisa 2001., Zakonom je, ali i svim mogućim mjerama u organizaciji i provedbi Popisa, osigurao punu zaštitu njihovih odgovora.

Podaci su zaštićeni i tijekom obrade u Državnom zavodu za statistiku, jer i obrađivači su “osobe koje sudjeluju u Popisu”.

U članku 8. Zakona određeno je da “osobe koje sudjeluju u Popisu ili obavljaju druge poslove u vezi s Popisom, dužne su trajno čuvati kao službenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove osobne, obiteljske ili imovinske prilike”. U čl. 41. Zakona određena je novčana kazna od 2. 000,00 do 10. 000,00 kuna za te osobe “ako se ne pridržavaju odredaba o čuvanju i zaštiti podataka iz čl. 8. ovog Zakona”.

U čl. 42. Zakon predviđa za prekršaj novčanu kaznu od 2. 000,00 do 10. 000,00 kuna za “osobu koja objavi pojedinačne (individualne) podatke dobivene od osoba navedenih u članku 8. ovog Zakona”. Osobe iz čl. 8. Zakona su, kako je već navedeno, sve osobe koje sudjeluju u Popisu, ili obavljaju druge poslove u vezi Popisa.

Nakon svih kontrola i osnovnih faza obrade, popisna se građa, tj. popisni obrasci, komisijski uništavaju prema postupku koji Naredbom propisuje ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (čl. 42. Zakona).

Postupak čuvanja podataka na računalnim medijima u Državnom zavodu za statistiku i pristup datotekama s rezultatima Popisa, reguliran je odgovarajućim Pravilnikom, na temelju Zakona o Popisu 2001. (čl. 9.) i Zakona o državnoj statistici.

2. ZADACI POPISIVAČA

Popisivači su neposredni izvršitelji Popisa, te o njihovim sposobnostima, zalaganju i načinu ophođenja s osobama od kojih pri­ku­pljaju podatke, u velikoj mjeri ovisi uspjeh Popisa.

2.1. Poduka popisivača

Voditelji poduke za popisivače su kontrolori, uz povremeni nadzor instruktora i njegovog pomoćnika.

Popisivači se sa sadržajem i predviđenim postupcima u Popisu susreću prvi put na poduci. Predviđeno je da poduka popisivača traje tri dana i da se odvija dvokratno. Program obuke je strogo utvrđen. Cijeli je sadržaj podijeljen po danima i svaki sat je raz­rađen. Time se želi postići da svaki segment sadržaja poduke bude optimalno obrađen. Poduka je koncipirana na postupnom usvaja­nju sadržaja, koji će se odmah i provjeravati praktičnim popunjavanjem (dijela) obrazaca. I primjeri koji će se koristiti bit će jedinstveni, pripremljeni u Državnom zavodu za statistiku.

Ovime se želi osigurati kvalitetno osposobljavanje popi­sivača za konkretan posao, i jednaka, ali i zadovoljavajuća razina usvoje­ne građe koja će se izlagati. Ovo ne isključuje mogućnost da organizatori poduke, za svoje područje izrade dodatne, specifične primjere prilagođene tom području.

Tijekom trodnevne poduke kandidati će usvojiti predviđeni dio Metodologije, definicije, sadržaj obrazaca i postupke, ali i vjež­bati rješavanjem predviđenih primjera. Tijekom poduke popunjeni praktični primjeri popisivača će se analizirati, a propusti ponovno objasniti. Na kraju poduke popisivači popunjavaju (za cijelu državu identičan) završni test. Ovisno o rezultatu određuju se djelatni i rezervni popisivači. Prvi dobivaju područje na kojem će popisivati, tzv. popisni krug, potrebne materijale i Ovlaštenje za Popis (čl. 26. Zakona). Pri popisivanju će se strogo pridržavati Uputa za Popisivače, koje su odgovarajući dio Metodologije.

Nakon uspješno završene poduke popisivaču se predaje komplet obrazaca i ostalih potrepština za Popis. Među njima je i tzv. tehnička dokumentacija popisnoga kruga. To je preslika zemljopisne karte (skica popisnog kruga) u mjerilu pogodnom za uvid u sadržaj, s ucrtanim granicama popisnog kruga. Također će na obrascu PK “Sadržaj popisnog kruga”, dobiti upisan sadržaj popisnoga kruga, ulice i kućne brojeve zgrada.

2.2. Obveze popisivača prije popisivanja

Prije popisivanja popisivač treba zajedno s kontrolorom obići svoj popisni krug i provjeriti njegove granice prema dobivenoj dokumentaciji, odnosno usporediti stanje na terenu sa skicom (preslika zemljopisne karte) i Sadržajem popisnog kruga (obrazac PK). Granice popisnog kruga i njegov sadržaj moraju biti nedvosmisleno određeni. Sve eventualne razlike ili točke koje su nedvosmisleno određene, treba kontrolor riješiti zajedno s instruktorom u skladu s Organizacijskim uputama.

Kad upozna granice popisnog kruga, popisivač izrađuje plan kretanja i popisivanja unutar popisnog kruga, vodeći pritom raču­na da se ne ispuste niti jedna od jedinica popisa. U naseljima u kojima su popisni krugovi određeni prema blokovima kuća, popisivač treba najprije obići granične ulice svog popisnog kruga, a zatim unutar tog kruga. U ulicama u kojima popisuje obje strane, popisivač se treba kretati najprije jednom stranom ulice, a zatim drugom stranom. Dakle, popisivač popisuje najprije u jednoj ulici, a nakon toga prelazi u drugu ulicu.

Popisivač treba ići redom od kuće do kuće, a u kućama od stana do stana, kako bi utvrdio da li se u jednoj zgradi nalazi jedan ili više stanova, ali treba također utvrditi živi li u pojedinom stanu jedno ili više kućanstava, odnosno stanuju li tu privremeno prisutne osobe.

Kako će jedan kontrolor nadgledati rad 8 do 10 popisivača, popisivač treba plan obilaska popisnoga kruga pri popisivanju predati kontroloru, kako bi ga on mogao lakše naći tijekom popisivanja.

Popisivač neće ulaziti u vojne objekte, objekte Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i strana veleposlanstva.

2.3. Obraćanje popisivača građanima

Prije ulaska u kuću ili stan popisivač će se predstaviti i pokazati Ovlaštenje za popisivača u Popisu 2001.

Iako će o popisu većina građana biti unaprijed obaviještena pre­ko sredstava javnog priopćavanja, dužnost je popisivača, da, nakon što se predstavi i pokaže Ovlaštenje, objasni cilj svoje posjete.

Popisivač treba stalno imati na umu da uspjeh popisa ovisi u velikoj mjeri od toga kako će on postaviti i objasniti pojedina pitanja, kako bi dobio potpune i pravilne odgovore. To je razlog da popisivač bude strpljiv u razgovoru s osobama koje mu daju poda­t­ke. Zadatak je popisivača da tijekom popisivanja u kućanstvu uspostaviti odnos povjerenja i razumijevanja.

Popisivač treba upozoriti građane da su prema Zakonu o Popisu 2001. obvezatni davati točne i potpune podatke, ali je pritom važno naglasiti da se podaci prikupljaju u statističke svrhe, te da je zajamčena tajnost podataka, od razine popisivanja, pa sve do obrade i objavljivanja.

Također je potrebno naglasiti da je izuzetak obveze davanja podataka odgovor o narodnosnoj i vjerskoj pripadnosti (čl. 5. Zakona), i pritom popisivač mora upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila. Ukoliko se osoba na jedno od ova dva pitanja, ili na oba, ne želi izjasniti, popisivač je dužan upisati “Nije se izjasnio/izjasnila”.

Popisivač treba upozoriti pripadnike nacionalnih manjina da mogu dobiti na uvid osnovne popisne obrasce (P-1 i P-2) na jeziku i pismu svoje nacionalne manjine, ali će u skladu s odredbama Zakona (čl. 6.) odgovore upisivati na hrvatskom jeziku i latinič­nom pismu.

Nastup popisivača će svakako ovisiti o sugovorniku i prema njegovim pitanjima ili odgovorima treba prilagoditi svoje odgovore i objašnjenja. O tome će biti više riječi na poduci.

2.4. Tko daje podatke popisivaču

Za Popis bi bilo idealno da su kod popisivanja prisutni svi čla­novi kućanstva i da imaju dosta raspoloživog vremena za razgovor s popisivačem.

To se u praksi, nažalost, neće često ostvariti. Popisivač će za razgovor odabrati odraslu, punoljetnu osobu, koja može dati podatke i za ostale članove kućanstva. Ako se tijekom popisivanja ustanovi da osoba koja daje podatke, na mnoga pitanja o ostalim članovima kućanstva nije sigurna u odgovore ili ih uopće ne zna, popisivač će dogovoriti vrijeme kada će neposredno moći razgovarati s tim osobama, te će morati ponovno doći u to kućanstvo. Dogovorenog se vremena popisivač mora pridržavati.

Jednako će postupiti kada je zatekao samo djecu ili odrasle osobe koje ne mogu dati tražene podatke za Popis.

U slučaju da u kući ili stanu nije zatekao nikoga, ostavit će “Obavijest o dužnosti davanja podataka” (obrazac P-6) s naznakom vremena kada će doći. Ako je moguće od susjeda saznati u koje su vrijeme članovi tog kućanstva kod kuće, onda će u Obavijest upisati to vrijeme. Popisivač će adrese i vrijeme za ostavljene Obavijesti evidentirati u “Popisu adresa na kojima je ostavljena Obavijest” (obrazac P-7).

Postupak s Obavijesti treba ponoviti, ako nije bilo uspjeha u prvom pokušaju. Ako ni tada nije zatekao nikoga, popisivač upisuje na Obavijesti adresu i radno vrijeme Popisnog centra, gdje osoba kojoj su najbolje poznati podaci o članovima kućanstva, treba dati tražene podatke. Ova zakonska obveza davanja podataka vrijedi i u slučaju ako građani nisu primili Obavijest, jer su npr. podstanari.

Ako popisivač od susjeda dobije obavijest da je cijelo kućanstvo odsutno iz tog naselja i da se neće vratiti do kraja popisa, ispunjava popisne obrasce na osnovi izjave najbližih susjeda, pritom upisujući što je moguće više podataka. Tako će npr. pri popunjavanju Upitnika za stan i kućanstvo, upisati podatke za stan koji je, ako se radi o višekatnoj zgradi, u pravilu identičan stanovima ispod ili iznad njega.

Ukoliko prilikom popisa nisu upisani svi odgovori, ili nije odgovoreno na dio pitanja u nekom od obrazaca, popisivač treba u Kontrolniku, u stupcu “Napomena” upisati npr. “Cijelo kućanstvo na putu” ili “Cijelo kućanstvo u inozemstvu” i sl. Ovu će bilješku ujedno napisati i na poleđini Omotnice, u prostoru predviđenom upravo za pisanje napomene, kojom će objasniti konkretan slučaj.

2.5. Što popisivač utvrđuje prije popisivanja

Kada je uspostavio kontakt s osobom koja daje podatke, popisivač mora u razgovoru utvrditi koliko osoba živi u tom stanu, jesu li sve osobe članovi jednog kućanstva ili u tom stanu živi više kućanstava, je li iz tog stana možda odsutno cijelo kućanstvo koje je u inozemstvu radi zaposlenja ili ostalih razloga, radi li se o prognanicima ili izbjeglicama, ili se radi o osobama koje su samo privremeno u naselju u kojem se popisuje, jesu li u “kritičnom trenutku” bile prisutne još neke osobe itd.

Popisivač će, zajedno sa svim popisnim potrepštinama, dobiti i prethodno ispunjene obrasce koji su pristigli u Povjerenstvo za Popis, i to:

Prethodnu popisnicu (obrazac P-1/1) u koju su upisani podaci za državljane Republike Hrvatske u objektima Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane i Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave s prebivalištem u Republici Hrvat­skoj, te

Pomoćnu popisnicu (obrazac P-1/IN) u koju su upisani podaci za građane Republike Hrvatske na radu ili boravku u inozemstvu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a odnose se na osobe čije je prebivalište na područje tog popisnog kruga. Ove osobe nemaju svoje kućanstvo na navedenoj adresi, već je to adresa njihovog prebivališta.

Popisivač treba upitati osobu koja mu daje podatke je li netko od članova kućanstva odsutan npr. u vojsci ili na izdržavanju kazne, ili na radu ili boravku u inozemstvu, te jesu li u kućanstvo pristigle prethodne popisnice.

Prethodno ispunjene popisnice popisivač obavezno prepisuje u redovne popisne obrasce, te uz Popisnicu (obrazac P-1) popunjava i Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2) i Omotnicu (obrazac P-OM) za odsutno kućanstvo, služeći se, po mogućnosti obavijestima koje mogu dati susjedi i druge osobe.

Ako nije uspio sa sigurnošću utvrditi tražene elemente za početak popisivanja, popisivač će dogovoriti vrijeme ponovnog dolaska u taj stan, jer osoba s kojom je razgovarao nije sigurna u odgovorima.

2.6. Način upisivanja odgovora u popisne obrasce

Osnovni popisni obrasci su kreirani tako da zadovolje različite kombinacije odgovora. Ima pitanja na koje odgovaraju sve osobe ili se odgovara za svako kućanstvo ili stan, no, postoje pitanja na koje se odgovara samo potvrdno, ako pojava postoji. Tako na primjer na pitanje “Odakle se osoba doselila”, odgovaraju samo osobe koje su se doselile u naselje popisa; ili npr. o uzgoju vrsta poljoprivrednih proizvoda i površini zemljišta odgovaraju samo kućanstva koja su u protekloj godini uzgajala jednu ili više vrsta poljoprivrednih proizvoda, odnosno koja su u kritičnom trenutku raspolagala zemljištem.

Kod dijela pitanja odgovori su ponuđeni na obrascu, a za dio pitanja koja su na Popisnici upisana u okvir (u obliku strelice), predviđen je prostor za upis odgovarajuće šifre. Te su šifre, uz ponuđene odgovore, zbog njihove brojnosti tiskane na posebnom obrascu (Obrazac P-1/M). Ovaj je obrazac umetnut u mapu popisivača. Kod ponuđenih se odgovora u pravilu koristi (prema pretežnosti) samo jedan, a jedino kod pitanja “Glavni izvori sredstava za život” moguća su dva odgovora.

Da se izbjegne sumnja da je popisivač “preskočio” koje pitanje, kod pitanja o narodnosti i vjeri, gdje osoba ima mogućnost uskratiti odgovor, popisivač će upisati “nije se izjasnio”.

U Kontrolnik (obrazac P-3) i Omotnicu (obrazac P-OM) tekstovi se pišu uredno, čitljivim rukopisom.

U osnovne popisne obrasce, Popisnicu (obrazac P-1) i u Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2) odgovori se upisuju:

- upisivanjem brojki ili velikih slova u omeđene pravokutnike;

- upisivanjem znaka “X” u kvadratić kod ponuđenog odgovora.

2.7. Redoslijed popunjavanja obrazaca

Način upisivanja podataka u pojedine popisne obrasce bit će zasebno obrađen za svaki od tih obrazaca, dok je u ovom dijelu dan samo redoslijed ispunjavanja obrazaca.

Kada je popisivač u razgovoru utvrdio koliko kućanstava živi u stanu (kući), popisivač će im u Kontrolniku dodijeliti redne brojeve (stupci 2 - 4).

Za svako se kućanstvo popunjava posebna Omotnica (obrazac P-OM). Prvo se iz Kontrolnika prepisuju identifikacijske šifre, i to: matični broj grada/općine i redni brojevi popisnoga kruga, stana, kućanstva i zgrade, a zatim, također iz Kontrolnika, prezime i ime na koju se vodi kućanstvo (nositelj kućanstva), ime naselja, odnosno dio naselja, ulica i kućni broj i dodatak kućnom broju (ako ga ima).

Nakon toga se popunjava unutarnja stranica Omotnice, tj. Lista 1, stupci 1 - 4 i Liste 2, stupci 1 - 3 i stupac 6, u skladu s uputama za popunjavanje Omotnice.

Iza Omotnice popunjava se Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2) za svaki stan.

Ako je u stanu više kućanstava, za prvo se kućanstvo popunjava cijeli obrazac P-2, a za svako sljedeće samo dio: Podaci za kućanstvo. Oba dijela tog obrasca popunjavaju se u skladu s odgovarajućim dijelom Uputa. Na Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2) prvo se prenose identifikacijske šifre s Omotnice, a zatim se upisuju traženi odgovori.

Nakon popunjavanja obrasca P-2 prelazi se na popunjavanje Popisnica, za svaku osobu upisanu u Listu 1 ili Listu 2 Omotnice. U Popisnicu se prvo upisuju identifikacijske šifre, a zatim sadržaj, u skladu s odgovarajućim dijelom Uputa.

Iza popisivanja, kod kuće, popisivač treba pregledati građu popisanu toga dana i završiti popunjavanje unutarnje stranice Omotnice, upisivanjem podataka u stupce 5 - 8 Liste 1, te u stupce 4 i 5 Liste 2. Nakon toga slijedi izrada Prvih rezultata za kućanstvo na prvoj stranici Omotnice.

Na kraju se podaci iz tablica Prvih rezultata za kućanstvo na Omotnici, obrazac P-OM upisuju u odgovarajuće stupce Kontrolnika, u “... pregled rezultata po kućanstvima”.

2.8. Sređivanje popisne građe

Osnovni popisni obrasci, tj. Upitnik za stan i kućanstvo i Popisnice, ulažu se u “njihovu” Omotnicu s istim identifikacijskim šiframa.

Na početku je Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2), popunjen u cijelosti ili samo dio “Podaci o stanu”, odnosno dio “Podaci o kućanstvu”. Slijede Popisnice složene po rednim brojevima kako su upisane u Listu 1, a zatim Popisnice složene po rednim brojevima kako su upisane u Listu 2 Omotnice.

U Omotnicu se također ulažu i prethodno ispunjene popisnice, Prethodna popisnica (obrazac P-1/1) ili Pomoćna popisnica (obrazac P-1/IN), nakon što ih je popisivač prepisao na Popisnicu za optički unos podataka (obrazac P-1), te popunio prema potrebi i Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2), bez obzira na to je li ih popisivač dobio od kontrolora ili od članova kućanstva koje je popisao.

Omotnice se slažu prema rednom broju upisa u Kontrolnik.

Nakon što je izradio Prve rezultate za popisni krug, upisao osobne podatke i potpisao se na naslovnoj stranici Kontrolnika, popisivač predaje popisnu građu kontroloru, zajedno s tehničkom dokumentacijom (skica i obrazac PK).

3. KONTROLNIK (Obrazac P-3)

Kontrolnik je pomoćni obrazac koji ima višestruku namjenu, pa ga zato treba ispunjavati uredno i strogo se pridržavati ovih Uputa.

Za svaki popisni krug popunjava se u pravilu samo jedan Kontrolnik.

Ako je jedan popisivač određen obaviti popis u dva ili više (manjih) popisnih krugova, za svaki će popisni krug voditi zasebni Kontrolnik.

Kad je za obavljanje popisa u jednom popisnom krugu određeno dva ili više popisivača, svaki će od njih voditi poseban Kontrolnik za onaj dio popisnog kruga koji mu je dodijeljen. U ovakvim slučajevima, ispod šifre popisnog kruga na naslovnoj stranici Kontrolnika upisuje se oznaka I. dio, II. dio itd.

3.1. Sadržaj kontrolnika

a) Identifikacijski podaci sadrže ime naselja, ime grada/općine, matični broj grada/općine i redni broj popisnoga kruga.

b) “Prvi rezultati za popisni krug” služe da se u vrlo kratkom roku, nakon završetka popisivanja, utvrdi ukupan broj popisanih osoba, broj stanovnika i privremeno prisutnih osoba, broj kućan­stava i broj stanova za stalno stanovanje.

Prve rezultate za popisni krug popisivač ispunjava nakon završetka popisivanja u zadanom popisnom krugu, prema objaš­nje­njima danim u nastavku ovih Uputa, kao i objašnjenjima uz tablice.

c) “Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po kućanstvima” služe da popisivač (a također i kontrolor kao i sve druge osobe koje će raditi s popisnom građom), može:

- utvrditi je li popis obavljen na svakoj adresi koja je obuh­vaćena u obrascu PK “Podaci o popisnom krugu” (obrazac PK popisivač dobiva zajedno s ostalim popisnim materijalom), odnosno skicom popisnog kruga;

- srediti popisni materijal prema redoslijedu upisa u Kontrolnik;

- izraditi Prve rezultate za popisni krug, a kontrolor provjeriti točnost prvih rezultata izračunatih za popisni krug.

d) Na naslovnoj stranici popisivač upisuje svoje prezime, ime i adresu stanovanja i treba se potpisati prije predaje popisne građe kontroloru. Kontrolor svojim potpisom potvrđuje ispravnost popisne građe.

e) Definicija stana za stalno stanovanje, koja se nalazi na poleđini Kontrolnika, treba pomoći popisivaču prilikom ispunjavanja stupca 16 na unutarnjoj strani Kontrolnika.

3.2. Ispunjavanje identifikacijskih podataka na naslovnoj stranici Kontrolnika

Prije početka rada na popisivanju, kontrolor treba s obrasca P-8, na naslovnu stranicu Kontrolnika prepisati: ime naselja u kojem se obavlja popis, ime grada ili općine kojem to naselje pripada, matični broj grada odnosno općine, kao i redni broj popisnog kruga u gradu/općini.

Matični broj grada/općine i šifra popisnog kruga prenose se na odgovarajuća mjesta u svim obrascima tog popisnoga kruga, tj. na Omotnice (obrasci P-OM), Upitnike za stan i kućanstvo (obrasci P-2) i Popisnice (obrasci P-1).

3.3. Ispunjavanje unutarnje stranice Kontrolnika “Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po kućanstvima”

Unutarnje stranice Kontrolnika, s nazivom “Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po kućanstvima”, sadrže redove za upis odgovarajućih podataka određenih sadržajem zaglavlja pojedinog stupca.

Unutarnje stranice Kontrolnika popisivač popunjava u dva odvojena “koraka”.

Prvo, kod popisivanja popunjava “Popis adresa i popisanih jedinica”, koji čine stupac (a), stupci 1 - 5 i prema potrebi stupac 17 (napomena).

Stupce od 6 -16 “pregled rezultata po kućanstvima” popisivač popunjava kod kuće.

Potrebno je označiti i redni broj popunjene stranice Kontrolnika, i to tako da se na desnom donjem rubu stranice u tiskani kružić na prvoj stranici upiše 1, na drugoj stranici 2 itd.

Ako (uvezani) broj stranica Kontrolnika nije dovoljan za upis jedinica koje se moraju popisati u popisnom krugu, kontrolor će popisivaču dati potreban broj praznih listova, koji se dodaju na kraj, iza uvezanih stranica, i popisivač nastavlja numeriranje i upis.

3.3.1. Redni broj - stupac (a)

U stupcu (a) tiskani su samo brojevi na mjestu jedinice. Ove će brojeve popisivač dopunjavati dodavanjem (jedne ili više) znamenki s lijeve strane, tako da dobije tekuće redne brojeve, od 1 do onog broja koliko će redova ukupno popuniti. To znači, da na prvoj stranici u redovima 1 - 9 ne treba dopisivati brojeve, u redovima koji slijede, 0 - 9 treba dodati jedinicu (1) da se dobije 10 - 19, a kod sljedeće dekade, tj. 0, treba dodati 2, da se dobije 20. Stranice koje slijede dobivaju znamenke 2, 3 i 4 itd.

Ovaj redni broj se ne ispravlja ni u slučaju kada popisivač (u skladu s ovim Uputama) precrta podatke upisane u jedan ili više redova Kontrolnika.

3.3.2. Adresa - stupac 1

U ovaj stupac upisuju se nazivi ulica i kućni brojevi zgrada, onako kako su upisani u obrazac PK (Podaci o popisnom krugu), koji je popisivač također dobio.

Za naselja koja nemaju ulični sustav, u ovaj se stupac upisuje naziv naselja i kućni broj.

Ovo je vrlo važno jer se službeni nazivi naselja i ulica nalaze u odgovarajućem Registru, prema kojemu se popisna građa uspo­re­đuje i kontrolira.

Redoslijed ulica i zgrada kojim će popisivač obavljati popisivanje, pa i upisivati u Kontrolnik, ovisi o “Planu obilaska” koji je dogovorio s kontrolorom.

U ovaj stupac popisivač upisuje ulicu i kućni broj:

- za svaku zgradu u kojoj ima stanova ili drugih nastanjenih prostorija (garaža, spremište i sl.);

- za svaku zgradu koja nije nastanjena (skladište, prodavaonica, tvornica, crkva ili dr.);

- za zgradu za privremeni boravak (hotel, odmaralište, bolnica i sl.);

- za zgradu u izgradnji;

- za prazno gradilište koje se nalazi između stambenih zgrada i koje po pravilu zauzima jedan ili više kućnih brojeva;

- za nastanjene pokretne i druge objekte (prikolice, vagone, šlepove, šatore, straćare, daščare i sl.).

Popisivač također upisuje odgovarajuću oznaku kada nema kućnog broja (npr. “iza” ili “kod kućnog broja 5”). Ove se oznake upi­suju u prostor za adresu ili u Napomenu (stupac 17).

Prema takvim upisima moguće je naknadno ustanoviti je li popisivač obišao cijelo područje popisnoga kruga, te postoji li razlika između popisa adresa u obrascu PK i u Kontrolniku.

Popisivač neće ulaziti u vojne objekte, objekte Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravosuđa, strana veleposlanstva, ali će takve objekte evidentirati u Kontrolniku (upisuje se adresa i u napomeni - stupac 17 se upisuje vrsta objekta).

3.3.3. Određivanje rednog broja stana i rednog broja kućanstva - stupci 2 i 3

U Kontrolnik se upisuju tekući redni brojevi po redoslijedu popisivanja za:

- svaki nastanjen stan ili drugu nastanjenu prostoriju

- svako kućanstvo, bilo da je samačko, višečlano ili institucionalno

- svaki prazan stan.

Da bi popisivač pravilno odredio redni broj stana i kućanstva treba znati definicije stana i kućanstva, koje se ovdje ne navode, jer su definicije i objašnjenja tih dviju jedinica Popisa dani u dijelu Uputa za ispunjavanje Omotnice i Upitnika za stan i kućanstvo.

Pravilno određivanje rednih brojeva je neophodno, jer se oni (sa šiframa za grad/općinu i rednim brojem popisnoga kruga) prenose na osnovne popisne obrasce kao identifikacija za obradu podataka.

U redovima u kojima je zabilježena samo adresa, a nema jedinica popisa (stanova ili drugih nastanjenih prostorija, kućan­stava) u ove se stupce upisuje crtica (-).

Redni brojevi stana (stupac 2) i kućanstva (stupac 3) su troznamenkasti, a treba ih popuniti prema mjesnim vrijednostima rednog broja (1,10,100), ali i dopuniti nulama, tj. 001, 010.

Redni broj će popisivač dodijeliti svakoj stambenoj jedinici koja je prema definiciji predmet popisa kao stan, ali i drugim nastanjenim prostorijama i objektima koji nisu stan u smislu definicije i svakom kućanstvu.

Redni brojevi stana i kućanstva dodjeljuju se kontinuirano od “001” do rednog broja posljednjeg popisanog stana i kućanstva u popisnom krugu.

Redni broj stana dodjeljuje se na isti način i za prostorije i objekte (nastanjene iz nužde), koje nisu stanovi u smislu definicije dane kod uputa za popunjavanje Upitnika za stan i kućanstvo (Podaci o stanu).

Ako je, zbog veličine nekog popisnog kruga, određeno da na istom popisnom krugu popisivanje provode dva ili više po­pi­siva­ča, onda popisivač koji popisuje na I. dijelu popisnog kruga po­činje numeraciju prvog stana, kućanstva i zgrade u tom dijelu s rednim brojem 001; popisivač na II. dijelu prvom stanu, kućanstvu i zgradi dodjeljuje redni broj 201, drugom 202 i dalje nastavlja te­kućim rednim brojevima, a popisivač na III. dijelu redne brojeve stana, kućanstva i zgrade počinje s 401 i dalje do zadnjeg stana i kućanstva u svom dijelu popisnog kruga.

U daljem se tekstu daju objašnjenja kako treba postupiti u pojedinačnim slučajevima:

1.) Ako u prvom stanu koji se popisuje u popisnom krugu živi jedno kućanstvo, stan će dobiti redni broj “001” i kućanstvo redni broj “001”.

2.) Ako u jednom stanu žive dva ili više kućanstava popisivač će svakom kućanstvu dodijeliti tekući redni broj i upisati ga u stupac 3, a u stupac 2 gdje je upisano prvo kućanstvo dodijelit će redni broj stana koji slijedi, a kod drugog i sljedećih kućanstava redni broj stana će ponoviti.

Ako u stanu žive dva kućanstva (nastavak na prethodni primjer), u Kontrolniku bi to izgledalo ovako:

3.) Ako jedno kućanstvo koristi dva ili više stanova koji se nalaze na istoj adresi (istoj zgradi ili drugoj zgradi u istom dvorištu, s istim kućnim brojem ili bez njega), popisivač će svakom stanu dodijeliti novi redni broj i upisati u stupac 2, a u stupac 3 kod prvog upisanog stana tog kućanstva dodijelit će tekući redni broj kućanstva, a uz ostale stanove koje koristi kućanstvo upisat će redni broj kućanstva “000” (jer kućanstvo ne može biti popisano u dva stana).

U navedenom slučaju, prvi redni broj treba dodijeliti najvećem i najkvalitetnijem stanu uz koji će se upisati i redni broj kućanstva, a onda se dodjeljuju redni brojevi ostalim stanovima.

Na primjer, ako četvrto kućanstvo u popisnom krugu (nastavak prethodnih primjera) koristi na istoj adresi 3 stana, u stupac 1 treba upisati (istu) adresu u tri reda, u stupac 2 redni broj stana i to u prvom redu “003”, u drugom redu “004” i u trećem redu “005” kao redne brojeve triju stanova. U stupac 3, kao redni broj kućanstva u prvi red treba upisati “004”, a u 2 i 3 red za redni broj kućanstva upisuje se “000”.

To bi u Kontrolniku izgledalo ovako:

4.) Ako u stanu ne stanuje niti jedno kućanstvo, stan može biti korišten:

- za stanovanje privremeno prisutnih osoba (npr. studenti - podstanari) koje nisu kućanstvo u naselju popisa (upisani u Listu 2 Omotnice);

- prazan stan (još neuseljen, privremeno nenastanjen ili napušten i drugo);

- povremeno, u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi;

- povremeno, za odmor i rekreaciju i

- isključivo za obavljanje djelatnosti.

U svim ovim slučajevima popisivač će stanu dodijeliti tekući redni broj i upisati ga u stupac 2, a u stupac 3 za redni broj kućanstva (jer ga nema) upisati “000”. U stupac 17 (napomena) treba upisati o kakvom se “praznom” stanu radi. Ako se ovaj primjer nastavi na prethodne, to bi u Kontrolniku izgledalo ovako:

5.) Obratno od prethodnog primjera postupit će se u dodjeljivanju rednih brojeva kućanstvu čiji se svi članovi nalaze u inozemstvu, a za koje je popisivač dobio u popisnom centru ispunjene Pomoćne popisnice (obrazac P-1/IN). Ako je popisivač utvrdio da na adresi navedenoj na Pomoćnoj popisnici, na kojoj je stanovalo kućanstvo prije odlaska u inozemstvo, to kućanstvo više nema stan, tada se u stupac 2 upisuje “000” (jer to kućanstvo nema stan u Republici Hrvatskoj), a u stupac 3 tekući redni broj kućanstva u popisnom krugu. U stupac 17 “Napomena” upisuje “kućanstvo nema stan u Republici Hrvatskoj”.

Prognanici u organiziranom smještaju u hotelu ili baraci (prognaničko naselje) popisuju se kao privatna kućanstva bez stana u Republici Hrvatskoj. U stupac 2 za redni broj stana upisuje se “000”, a u stupac 3 tekući redni broj kućanstva.

Ako nastavimo na prethodne primjere, ova dva slučaja u Kontrolniku bi izgledala ovako:

3.3.4. Određivanje rednog broja zgrade (stupac 4)

Redni broj dodjeljuje se svakoj zgradi u kojoj se nalazi barem jedan nastanjen ili nenastanjen stan, ili neka druga nastanjena prostorija, koja se ne smatra stanom, ali se u vrijeme popisa koristi za stanovanje (npr. nastanjena skladišna ili uredska prostorija, garaža i sl.).

Da bi popisivač pravilno odredio redni broj zgrade mora voditi računa o sljedećoj definiciji zgrade:

Zasebnom zgradom se smatra:

- svaka građevina koja ima četiri samostalna vanjska zida i krovište, te jedan ili više ulaza (s jednim ili više kućnih brojeva), a sagrađena je da bi se u njoj stanovalo, obavljala neka djelatnost ili čuvala materijalna dobra;

- svaka građevina koja ne ispunjava navedene građevinske uvjete (npr. nema četiri samostalna zida), ali ima oblik zgrade i namijenjena je za stanovanje, obavljanje djelatnosti itd. To je, na primjer, zgrada prislonjena na drugu zgradu čije zidove koristi kao svoj treći i/ili četvrti zid; zgrada prislonjena ili djelomično ugrađena u zemljanu kosinu ili stijenu i sl., kao i

- svaki ulaz tzv. obiteljske kuće u nizu koje imaju po dva zajednička zida i zajednički krov, a na svakom se ulazu nalazi jedan stan, koji ima poseban kućni broj.

Ako se u dvije zgrade nalaze stambene prostorije koje koristi jedno kućanstvo, a te se prostorije popisuju kao jedan stan, redni broj dobiva samo zgrada u kojoj se nalaze glavne prostorije stana. Ovo je slučaj kad jedno kućanstvo koristi preko cijele godine sobu ili kuhinju koja je građevinski odvojena od glavnih prostorija stana (nalazi se u drugoj zgradi na istom kućnom broju, ili u istoj zgradi, ali ima poseban ulaz), pa se ova soba, odnosno kuhinja popisuje u sastavu stana, a ne kao poseban stan.

Redni broj zgrade također se upisuje i za nastanjene pokretne ili nepokretne objekte, kao što su npr.: šlep, stari vagon, zemunica, prikolica, šator, straćara i drugi improvizirani objekti, iako to nisu stanovi ni zgrade prema definiciji.

Redni broj daje se i zgradi u izgradnji koja ima potpuno ili djelomično završen i useljen barem jedan stan.

Redni brojevi zgrada daju se rastućim redom od 001 pa dalje redom do posljednje popisane zgrade u popisnom krugu. Redni broj zgrade upisuje se u ovaj stupac na način koji je opisan kod stana i kućanstva.

Umjesto tekućeg rednog broja zgrade, u stupac 4 Kontrolnika upisuje se “000”:

- kad se popisuju prognanička kućanstva u organiziranom smještaju u hotelu ili baraci;

- kad se cijelo kućanstvo nalazi u inozemstvu, a više nema stan na adresi gdje je stanovalo prije odlaska (na toj je adresi stanovalo kao zakupac ili podstanar).

Podsjećamo da u takvim slučajevima i u stupcu 2 za redni broj stana treba upisati “000”.

Dodjeljivanje rednog broja zgradi u slučaju kada se popisni krug dijeli (više popisivača popisuje u jednom popisnom krugu), objašnjeno u potpoglavlju 3.3.3. ovih Uputa.

U slučaju kada su dva ili više popisivača određena da popisuju u jednoj zgradi (neboder ili višekatnica s nekoliko ulaza), po prethodnom dogovoru s kontrolorom, upisuju isti redni broj zgrade, a redne brojeve stanovima i kućanstvima dodjeljuju njihovim slijedom prema uputama u potpoglavlju 3.3.3. (redni broj stana i kućanstva za I. dio započinje s “001”, za II. dio započinje s “201” itd.)

Svi stanovi (i druge nastanjene prostorije koje nisu stanovi) koji se nalaze u istoj zgradi moraju imati isti redni broj zgrade, pa i u slučaju kada je u međuvremenu došlo do prekida popisivanja u jednoj zgradi i nastavljeno je u drugim zgradama. To će se dogoditi u slučaju ako u jednoj zgradi popisivač nije mogao završiti popisivanje jer nije nikoga bilo u jednom ili više stanova, pa je ostavljena Obavijest o ponovnom dolasku popisivača. Objašnjenje o dodjeljivanju rednih brojeva u takvim i sličnim slučajevima objašnjeno je u potpoglavlju 3.3.7. “Naknadno upisivanje i ispravljanje podataka...”

Za hotele, odmarališta, tvornice, škole i druge objekte u popisnom krugu u kojima nema popisnih jedinica, u stupac 4 upisuje se crtica (-).

3.3.5. Određivanje rednog broja za kolektivni stan, institucionalno kućanstvo i zgradu

Kada popisivač u svom popisnom krugu naiđe na kolektivni stan, odnosno institucionalno kućanstvo, također upisuje troznamenkasti redni broj stana, kućanstva i zgrade. Redni broj kolektiv­nog stana i institucionalnog kućanstva upisuje se prema tipu stana i kućanstva za svaki tip iz određenog intervala kako je u nastavku opisano.

Prema tipu institucionalnog kućanstva, kolektivnog stana i zgrade, dodjeljuju se u okviru popisnog kruga redni brojevi iz sljedećih intervala:

Obrazovne institucije 900-919

Zdravstvene i institucije za skrb 920-929

Institucije za umirovljenike ili starije osobe 930-939

Vojne institucije 940-949

Vjerske institucije 950-959

Ostale institucije 960-969.

Popisivač dodjeljuje isti redni broj kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi prema tipu iz pripadajućeg intervala. Ako u kolektivnom stanu ne živi institucionalno kućanstvo za redni broj kućanstva upisat će “000”.

Redni broj 900-919 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o “Obrazovnim institucijama”. U ovu se grupu uključuju studentski i đački domovi, domovi vjerskih škola (sjemeništa, bogoslovije) i slično, tj. stambeni objekti u koje su smješteni studenti ili đaci koji u naselju popisa borave na školovanju, a kućanstvo im živi u drugom naselju u Republici Hrvatskoj. Te su osobe privremeno prisutne te se tako i popisuju, osim studenata bogoslovije koji se popisuju kao institucionalno kućanstvo u naselju školovanja.

Redni brojevi 920-929 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o “Zdravstvenim i institucijama za skrb”. U ovu se grupu uključuju domovi za djecu bez roditeljske skrbi, domovi za djecu oštećenu u tjelesnom ili mentalnom razvoju, zavodi za socijalno-zdravstvenu skrb bolesnih i nemoćnih osoba i slično.

Redni brojevi 930-939 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o “Institucijama za umirovljene ili starije osobe”. U ovu se grupu uključuju domovi za umirovljenike, centri za društvenu brigu o starijim osobama i drugi oblici zbrinjavanja starih i bolesnih osoba i slično.

Ako je u nekom privatnom kućanstvu na stalnom smještaju više od 10 korisnika prava na skrb izvan vlastite obitelji, te osobe smatraju se institucionalnim kućanstvom ovoga tipa, a članovi kućanstva koji se brinu o tim osobama (udomiteljska obitelj) popisuju se kao privatno kućanstvo.

Redni brojevi 940-949 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o “Vojnim institucijama”. U ovu se grupu uključuju vojni domovi, baze i slično u kojima stanuju djelatne vojne osobe koje nemaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske.

Redni brojevi 950-959 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o “Vjerskim institucijama”. U ovu se grupu uključuju samostani i slične institucije koje se koriste za stalno stanovanje npr. redovnica i redovnika ili pripadnika drugih vjerskih zajednica.

Redni brojevi 960-969 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o tipu “Ostale institucije”. U ovu se grupu uključuju: samački hoteli, kazneni zavodi, institucije u kojima su osobe na izdržavanju kazne, odgojne ustanove za maloljetnike, prihvatilišta za beskućnike, barake za smještaj radnika (na gradilištima i drugdje), zgrade Ministarstva unutarnjih poslova koje su namijenjene za smještaj njihovih djelatnika, izbjeglički kampovi i svi drugi organizacijski oblici koji se ne mogu svrstati u naprijed navedene tipove.

Ukoliko se u jednom popisnom krugu nalaze dva kolektivna stana ili institucionalna kućanstva istog tipa, oba takva stana ili kućanstva ne smiju dobiti iste redne brojeve. Zato je i “rezerviran” interval s više rednih brojeva u istom tipu kolektivnog stana, institucionalnog kućanstva i zgrade.

Prije početka popisivanja popisivač treba utvrditi postoje li u zgradi u kojoj se nalazi kolektivni stan, samo prostorije namijenjene korisnicima usluga ili se u njoj nalazi jedan ili više stanova koji odgovaraju definiciji stana, a koji su namijenjeni za stanovanje upravitelja, čuvara i sl., ili u nekim prostorijama kolektivnog stana (koje, prema definiciji, nisu stan) stanuje neko kućanstvo koje nije korisnik usluga.

Ako u kolektivnom stanu stanuje samačko ili višečlano (privatno) kućanstvo u prostorijama koje odgovaraju definiciji stana ili u prostoriji koja ne odgovara definiciji stana (nastanjenoj iz nužde), redni broj stana i kućanstva dodjeljuje se kako je ranije opisano kod privatnih kućanstava, stanova i ostalih nastanjenih prostorija, a zgradi se dodjeljuje redni broj prema tipu kolektivnog stana.

Ukoliko u kolektivnom stanu, kao korisnici usluga, žive samačka ili obiteljska kućanstva (hotel za samce), tada ta kućanstva dobivaju tekući redni broj, a redni brojevi kolektivnog stana (stupac 2) i zgrade (stupac 4) se ponavljaju.

Ukoliko u kolektivnom stanu, kao korisnici usluga, stanuju samo osobe čiji članovi kućanstva žive u drugom naselju Republike Hrvatske (đaci i studenti u domovima, radnici u barakama), tada se kao redni broj kućanstva upisuje “000”.

Na primjer, kada popisivač popisuje studentski (đački) dom u kojem stanuju studenti (đaci) dodjeljuje redni broj stana “900”, a budući da to nije institucionalno kućanstvo (već samo osobe koje tu privremeno stanuju u vrijeme školovanja), redni broj kućanstva je “000”, a redni broj zgrade je “900”.

Ako popisivač na svojem popisnom krugu naiđe na institucionalno kućanstvo (objašnjeno uz definiciju kućanstva), npr. samostan časnih sestara, i to je prvo kućanstvo u popisnom krugu koje pripada tipu “Vjerske institucije”, redni broj kućanstva je “950”, redni broj stana “950” i redni broj zgrade “950”.

Ova dva primjera u Kontrolniku bi izgledala ovako:

Ako npr. časne sestre stanuju u stanu u stambenoj zgradi, budući da pripadaju institucionalnom kućanstvu, tako će se i popisati. U ovom će slučaju institucionalno kućanstvo dobiti redni broj iz intervala “ 950-959”, a stan i zgrada tekući redni broj.

Ako se ovaj primjer nastavi na prethodne, to bi u Kontrolniku izgledalo ovako:

Redni brojevi za kolektivni stan, institucionalno kućanstvo i zgradu dodjeljuju se prema tipu iz točno navedenog intervala i ne remete kontinuitet rednog broja privatnih kućanstava, stanova i zgrada.

Kada kontrolor ustanovi da se u popisnom krugu nalazi kolektivni stan u kojem živi institucionalno kućanstvo koje ima preko 499 članova, mora takvo kućanstvo podijeliti na dva ili više dijelova (zavisno od broja članova institucionalnog kućanstva). Svaki “dio” može imati najviše 499 osoba i svaki takav dio institucionalnog kućanstva popisat će se kao zasebno kućanstvo (ispunjava se više Omotnica). Redni broj stana i zgrade dodjeljuje se iz odgovarajućeg intervala rednih brojeva i ponavlja se onoliko puta na koliko je dijelova podijeljeno institucionalno kućanstvo, a redni broj institucionalnog kućanstva određuje se tekuće iz odgova­rajućeg intervala.

Kada kontrolor ustanovi da se u popisnom krugu nalazi kolektivni stan u kojem stanuje više od 498 privremeno prisutnih osoba, bez obzira na to je li kolektivni stan smješten u jednoj ili više zgrada (npr. studentski dom), mora te privremeno prisutne osobe (kolektivni stan) podijeliti na dva ili više dijelova. Svaki “dio” može imati najviše 498 osoba i mora se popisati kao zasebni stan (ako je kolektivni stan smješten u više zgrada, svaka će se zgrada popisati kao zasebni kolektivni stan). Redni brojevi stana u stupcu 2 dodjeljuju se tekuće iz odgovarajućeg intervala rednih brojeva za kolektivni stan, a u stupac 3 za redni broj kućanstva upisuje se “000”. Redni broj zgrade se ponavlja onoliko puta koliko je dodijeljeno rednih brojeva za stanove.

3.3.6. Prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo - stupac 5

Za svako kućanstvo kojem je dodijeljen redni broj, u stupac 5 upisuje se prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo (nositelj kućanstva), a prema izjavi osobe koja popisivaču daje podatke. Prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo prepisuje se u Omotnicu u prvi red Liste 1.

Ako u stanu ne stanuje niti jedno kućanstvo, tj. kada je u stupac 3 upisano “000”, popisivač u stupac 5 upisuje crticu ( - ).

Za kućanstva koja borave u inozemstvu, a za koja je popisivač dobio ispunjene Pomoćne popisnice (obrazac P-1/IN) upisuje prezime i ime osobe koja je navedena kao nositelj kućanstva u tablici “Popis članova kućanstva na radu ili boravku u inozemstvu”. Ako na Pomoćnoj popisnici nije naveden nositelj kućanstva upisuje se prezime i ime najstarijeg člana tog kućanstva.

Za kolektivne stanove, bez obzira na to žive li u njima institucionalna kućanstva ili u njima privremeno stanuju, kao korisnici usluga, osobe koje su stanovnici drugih naselja, odnosno čija kućanstva stanuju u drugom naselju, umjesto prezimena i imena popisivač će upisati naziv te institucije, npr. Studentski dom “S. Radić”, “Konstruktor”, baraka za smještaj radnika itd.

Za hotele, odmarališta, bolnice i druge objekte za privremeni smještaj, kao i za svaku zgradu i druge objekte (skladište, tvornič­ka zgrada itd.) ili prazno gradilište koje zauzima jedan ili više kućnih brojeva, umjesto prezimena i imena upisuje se odgova­raju­ći naziv, na primjer Hotel “Park”, Dječje odmaralište “Vladimir Nazor”, Ortopedska klinika, prazno gradilište, Osnovna škola “Ma­tija Gubec”.

Međutim, ako je u nekom od ovih objekata stalno nastanjeno neko samačko ili obiteljsko kućanstvo (na primjer u Hotelu “Park” ili u školi stanuje kućanstvo domara ili prognanici u organiziranom smještaju u hotelu), u stupac 5 se ne upisuje naziv ustanove, nego prezime i ime osobe na koju se vodi popisano kućanstvo.

3.3.7. Naknadno upisivanje i ispravljanje podataka u “Popisu adresa i popisanih jedinica...”

Ako je popisivač propustio popisati ili je pogrešno popisao neki stan ili kućanstvo, postupit će na jedan od opisanih načina:

a) Kada je propustio popisati cijelu zgradu, stanove i kućanstva u njoj, popisivač će u prve neispunjene redove “Popisa adresa...” Kontrolnika upisati te jedinice popisa, a redni brojevi u stupcima 2, 3 i 4 se nastavljaju na redne brojeve upisane u prethodnom redu;

b) Kada je propustio popisati jedan ili više stanova i kućanstava u zgradi kojoj je već dodijelio redni broj upisavši ga u stupac 4 i obavio popisivanje, on će podatke o naknadno popisanom stanu (i kućanstvu) upisati u prvi slobodni red “Popisa adresa...”. Redni brojevi stana i kućanstva u stupcima 2 i 3 nastavljaju se na redne brojeve u prethodnom redu tekućom numeracijom, ali se zgradi ne dodjeljuje novi redni broj, već se u stupac 4 upisuje redni broj zgrade koji joj je već dodijeljen;

c) Kada je propustio popisati drugo (treće itd.) kućanstvo u stanu u kojem je već popisao jedno kućanstvo, precrtat će sve podatke u redu koji se odnosi na već popisan stan i kućanstvo i u prvi slobodni red ponoviti upis svih podataka, jer dva (ili više) kućanstava u istom stanu moraju biti upisana u Kontrolnik jedno iza drugoga. Podatke o adresi stana, ime i prezime nositelja prvog kućanstva i redni broj zgrade prepisuje iz precrtanog reda (redni broj zgrade se ne mijenja!), ali dodjeljuje nove redne brojeve (koji su po redu) tom stanu i prvom popisanom kućanstvu. Nakon toga u Kontrolnik upisuje podatke o drugom kućanstvu u stanu (koje je propustio popisati kada je prvi puta došao u stan) koje mora imati adresne podatke, redni broj stana i zgrade iste kao i prvo popisano kućanstvo, ali dobiva vlastiti (tekući) redni broj kućanstva. Također treba upisati ime i prezime nositelja tog drugog kućanstva u stanu;

d) Kada popisivač primijeti da je u jednom stanu (u dva reda) dodijelio dva redna broja za dva kućanstva, a naknadno ustanovi da se ne radi o dva, već samo o jednom kućanstvu, treba precrtati sve podatke u redu koji se odnosi na pogrešno određeno kućanstvo, a u Napomeni (stupac 17) upisati obrazloženje i ispraviti podatke u stupcima 6 - 16. Redni brojevi dodijeljeni kućanstvima koja slijede se ne mijenjaju;

e) Kada je popisivač u jednom stanu dodijelio redni broj kućanstvu, za koje naknadno utvrdi da se radi o osobama koje ne čine kućanstvo u naselju popisa (jer kućanstvo kojem oni pripadaju živi u drugom naselju), popisivač će u stupcu 3 precrtati redni broj koji je dodijelio tom “kućanstvu” i iznad upisati “000”, a u stupcu 5 će također precrtati prethodno upisani podatak (prezime i ime). Podaci u stupcima 6 - 16 se mijenjaju (jer je potrebno mijenjati i upise u Omotnici), pa ih treba precrtati i iznad njih upisati nove. Ni u ovom slučaju ne treba mijenjati već dodijeljene redne brojeve kućanstvima koja slijede.

Kod svih intervencija u Kontrolnik, koje su uvjetovale promjene dodijeljenih rednih brojeva u stupcima 2, 3 i 4 (koji se prenose na popisne obrasce kao identifikacija), popisivač je dužan na već popunjenim obrascima obaviti odgovarajuće izmjene identifikacijskih podataka.

3.3.8. Napomena - stupac 17

U ovaj stupac popisivač upisuje kratke napomene koje će mu koristiti pri popunjavanju osnovnih popisnih obrazaca tj. Popisnice i Upitnika za stan i kućanstvo (obrasci P-1 i P-2). Napomene će mu trebati kod odgovora na pitanja 1. i 2. obrasca P-2, dio “Podaci o stanu” (vrsta stambene jedinice i način korištenja), kao i kod odgovora na pitanje 1. obrasca P-2, dio “Podaci o kućanstvu” (osnova korištenja stana).

Napomene će poslužiti kao podsjetnik kada treba popuniti cijeli Upitnik za stan i kućanstvo, a kada samo dio za stan, odnosno dio za kućanstvo, i koju Listu (1 ili 2) Omotnice treba koristiti za upis osoba koje stanuju u nekom stanu (vidi primjere za ispunjavanje Kontrolnika).

U nastavku se daju primjeri za popunjavanje ovog dijela Kontrolnika.

A4 format

A4 format

 

3.4. Popunjavanje “...pregled rezultata po kućanstvima” - stupci 6 - 16

Ovaj dio Kontrolnika popisivač će popunjavati naknadno, kod kuće, poslije popisivanja.

Nakon što je u stanovima, odnosno kućanstvima koje je popisao, popunio Omotnice (obrazac P-OM), Upitnike za stan i kućanstvo (obrazac P-2), cijele ili dio za stan odnosno dio za kućanstvo i pripadajuće Popisnice (obrazac P-1), treba dovršiti popunjavanje Liste 1 (stupci 5 - 8) i Liste 2 (stupci 4 i 5) Omotnice i izraditi prve rezultate za kućanstvo.

U stupce 6 - 15 Kontrolnika podaci se prenose iz tablice (Prvi rezultati za kućanstvo) s naslovne strane Omotnice.

Stupci “Prvih rezultata za kućanstvo” na prvoj stranici Omotnice imaju vlastitu numeraciju, 1 do 10. Uz redne brojeve stupaca tiskani su u zagradama brojevi koji odgovaraju numeraciji stupaca u Kontrolniku “...pregled rezultata po kućanstvima”, da se olakša prijenos rezultata s Omotnice u odgovarajuće stupce Kontrolnika, naravno u redu koji pripada pojedinom kućanstvu.

Tumačenja postupaka kod popunjavanja Omotnice daju se u odgovarajućem poglavlju Uputa, pa se ovdje ne ponavljaju.

U stupac 16 Kontrolnika upisuje se odgovor “DA” (stan za stalno stanovanje), za svaki stan za koji je na “Upitniku za stan i kućanstvo”, obrazac P-2, dio “Podaci o stanu”, na pitanje 1. (vrsta stambene jedinice) dan odgovor “stan”, a na pitanje 2. (način korištenja) jedan od sljedećih odgovora: “samo za stanovanje”, ili “za stanovanje i obavljanje djelatnosti” ili “privremeno nenastanjen stan” ili “napušten stan” (definicija stana za stalno stanovanje dana je na poleđini Omotnice).

Ako u jednom stanu žive dva ili više kućanstava, u stupac 16 se upisuje “DA” samo u red gdje je upisano prvo kućanstvo, a kod drugih kućanstava upisuje se crtica (-).

3.5. Izrada prvih rezultata za popisni krug

3.5.1. Izrada zbirnog reda u “Popisu adresa i popisanih jedinica i pregleda rezultata po kućanstvima”

Nakon što je popisivač izradio pregled rezultata za svako kućanstvo tj. podatke iz svih Omotnica prenio u odgovarajuće stupce unutarnjih stranica Kontrolnika, mora zbrajanjem podataka po stupcima dobiti red “Ukupno”, tiskan na dnu svake stranice.

Preporuča se zbrojeve s pojedinih stranica prepisati na prvu slobodnu stranicu Kontrolnika kao rekapitulaciju. To znači da će popisivač na toj slobodnoj stranici numerirati onoliko redova koliko ima stranica s upisima. Prijenos podataka treba raditi pažljivo i prepisane podatke provjeriti, kako bi se izbjegle greške.

Zbroj prepisanih zbirnih redova s pojedinih stranica daje prve rezultate za popisni krug.

3.5.2. Izračunavanje broja stanova (stupac 2 - Redni broj stana)

Zbroj stupca 2 (ukoliko nije bilo precrtanih redova) je najveći redni broj stana u popisnom krugu iz intervala 001-899 uvećan za ukupan broj kolektivnih stanova (redni brojevi stana od 900-969), ako ih je bilo u popisnom krugu.

Ako ima precrtanih rednih brojeva stana, potrebno je precrtane redove oduzeti. Međutim, kada je precrtan red u kome se nalazi redni broj stana koji se više puta ponavlja zato što u tom stanu živi više kućanstava (npr. popisivač je naknadno ustanovio da sve osobe u stanu čine jedno a ne dva kućanstva), takav red se ne oduzima.

Ovo općenito pravilo vrijedi i za izračunavanje zbirnog reda “Ukupno” na prvoj stranici Kontrolnika “Popis adresa i popisanih jedinica...”.

Na sljedećim stranicama red “Ukupno” izračuna se tako da se od najvećeg (rednog) broja stana s pojedine stranice oduzme naj­veći redni broj stana s prethodne stranice i dodaju kolektivni stanovi ako ih ima na toj stranici, uz već opisane korekcije zbog precrtanih redova ako su potrebne.

Za kontrolu ukupnog zbirnog reda (rekapitulacije) može se koristiti formula:

Ukupno    = najveći       - precrtani          + broj

                redni broj     redni brojevi     kolektivnih

                    stana            stanova           stanova

3.5.3. Izračunavanje broja kućanstava (stupac 3 - Redni broj kućanstava)

Podatak u redu “ukupno” stupca 3 (ukupan broj kućanstava), izra­čunava se na isti način kao i zbirni red stupca 2.

Za kontrolu ukupnog zbirnog reda (rekapitulaciju) može se koristiti formula:

Ukupno    = najveći       - precrtani          + broj

                redni broj     redni brojevi   institucionalnih

                kućanstva      kućanstava      kućanstava

Podaci stupaca 4 ( Redni broj zgrade) i stupaca 5 (Prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo) Kontrolnika se ne obrađuju za Prve rezultate.

3.5.4. Izračunavanje zbirnih podataka za stupce 6 - 15 (pregled podataka o kućanstvu)

Podaci upisani u pojedini red ovih stupaca se zbrajaju, a zbroj se prenosi u red “Ukupno” svake stranice Kontrolnika. Brojevi u pre­crtanim redovima se zanemaruju. Zbrojevi podataka s pojedinih stranica se prepisuju u rekapitulaciju, čiji zbroj daje zbirni red “Ukupno” za popisni krug.

3.5.5. Izračunavanje broja stanova za stalno stanovanje (stupac 16)

U red “Ukupno” stupca 16 svake stranice Kontrolnika prebrojavaju se (zbrajaju) upisani odgovori “DA”. Zbrojevi podataka s pojedinih stranica prepisuju se u rekapitulaciju, čiji zbroj daje zbirni red “Ukupno” tj. ukupan broj stanova za stalno stanovanje za popisni krug.

3.6. Izrada Prvih rezultata za popisni krug

Prvi rezultati za popisni krug iskazuju se u dvije tablice na naslovnoj stranici Kontrolnika i to: tablica 1 “Broj popisanih osoba” i tablica 2 “Broj popisanih kućanstava i stambenih jedinica”.

U ovoj se fazi rezultati zbirnog reda “Ukupno” za popisni krug prepisuju u tablice na prvoj stranici Kontrolnika.

Stupci su u ovim tablicama označeni prema numeraciji stupaca unutarnjih stranica Kontrolnika “Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po kućanstvima” kako bi se olakšao pri­jenos podataka. Uz svaku je tablicu i opis njezina sadržaja.

3.6.1. Tablica 1. Broj popisanih osoba

Podaci se u ovu tablicu prenose iz odgovarajućeg stupca zbirnog reda “Ukupno” (rekapitulacije) i to: u stupac “Ukupan broj popisanih osoba” prenosi se zbirni podatak iz stupca 6 (sveukupno); u stupac “ukupno Lista 1” prenosi se zbirni podatak iz stupca 7; u stupac “prisutni prognanici” prenosi se zbirni podatak iz stupca 8; u stupac “svega odsutni iz naselja popisa” prenosi se zbirni podatak iz stupca 9; u stupac “odsutni godinu i duže u inozemstvu i vraćaju se rjeđe s rada”, prenosi se zbirni podatak iz stupca 10; u stupac “odsutni godinu i duže u inozemstvu i vraćaju se rjeđe s boravka”, prenosi se zbirni podatak iz stupca 11; u stupac “izbjeglice odsutne godinu i duže u inozemstvu«, prenosi se zbirni podatak iz stupca 12; u stupac “odsutni u zemlji godinu i duže i rjeđe se vraćaju u prebivalište” prenosi se zbirni podatak iz stupca 13; u stupac “ukupno Lista 2” prenosi se zbirni podatak iz stupca 14; u stupac “prisutni godinu i duže i rjeđe odlaze u prebivalište” prenosi se zbirni podatak iz stupca 15.

Stupac “Ukupan broj stanovnika” dobiva se tako da se podatak iz stupca 7 umanji za zbroj podataka iz stupaca 10, 11, 12 i 13 i doda podatak iz stupca 15.

Zbroj podataka u stupcima 7 i 14 daje rezultat za stupac 6 (ukupan broj popisanih osoba).

Ostali podaci u stupcima tablice ne mogu se međusobno računski kontrolirati metodom zbrajanja ili oduzimanja, pa je zato važno da se točno prenesu s Omotnice, zbroje na pojedinim unutarnjim stranicama Kontrolnika i prenesu iz reda “Ukupno” u ovu tablicu.

3.6.2. Tablica 2. Broj popisanih kućanstava i stambenih jedinica

Podatak o broju kućanstava (stupac 3) sastoji se od stupca “svega” (ukupan broj kućanstva s rednim brojevima od 001 do 899, tzv. privatna kućanstva, i s rednim brojevima od 900 do 969, tzv. institucionalna kućanstva) i stupca “privatna kućanstva”. Dakle, ako u popisnom krugu nema institucionalnih kućanstava, u oba će dijela stupca 3 biti isti podatak. Međutim, ako u popisnom krugu ima institucionalnih kućanstava, broj privatnih kućanstava dobiva se tako da se od ukupnog broja kućanstava oduzme broj institucionalnih kućanstava (redni brojevi 900 - 969).

Podatak o broju stambenih jedinica sastoji se od stupca “svega” (stupac 2), tj. ukupnog broja stambenih jedinica (redni brojevi od 001 do 899 i od 900 do 969), te stupca “stanovi za stalno stanovanje”, koji se prepisuje iz stupca 16 Kontrolnika, red “Ukupno”.

3.7. Predaja kompletne popisne građe za popisni krug kontroloru

Nakon što je izradio prve rezultate za popisni krug, popisivač predaje kontroloru kompletan popisni materijal. Kontrolor je dužan obaviti pregled potpunosti i točnosti popisnog materijala za dotični popisni krug i potpisom na naslovnoj stranici Kontrolnika jamčiti ispravnost popunjenih popisnih obrazaca, u skladu s objašnjenjima danim u Metodološkim uputama.

4. OMOTNICA (obrazac P-OM)

Omotnica (obrazac P-OM) pomoćni je obrazac popisa, koji služi za upisivanje članova kućanstva (Lista 1) i privremeno prisutnih osoba (Lista 2). Omotnica služi i za izradu “Prvih rezultata za kućanstvo”. U Omotnicu se ulažu svi obrasci koji se odnose na jedno kućanstvo i/ili stan, tj. pripadajući Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2), Popisnice (obrazac P-1) i eventualno Prethodne popisnice (obrazac P-1/1) ili Pomoćne popisnice (obrazac P-1/IN).

Svaka Omotnica odgovara, po pravilu, jednom redu u Kontrolniku, tj. svakom redu Kontrolnika u kojemu je upisana bilo koja jedinica popisa.

4.1. Ispunjavanje Omotnice

Omotnica se ispunjava za svako kućanstvo (privatno, institucionalno), za svaki stan u kojemu ne živi niti jedno kućanstvo ali stanuje jedna ili više privremeno prisutnih osoba, te za svaki prazan stan.

Kad u stanu stanuje samo jedno kućanstvo, ispunjava se samo jedna Omotnica, bez obzira na to živi li s tim kućanstvom jedna ili više privremeno prisutnih osoba. Članovi kućanstva upisuju se u Listu 1, a privremeno prisutne osobe u Listu 2.

Ako u jednom stanu stanuju dva ili više kućanstva, ispunjavaju se dvije Omotnice, odnosno onoliko Omotnica koliko ima kućanstava u stanu. To je često slučaj na primjer, kada u jednom stanu živi više osoba koje su samačka kućanstva. Privremeno prisutne osobe (ako ih ima) upisuju se u Listu 2 u Omotnici onog kućanstva kod kojeg one stanuju.

Ako s nekim kućanstvom u istom stanu stanuje i prognaničko ili izbjegličko kućanstvo (samačko ili višečlano), za svako od njih se ispunjava zasebna Omotnica.

Ako u stanu stanuju samo osobe koje su privremeno prisutne u naselju popisa, za njih će se ispuniti samo jedna Omotnica. Te se osobe upisuju u Listu 2, a Lista 1 se ne ispunjava.

Ako je u kućanstvu na stalnom smještaju do 10 osoba koje su korisnici prava na skrb izvan vlastite obitelji, upisuju se kao članovi tog kućanstva (udomiteljske obitelji). U ovom se slučaju ispunjava jedna Omotnica (Lista 1). Korisnici prava na skrb izvan vlastite obitelji mogu biti: djeca, mladež ili odrasle osobe.

Ako kod neke udomiteljske obitelji na stalnom smještaju ima 10 i više korisnika prava na skrb izvan vlastite obitelji, te se osobe popisuju kao institucionalno kućanstvo. U ovom se slučaju ispunjava Omotnica za kućanstvo udomiteljske obitelji i zasebna Omotnica za institucionalno kućanstvo (Lista 1).

Kad u kolektivnom stanu (dom umirovljenika, samostan itd.), stanuje samo jedno institucionalno kućanstvo, ispunjava se jedna Omotnica, bez obzira na to živi li s tim kućanstvom jedna ili više privremeno prisutnih osoba.

Kada u kolektivnom stanu stanuje više od 499 članova institucionalnog kućanstva ili više od 498 privremeno prisutnih osoba, kontrolor mora takvo kućanstvo, odnosno stan podijeliti na dva ili više dijelova. Za svaki dio popunjava se zasebna Omotnica. Ovu se podjelu mora izvršiti iz “tehničkih” razloga kako ne bi došlo do ponavljanja rednog broja osobe (vidi upute za popunjavanje Kontrolnika).

Kad u kolektivnom stanu osim institucionalnog kućanstva stanuje i jedno ili više privatnih kućanstava (samačka ili višečlana kućanstva), ispunjava se jedna Omotnica za institucionalno ku­ćan­stvo i još onoliko Omotnica koliko ima privatnih kućanstava.

Kad u kolektivnom stanu (samački hoteli) stanuju osobe kojima je naselje popisa ujedno i prebivalište, jer nemaju kućanstvo izvan naselja popisa, tj. čine samačko ili višečlano kućanstvo, za sva­ko se kućanstvo ispunjava zasebna Omotnica.

Kad su u kolektivnom stanu ili hotelu smješteni prognanici potrebno je za svako prognaničko kućanstvo (samačko ili višečlano) ispuniti Omotnicu i članove kućanstva upisati u Listu 1.

Kad u kolektivnom stanu (npr. studentski dom, baraka za smještaj radnika) stanuju samo osobe koje su privremeno prisutne u naselju popisa, ispunjava se samo jedna Omotnica.

Popisivač ispunjava dvije Omotnice i u slučaju kada je cijelo kućanstvo vlasnika odsutno iz naselja popisa (npr. duže vrijeme boravi u inozemstvu), pa je izdalo stan ili dio stana na korištenje drugom kućanstvu. U tom slučaju ispunjava jednu Omotnicu za odsutno kućanstvo, a drugu za podstanarsko kućanstvo.

Kad se popisuju prazni stanovi (privremeno nenastanjen, napušten, samo za obavljanje djelatnosti, za odmor i rekreaciju, stan koji se koristi u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi), za svaki takav stan ispunjava se jedna Omotnica.

Na Omotnicu se upisuju samo identifikacijski podaci, naselje, ulica i kućni broj. Na crtu koja je predviđena za prezime i ime nositelja kućanstva treba upisati, na primjer: privremeno nenastanjen stan, vikend-kuća ili kratko opisati neki drugi oblik korištenja.

4.2. Ispunjavanje identifikacijskih i adresnih podataka

Prostor za upisivanje identifikacijskih i adresnih podataka predviđen je na naslovnoj stranici Omotnice.

Identifikacijski podaci su:

- matični broj grada/općine

- redni broj popisnoga kruga

- redni broj stana

- redni broj kućanstva

- redni broj zgrade.

Identifikacijske podatke na Omotnicu popisivač prepisuje iz Kontrolnika, i to: matični broj grada/općine i redni broj popisnoga kruga s naslovne strane, a iz unutarnje stranice Kontrolnika “Popisa adresa i popisanih jedinica i pregleda rezultata po kućanstvima”:

- redni broj stana iz stupca 2

- redni broj kućanstva iz stupca 3 i

- redni broj zgrade iz stupca 4.

Adresni podaci, prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo (nositelj kućanstva), naselje, ulica, (odnosno dio naselja) kućni broj i dodatak kućnom broju (ako ga ima) također se prenose iz Kontrolnika na naslovnu stranicu Omotnice.

Nakon što je popisivač ispisao identifikacijske i adresne podatke na naslovnoj stranici Omotnice, ispunjava unutarnju stranicu tj. Listu 1 i Listu 2.

4.3. Što popisivač mora utvrditi prije ispunjavanja Liste 1 i Liste 2

Za pravilno ispunjavanje Liste 1 i Liste 2 popisivač najprije treba utvrditi:

- živi li u stanu jedno ili više kućanstava ili su osobe koje je za­tekao samo privremeno prisutne;

- ukupan broj članova kućanstva, tj. osoba čije je prebivalište u naselju popisa bez obzira na to jesu li u kritičnom trenutku popisa prisutni u naselju popisa ili su iz njega odsutni,

- živi li s kućanstvom u stanu i prognaničko kućanstvo (sa­mač­ko ili višečlano);

- stanuju li u stanu s kućanstvom i osobe privremeno prisutne u naselju popisa.

Dakle, popisivač mora utvrditi čine li osobe koje stanuju u stanu kućanstvo ili ne. Ako te osobe prema definiciji čine kućanstvo upisuje ih u Listu 1, a ako se radi o privremeno prisutnim osobama u naselju popisa, upisuje ih u Listu 2.

4.3.1 Definicija kućanstva

Prema međunarodnim preporukama razlikujemo dva tipa kućanstva i to privatno i institucionalno kućanstvo. U ovim se upu­tama za “privatno kućanstvo” uglavnom koristi naziv “kućan­stvo”.

Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba za koje se izjavi da zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.), bez obzira na to borave li svi članovi u naselju gdje je kućanstvo nastanjeno ili neki od njih privremeno borave u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu, radi zaposlenja, školovanja, kao prognanici ili izbjeglice ili su odsutni iz drugih razloga.

Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja u naselju popisa živi sama tzv. samačko kućanstvo i koja nema svoje kućanstvo u nekom drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu. Ta osoba može stanovati sama u stanu ili kao podstanar ili u samačkom hotelu i sl., bez obzira na to stanuje li u istoj sobi s drugim samcem ili s članovima kućanstva stanodavca, ali s njima ne troši zajednički svoje prihode.

Kućanstvom u naselju popisa smatraju se osobe koje se školuju u naselju popisa a žive u bračnoj ili izvan bračnoj zajednici (npr. studentski brak).

Kućanstvom u naselju popisa smatraju se i prognanici i izbjeglice koji u naselju popisa žive zbog ratnih okolnosti, bez obzira na to je li netko od članova kućanstva u kritičnom trenutku privremeno odsutan (školovanje, zaposlenje i drugo) iz naselja popisa. Takva kućanstva mogu biti samačka ili višečlana. Ako prognanici i izbjeglice žive u stanu s nekim kućanstvom (koje nije prognaničko) pa makar to bili najbliži srodnici (npr. u kućanstvu sina/kćeri, roditelja i sl.), popisuju se kao zasebno kućanstvo.

Kućanstvom u naselju popisa smatra se i osoba bez stalne adrese (beskućnici, nomadi) a zatečena je u kritičnom trenutku u naselju popisa.

Kućanstvom se smatra i tzv. institucionalno kućanstvo, tj. kućanstvo sastavljeno od osoba koje žive u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za trajni smještaj ne­izlječivih bolesnika, samostanima, domovima umirovljenika, ob­jek­tima vojske, policije, pravosuđa kao i grupa od 10 i više osoba na trajnom smještaju u udomiteljskoj obitelji i slično.

To su u pravilu kućanstva koja je osnovala pravna ili fizička osoba radi dugotrajnog udomljavanja i zbrinjavanja određene skupine ljudi.

Osobe koje su privremeno prisutne u naselju popisa (detaljne upute uz Listu 2), ne mogu biti posebno kućanstvo u naselju popisa, bez obzira na njihov broj u nekom stanu i bez obzira na to je li stan kolektivan ili ne.

4.3.2. Definicija prebivališta

Zakonska definicija prebivališta (NN, broj 53/91) glasi: “prebivalište je mjesto u kojem se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi ...”. Ova zakonska odredba “prebivališta” se određuje s dvije činjenice: nastanjenost u određenom naselju i namjera da osoba u tom naselju stalno živi.

U ovom popisu prebivalište osobe je ono mjesto (naselje) koje osoba koja se popisuje ili član kućanstva koji o tome daje podatke, smatra prebivalištem osobe, bez obzira ima li osoba prijavljeno prebivalište ili boravište ili nije uopće prijavljena kod Ministarstva unutarnjih poslova.

Prebivalištem prognanika i izbjeglica smatra se ono mjesto (naselje) koje su zbog ratnih okolnosti morale napustiti (vidi objašnjenje za popunjavanje Popisnice).

4.4. Objašnjenje za ispunjavanje Liste 1 i Liste 2 Omotnice

4.4.1. Lista 1 - Članovi kućanstva (stanje 31. ožujka 2001. u 24.00 sata)

U Listu 1 upisuju se:

a) svi članovi kućanstva koji imaju prijavljeno prebivalište u naselju popisa ili naselje popisa smatraju svojim prebivalištem, bez obzira na to jesu li u kritičnom trenutku popisa (31. ožujka 2001. u 24.00 sata) bili prisutni ili su bili kraće ili duže vrijeme odsutni u drugom naselju u Hrvatskoj ili inozemstvu;

b) sve osobe koje u naselju popisa borave radi zaposlenja, a nemaju kućanstvo u drugom naselju u Hrvatskoj niti u inozemstvu, čak i ako su u kritičnom trenutku popisa bile privremeno odsutne;

c) osobe bez stalne adrese (nomadi, beskućnici i slično) smatraju se stanovnicima naselja u kojem su zatečene u kritičnom trenutku popisa.

Napomena: u ovu se Listu upisuje i kućna pomoćnica ako živi s kućanstvom, kao i osobe koje su na trajnom smještaju u kućanstvu (udomiteljskoj obitelji).

Izuzeci:

a) svi članovi prognaničkog kućanstva i kućanstva izbjeglica koji žive u naselju popisa zbog ratnih okolnosti bez obzira na to je li netko od članova kućanstva u kritičnom trenutku privremeno odsutan iz tog naselja (prognanici i izbjeglice koji borave u naselju popisa radi zaposlenja, školovanja i drugih razloga, a kućanstvo im živi u drugom naselju u Republici Hrvatskoj sa statusom prognanika ili izbjeglice upisuju se u Listu 2).

Prognanici su osobe koje su zbog ratnih okolnosti napustili ili su protjerane iz svojeg prebivališta, a nalaze se unutar granica Re­publike Hrvatske, i imaju službeni status prognanika.

Izbjeglice su osobe koje su zbog ratnih okolnosti napustile svoje prebivalište i nalaze se izvan granica svoje države.

b) osobe koje se školuju u naselju popisa a žive u bračnoj ili izvan bračnoj zajednici (npr. studentski brak), smatraju se kućan­stvom u naselju školovanja tj. u naselju popisa. (Ostale osobe koje se školuju izvan svog prebivališta tj. izvan naselja u kojem im živi kućanstvo, upisuju se u Listu 2, jer su to privremeno prisutne osobe u naselju popisa).

Stupac (a) - Redni broj člana kućanstva

U ovom su stupcu otisnuti redni brojevi od 001 do 010. Redni broj popisivač upisuje samo u slučaju kad kućanstvo ima više od 10 članova, pa za njihovo upisivanje u Listu 1 koristi drugu Omotnicu, na koju će nastaviti upisivati podatke o članovima kućanstva, upisujući za svakog sljedeći redni broj (011, 012, itd.) u isti ovaj stupac.

U ovakvom slučaju popisivač mora pri vrhu naslovne stranice druge Omotnice naznačiti da se radi o nastavku Liste 1. Identifikacijski se podaci prepisuju s prve Omotnice. Prve rezultate za kućanstvo popisivač izrađuje samo na prvoj Omotnici, koristeći podatke svih pripadajućih Popisnica.

Redni broj iz ovog stupca ujedno je i redni broj osobe koji se prepisuje na Popisnicu (obrazac P-1).

Ovo pravilo ne važi za članove institucionalnoga kućanstva kojima će popisivač dodijeliti redni broj osobe neposredno na Popisnici, od 001 do 499, odnosno onoliko brojeva u nizu koliko ima članova institucionalnoga kućanstva.

Napomena: kada je jedno institucionalno kućanstvo iz “teh­nič­kih” razloga podijeljeno na dva ili više dijelova, tada u okviru svakog uvjetno formiranog institucionalnog kućanstva redni broj osobe započinje s “001” i dodjeljuje se onoliko rednih brojeva u nizu, koliko u tom “institucionalnom kućanstvu” ima osoba.

Stupac 1 - Prezime i ime

U stupac 1 upisuje se prezime i ime svakog člana kućanstva, i to ovim redom: u prvi red (redni broj 001 u stupcu (a)) upisuje se prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo, tzv. nositelj kućanstva, zatim slijede članovi njegove uže obitelji (bračni partner i djeca ako ih ima).

Osoba na koju se vodi kućanstvo (nositelj kućanstva) upisuje se na temelju izjave članova kućanstva, odnosno izjave osobe koja daje podatke. Prezime i ime nositelja kućanstva prepisuje se iz reda u Kontrolniku u koji je upisano to kućanstvo.

Kućanstvo se može sastojati od jedne ili više užih obitelji, a također može imati članove koji ne pripadaju nijednoj obitelji u kućanstvu koje se popisuje. Isto tako, ima kućanstava u kojima nema nijedne uže obitelji (samačka kućanstva, kao i kućanstva koja su sastavljena od braće i sestara, bake, djeda i unuka i sl., kao i nesrodnika koji zajednički troše prihode za hranu, stanovanje i drugo).

Pod užom obitelji razumijeva se obiteljska zajednica koja se sastoji samo od bračnog para ili od roditelja (oba ili jednog) i njihove djece (rođene ili usvojene) koja nisu u braku i koja nemaju vlastitu djecu, bez obzira na njihovu dob. Bračnim se parom smatra i par koji živi u izvanbračnoj zajednici.

U skladu s tom definicijom, npr. žena (udana ili neudana), koja zajedno sa svojim djetetom živi u kućanstvu svojih roditelja, smatrat će se da čini užu obitelj sa svojim djetetom, dok njezini roditelji čine drugu užu obitelj u istom kućanstvu.

Članovi jednoobiteljskih kućanstava upisuju se ovim redom: u prvi se red upisuje prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo, zatim slijede imena članova njezine uže obitelji (brač­nog partnera i djece, ako ih ima). Na kraju se upisuju imena ostalih srodnika i drugih osoba koje se smatraju članovima kućanstva.

Ako u kućanstvu ima više od jedne uže obitelji, nakon članova prve obitelji upisuju se redom članovi druge, treće obitelji itd. Na kraju se upisuju imena ostalih srodnika i drugih osoba koje se smatraju članovima kućanstva.

Ako kućanstvo čini samo jedna osoba (tzv. samačko kućan­stvo), ta se osoba obvezno upisuje pod rednim brojem 001.

Kada se popisuju članovi institucionalnog kućanstva, ne treba upisivati pojedinačno svakog člana tog institucionalnog kućanstva u Listu 1, nego se u stupac za upis prezimena i imena u prvi red upisuje samo naziv te ustanove (npr. samostan časnih sestara “Svetoga križa”) i ukupan broj članova kućanstva, a ostali stupci (stupci 2 - 8) se ne popunjavaju (vidi primjer na str. 47).

Ako u kolektivnom stanu u kojem je institucionalno kućan­stvo, stanuje i neko samačko ili višečlano kućanstvo (npr. kućan­stvo domara) za njih se ispunjava druga Omotnica i u stupac 1 upisuje se ime i prezime nositelja tog kućanstva, a zatim ostali članovi kućanstva kako je prije opisano.

Stupac 2 -              Ime jednog roditelja, a za udane i udovice - ime

              muža

U ovaj se stupac upisuje za članove kućanstva ime oca ili majke, a za udane i udovice ime muža (radi lakšeg međusobnog povezivanja članova uže obitelji).

Stupac 3 - Odnos prema osobi na koju se vodi kućanstvo

U ovaj stupac treba za svakog člana kućanstva upisati odnos prema osobi na koju se vodi kućanstvo (nositelju kućanstva), npr. suprug, supruga, nevjenčana supruga, nevjenčani suprug, sin, kći, pastorak, pastorka, usvojeno dijete, majka, otac, brat, sestra, baka, djed, snaha, zet, unuk, svekar, svekrva, punica, punac, ujak, stric, kućna pomoćnica, osoba na skrbi i itd.

Stupac 4 - Tko je dao podatke

Mogući odgovori s pripadajućim šiframa koje se upisuju u stupac 4 nalaze se na unutrašnjoj strani Omotnice u posebnom okv­iru naslovljenom: “Tko je dao podatke”.

U ovaj se stupac upisuje šifra koja označava tko je dao podatke za svaku osobu koja se popisuje, i to:

- ako popisivaču podatke daje osoba sama za sebe, upisuje se šifra “1”,

- ako popisivaču podatke za osobu koju popisuje daje drugi član kućanstva, upisuje se šifra “2”,

- ako popisivaču podatke daje osoba koja nije član kućanstva, upisuje se šifra “3”,

- ako je popisivač u kućanstvu za odsutne članove prepisao podatke iz Prethodne popisnice (obrazac P1/1) ili Pomoćne popisnice (obrazac P-1/IN) na Popisnicu (obrazac P-1), upisuje se šifra “4”.

Stupce 5 - 8 popisivač ispunjava kod kuće na temelju podataka iz Popisnice (obrazac P-1), i to :

Stupac 5 - Razlog odsutnosti u zemlji (Popisnica, pitanje 9a.)

U ovaj se stupac upisuje šifra razloga odsutnosti za svakog člana kućanstva koji je u kritičnom trenutku popisa odsutan iz prebivališta i boravi u drugom naselju Republike Hrvatske, tj. prepisuje šifru razloga odsutnosti koja je upisana na Popisnici kod pitanja 9a., bez obzira na trajanje odsutnosti.

U ovaj se stupac iznimno za prognane koji se popisuju izvan prebivališta i izbjeglice koje borave u Republici Hrvatskoj, upisuje razlog prisutnosti i to “3” za prognanika i “4” za izbjeglicu.

Za članove kućanstva koji su prisutni ili su odsutni u inozemstvu, u ovaj se stupac upisuje crtica (-).

Stupac 6 -              Razlog odsutnosti u inozemstvu

              (Popisnica, pitanje 9b.)

U ovaj se stupac upisuje razlog odsutnosti za svakog člana kućanstva koji je odsutan iz kućanstva u inozemstvu, bez obzira na trajanje odsutnosti, tj. treba prepisati razlog odsutnosti koji je upisan na Popisnici, pitanje 9b. Za članove kućanstva koji su prisutni ili odsutni u drugom naselju u Hrvatskoj, u ovaj se stupac upisuje crtica (-).

Stupac 7 - Odsutni godinu i duže (Popisnica, pitanje 10.)

Za svaku osobu koja je iz svog kućanstva odsutna godinu i duže, bilo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu u ovaj se stupac upisuje “DA”. Ta osoba ima upisan jedan od razloga odsutnosti u stupcu 5 ili 6, odnosno na Popisnici mora imati upisan razlog odsutnosti kod pitanja 9a) ili 9b), a odgovor o trajanju odsutnosti na pitanje 10. mora biti jedna godina (01) ili više.

Za članove kućanstva koji su odsutni iz prebivališta kao prognanici, a popisuju se u prebivalištu, u stupcu 5 upisano je “3” kao šifra razloga odsutnosti iz prebivališta, tada se u ovaj stupac upisuje DA.

Za članove kućanstva koji su odsutni iz prebivališta kao izbjeglice u inozemstvu, u stupcu 6 upisana je šifra razloga odsutnosti “5” i odgovor o trajanju odsutnosti na pitanje 10. upisano je jedna ili više godina, u ovaj se stupac također upisuje “DA”.

Za prisutne članove kućanstva ili odsutne do jedne godine, u ovaj se stupac upisuje crtica (-).

Za članove kućanstva prognanika, koji se popisuju izvan prebivališta, i izbjeglica u Republici Hrvatskoj, a za koje je u stupcu 5 upisan razlog prisutnosti u naselju popisa, u ovaj se stupac upisuje crtica (-).

Stupac 8 -              Odsutni godinu i duže i vraćaju se “rjeđe” (Popisnica, pitanje 35 “Učestalost vraćanja u naselje popisa”, dan je odgovor “rjeđe”)

U ovaj se stupac upisuje “DA” za osobu koja je iz kućanstva odsutna godinu i duže bilo u zemlji ili inozemstvu (u stupcu 5 ili stupcu 6 upisana je šifra razloga odsutnosti, a u stupcu 7 upisano je “DA”) i na Popisnici na pitanje 35. “Učestalost vraćanja u naselje popisa” dan je odgovor “rjeđe”.

Za sve članove kućanstva koji su: a) prisutni, b) odsutni do godine dana i c) za osobe koje rade u diplomatskim i drugim predstavništvima Republike Hrvatske i sličnim službama ili su upućeni preko domaćih poduzeća, kao i članove njihovih obitelji koji s njima borave, u ovaj se stupac upisuje crtica (-).

Za osobe koje imaju status prognanika ili izbjeglice u Hrvat­skoj ili izbjeglice iz Republike Hrvatske u inozemstvu, u ovaj se stupac također upisuje crtica (-).

Za članove kućanstva koji su odsutni iz kućanstva godinu i duže u zemlji ili inozemstvu, a na Popisnici na pitanje 35. “Učestalost vraćanja u naselje popisa” odgovor glasi: tjedno, mje­sečno, sezonski, u ovaj se stupac također upisuje crtica (-).

Stupci 9 i 10 - Ispunjava statistika

Stupce 9 i 10 popisivač ostavlja prazne (ovi će stupci biti ispunjeni naknadno u obradi).

Primjeri za ispravno ispunjavanje Liste 1:

Primjer 1.

Kućanstvo Ivana Perića (osoba na koju se vodi kućanstvo) ima 8 članova: supruga Marica, sin Josip, snaha Vlasta, unuk Miro, majka Đurđa, neoženjeni brat Stjepan i teta Ljuba Buić. Sin Josip radi 2 godine u drugom naselju u Hrvatskoj i vraća se u kućanstvo tjedno, neoženjeni brat Stjepan je na radu u inozemstvu deset godina i dolazi u kućanstvo rjeđe od jednom mjesečno, a majka Đurđa je u gostima kod sina Stjepana u inozemstvu. Podatke za odsutne članove kućanstva dao je nositelj kućanstva.

Upisivanje podataka u Listu 1 treba obaviti na način prikazan na sljedećoj stranici.

Iz primjera se vidi da se ovo kućanstvo sastoji od tri uže obitelji: Ivan Perić i supruga Marica (1. uža obitelj); sin Josip, snaha Vlasta i unuk Miro (2. uža obitelj); te majka Đurđa i brat Stjepan (3. uža obitelj), a teta Ljuba ne pripada niti jednoj užoj obitelji.

Primjer 2.

U samostanu časnih sestara “Svetoga križa” živi institucionalno kućanstvo koje ima 25 članova.

A4 format

 

 

4.4.2. Lista 2 - Privremeno prisutne osobe (stanje 31. ožujka 2001. u 24.00 sata)

Privremeno prisutne osobe su one osobe koje borave u naselju popisa, a imaju svoje kućanstvo izvan naselja popisa. Prema tome one ne čine posebno kućanstvo u naselju popisa bez obzira na status stanovanja. Privremeno prisutne osobe mogu stanovati u stambenoj jedinici s kućanstvom (podstanar), same kao zakupac stana ili u kolektivnom stanu, ili u vlastitom stanu ili u stanu srodnika.

U Listu 2 upisuju se:

- osobe koje borave u naselju popisa radi zaposlenja (na određeno ili neodređeno vrijeme) ili ovdje imaju obrtničku, ugostiteljsku ili drugu radnju, odvjetničku pisarnicu i slično ili zato jer u ovom naselju obavljaju sezonske poslove, ili ih je radna organizacija uputila na rad u ovo naselje radi izvođenja građevinskih, mon­tažnih ili drugih poslova, a kućanstvo im živi u drugom naselju Republike Hrvatske ili inozemstvu;

- osobe koje u naselju popisa borave radi školovanja (đaci i studenti), a imaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu.

Izuzetak su osobe koje se školuju, a žive u braku ili izvanbračnoj zajednici (studentski brak), i upisuju se u Listu 1;

- osobe koje su u kritičnom trenutku popisa bile u gostima, na liječenju, osobe koje borave u kući za odmor i rekreaciju i slično;

- član prognaničkog kućanstva ili član kućanstva izbjeglica koji boravi u naselju popisa radi zaposlenja, školovanja ili ostalih razloga, a kućanstvo mu u statusu prognanika ili izbjeglice živi u drugom naselju Hrvatske.

Stupac (a) - Redni broj osobe

U ovom su stupcu otisnuti redni brojevi osoba od 501 do 505. Redni broj osobe popisivač dopisuje samo u slučaju kad u stanu ima više od 5 privremeno prisutnih osoba, pa za njihovo upisivanje u Listu 2 koristi dodatnu Omotnicu na kojoj će nastaviti upisivati privremeno prisutne osobe dopisujući za svakog sljedeći redni broj (506, 507 itd.).

U ovakvom slučaju popisivač mora pri vrhu naslovne stranice dodatne Omotnice naznačiti da se radi o nastavku Liste 2. Identifikacijski se podaci prepisuju s prve Omotnice.

Prve rezultate za kućanstvo popisivač izrađuje samo na prvoj Omotnici, koristeći podatke svih pripadajućih Popisnica.

Redni broj iz ovog stupca je ujedno i redni broj osobe koji se prepisuje na Popisnicu.

Privremeno prisutnim osobama koje stanuju u kolektivnom stanu, popisivač će dodijeliti redni broj osobe neposredno na njihovoj Popisnici (od 501 do 998), odnosno onoliko brojeva u nizu koliko ima privremeno prisutnih osoba u kolektivnom stanu.

Napomena: kada je jedan kolektivni stan iz “tehničkih” razloga podijeljen na dva ili više dijelova, tada u okviru svakog uvjetno formiranog kolektivnog stana, redni broj osobe započinje s 501 i dodjeljuje se onoliko rednih brojeva u nizu koliko ima osoba u tom “kolektivnom stanu”.

Stupac 1 - Prezime i ime

U stupac 1 upisuje se prezime i ime svake privremeno prisutne osobe.

Kada se popisuju privremeno prisutne osobe u kolektivnom stanu (đaci, studenti i sl.), ne treba upisivati pojedinačno prezime i ime za svaku osobu u Listu 2, nego se u stupac za upis prezimena i imena upisuje u prvi red samo naziv te ustanove (npr. studentski dom “Stjepan Radić”) i ukupan broj privremeno prisutnih osoba koje stanuju u tom kolektivnom stanu. Ostali stupci (stupci 2 - 6) se ne popunjavaju (vidi primjer na str. 50).

Stupac 2 - Ime jednog roditelja

U ovaj stupac upisuje se ime jednog od roditelja.

Stupac 3 -Tko je dao podatke

Mogući odgovori s pripadajućim šiframa koje se upisuju u stupac 3 nalaze se na unutrašnjoj strani Omotnice u posebnom okviru naslovljenom: “Tko je dao podatke”.

U ovaj se stupac upisuje šifra koja označava tko daje podatke za svaku osobu koja se popisuje, i to:

- ako popisivaču podatke daje osoba sama za sebe, upisuje se šifra “1”;

- ako popisivaču podatke daje neka druga osoba, upisuje se šifra “3”

Podatke u stupce 4 i 5 ove Liste popisivač ispunjava kod kuće tj. prepisuje ih iz Popisnice.

Stupac 4 - Razlog prisutnosti (Popisnica, pitanje 9a.)

U ovaj se stupac upisuje razlog prisutnosti u naselju popisa za sve osobe koje su upisane u ovu listu, bez obzira na vremensko trajanje prisutnosti, tj. prepisuje se odgovor dan kod pitanja 9a. na Popisnici.

Stupac 5 - Prisutni godinu i duže (Popisnica, pitanje 10.)

U ovaj se stupac upisuje “DA” za sve osobe koje u naselju popisa borave godinu i duže, tj. za osobe koje su na pitanje 10. na Popisnici dale odgovor “jedna (01) godina i više”.

U ovaj se stupac upisuje crtica (-) za osobe koje su u naselju popisa prisutne manje od jedne godine, tj. odgovor na pitanje 10. na Popisnici je “manje od jedne (01) godine”.

Za sobe koje se školuju bez obzira na dužinu školovanja u naselju popisa (vidi upute za ispunjavanje pitanja 10. na Popisnici) u ovaj se stupac upisuje crtica (-).

Za člana prognaničkog ili izbjegličkog kućanstva koji boravi u naselju popisa radi zaposlenja, školovanja ili ostalih razloga a kućanstvo mu živi u statusu prognanika ili izbjeglice u drugom naselju Republike Hrvatske, u ovaj se stupac upisuje crtica (-).

Stupac 6 - Učestalost odlazaka u prebivalište

Mogući odgovori s pripadajućim šiframa koje se upisuju u stupac 6 nalaze se na unutrašnjoj strani Omotnice u posebnom okviru naslovljeni: “Učestalost odlazaka u prebivalište”.

U ovaj se stupac upisuje šifra koja označava učestalost odlazaka osobe u prebivalište gdje joj živi kućanstvo, i to:

- za osobu koja odlazi u prebivalište najmanje jednom tjedno, upisuje se šifra “1”;

- za osobu koja odlazi u prebivalište najmanje jednom mjesečno, upisuje se šifra “2”;

- za osobu koja odlazi u prebivalište nakon završetka sezonskih radova, upisuje se šifra “3”;

- za osobu koja odlazi u prebivalište rjeđe nego jednom mjesečno (u nekoliko mjeseci jednom), upisuje se šifra “4”.

Za osobe koje su se zatekle u gostima, liječenju i slično u ovaj se stupac upisuje crtica (-).

Primjeri za pravilno ispunjavanje Liste 2:

Primjer 1 (ispunjavanje Liste 2 za privremeno prisutne osobe):

U stanu je u kritičnom trenutku Popisa boravilo 5 privremeno prisutnih osoba koje imaju kućanstvo izvan naselja popisa i to: Jukić Petar je student treće godine Pravnog fakulteta u prebivalište odlazi mjesečno, Antić Josip i Petrović Dado rade i žive u naselju popisa 3 godine. Antić Josip odlazi u svoje kućanstvo mjesečno, a Petrović Dado tri puta godišnje. Livojević Zoran radi i živi 8 mjeseci u naselju popisa, a u prebivalište odlazi tjedno, a Jukić Stipe se u kritičnom trenutku zatekao u gostima.

A4 format

 

Primjer 2 (ispunjavanje Liste 2 kada se popisuju privremeno prisutne osobe u kolektivnom stanu):

U studentskom domu “Stjepan Radić” stanuje 400 studenata.

A4 format

 

4.5. Izrada prvih rezultata za kućanstvo

Prve rezultate za kućanstvo na naslovnoj stranici Omotnice popisivač izrađuje kod kuće nakon što je ispunio stupce 5, 6, 7 i 8 u Listi 1 i stupce 4 i 5 u Listi 2 Omotnice.

Prve rezultate za kućanstvo popisivač izrađuje na temelju podataka upisanih u Listu 1 i Listu 2 i to:

Stupac 1 (Sveukupno)

U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba upisanih u Listu 1 i Listu 2, tj. upisuje se ukupan broj ispunjenih Popisnica u kućanstvu.

Stupac 2 (ukupno - Lista 1)

U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba upisanih u Listu 1.

Stupac 3 (prisutni prognanici)

U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba koje u stupcu 5 imaju upisan razlog prisutnosti “3”, a u svim ostalim stupcima (stupci 6 - 8) upisana je crtica (-).

Stupac 4 (odsutni iz naselja popisa bilo u zemlji ili u inozemstvu - svega)

U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba koje su odsutne iz kućanstva, tj. ukupan broj osoba koje imaju upisan razlog odsutnosti u stupcu 5 ili 6.

U ovaj se stupac (svega - odsutni iz naselja popisa) ne uključuju osobe koje u stupcu 5 imaju upisan razlog prisutnosti prognanika “3” i izbjeglica “4”, a u svim preostalim stupcima upisana je crtica (-).

Stupac 5 (odsutni u inozemstvu godinu i duže, a vraćaju se “rjeđe” s rada, razlog “1”).

U ovaj se stupac upisuje broj osoba koje u stupcu 6 imaju razlog odsutnosti “1” a u stupcima 7 i 8 upisano “DA”.

Stupac 6 (odsutni u inozemstvu godinu i duže a vraćaju se rjeđe s boravka, razlog “2”).

U ovaj se stupac treba upisati ukupan broj osoba koje u stupcu 6 imaju razlog odsutnosti “2” a u stupcima 7 i 8 upisano “DA”.

Stupac 7 (odsutni u inozemstvu godinu i duže kao izbjeglica, razlog odsutnosti “5”)

U ovaj se stupac treba upisati ukupan broj osoba koje u stupcu 6 imaju razlog odsutnosti “5”, a u stupcu 7 upisano “DA”.

Stupac 8 (odsutni godinu i duže u zemlji rjeđe se vraćaju u prebivalište)

U ovaj se stupac upisuje broj osoba u kućanstvu koje u stupcu 5 imaju upisan razlog odsutnosti (moguće šifre “2”, “5”, “6”) a u stupcima 7 i 8 upisano “DA”.

Stupac 9 (ukupno - Lista 2 )

U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba koje su upisane u Listu 2.

Stupac 10 (prisutni godinu i duže i rjeđe odlaze u pre­biva­lište)

U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba koje u stupcu 5, Liste 2, imaju upisano “DA” i u stupcu 6 za učestalost odlazaka u prebivalište šifru “4”.

Prve rezultate za kućanstvo (Broj popisanih osoba) s naslovne stranice Omotnice prenosi se u Kontrolnik, u isti red u koji je upisano to kućanstvo u “Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po kućanstvima”.

U tablici “Broj popisanih osoba” na Omotnici uz redni broj stupca upisan je u zagradi i redni broj stupca iz Kontrolnika u koji se prenosi podatak.

Napomena popisivača

Na poleđini Omotnice pored definicije kućanstva, uže obitelji i nositelja kućanstva nalazi se i “Napomena popisivača”.

Ovdje popisivač upisuje konkretne sporne slučajeve, npr. raspoložive podatke i kako je postupio u tom slučaju. Napomena pomaže popisivaču, kontroloru ili u obradi popisne građe.

5. ISPUNJAVANJE UPITNIKA ZA STAN
I KUĆANSTVO (obrazac P-2)

Upitnik za stan i kućanstvo, obrazac P-2, ispunjava se za svaku stambenu jedinicu i za svako kućanstvo.

1. Upisivanje identifikacijskih podataka i adrese stambene jedinice.

Identifikacijske podatke i adresu stambene jedinice treba obvezno upisati na svaki obrazac P-2, bez obzira na to ispunjava li se cijeli upitnik ili samo njegovi dijelovi.

Matični broj grada/općine, redni broj popisnoga kruga u gradu/općini, redni brojevi stana, kućanstva i zgrade, te adresa (ulica, kućni broj i dodatak kućnom broju) prepisuju se s prve stranice Omotnice, obrazac P-OM.

2. Kada se ispunjava cijeli obrazac P-2, a kada samo pojedini njegovi dijelovi:

a) U STAmbenoj jedinici STANUJE SAMO JEDNO kuĆanstvo

Þ ispunjava se jedan obrazac P-2, i to oba dijela “Podaci o stanu” i “Podaci o kućanstvu”.

b) U STAmbenoj jedinici STANUJE VIŠE KU­ĆANSTAVA

Þ ispunjava se onoliko obrazaca P-2 koliko ima kućanstava.

Na prvom obrascu P-2 ispunjava se dio “Podaci o stanu” i dio “Podaci o kućanstvu” za prvo kućanstvo u stanu.

Podatke o kućanstvu vlasnika (suvlasnika) ili najmoprimca sa zaštićenom najamninom, obavezno treba upisati na (prvi) obrazac P-2 na kojem su popunjeni i podaci o stanu.

Na drugom i svim ostalim obrascima P-2 (čiji broj zavisi od broja kućanstava u stanu) ispunjava se samo dio “Podaci o ku­ćanstvu”.

Smatrat će se da je u stanu više kućanstava i u slučaju kada je cijelo kućanstvo vlasnika (koji nema drugi stan) odsutno iz naselja popisa (npr. duže vrijeme boravi u inozemstvu, privremeno boravi u svojoj kući za odmor u zemlji), pa je izdalo stan ili dio stana na korištenje drugom kućanstvu. U tom slučaju treba u istom stanu popisati privremeno odsutno kućanstvo vlasnika (ili zaštićenog najmoprimca) i podstanarsko kućanstvo.

c) JEDNO KUĆANSTVO KORISTI VIŠE STANOVA na istoj adresi

Þ ispunjava se onoliko obrazaca P-2 koliko kućanstvo koristi stanova na istoj adresi (u istoj zgradi ili istom dvorištu) pod uvjetom da drugi (treći itd.) stan nije dan na korištenje nekom drugom kućanstvu.

Na prvom obrascu P-2 ispunjavaju se “Podaci o stanu” (za najveći i najkvalitetniji stan) i “Podaci o kućanstvu”.

Na svim ostalim obrascima P-2 (čiji broj zavisi od broja stanova koje koristi to kućanstvo) ispunjavaju se samo “Podaci o stanu”. Za drugi (treći itd.) stan kućanstva na istoj adresi, redni broj kućanstva je “000” (vidi upute za ispunjavanje Kontrolnika).

d) U STANU NE STANUJE NIJEDNO KUĆANSTVO

Þ ispunjava se jedan obrazac P-2, samo dio “Podaci o stanu”, i to:

- za privremeno nenastanjen stan;

- za napušten stan;

- za stan koji se koristi samo u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi;

- za stan koji se koristi za odmor i rekreaciju;

- za stan koji se u cijelosti koristi za obavljanje neke djelatnosti;

- za stan u kojem stanuju samo osobe kojima je prebivalište u drugom naselju (i tamo imaju svoje kućanstvo), a u naselju popisa se nalaze privremeno radi školovanja, rada ili drugih razloga (osobe upisane u Listu 2 Omotnice).

e) PROGNANIČKO KUĆANSTVO STANUJE U ORGANIZIRANOM SMJEŠTAJU U HOTELU ILI DRUGOM OBJEK­TU za smjeŠtaj prognanika

Þ za svako prognaničko kućanstvo ispunjava se zaseban obrazac P-2, samo dio “Podaci o kućanstvu”.

Ovako će se ispuniti podaci za prognanička kućanstva samo ako se radi o organiziranom smještaju prognanika, u objekte koji nisu stanovi prema definiciji (hotelske sobe, barake, prognanička naselja). Upute o dodjeljivanju rednih brojeva stana i kućanstva dane su u uputama za ispunjavanje Kontrolnika.

Ukoliko prognaničko kućanstvo stanuje u stanu (ili nekoj drugoj prostoriji ili objektu koji nije stan po definiciji, npr. u vagonu, garaži, prikolici i sl.), tada se za njega (kao i za ostala privatna kućanstva) ispunjava cijeli upitnik P-2, tj. dio “Podaci o stanu” i dio “Podaci o kućanstvu”.

f) CIJELO KUĆANSTVO se NALAZI U INOZEMSTVU i NEMA STAN U ZEMLJI

Þ ispunjava se jedan obrazac P-2, samo dio “Podaci o kućanstvu”.

Ovako će se ispuniti podaci za kućanstvo koje je prije odlaska u inozemstvo stanovalo na nekoj adresi u popisnom krugu (npr. kao najmoprimac ili podstanar), a u vrijeme popisa više nema stan u Republici Hrvatskoj (vidi poglavlje 5.2. Podaci o kućanstvu).

g) U KOLEKTIVNOM STANU se nalazi institucionalno KUĆANSTVO

(npr. samostani, ustanove za trajni smještaj starih i nemoćnih osoba ili osoba s psihofizičkim i dr. bolestima, dom za zbrinjavanje djece i mladeži i sl.)

Þ ispunjava se jedan obrazac P-2 i to dio “Podaci o stanu” i dio “Podaci o kućanstvu”.

Međutim, ako u nekom institucionalnom kućanstvu ima više od 499 članova, izuzetno će se (iz “tehničkih” razloga) ispuniti dva ili više obrasca P-2 (zbog ograničenog raspona raspoloživih rednih brojeva osoba od 001 do 499), kao da se radi o više institucionalnih kućanstava u istom kolektivnom stanu (vidi upute za ispunjavanje Kontrolnika). Na prvom obrascu P-2 popunit će se dio “Podaci o stanu” (prema uputi za popisivanje kolektivnog stana) i dio “Podaci o (institucionalnom) kućanstvu”.

Na drugom obrascu P-2, uz podatke o identifikaciji, popunit će se samo dio “Podaci o kućanstvu” tj. na pitanje 1. “Osnova korištenja stana” upisat će se znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “ostalo”.

h) U KOLEKTIVNOM STANU se nalaze samo privremeno prisutne OSOBE KOJE NE Čine INSTITUCIONALNO KUĆANSTVO

(npr. studentski ili đački dom, radničke barake)

Þ ispunjava se jedan obrazac P-2 i to samo dio “Podaci o stanu”.

Međutim, ako u nekom kolektivnom stanu ima više od 498 korisnika usluga, izuzetno će se (iz “tehničkih” razloga) ispuniti dva ili više upitnika P-2 (zbog ograničenog raspona raspoloživih rednih brojeva za privremeno prisutne osobe od 501 do 998), kao da se radi o više kolektivnih stanova u istoj zgradi (i u slučaju ako se doista radi o više zgrada, tzv. paviljona).

Osim identifikacijskih podataka, na svim obrascima P-2, popunit će se samo dio “Podaci o stanu” i to: na prvom popunjenom obrascu P-2 dat će se odgovor na sva pitanja (1, 2 i 7-11) prema uputama za kolektivni stan; na drugom (trećem) obrascu P-2 odgovorit će se samo na pitanje 1., tj. upisat će se znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “kolektivni stan”, i na pitanje 2. treba upisati znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “samo za stanovanje”.

i) U KOLEKTIVNOM STANU se nalaze SAMO privatna (samaČka ili viŠeČlana) kuĆanstva koja su korisnici usluGa

(npr. samački hotel)

Þ ispunjava se onoliko obrazaca P-2 koliko ima privatnih kućanstava i to:

- na prvom obrascu P-2 ispunit će se dio “Podaci o stanu” (za kolektivni stan) i dio “Podaci o kućanstvu” za prvo popisano privatno kućanstvo u kolektivnom stanu

- na drugom i svim ostalim obrascima P-2 ispunjava se samo dio “Podaci o kućanstvu” za ostala privatna kućanstva.

j) U zgradi KOLEKTIVNOg STANa stanuje privatno kuĆanstvo koje nije korisnik usluga

Þ ispunjava se jedan obrazac P-2 i to dio “Podaci o stanu” i dio “Podaci o kućanstvu”.

Ovako će se popuniti obrazac P-2 za kućanstvo domara ili drugog zaposlenika koji stanuje u zgradi kolektivnog stana u zasebnom stanu (ili u nekim drugim prostorijama koje ne odgovaraju definiciji stana); podaci o stanu se popunjavaju samo za stambene prostorije koje isključivo koristi to privatno kućanstvo koje nije korisnik usluga kolektivnog stana.

Kolektivni stan i institucionalno kućanstvo (ili drugi korisnici usluga) popisuju se prema uputama u točkama g), h) ili i).

k) INSTITUCIONALNO KUĆANSTVO U (PRAVOM) STA­NU

Þ ispunjava se jedan obrazac P-2 i to dio “Podaci o stanu” i dio “Podaci o kućanstvu”.

Ovako će se popuniti obrazac P-2 za institucionalno ku­ćanstvo (npr. časne sestre) koje ne stanuju u zasebnoj zgradi s kolektivnim stanom (npr. u samostanu) već u “običnom” stanu u stambenoj zgradi u kojoj stanuju i drugi stanari, tj. privatna ku­ćanstva (vidi upute za ispunjavanje Kontrolnika).

5.1. Podaci o stanu

(pitanja od 1. do 14.)

Podaci o stanu upisuju se na temelju izjave osoba koje u njemu stanuju, odnosno na temelju raspoloživih dokumenata o stanu. Ukoliko osobe zatečene u stanu ne znaju točne podatke, a nisu raspoloživi ni dokumenti iz kojih bi se mogli preuzeti takvi podaci, popisivač upisuje podatke na temelju istih stanova u zgradi ili sam izračunava, odnosno procjenjuje podatke o površini i ostale podatke o stanu.

Ukoliko u zgradi s jednim ili više stanova nitko ne stanuje, popisivač procjenjuje podatke na temelju izjave susjeda ili usporedbom sa stanovima u istim takvim ili sličnim susjednim zgradama.

1. Vrsta stambene jedinice

Popisivač mora najprije utvrditi je li jedinica koju popisuje stan, tj. građevinski povezana cjelina koja odgovara definiciji stana (dane u nastavku Uputa), ili je to neka druga vrsta prostorije (skup prostorija) ili pokretni ili nepokretni objekt koji ne odgovara definiciji stana, ali se u trenutku popisa koristi za stanovanje. O utvrđenoj vrsti stambene jedinice ovisi daljnje popunjavanje upitnika o stanu.

Na pitanje se odgovara upisivanjem znaka “x” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora.

Stan   

Ovaj se odgovor daje za svaku nastanjenu ili nenastanjenu stambenu jedinicu koja odgovara definiciji stana.

Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija, i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice.

Jedinica popisa koja odgovara definiciji stana popisuje se bez obzira na to koristi li se u trenutku popisa samo za stanovanje, za stanovanje i obavljanje neke djelatnosti, za stanovanje u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi, za odmor i rekreaciju, samo za obavljanje djelatnosti, ili se radi o privremeno nenastanjenom ili napuštenom, ali građevinski ispravnom stanu.

Popisom se, po pravilu, obuhvaćaju samo završeni stanovi. Stan se smatra završenim ako su na njemu završeni svi predviđeni građevinski radovi, tako da je u cjelini osposobljen za stanovanje. Završen stan može se nalaziti i u zgradi koja nije potpuno zavr­šena, npr. u zgradi u kojoj ima i nezavršenih stanova.

Popisom se iznimno obuhvaća i nezavršen stan, ako ga neko kućanstvo koristi za stanovanje u vrijeme popisa, jer nema drugi stan. U obrazac P-2 unose se podaci samo za onaj dio stana koji se koristi, bez obzira na to do kojeg je stupnja završen.

Kad jedno kućanstvo preko cijele godine koristi još jednu sobu ili kuhinju koja je građevinski odvojena od glavnih prostorija stana (nalazi se u drugoj zgradi na istoj adresi ili u istoj zgradi, ali ima poseban ulaz), odstupa se od definicije stana, pa se ova soba, odnosno kuhinja popisuje u sastavu stana, a ne kao poseban stan.

U sastavu stana ne iskazuju se građevinski odvojene pomoć­ne prostorije (ljetna kuhinja, smočnica, kupaonica, zahod i sl.). Iznimno, ako se zbog posebnog, tradicionalnog načina gradnje u sobe ulazi neposredno s trijema, verande ili iz dvorišta, sve sobe koje koristi jedno kućanstvo bit će popisane kao jedan stan, uključujući kuhinju i ostale pomoćne prostorije.

Kod popisivanja stanova u obiteljskim kućama, osobito onima s dvije ili više etaža, popisivač treba odrediti kada se zapravo radi o jednom stanu na dvije ili više etaža, a kada o dva ili više stanova.

Dva se stana u istoj zgradi mogu nalaziti na dvije etaže od kojih se jedan nalazi u prizemlju a drugi na katu, ili može svaki od njih zauzimati po dio prizemlja i dio kata. U oba slučaja stanovi moraju imati potpuno odvojene ulaze sa stubišta, dvorišta ili ulice.

Međutim, ako zgrada ima prizemlje i kat, ali se u prostorije koje se nalaze na katu ulazi sa stepenica koje vode iz neke prostorije u prizemlju (predsoblje, dnevna soba i sl.), neće se smatrati da kućanstvo ima dva stana, već jedan stan koji zauzima dvije etaže.

Dva se stana u istoj zgradi mogu nalaziti i na istoj etaži (npr. u prizemlju), ali svaki stan mora imati poseban ulaz i ne smiju biti međusobno povezani (vratima ili nekim zajedničkim prostorijama).

Ne popisuju se stanovi u starim kućama u kojima više nitko ne stanuje, već se koriste isključivo za čuvanje poljoprivrednih proizvoda, alata i sl.

Ukoliko popisivač utvrdi da stambena jedinica odgovara definiciji stana, treba upisati odgovore na sva pitanja od 1. do 14.

Ostale nastanjene prostorije i objekti koji nisu stanovi

Ovaj se odgovor daje za prostorije i objekte koji u građevin­skom smislu nisu stanovi, a u vrijeme popisa služe nekom kućan­stvu za stanovanje.

To mogu biti prostorije u zgradama, npr. nastanjen podrum, spre­mište, garaža, nastanjena poslovna prostorija (skladišna prostorija, uredska, hotelska ili bolnička soba), te neki pokretni ili nepokretni objekt, kao npr. vagon, šlep, brod, šator, prikolica, ze­mu­nica, straćara, privremeni zaklon i drugi improvizirani objekti napravljeni od raznih neobrađenih i otpadnih materijala (pruća, blata, ljepenke, limova, dasaka i sl.).

U ovu vrstu stambenih jedinica spadaju i nastanjene prostorije kolektivnog stana (npr. soba u studentskom ili umi­rovljeni­čkom domu i dr.) u kojima stanuje višečlano ili samačko kućan­stvo koje nije korisnik usluga tog kolektivnog stana, već tu stanuje stjecajem drugih okolnosti, npr. kao domar zgrade.

U obrazac P-2 unose se podaci samo o prostorijama koje koristi kućanstvo, ali ne i o prostorijama (kupaonica, zahod) koje kućanstvo koristi zajedno s ostalim stanarima u zgradi ili korisnicima usluga kolektivnog stana, hotelskim gostima itd.

Međutim, ako prostorije u zgradi kolektivnog stana, hotela ili bolnice ili u nekoj drugoj zgradi, u kojima stanuje kućanstvo domara ili druge osobe odgovaraju definiciji stana, popisat će se kao “stan”, a ne kao “ostale nastanjene prostorije i objekti koji nisu stanovi”.

Ukoliko popisivač utvrdi da stambena jedinica odgovara definiciji “ostalih nastanjenih prostorija i objekata koji nisu stanovi”, treba u dijelu “Podaci o stanu” odgovoriti na pitanja 1., 2 . i od 7. do 11.

U dijelu “Podaci o kućanstvu” treba na pitanje 1. upisati oznaku “X” u kvadratić pokraj odgovora “ostalo”, te odgovoriti na pitanja 2., 4., 5. i 6.

Kolektivni stan (domovi, samostani i sl.)  

Kolektivni stan je skup prostorija koje se koriste za organizirani smještaj veće grupe osoba. Ovaj odgovor daje se za kolektiv­ne stanove u kojima stanuju institucionalna kućanstva ili privremeno prisutne osobe. To su npr. studentski i đački domovi, domovi umirovljenika, domovi za zbrinjavanje djece i mladeži, ustanove za trajnu skrb i smještaj osoba s psihofizičkim i drugim bolestima, samostani, zatvori, vojarne i sl.

Za kolektivni stan treba u dijelu “Podaci o stanu” odgovoriti na pitanja 1., 2. i od 7. do 11., a za institucionalno kućanstvo u dijelu “Podaci o kućanstvu” treba odgovoriti na pitanje 1., tj. upisati oznaku “X” u kvadratić pokraj odgovora “ostalo”, te odgovoriti na pitanja 4., 5. i 6.

2. Način korištenja stambene jedinice

Ako je na pitanje 1. dan odgovor “stan”, kod ovog pitanja treba upisati oznaku “X” pokraj jednog od deset ponuđenih odgovora.

Treba napomenuti da za nastanjene stanove (stanove u kojima stanuje kućanstvo), nastanjene prostorije i objekte koji nisu stanovi i za kolektivne stanove, odgovor na ovo pitanje mora biti “samo za stanovanje” ili “za stanovanje i obavljanje djelatnosti”.

 

Samo za stanovanje  

Ovaj se odgovor daje za nastanjen stan ili neku drugu nastanjenu stambenu jedinicu koja se preko cijele godine koristi za stanovanje jednog ili više kućanstava, bez obzira na osnovu po kojoj kućanstvo koristi stan.

Ovaj se odgovor također daje za stan kućanstva kojemu se svi članovi nalaze u inozemstvu zbog rada ili drugih razloga, bez obzira na to što u kritičnom trenutku popisa nitko od članova tog kućanstva nije bio “prisutan” u stanu.

 

Za stanovanje i obavljanje djelatnosti  

Ovaj se odgovor daje ako se u dijelu stana u kojem stanuje jedno ili više kućanstva, obavlja i neka djelatnost (npr. krojačka, frizerska ili obućarska djelatnost, izdavanje sobe turistima, odvjetnički ured, atelje, zubna ordinacija, predstavništvo neke tvrtke i sl.).

Međutim ako se u trenutku popisa cijeli stan koristi za obav­ljanje neke djelatnosti, na pitanje 2. dat će se jedan od modaliteta odgovora “samo za obavljanje djelatnosti”.

 

Privremeno nenastanjen stan  

Ovaj odgovor daje se za stan koji je nenastanjen (prazan) iz jednog od sljedećih razloga:

- neuseljen stan u novoj zgradi u koju je dozvoljeno useljavanje

- stan se treba iznajmiti ili prodati

- stan je ispražnjen zbog preseljenja, izvođenja građevinskih radova (rekonstrukcije, popravaka) i .…sl.

Kao privremeno nenastanjen popisuje se i stan čiji vlasnik stanuje u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istom naselju ili drugom naselju, a ovaj stan u trenutku popisa ne iznajmljuje niti ga koristi za odmor već je stan izgrađen ili kupljen npr. za djecu ili mu još nije određena namjena.

Ako kućanstvo na istoj adresi koristi dva ili više stanova (u istoj zgradi ili jedan stan u novoj, a drugi u staroj kući i sl.), onda to kućanstvo treba popisati u najvećem i najkvalitetnijem stanu, a ostali stanovi se popisuju kao “privremeno nenastanjeni”.

 

Napušten stan  

Ovaj se odgovor daje za stan koji se duže vrijeme ne koristi jer se vlasnik iselio (ili preselio) u drugo mjesto, a stan više ne koristi ni povremeno niti ga iznajmljuje ili je vlasnik umro, a nasljednici ne iznajmljuju stan niti ga povremeno koriste (npr. kao kuću za odmor).

Napušteni se stanovi popisuju samo ako su građevinski ispravni ili se, s relativno malim popravcima, mogu osposobiti za upotrebu.

Ne treba popisati napuštene stanove u oronulim i jako ošte­ćenim kućama (npr. u ratu) i stanove iseljene zbog klizišta, potresa i sl.

 

U vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi  

Ovaj se odgovor daje za stambene prostorije koje odgovaraju definiciji stana, a koriste se samo u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi (kao salaš, pastirska, vinogradarska kuća i sl.). Ako dio takve zgrade služi za smještaj poljoprivrednih proizvoda i alata, držanje stoke i sl., popisuje se samo dio koji se koristi za stanovanje u vrijeme poljoprivrednih radova.

Ne popisuju se poljoprivredne zgrade, npr. klijeti u vinogradima koje služe samo za smještaj poljoprivrednih proizvoda i alata, a u kojima nema stambenih prostorija.

Za odmor i rekreaciju:

u vikend-kući                     

u obiteljskoj kući               

u drugoj vrsti zgrade        

Stan za odmor i rekreaciju u svemu odgovara definiciji stana, a koristi se isključivo za odmor i rekreaciju, bilo povremeno ili više mjeseci u godini.

Stan za odmor se može nalaziti u zasebnoj kući, vili i sličnom tipu zgrade izgrađenoj samo za korištenje kao “vikend-kuća”, odnosno kuća za odmor, zatim u naslijeđenoj obiteljskoj kući ili u višestambenoj zgradi u kojoj se mogu nalaziti i stanovi koji se koriste za odmor.

Ako se stan izgrađen za odmor i rekreaciju u vrijeme popisa koristi za stanovanje nekog kućanstva koje nema drugi stan (na temelju ugovora o najmu i sl.), za takav se stan daje odgovor “samo za stanovanje”.

- u vikend-kući

Ovaj se odgovor daje za stanove u zgradama izgrađenim ili kupljenim da bi se koristili samo za odmor i rekreaciju (vikend-
-kuće, vile, ljetnikovci, planinske i lovačke kuće i sl.).

- u obiteljskoj kući

Ovaj se odgovor daje za stanove koji su se prije koristili za stanovanje nekog kućanstva, ali se zbog preseljenja kućanstva vlasnika ili nasljednika u drugo mjesto koriste povremeno, tj. za odmor i rekreaciju.

- u drugoj vrsti zgrade

Ovaj se odgovor daje za stanove koji se koriste samo za odmor i rekreaciju, a nalaze se u višestambenim zgradama, u kojima se mogu nalaziti i stanovi u kojima neka kućanstva stanuju preko cijele godine.

Stanovi za odmor u takvom tipu zgrade nalaze se uglavnom u primorskim mjestima i u mjestima s termalnim kupalištima.

Samo za obavljanje djelatnosti

iznajmljivanje turistima        

 ostale djelatnosti               

Ovaj odgovor daje se za stan koji u svemu odgovara definiciji stana, ali u kojemu nitko ne stanuje, nego se u cjelini koristi za obavljanje neke djelatnosti.

Ne popisuju se, dakle, stanovi na kojima su zbog nove, poslovne namjene, izvršeni takvi rekonstrukcijski radovi da se bez ponovnih građevinskih preinaka ne mogu koristiti za stanovanje.

- iznajmljivanje turistima

Ovaj se odgovor daje za stanove (kuće ili apartmane) u privatnom vlasništvu građana koje kućanstva isključivo iznajmljuju turistima.

Ne popisuju se stanovi (apartmani) za iznajmljivanje turistima koji su u vlasništvu poslovnih subjekata (pravnih osoba ili obrtnika) odnosno u zgradama na kojima je istaknuto ime i vrsta ugostiteljskog objekta.

- ostale djelatnosti

Ovaj se odgovor daje za ostale slučajeve kada u stanu nitko ne stanuje i čitav se stan koristi za obavljanje neke djelatnosti (npr. odvjetnički ured, zubarska ordinacija, kozmetički ili krojački salon, predstavništvo tvrtke itd.).

Ovakvi se stanovi u pravilu nalaze u zgradama s više stanova od kojih su samo neki iznajmljeni ili prodani da bi se u njima obavljala djelatnost.

Ovi se stanovi popisuju bez obzira na to što je na njima istaknuto ime tvrtke, osim ako je, radi poslovne namjene, izvršena takva građevinska rekonstrukcija prostorija, da se bez ponovnih građevinskih preinaka ne bi više mogle koristiti kao stan.

Ako je popisivač ustanovio da u stanu doista nitko ne stanuje već se koristi samo za obavljanje djelatnosti, može ovakav stan popisati i na temelju usporedbe s istim ili sličnim stanovima u istoj zgradi.

3. Vlasništvo stana    privatno       ostalo   

Na pitanje se odgovara upisivanjem znaka “x” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora.

Odgovor “privatno” daje se za stanove u privatnom vlasni­št­vu građana (bez obzira po kojoj osnovi taj stan koristi kućanstvo ko­je u njemu stanuje).

Odgovor “ostalo” daje se za stanove koji su vlasništvo pravnih osoba, npr. države, grada, općine, vjerskih zajednica, trgovač­kih društava, poduzeća i drugih pravnih osoba.

4. Površina stana, m²    ٱڤڤ       

Odgovor na ovo pitanje daje se upisivanjem ukupne korisne površine cijelog stana u predviđene kućice, s tim što se površina iskazuje zaokružena na cijeli broj.

Korisna površina stana je podna površina mjerena unutar zidova stana.

Ukupna korisna površina cijelog stana je zbroj podnih površina svih soba, kuhinje, kupaonice, zahoda, hodnika i ostalih pomoćnih prostorija u sastavu stana, uključujući jednim dijelom površinu: lođa (75% ukupne podne površine), pokrivenih terasa (50% ukupne podne površine), balkona i otvorenih terasa (25% ukupne podne površine).

U površinu stana također se uključuje:

- površina soba ili kuhinje koje su, u građevinskom smislu, odvojene od glavnih prostorija stana (nalaze se u istoj zgradi ili u drugoj zgradi na istoj adresi, ali imaju odvojen ulaz), a koje kućanstvo koristi preko cijele godine;

- površina sobe koja se koristi za obavljanje poslovne djelatnosti (npr. za krojačku radionicu, odvjetnički ured i sl.).

U površinu stana se ne uključuju:

- građevinski odvojene pomoćne prostorije kao što su ljetna kuhinja, kupaonica, zahod ili smočnica;

- podrumi i tavani u obiteljskim kućama ako nisu uređeni za stanovanje;

- stubišta kojima se dolazi do glavnog ulaza u stan, posebne prostorije s uređajima za centralno grijanje, spremišta, drvarnice i garaže.

Za stan koji koriste dva ili više kućanstava, podaci o površini cijelog stana (kao i ostali podaci o stanu) daju se samo na jednom (prvom) obrascu P-2 jer se ti podaci odnose na stan kao gra­đevinsku cjelinu, a ne na dijelove koje koriste pojedina kućanstva.

Podatak o površini stana uzima se iz nekog dokumenta o osno­vi korištenja stana (npr. ugovor o kupnji stana, najmu, rje­šenje o dodjeli stana), iz projekta za izgradnju zgrade koji je sastavni dio građevne dozvole ili nekog drugog dokumenta. Ako osoba koja daje podatke ne raspolože ni jednim dokumentom, podatak o površini stana upisuje se prema njezinoj izjavi. Kada osoba koja daje podatke nije u stanju odgovoriti na ovo pitanje, podatak treba izračunati popisivač na osnovi dužine i širine svake prostorije i zbrajanjem površina svih prostorija u sastavu stana ili treba upisati podatak na temelju istih takvih popisanih stanova u zgradi.

Za nenastanjene stanove popisivač procjenjuje ovaj podatak na temelju usporedbe s jednakim ili sličnim stanovima u istoj zgradi ili susjednim zgradama ili prema izjavi susjeda. Ukoliko ne­ma nikakav pomoćni “izvor” podataka, npr. o stanu u obitelj­skoj kući, popisivač treba sam procijeniti podatak na temelju du­žine i širine zgrade i broju etaža. Pritom treba od tako grubo izra­čunate površine stana odbiti najmanje 20% koliko približno otpada na debljinu zidova, zajednička stubišta, garaže i dr.

5. Broj soba u stanu   ٱڤ

Odgovor se daje upisivanjem ukupnog broja soba u stanu, s površinom poda od najmanje 4 m² u za to predviđene kućice.

Soba je prostorija namijenjena za stanovanje, koja je od drugih prostorija stana odvojena stalnim zidovima, visine najmanje 2 m u odnosu na pretežnu površinu stropa, ima izravnu dnevnu svjetlost i čija površina poda iznosi najmanje 4 m², odnosno treba biti najmanje 2 m široka (duga), tako da se u nju može smjestiti ležaj za odraslu osobu.

Izravnim dnevnim svjetlom smatra se svjetlo koje se dobiva kroz prozor ili vrata na samoj prostoriji, a dolazi s otvorenog prostora (s ulice ili dvorišta), balkona, svjetlarnika i sl.

U broj soba se uključuje i soba koja je odvojena od glavnih prostorija stana (nalazi se u drugoj zgradi na istoj adresi ili u istoj zgradi ali ima poseban ulaz), ako je kućanstvo koristi preko cijele godine kao dio svojeg stana.

U broj soba uključuje se i tzv. “pola” sobe (npr. u jedno i pol sobnom stanu) kao i prolazna soba, ukoliko zadovoljava navedene uvjete.

Sobe koje ne zadovoljavaju navedene uvjete ne iskazuju se u ukupnom broju soba, iako se njihova površina uračunava u ukupnu površinu stana.

Kuhinja se ne računa u broj soba, međutim, ako stan ima samo jednu prostoriju u kojoj se spava, boravi i kuha, ta se prostorija popisuje kao soba, a ne kao kuhinja, tj. smatra se da takav stan nema kuhinje.

6. Površina kuhinje, m²   ٱڤ

Ako stan ima posebnu prostoriju namijenjenu za kuhanje, bez obzira na to je li već prilikom izgradnje stana ili naknadnom preinakom namijenjena za kuhinju, njezina se površina upisuje u ku­ćice, s time što se podatak iskazuje zaokruženim cijelim brojem.

Kuhinjom se smatra i tzv. čajna kuhinja (kuhinja manja od 4 m²), kao i kuhinja građevinski odvojena od stana (u istoj zgradi ili dvorištu), ukoliko se koristi preko cijele godine.

Ako se kuhinja sastoji od dva dijela, i to od dijela koji se koristi kao blagovaonica i radnog dijela u kojem se kuha, a koji nisu odvojeni cijelim zidom, površina cijele prostorije upisuje se kao površina kuhinje. Međutim, ako se uz kuhinju nalazi još i soba za dnevni boravak koja od kuhinje nije odvojena cijelim zidom, tada ta dva dijela treba odvojeno popisati, tj. površinu dijela u kojem se kuha treba upisati kao odgovor o površini kuhinje, a dio koji služi kao dnevni boravak treba uračunati u broj soba.  

Na ovo se pitanje ne daje odgovor ukoliko kućanstvo stanuje u jednoj sobi u kojoj se i kuha, ili ukoliko u stanu ne postoji posebna prostorija namijenjena za kuhinju, već se kuha u nekoj od pomoćnih prostorija (npr. u hodniku, kupaonici ili smočnici).

7. Kupaonica u stanu (kada ili tuš) ima    nema   

Na pitanje se odgovara upisivanjem znaka “x” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora.

Smatra se da stan ima kupaonicu ukoliko ima prostoriju u kojoj se nalazi kada ili tuš i u kojoj su uvedene instalacije vodovoda i kanalizacije.

Ukoliko se osobe koje stanuju u stanu koriste kupaonicom (tj. kadom ili tušem) koja se nalazi u istoj zgradi, ali izvan stana, smatra se da stan nema kupaonice.

8. Zahod u stanu
  na ispiranje (vodokotlić      bez ispiranja      nema zahoda  
   pod pritiskom)                                                     u stanu

Na pitanje se odgovara upisivanjem znaka “x” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora.

Stan ima zahod ako se takav sanitarni uređaj nalazi u posebnoj prostoriji unutar stana ili u kupaonici.

Odgovor “na ispiranje” daje se ukoliko se zahod ispire teku­ćom vodom pod pritiskom (vodokotlić ili sl. uređaj). U takvim sta­novima moraju postojati vodovodne cijevi i kanalizacijske cijevi (instalacije) za odvodnju.

Odgovor “bez ispiranja” daje se ukoliko se u stanu nalazi za­hod, ali nema uređaja za ispiranje, odnosno zahod se ne ispire tekućom vodom pod pritiskom, što je slučaj kada u stanu nema vodovodnih instalacija ili one nisu povezane s odgovarajućim uređajem za opskrbu vodom. U tom bi slučaju stan trebao imati kanalizacijske cijevi za odvodnju u javnu kanalizaciju, septičku jamu, crnu jamu ili izravno u okoliš.

Odgovor “nema zahod u stanu” upisuje se ako u stanu nema zahoda ili se zahod nalazi izvan stana u istoj zgradi ili dvorištu.

9. Instalacije u stanu

a) vodovod javna mreža   hidrofor i sl.    nema  
b)kanalizacija javna mreža    septička, crna jama i sl  
ispust u okoliš   nema  

c) električna struja ima   nema  
d) centralno grijanje ima   nema  

Stan ima instalacije vodovoda, kanalizacije, električne struje i centralnog grijanja ako najmanje u jednoj od prostorija stana postoje odgovarajuće instalacije.

Na pitanje se odgovara upisivanjem znaka “x” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora pod a), b), c) i d).

    a) Vodovod

Odgovor “javna mreža” daje se kada u stanu postoje vodo­vod­ne cijevi, priključene na javni vodovod.

Odgovor “hidrofor i sl.” upisuje se kad postoje vodovodne cijevi koje su priključene na hidrofor i slične specijalne crpke ili se voda dovodi slobodnim padom.

Odgovor “nema” daje se kada u stanu nisu postavljene vodovodne cijevi.

Ukoliko su u stanu postavljene vodovodne cijevi, ali u trenut­ku popisa još nisu povezane s javnom vodovodnom mrežom ili nekim vodoopskrbnim kućnim uređajem (tj. vodovod u stanu nije još u upotrebi), upisuje se odgovor prema tome kako se namjerava izvesti priključak.

b) Kanalizacija

Odgovor “javna mreža” daje se ukoliko postoje kanalizacij­ske cijevi, priključene na javnu kanalizacijsku mrežu.

Odgovor “septička, crna jama i sl.” upisuje se ako u stanu po­stoje kanalizacijske cijevi koje su vezane za samostalni kućni ure­đaj za odvodnju, odnosno za prihvat otpadne vode (septičku jamu, tzv. “crnu jamu”, suhi zahod).

Odgovor “ispust u okoliš“ daje se kad postoje kanalizacijske cijevi u stanu, a sadržaj iz kanalizacijskih cijevi izlijeva se izravno u rijeku, ponor, otvoreni kanal i sl.

Odgovor “nema” daje se kada u stanu nema kanalizacijskih cije­vi.

Ukoliko su u stanu postavljene kanalizacijske cijevi, ali u trenutku popisa nisu povezane s javnom kanalizacijskom mrežom ili nekim drugi uređajem ili načinom odvodnje (tj. kanalizacija u stanu nije u upotrebi), upisuje se odgovor prema tome kako se na­mjerava izvesti priključak.

c) Električna struja

Odgovor “ima” daje se ako u barem jednoj od prostorija stana postoje instalacije električne struje, bez obzira na to je su li pri­klju­čene na javnu mrežu ili privatni uređaj za proizvodnju elek­trične energije. Ovaj se odgovor daje i u slučaju ako instalacije električne struje postoje u stanu, ali se u vrijeme popisa ne koriste jer je npr. potrošač privremeno isključen iz javne mreže.

Odgovor “nema” daje se ako ni u jednoj prostoriji stana ne postoje instalacije električne struje.

d) Centralno grijanje

Odgovor “ima” daje se za stanove s instalacijama centralnoga gri­janja čitave zgrade (iz mjesne kotlovnice ili kotlovnice u zgradi), kao i za etažno centralno grijanje stana.

Ovaj se odgovor daje i u slučaju kada u stanu postoje instalacije grijanja, ali se nisu koristile u posljednjoj ogrjevnoj sezoni.

Odgovor “nema” daje se za stanove bez instalacija centralnoga grijanja.

10. Način grijanja stana

a)centralno grijanje iz                                  b) centralno grijanje
       mjesnog centra za grijanje                         iz uređaja ugrađenog u zgradu ili stan  

c) grijanje na peći i sl                                      d) stan nije grijan  

 

Na ovo se pitanje odgovor daje samo za nastanjene stanove (tj. ako je na pitanje 2. dan odgovor “samo za stanovanje” ili “za stanovanje i obavljanje djelatnosti”) i to prema stvarnom načinu grijanja stana u zadnjoj ogrjevnoj sezoni. Smatra se da se stan grije ako se u zadnjoj ogrjevnoj sezoni grijala stalno ili povremeno barem jedna prostorija u stanu.

Na pitanje se odgovara upisivanjem znaka “x” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora.

Odgovor a) “centralno grijanje iz mjesnog centra za grijanje” daje se ukoliko u naselju postoji toplana koja grije više zgrada u naselju. Vlasnik topline (tople vode) u pravilu je javno poduzeće, a korisnici stanova plaćaju račun za isporučenu toplinu, a ne za gorivo. U takvim zgradama svi nastanjeni stanovi trebaju imati isti odgovor na ovo pitanje.

Odgovor b) “centralno grijanje iz uređaja ugrađenog u zgradu ili stan” daje se ukoliko se takav uređaj (kotlovnica, bojler) nalazi u posebnoj prostoriji u zgradi i zagrijava jedan ili više stanova u toj zgradi i eventualno u susjednim zgradama.

Isti se odgovor daje ako se uređaj za centralno grijanje nalazi u jednoj od prostorija stana i služi za zagrijavanje samo tog stana.

U ovim slučajevima korisnici grijanja plaćaju račun za utro­šene energente (npr. plin, mazut, lož ulje), a ne za isporučenu toplinu.

Ukoliko se u zgradi nalazi samo toplinska podstanica, a ko­tlovnica i ostali uređaji se nalaze u mjesnom centru za grijanje, treba dati odgovor ponuđen u točki a).

Odgovor c) “grijanje na peći i sl.” daje se u slučaju grijanja stana pomoću peći, štednjaka (na drva, ugljen, struju, plin), kamina ili ognjišta.

Odgovor d) “stan nije grijan” daje se u slučaju ako se u zad­njoj ogrjevnoj sezoni nije grijala, stalno ili povremeno, ni jedna prostorija u stanu.

11. Vrsta energenta

drva   ugljen   mazut   loživo ulje   petrolej  
plin   ostala goriva   električna energija   solarna energija  

Na ovo se pitanje također odgovara samo za nastanjene stanove, i to ako je na pitanje 10. dan odgovor b) “centralno grijanje iz uređaja ugrađenog u zgradu ili stan” ili c) “grijanje na peći i sl.”.

Odgovara se upisivanjem znaka “x” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora (drva, ugljen, mazut, loživo ulje, petrolej, plin, ostala goriva, električna energija, solarna energija).

Ako se stan zagrijavao na više načina (npr. peći na drva i ugljen i električna grijalica) odgovor se daje prema energiji, odnosno gorivu pomoću kojeg se grijala pretežna površina stana u posljednoj ogrjevnoj sezoni.

12. Vrsta zgrade u kojoj se stan nalazi

a)      isključivo ili pretežno stambena zgrada:
s 1 stanom    s 2 stana   s 3 stana i više  

 b) pretežno nestambena zgrada  
c) stan u zgradi domova, samostana i sl.  

 

Na pitanje se odgovara upisivanjem znaka “x” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora.

a) Stan se nalazi u “isključivo ili pretežno stambenoj zgradi” ukoliko je 50% ili više ukupne korisne površine zgrade namijenjeno stanovanju. Stambenom površinom zgrade smatra se i površina dijelova zgrade kojima se zajednički koriste stanari zgrade, a koja nije sastavni dio pojedinih stanova kao što su npr. stubišta i hodnici, prostorije za odlaganje smeća, spremišta za bicikle, drvarnice i druge zajedničke prostorije kao i garaže koje koriste samo stanari zgrade, odnosno korisnici stanova.

Ako popisivač ustanovi da se stan nalazi u isključivo ili pretežno stambenoj zgradi, treba odrediti vrstu zgrade prema ukupnom broju stanova u zgradi i upisati znak “X” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora:

- s 1 stanom

- s 2 stana

- s 3 stana i više.

U broj stanova u zgradi računaju se samo stanovi koji odgovaraju definiciji stana, ali ne i “ostale nastanjene prostorije” (nastanjen podrum ili garaža), bez obzira što i oni dobivaju tekući redni broj stana i redni broj te iste zgrade, kao i pravi stanovi.

b) Stan se nalazi u “pretežno nestambenoj zgradi” ukoliko je više od 50% korisne površine zgrade nestambene namjene (npr. trgovine, ugostiteljski objekti, prostorije banke, pošte, kinodvorane, liječničke ordinacije, poslovna predstavništva itd.).

c) Odgovor “stan u zgradi domova, samostana i sl.” daje se ukoliko se u takvim zgradama nalazi zaseban skup prostorija koje odgovaraju definiciji stana, a u kojima stanuje npr. domar zgrade ili neko drugo samačko ili višečlano kućanstvo koje ne pripada institu­cionalnom kućanstvu, odnosno nije korisnik usluga kolek­tiv­nog stana.

13. Položaj stana u zgradi

podrum   suteren    prizemlje  

kat  ٱڤ potkrovlje    stan na dvije etaže i više  

Na pitanje se odgovara upisivanjem znaka “x” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora.

Odgovor “podrum” daje se ako se pod stana nalazi više od 1 m ispod razine zemljišta koje okružuje zgradu.

Odgovor “suteren” daje se ako se pod stana nalazi manje od 1 m ispod razine zemljišta koje okružuje zgradu.

Prizemlje je prva etaža u zgradi, iznad podruma i suterena ili iznad razine okolnog zemljišta (ako zgrada nema podrum ni suteren), u kojem se nalaze izgrađene stambene ili poslovne prostorije. Međukat koji se nalazi između prizemlja i prvog kata, treba računati kao prizemlje (obično je to slučaj kada su u dijelu prizemlja smješteni lokali).

Katovi se upisuju (broje) za etaže koje se nalaze iznad prizemlja. Prema tome, za stan koji se nalazi na prvom katu, upisuje se u kućice broj 01, za stan na drugom katu broj 02, za stan na trećem katu broj 03 itd.

Stanom u potkrovlju (“mansarda”) smatraju se stambene prostorije koje su izgrađene unutar krovne konstrukcije zgrade.

Stanom na dvije ili više etaža smatra se stan koji ima (po pravilu) jedan ulaz, a prostorije su raspoređene na više razina koje su spojene vlastitim stepenicama unutar stana. Ovaj se odgovor daje samo za stanove koji se nalaze u obiteljskim kućama, vilama i sl. u kojima svi stanovi u zgradi imaju vlastiti ulaz izravno s razine okolnog zemljišta, tj. s dvorišta, ulice i sl.

Međutim, za stanove čije su prostorije smještene u dvije ili više etaža, ali se u stanove ulazi sa stubišta na različitim katovima (obično su to zgrade s više katova i stanova) u kućice se upisuje broj kata s kojega se ulazi u stan.

14. Godina izgradnje zgrade u kojoj se
nalazi stan    ٱڤٱڤ

U predviđene se kućice upisuje godina završetka izgradnje zgrade u kojoj se stan nalazi. Ukoliko nije poznata točna godina, treba upisati približnu godinu završetka izgradnje.

Za završen stan koji se nalazi u nezavršenoj zgradi, upisuje se godina završetka izgradnje stana.

Za stan koji je dograđen kao nova stambena cjelina ili je u cijelosti izgrađen prenamjenom nestambenog prostora u stambeni, upisuje se godina dogradnje, odnosno prenamjene.

Ako je stan samo proširen (npr. dograđena je pojedina prostorija) upisuje se godina prvobitne izgradnje zgrade, a ne proširenja stana.

Za obnovljene kuće koje su imale oštećenja u ratu (npr. uništena krovišta, prozore, vrata, dio zidova i sl.) upisuje se godina prvobitne izgradnje, a ne obnove.

Za zgrade koje su u većem dijelu ili potpuno porušene (npr. u ratu, potresima, klizištima, požaru) pa su kasnije rekonstruirane ili ponovno izgrađene, upisuje se godina rekonstrukcije ili ponovne izgradnje, a ne godina prvobitne izgradnje.

Za zgrade izgrađene 1900 i prije, treba upisati “1900”.

Za nezavršen, a nastanjen stan upisuje se broj “3333”.

5.2. Podaci o kućanstvu

(pitanja od 1. do 6.)

1. Osnova korištenja stana

privatno vlasništvo                    najmoprimac sa slobodno
ili suvlasništvo                     ugovorenom najamninom  

srodstvo s vlasnikom                 najmoprimac sa           
ili najmoprimcem stana         zaštićenom najamninom  
najam dijela stana (podstanar          ostalo  

     Na pitanje se odgovara upisivanjem znaka “x” u kvadratić pokraj jednog od ponuđenih odgovora.

- privatno vlasništvo ili suvlasništvo

Ovaj se odgovor daje ukoliko je jedan od članova kućanstva vlasnik ili suvlasnik stana, bez obzira na to je li kućanstvo drugog suvlasnika (odnosno kućanstva drugih suvlasnika, ako ih ima više) stanuje u tom stanu ili ne stanuje.

Ukoliko i kućanstvo drugog suvlasnika stanuje u tom istom stanu, na obrascu Upitnik za stan i kućanstvo, dio “Podaci o kućanstvu” koji se ispunjava za to drugo kućanstvo, treba također dati isti odgovor na ovo pitanje.

Napominjemo da u slučaju dva suvlasnička kućanstva u istom stanu, podatke o stanu treba upisati samo na prvi obrazac P-2, koji se ispunjava za prvo kućanstvo u stanu, jer se podaci o stanu odnose na cijeli stan, kao jedinstvenu građevinsku cjelinu, a ne na pojedine, suvlasničke dijelove.

- najmoprimac sa zaštićenom najamninom

Ovaj se odgovor daje ukoliko kućanstvo koristi stan na osnovi toga što jedan od njegovih članova ima ugovor o najmu stana prema kojem se plaća zaštićena najamnina (bivši nositelj stanarskog prava ili drugi najmoprimac sa zaštićenom najamninom).

Ovaj se dogovor daje i za kućanstva koja koriste službeni stan na osnovi obavljanja zanimanja domara, upravitelja i sl. u zgradama u kojima se nalazi neki kolektivni stan (dječji domovi, studentski i đački domovi, samački hoteli itd.) ili u drugim zgradama.

Za kućanstva prognanika i izbjeglica koji privremeno stanuju u tuđim stanovima (kućama) u privatnom vlasništvu a na temelju rješenja državnih ili lokalnih tijela uprave, također se upisuje ovaj odgovor bez obzira na to plaćaju li stvarno zaštićenu najamninu ili su oslobođeni plaćanja.

Ovaj se odgovor o osnovi korištenja stana može pojaviti bez obzira na to je li stan u privatnom vlasništvu građana ili je vlasnik stana pravna osoba.

- najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom

Ovaj se odgovor daje za kućanstva koja koriste cijeli stan na osnovi pismenog ugovora ili usmenog sporazuma s vlasnikom stana ili s najmoprimcem sa zaštićenom najamninom.

- najam dijela stana (podstanar)

Ovaj se odgovor daje ako kućanstvo koristi dio stana na osnovi ugovora (sporazuma) s vlasnikom stana, odnosno s najmoprimcem koji plaća zaštićenu ili slobodnu najamninu.

Iznimno, ovaj se odgovor daje i za kućanstvo koje je iznajmilo cijeli stan od kućanstva čiji se svi članovi nalaze na radu ili boravku u inozemstvu. U tom slučaju u istom se stanu popisuju oba kućanstva.

- srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana

Ovaj se odgovor daje ako kućanstvo stanuje u stanu na osnovi srodstva s vlasnikom, odnosno najmoprimcem stana, bez obzira na to stanuje li srodnik koji je vlasnik ili najmoprimac tog stana sa svojim kućanstvom u tom istom stanu ili ne.

Tako će se npr. ovaj odgovor dati za kućanstvo oženjenog sina, odnosno udane kćeri ukoliko stanuju u stanu s kućanstvom roditelja koji su vlasnici ili najmoprimci stana.

- ostalo

Ovaj se odgovor daje u sljedećim slučajevima:

- za sva kućanstva nastanjena u prostorijama i objektima koji nisu stanovi prema definiciji stana tj. koji u građevinskom smislu nisu stan;

- za samačka i obiteljska kućanstva koja su stalno nastanjena u zgradama za kolektivno stanovanje kao korisnici usluga i sl. (npr. hoteli za samce);

- za samačka i obiteljska kućanstva prognanika, koja se nalaze u organiziranom smještaju (hotel, baraka i sl.);

- za institucionalna kućanstva u kolektivnim stanovima (domovi za zbrinjavanje djece i mladeži, ustanove za trajno zbrinjavanje osoba s psihofizičkim i drugim bolestima, samostani itd.);

- za institucionalna kućanstva u “običnim” stanovima u stambenim zgradama;

- za kućanstva bez stana u zemlji koja se nalaze na radu ili boravku u inozemstvu;

- za kućanstva izbjeglica, prognanika i drugih osoba, koje nemaju pismenu suglasnost nadležnog tijela o (privremenom) korištenju stana ili pismenu ili usmenu suglasnost vlasnika stana (fizičke ili pravne osobe).

2. Nositelj kućanstva

Nositelj kućanstva je osoba koja je na Listu 1 Omotnice upisana u prvi red, tj. pod rednim brojem 001.

Popisivač na ovo pitanje odgovara tako da kod potpitanja a) na crtu upiše prezime i ime nositelja kućanstva, a kod potpitanja b) upisuje njegov redni broj, tj. “001”.

Za institucionalno kućanstvo upisuje se pod a) crtica (-), a kućice pod b) ostaju prazne.

3. Vlasnik/suvlasnik ili najmoprimac sa zaštićenom najamninom

Ako je na pitanje 1. “Podaci o kućanstvu”, dan odgovor “privatno vlasništvo ili suvlasništvo” ili “najmoprimac sa zaštićenom najamninom”, na ovo se pitanje odgovara tako da se kod potpitanja a) na crtu upiše ime i prezime vlasnika (suvlasnika) ili najmoprimca stana sa zaštićenom najamninom, a kod potpitanja b) u kućice se upisuje redni broj te osobe iz stupca (a), Liste 1 Omotnice.

Ime i prezime vlasnika, odnosno najmoprimca, upisuje se samo ako vlasnik/suvlasnik ili najmoprimac, stanuje kao član kućanstva u tom stanu.

Treba napomenuti da vlasnik, odnosno najmoprimac, ne mora biti ista osoba kao i nositelj kućanstva. Tako npr., ukućani mogu izjaviti da je suprug nositelj kućanstva te dobiva u Listi 1 redni broj 001, a vlasnik stana ili najmoprimac je supruga koja je upisana pod rednim brojem 002.

Ukoliko su u stanu dva suvlasnika (obično suprug i supruga), popisivač upisuje osobu prema njihovoj izjavi ili osobu koja ima manji redni broj u Listi 1.

4. Raspoloživa površina zemljišta kućanstva - stanje 31. 3. 2001.

(vlastito + uzeto u zakup + dobiveno od drugih bez naknade - dano u zakup - ustupljeno drugima bez naknade)

Popisuje se površina ukupnog i poljoprivrednog zemljišta kojim raspolažu članovi kućanstva u kritičnom trenutku Popisa, bez obzira na to je li u vrijeme Popisa obrađeno ili ne.

+ vlastito zemljište

Površina vlastitog zemljišta je zbroj površina zemljišta u vlasništvu svih članova kućanstva za koje postoje izvaci iz zemljišnih knjiga.

+ uzeto u zakup/dobiveno od drugih bez naknade

Uzete u zakup su površine zemljišta koje je kućanstvo uzelo u zakup ili njima raspolaže na temelju dobivene koncesije od drugih fizičkih ili pravnih osoba, zbraja se. Površine pod zakupom ili koncesijom kojim kućanstvo raspolaže na temelju zakupa ili koncesije popisuje se bez obzira na to temelji li se na pismenoj ili usmenoj pogodbi i bez obzira na način plaćanja naknade, odnosno daje li kućanstvo naknadu u novcu, poljoprivrednim proizvodima, poljoprivrednim radovima i slično. Ovdje popisivači trebaju zbro­ji­ti i površine zemljišta kućanstva dobivene bez naknade, kao npr. plodouživanje za branitelje domovinskog rata, socijalno ugroženih kategorija građana i dr.

- dano u zakup/ustupljeno drugima bez naknade

Dano u zakup su površine zemljišta koje su članovi kućanstva dali u zakup ili ustupili drugima bez naknade, oduzima se, bez obzira na to temelji li se to pravo raspolaganja odnosno korištenja dano drugima, na pismenoj ili usmenoj pogodbi, te bez obzira na to daje li se za zakup zemljišta članovima kućanstva naknada u novcu, poljoprivrednim proizvodima, poljoprivrednim radovima i slič­no. Ovdje popisivači oduzimaju i površine zemljišta koje je kućanstvo ustupilo na korištenje drugima bez naknade. Dakle, zemljište u vlasništvu članova kućanstva dano u zakup ili ustuplje­no drugima bez naknade ne smatra se raspoloživim zemljištem ku­ćanstva, te ga treba popisati kod kućanstva čiji članovi njim raspolažu.

Popisivač pri popisivanju raspoložive površine treba utvrditi stanje raspolaganja zemljišta od strane članova kućanstva na temelju ostvarivanja prava na raspolaganje odnosno korištenje od­ređene površine zemljišta, na temelju pisanih dokumenata ili usmenog dogovora tj. bez obzira na status vlasništva nad tim zemlji­štem.

Površina ukupnog zemljišta i poljoprivrednog zemljišta iska­zuje se u hektarima (ha) i arima (ara) i upisuje se u za to pred­viđene kućice. Ukoliko članovi kućanstva odnosno osoba koja daje podatke o površini zemljišta ne zna podatak u traženim mjernim jedinicama (ha i ari), popisivač ih treba preračunati u hektare i are koristeći “Tablicu za preračunavanje površine zemlje” i upisati u predviđene kućice.

UKUPNO
(poljoprivredno + nepoljoprivredno zemljište) 
  ٱڤڤha  ڤڤ ara

n Ukupna površina zemljišta sastoji se od poljoprivrednog i ostalog (nepoljoprivrednog) zemljišta, a sadrži sljedeće potkategorije zemljišta:

Oranice su zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju i na­laze se pod sistemom plodoreda. Ovdje su obuhvaćena djetelini­š­ta i lucerništa, površine pod ugarima, te ostali višegodišnji usjevi (hmeljarnici, vrbici i dr.).

Voćnjaci su zemljišta na kojima su zasađena voćna stabla ili bobičasto voće (npr. ribizli, kupine i sl.), bez obzira na uređenost nasada, upotrebu agrotehnike te mehanizirane obrade i njege. To su, dakle, plantažni voćnjaci kao i seoski poluintenzivni ili ekstenzivni voćni nasadi pretežno starih sorti.

Vinogradi su zemljišta zasađena trsovima vinove loze na uobičajenoj udaljenosti, bez obzira na vrstu loze, uređenost nasada, te bez obzira na to jesu li mladi i još nerodni ili su rodni vino­gradi.

Maslinici su zemljišta zasađena maslinama, bez obzira na uređenost nasada, upotrebu agrotehnike te mehanizirane obrade i njege. To su plantažni maslinici kao i poluintenzivni ili ekstenzivni nasadi pretežno starih sorti.

Rasadnici su zemljišta na kojima se uzgajaju voćne i lozne sadnice, sadnice ukrasnog bilja i grmlja te šumske sadnice. Isključuju se rasadnici na kojima se uzgajaju šumske sadnice, a nalaze se unutar šumskih površina.

Livade su zemljišta koja se ne kultiviraju najmanje 5 godina, obrasla travom koja je posijana ili je samonikla i koristi se za proizvodnju sijena ili silaže.

Pašnjaci su zemljišta koja se koriste za ispašu stoke; uključene su sve vrste pašnjaka: nizinski, planinski i brdski.

Povrtnjaci (vrtovi) su zemljišta odvojena od ostalog poljoprivrednog zemljišta (okućnica), radi uzgoja poljoprivrednih proizvoda koji su namijenjeni za potrošnju osobama koje žive u kućanstvu i uglavnom nisu namijenjena za prodaju.

Staklenici obuhvaćaju zemljišta koja se nalaze pod staklenim ili drugim visokim pokrovom (plastenici).

Ostalo (nepoljoprivredno) zemljište obuhvaća zemljište pod šumom, ribnjacima, trsticima, barama i ostale neplodne povr­šine (npr. površine pod zgradama, putovima, dvorištima, kamenjari) kao i zemljište prikladno za poljoprivrednu proizvodnju koje se iz ekonomskih, socijalnih ili drugih razloga duži niz godina nije obrađivalo.

- od toga: POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

(oranice + voćnjaci + vinogradi +
maslinici + rasadnici + livade + ڤڤڤ ha   ڤڤ ara
pašnjaci + povrtnjaci + staklenici)

n Poljoprivredno zemljište obuhvaća sve potkategorije zem­ljišta osim ostalog (nepoljoprivrednog) zemljišta, tj. poljoprivredno zemljište definirano je zbrojem sljedećih potkategorija ze­mljišta: (oranice + voćnjaci + vinogradi + maslinici + rasadnici + li­vade + pašnjaci + povrtnjaci + staklenici). Dakle, za popisivanje po­ljoprivrednog zemljišta, od ukupne površine zemljišta svih čla­no­va kućanstva treba oduzeti površine ostalog (nepoljoprivrednog) zemljišta, prema definiciji ostalog zemljišta iz prethodnog odlomka ovih uputa.

5. Je li se kućanstvo u razdoblju od 1. 4. 2000. do 31. 3. 2001. bavilo uzgojem:

a) žitarica, industrijskog bilja i krmnog bilja    

Obuhvaća se proizvodnja žitarica, uljanog bilja, predivog bilja, duhana, šećerne repe, bilja za uporabu u parfumeriji i farmaciji, krmnog bilja (uključuju se jednogodišnje i višegodišnje kulture), hmelja i dr.

b) povrća, cvijeća, ukrasnog bilja, gljiva, sjemenja i sadnog materijala   

Obuhvaća se proizvodnja krumpira, sušenog mahunastog povrća i ostalog svježeg povrća, cvijeća i ukrasnog bilja, gljiva te sadnog materijala.
c) voća, grožđa i maslina   

Obuhvaća se proizvodnja voća (stolnog i za preradu), grožđa (stolnog i vinskog) i maslina (stolnih i za proizvodnju ulja).

d) puževa, kunića, fazana, činčila i dr.   

Obuhvaća se uzgoj puževa, kunića, činčila i ostalih krznaša, dudovog svilca, fazana, nojeva i drugo.

e) riba   

Obuhvaća se uzgoj morskih i slatkovodnih riba, rakova, školjaka i ostalih vodenih organizama u ribnjacima, kao i riblje mlađi u mrjestilištima.

f) uzgojem i iskorištavanjem šuma   

Obuhvaća se uzgoj šumskih stabala, te sječa u komercijalne svrhe ili za vlastitu potrošnju (npr. ogrjevno drvo, božićna drvca i sl.).

Na ovo pitanje odgovaraju samo ona kućanstva koja su se u navedenom razdoblju od 1. 4. 2000. do 31. 3. 2001. bavila uzgojem poljoprivrednih usjeva pod a) do c), uzgojem ostalih životinja pod d), uzgojem riba u ribogojilištima pod e) ili uzgojem i iskorištavanjem šuma pod f) odnosno prema grupiranim vrstama proizvoda od a) do f).

Popisivač upisuje odgovor na temelju izjave nositelja kućan­stva odnosno člana kućanstva koji daje podatke upisivanjem znaka “X” u predviđeni kvadratić za potvrdan odgovor, uz odgovarajuću vrstu uzgoja proizvoda. Za jedno kućanstvo može se upisati više potvrdnih odgovora ukoliko se u navedenom razdoblju kućanstvo bavilo uzgojem više vrsta grupiranih proizvoda.

6. Broj stoke, peradi i košnica pčela - stanje
31. 3. 2001.

Stoka, perad i košnice pčela popisuju se kod kućanstva koje je vlasnik stoke, peradi ili košnica pčela sa stanjem 31. 3. 2001. Ako se stoka, perad ili košnice pčela, u vlasništvu članova kućan­stva na dan popisa zateknu kod drugog kućanstva (u istom ili ne­kom drugom gradu/općini), popisuju se kod kućanstva koje je vlasnik bez obzira na to koliko se dugo nalaze u nekom drugom ku­ćanstvu. Ne popisuje se stoka, perad ili košnice pčela koje se za­tek­nu u kućanstvu na tovu, čuvanju ili slično, a koje su u vlas­ništvu drugih fizičkih ili pravnih osoba, sa stanjem na dan 31. 3. 2001.

Za odgovore pod a) do e) upisuje se broj stoke u vlasništvu kućanstva po vrstama bez obzira na njihov spol, starost ili na­mjenu uzgoja: mlada, odrasla, ženska i muška grla, a za odgovor pod f) upisuje se ukupan zbroj svih vrsta peradi (kokoši, patke, gus­ke, pure, biserke) oba spola u vlasništvu kućanstva, koje su starije od mjesec dana.

Za odgovor pod g) košnice pčela upisuje se ukupan broj ko­šnica pčela u vlasništvu kućanstva, a ako je u jednoj košnici smješ­teno više pčelinjih zajednica, svaku pčelinju zajednicu treba popisati kao posebnu košnicu.

Podaci o brojčanom stanju stoke, peradi i košnica pčela upisuju se u predviđene kućice za broj stoke (po grupiranim vrstama sto­ke za: konje; mazge, mule i magarce; goveda; ovce i koze; svi­nje), peradi i košnica pčela, u vlasništvu svih članova kućanstva za­jedno, i upisuje ih popisivač uz naziv svake kategorije navedene pod a) do g), sa sljedećim rasporedom:

a) konja  ڤڤ    b) mazgi, mula i magaraca  ڤڤ    c) goveda   ڤڤڤ

d) ovaca i koza  ڤڤڤڤ    e) svinja  ڤڤڤڤ

f) peradi ڤڤڤڤڤ g) košnica pčela     ڤڤڤ   

Odgovor na pitanje 6. popisivač upisuje na temelju izjave nositelja kućanstva odnosno člana kućanstva koji daje podatke. Za jedno kućanstvo utvrđuje se brojčano stanje za upis u predviđene kućice uz onoliko vrsta stoke, peradi ili košnica pčela koji su razvrstani pod a) do g), koliko je na dan 31. 3. 2001. u vlasništvu svih pojedinačnih članova kućanstva (zbrojeno).

6. ISPUNJAVANJE POPISNICE (obrazac P-1)

Popisnica se ispunjava za sve osobe koje su državljani Repu­b­like Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li u vrijeme popisa u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, te osobe koje u vrijeme popisa imaju boravište u Republici Hrvatskoj (čl. 2. Zakona). Drugim riječima, Popisnica se ispunjava za sve osobe koje su stalni, odnosno privremeni stanovnici naselja u kojemu se obavlja popisivanje, tj. za osobe upisane bilo u Listi 1 ili Listi 2 Omotnice, obrazac P-OM (vidi objašnjenje za Omotnicu).

IDENTIFIKACIJSKI PODACI

Matični broj grada/općine, redni broj popisnoga kruga u gradu/općini, redni broj stana u popisnom krugu i redni broj kućan­stva u popisnom krugu popisivač prepisuje s Omotnice, obrazac P-OM, a redni broj osobe u kućanstvu popisivač prepisuje iz stupca (a), Lista 1, odnosno Lista 2 istog obrasca.

1. Prezime i ime

U predviđene kućice upisuje se prezime i ime pod kojim se osoba vodi u državnim maticama, osobnoj iskaznici ili drugim službenim osobnim ispravama.

Ako su u kućanstvu dvije ili više osoba s istim prezimenom i imenom, za svaku od tih osoba treba upisati i očevo ili majčino ime, i to tako da se najprije upiše prezime i ime te osobe, a zatim očevo ili majčino ime.

Za novorođenčad koja još nisu dobila ime, upisuje se prezime, te umjesto imena treba upisati: sin ili kći .

Za istu osobu prezime i ime treba upisati jednako u Popisnicu (obrazac P-1) kako je to upisano u Listu 1 ili Listu 2, u Omotnici.

2. Datum rođenja i JMBG

DAN                            MJESEC                                GODINA                    OSTALIH 6 BROJEVA JMBG-a

 

JMBG (jedinstveni matični broj građana), odnosno osobni broj građanina popisivač prepisuje iz osobne iskaznice, domovnice ili iz nekog drugog dokumenta na kojem se nalazi taj broj.

Ako osoba za koju se ispunjava Popisnica nije prisutna u stanu tijekom popisivanja, pa popisivač ne može prepisati matični broj iz njezine osobne iskaznice, prepisuje ga iz njezine domovnice, zdravstvene iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili iz nekog drugog dokumenta, na kojima je upisan JMBG.

Pažljivo treba prepisati svih 13 znamenaka JMBG-a, s tim što se prvih 7 znamenaka (koje predstavljaju dan, mjesec i godinu rođenja) upisuju u kućice iznad kojih piše “dan”, “mjesec”, “godina”, dok se ostalih 6 znamenaka upisuje u kućice iznad kojih piše “ostalih 6 br. JMBG” - a.

Ukoliko osoba koja daje podatke popisivaču ne može nikako doći do nekog dokumenta s matičnim brojem, na temelju izjave te osobe, popisivač treba upisati u prvih 7 kućica i to: dan, mjesec i tri zadnje znamenke godine rođenja osobe, dok će ostalih 6 kućica ostaviti praznima.

Ako se za neku osobu ne zna datum rođenja, a poznata je godina rođenja, kao i to da je rođena na dan nekog blagdana, ili na dan nekog događaja, popisivač treba prema datumu tog blagdana utvrditi dan i mjesec rođenja, te taj datum upisati u predviđene kućice. Ukoliko nije moguće utvrditi dan rođenja, a može se utvrditi mjesec, treba upisati u predviđene kućice mjesec i godinu rođenja, a kućice predviđene za upisivanje dana ostaviti prazne. Ako se ne može utvrditi datum rođenja, kućice predviđene za dan i mjesec treba ostaviti prazne, i upisati podatak za godinu rođenja.

Ako se za neku osobu ne zna ni godina rođenja, a zna se koliko je stara, popisivač treba na osnovi izjave o starosti (npr. 76 godina) izračunati koje je godine osoba rođena i upisati taj podatak kao godinu rođenja. Ukoliko osoba izjavi da ima između 74 i 78 godina, popisivač treba uzeti sredinu, tj. 76 i prema tome izračunati godinu rođenja. Za osobe koje su izjavile da imaju 85 i više godina, tj. rođene su prije 1916., a ne posjeduju neki dokument iz kojeg je vidljiv datum, ili bar godina rođenja, popisivač treba provjeriti taj podatak kod nekog od članova kućanstva kojem je taj podatak poznat, ili usporediti godine rođenja sa starošću djece, pa tek onda upisati godinu rođenja.

3. Odnos prema nositelju kućanstva   

Osobi koja je u Omotnici u Listi 1 upisana pod rednim brojem “001”, u predviđene se kućice upisuje šifra “01”. Ostalim se članovima kućanstva upisuje ona šifra koja odgovara odnosu pojedine osobe i “nositelja kućanstva”, prema modalitetima odgovora za Popisnicu na obrascu P-1/M, uloženom u mapu popisivača (ovo je pitanje na Popisnici označeno strelicom).

Nositelj kućanstva ....................................... 01

Suprug/supruga ........................................... 02

Nevjenčani suprug/supruga .......................... 03

Zajedničko dijete ......................................... 04

Dijete samo nositelja kućanstva .................... 05

Pastorak/pastorka ....................................... 06

Zet/snaha .................................................... 07

Otac/majka ................................................. 08

Tast/punica .................................................. 09

Svekar/svekrva ........................................... 10

Djed/baka ................................................... 11

Brat/sestra ................................................... 12

Unuk/unuka ................................................. 13

Ostali srodnici ............................................. 14

Nesrodnici .................................................. 15

Nije član kućanstva ..................................... 88

Posvojenom se djetetu dodjeljuju šifre: “04” ili “05” ili “06” u odnosu na nositelja kućanstva, dok se dijete - štićenik, odnosno odrasla osoba - štićenik, koji je član kućanstva smatra “nesrodnikom” (šifra “15”). Ista se šifra (“15”) upisuje i za osobe koje su članovi kućanstva, a koje nisu “srodnici” niti jednom od članova kućanstva (npr. kućna pomoćnica, “domaćica”).

Kada se ispunjava Popisnica za osobu iz Liste 2 Omotnice, kao odgovor na ovo pitanje upisuje se šifra “88”, tj. “nije član kućanstva”.

4. Spol       m         ž  

                             

Za osobe muškog spola treba upisati znak “X” u odgo­varajući kvadratić (m), a za osobe ženskog spola u odgovarajući kvadratić (ž).

5. Bračno stanje

neoženjen/neudana    oženjen/udana    

udovac/udovica           rastavljen/rastavljena  

 

U predviđeni kvadratić upisuje se znak “X” kod onog modaliteta koji odgovara zakonskom bračnom stanju osobe koja se popisuje.

Bračno stanje definira se kao zakonsko bračno stanje svake pojedine osobe u odnosu na Obiteljski zakon (»Narodne novine«, br. 168/98).

Neoženjenim odnosno neudanom smatraju se djeca i sve osobe koje nikada nisu sklopile brak u smislu važećih propisa.

Oženjenim odnosno udanom smatraju se osobe koje su sklopile brak pred nadležnim tijelom ovlaštenim za sklapanje braka u skladu s važećim propisima.

Udovcem odnosno udovicom smatraju se osobe čija je bračna zajednica prestala smrću jednog od supružnika, odnosno progla­šenjem nestalog bračnog supružnika umrlim.

Rastavljenim odnosno rastavljenom smatraju se osobe čija je bračna zajednica raskinuta pravomoćnom sudskom presudom.

Za osobe čiji je brak poništen uzima se u obzir zakonsko bračno stanje kakvo je bilo prije sklapanja braka koji je poništen.

Za osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici uzima se u obzir zakonsko bračno stanje svake od tih osoba, nezavisno od zajednice u kojoj žive.

Za djecu do 15 godina, bez postavljanja pitanja, smatra se da nisu sklopile brak, tj. daje se odgovor neoženjen/neudana.

6. Broj živorođene djece (i ona koja nisu živa)

Na ovo pitanje odgovaraju samo ženske osobe, stare 15 i više godina, bez obzira na njihovo bračno stanje.

U kućice se upisuje ukupan broj živorođene djece koju je žena rodila, uključujući i djecu koja u trenutku popisa nisu više na životu.

Živorođenim se djetetom smatra svako dijete koje pri rođenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su: kucanje srca, pulsiranje pupčane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišića. Ako dijete ubrzo nakon poroda umre, smatra se živorođenim i uključuje se u odgovor na ovo pitanje.

U te se kućice upisuje podatak prema mjesnoj vrijednosti, ali uz upisivanje “0” u prvu kućici kada je broj živorođene djece 1 - 9.

Međutim, ako ženska osoba nije rađala ili je rađala samo mrtvu djecu, u kućice se upisuje “00”. Prema tome, mrtvorođena djeca, usvojena djeca i djeca iz prijašnjeg braka muža ne uzimaju se u obzir kod davanja odgovora na ovo pitanje.

Ukoliko je žena rodila 19 i više živorođene djece, u kućice se upisuje “19”.

Za žensku djecu ispod 15 godina, kao i za muške osobe ove kućice ostaju prazne.

Izuzetno, ako je neka djevojčica ispod 15 godina rodila živo­rođeno dijete, u predviđene kućice se upisuje taj podatak, te se na po­leđini Omotnice, u “Napomeni”, potvrđuje upis.

7. Je li osoba stalni stanovnik naselja popisa?

Da      Þ 8   Ne      Þ 9

Na ovo pitanje odgovara se upisivanjem znaka “X” u odgovarajući kvadratić, tj. za osobe koje su stalni stanovnici naselja popisa pokraj odgovora “Da”, a za osobe koji nisu stalni stanovnici naselja popisa pokraj odgovora “Ne”.

Stalnim stanovnicima naselja popisa smatraju se osobe koje imaju prijavljeno prebivalište - stalno mjesto stanovanja u tom naselju.

Kao stalni stanovnici smatraju se i osobe koje su izjavile da im je naselje popisa ujedno i prebivalište jer nemaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu, bez obzira na to što nisu prijavljene pri Ministarstvu unutarnjih poslova kao stalni stanovnici, nego su prijavile samo boravište ili uopće nisu prijavljene. Te su osobe upisane u Listu 1 Omotnice.

U Listu 1 upisane su i osobe bez stalne adrese, skitnice i sl., koje se također smatraju stalnim stanovnicima naselja popisa - naselja gdje su popisane (obično te osobe prenoće u posebnim prenoćištima npr. Crvenom križu, na tavanima, u podrumima ili vežama zgrada, osobito u većim naseljima).

Nomadi, koji su također upisani u Listu 1, smatraju se stalnim stanovnicima naselja gdje su zatečeni, odnosno gdje su boravili u kritičnom trenutku popisa.

Za sve navedene osobe (upisane u Listu 1) kao odgovor na ovo pitanje upisuje se znak “X” pokraj odgovora “Da”.

Odgovor “Da” odnosi se i na osobe u tzv. “studentskim” brakovima (bez obzira na to je li riječ o bračnim ili izvanbračnim zajednicama), ako tako izjave (upisane u Listu 1), koje inače mogu imati isto, ali i različito prebivalište, koje je obično različito od naselja popisa.

Za osobe koje su članovi institucionalnog (kolektivnog) kućanstva, također se kao odgovor na ovo pitanje upisuje znak “X” pokraj odgovora “Da”.

Izuzetak su prognanici i izbjeglice koji se, iako upisani u Listu 1, ne smatraju stalnim stanovnicima naselja popisa, i za njih se kao odgovor na ovo pitanje upisuje znak “X” pokraj odgovora “Ne” (vidi objašnjenje za ispunjavanje Omotnice).

Privremeno prisutnim smatraju se osobe koje borave u naselju popisa, odnosno koje su privremeno prisutne u naselju popisa zbog zaposlenja, školovanja, na liječenju, u gostima i sl., a stalni su stanovnici drugog naselja u Republici Hrvatskoj, odnosno strane države. Te su osobe upisane u Listu 2 Omotnice (vidi objašnjenje za ispunjavanje Omotnice).

Za sve osobe upisane u Listu 2 kao odgovor na ovo pitanje upisuje se znak “X” pokraj odgovora “Ne”.

Osobe koje su na ovo pitanje dale odgovor “Ne”, ne odgovaraju na pitanje 8., već se prelazi na pitanje 9., na što se upućuje i strelicom označenom na Popisnici.

Ako prilikom ispunjavanja Popisnice popisivač utvrdi da je neka osoba pogrešno upisana u Listi 1, a trebala je biti upisana u Listi 2 u Omotnici, ili obratno, podatke za tu osobu treba precrtati u toj Listi i upisati u odgovarajuću Listu.

8. Je li osoba prisutna u naselju u trenutku popisa?

Da      Þ 12    Ne     Þ 9

Na ovo pitanje odgovaraju samo osobe koje su na pitanje 7. dale odgovor “Da”.

Za osobe koje su prisutne u naselju u kritičnom trenutku popisa, tj. 31. ožujka 2001. u 24.00 sati, upisuje se znak “X” pokraj odgovora “Da”, dok se za sve osobe koje su u trenutku popisa odsutne iz tog naselja upisuje znak “X” pokraj odgovora “Ne”.

Smatra se da osoba nije odsutna iz naselja popisa ako se svakodnevno vraća u to naselje. Također i osoba koja je zbog prirode posla bila odsutna u kritičnom trenutku (ima smjenu u trajanju od 24 sata ili 48 sati), ne smatra se odsutnom.

Ovdje treba napomenuti da za sve osobe, za koje, iako su upisane u Listu 1, naselje popisa nije njihovo i formalno pre­bi­valište (osobe bez stalne adrese, skitnice, nomadi, “studentski brak” i sl.), bez obzira na to što možda u kritičnom trenutku nisu bile prisutne u naselju popisa, kao odgovor na ovo pitanje upisuje se znak “X” pokraj odgovora “Da”.

Izuzetno, za sve osobe koje su odsutne (duže vrijeme) iz svog prebivališta (na pitanje 7. je dan odgovor “Da”) bilo u zemlji ili u inozemstvu (rad, školovanje, član obitelji u inozemstvu i sl.) i koje su u kritičnom trenutku popisa bile prisutne u svom kućanstvu u naselju popisa (godišnji odmor, posjet obitelji i sl.), smatra se da su odsutne iz naselja popisa, i kao odgovor na ovo pitanje upisuje se znak “X” pokraj odgovora “Ne”.

Sve osobe koje su na ovo pitanje dale odgovor “Da”, ne odgovaraju na pitanja 9. - 11., već se prelazi na pitanje 12. na što se upućuje i strelicom označenom na Popisnici.

9. Razlog odsutnosti/prisutnosti

(Vidi obrazac P-1/M; ovo je pitanje na Popisnici označeno strelicom).

Ovo je pitanje podijeljeno na dva potpitanja: a) “u zemlji” i b) “u inozemstvu”, ali se upisuje samo jedan odgovor.

a) u zemlji:  1)   2)   3)   4)   5)   6)  

 

1) Školovanje

2) Rad

3) Prognanik

4) Izbjeglica           

5) Obiteljski razlozi

6) Ostalo (u gostima, liječenje, seminari, turistička putovanja)

b) u inozemstvu: 1)    2)   3)   4)   5)   6)   7)  

 

1) Rad kod stranog poslodavca ili samostalno

2) Boravi kao član obitelji osobe na radu

3) Rad u diplomatskim i drugim službama, predstavništvima, upućeni preko domaćih poduzeća i slično

4) Boravi kao član obitelji osobe iz razloga “3”

5) Izbjeglica

6) Školovanje        

7) Ostalo (u gostima, liječenje, seminari, turistička putovanja).

Za osobu koja je na pitanje 7. dala odgovor “Da”, tj. osoba je stalni stanovnik naselja popisa i popisivač je utvrdio da je osoba u kritičnom trenutku popisa bila odsutna i na pitanje 8. dala je odgovor “Ne”, kao odgovor na ovo pitanje treba utvrditi i upisati razlog odsutnosti iz naselja popisa.

Za te se osobe daje odgovor upisivanjem znaka “X” u predviđeni kvadratić uz broj koji odgovara “Razlogu odsutnosti” u zemlji ili inozemstvu (vidi obrazac P-1/M).

Odgovor na ovo pitanje daje se također i za osobe koje nisu stalni stanovnici naselja popisa, tj. koje su na pitanje 7. dale odgovor “Ne”. Za njih na ovo pitanje treba utvrditi i upisati razlog prisutnosti u naselju popisa. Za te se osobe daje odgovor upisivanjem znaka “X” u predviđeni kvadratić uz broj koji odgovara “Razlogu prisutnosti” u zemlji, a odnosi se na razlog prisutnosti u naselju popisa (vidi obrazac P-1/M).

a) Razlozi odsutnosti/prisutnosti u zemlji i pripadajuće šifre

1) Školovanje

Ovaj se odgovor daje za svakog učenika ili studenta koji je odsutan iz svog prebivališta, te se u kritičnom trenutku popisa nalazi u drugom naselju u zemlji radi školovanja, odnosno studiranja.

Ovaj se odgovor također daje za sve učenike ili studente koji su u naselju popisa prisutni (upisani u Listu 2) iz istog razloga (školovanje, odnosno studiranje). Oni na pitanje 7. odgovaraju s “Ne”.

Izuzetno, za sve učenike i studente koji se školuju izvan svog prebivališta (na pitanje 7. dan je odgovor “Da”, a na pitanje 8. odgovor “Ne”), i koji su u kritičnom trenutku popisa bili prisutni (vikend) u svom kućanstvu u naselju popisa (posjet obitelji preko vikenda i sl.), smatra se da su odsutni iz naselja popisa iz razloga “školovanja”.

Za učenike i studente, koji su privremeno prisutni u naselju popisa (na pitanje 7. odgovoreno je s “Ne”) radi školovanja (upisani u Listu 2), a u kritičnom trenutku popisa odsutni su iz naselja popisa (posjet obitelji i sl.), smatra se kao da su prisutni u naselju popisa, bez obzira na tzv. “privremenu odsutnost”, i za njih se ispunjava Popisnica, a kao razlog prisutnosti daje se odgovor “školovanje”.

Za učenike i studente koji se školuju u naselju popisa, a u isto vrijeme su tu prisutni kao prognanici, kao razlog prisutnosti se upisuje šifra “3” (prognanik), a ne “1” (školovanje).

2) Rad

Ovaj se odgovor daje za svaku osobu koja je odsutna iz svog prebivališta, te se u kritičnom trenutku popisa nalazi u drugom naselju u zemlji, zbog toga što je ondje zaposlena (na određeno ili neodređeno vrijeme), ili ondje ima poduzeće, obrtničku, ugostiteljsku ili drugu radnju, odvjetničku pisarnicu i slično, ili zato jer u tom drugom naselju obavlja sezonske ili neke druge povremene poslove.

Ovaj se odgovor također daje i za sve osobe koje su u naselju popisa prisutne (upisane u Listu 2) iz istog razloga (rad). Za njih je na pitanje 7. dan odgovor “Ne”.

Izuzetno, kao i za učenike i studente, isto vrijedi i za osobe koje rade izvan svog prebivališta (na pitanje 7. dan je odgovor “Da”, a na pitanje 8. odgovor “Ne”), i koje su u kritičnom trenutku popisa bile prisutne u svom kućanstvu u naselju popisa (godišnji odmor, posjet obitelji i sl.), smatra se da su odsutne iz naselja popisa zbog “rada”.

Za osobe koje su privremeno prisutne u naselju popisa radi posla (upisani u Listu 2), a u kritičnom trenutku popisa su odsutne iz naselja popisa (godišnji odmor, službeni put, posjet obitelji i sl.), smatra se kao da su prisutne u naselju popisa, bez obzira na tzv. “privremenu odsutnost”, i za njih se ispunjava Popisnica, uz označavanje odgovora “rad” kao razloga prisutnosti.

Osobe koje su odsutne iz svog prebivališta iz razloga “rada” i istovremeno se školuju, kao razlog prisutnosti/odsutnosti daje se odgovor “rad”.

3) Prognanik

Ovaj se odgovor daje za svaku osobu koja je odsutna iz svog prebivališta (upisana u Listi 1, a na pitanje 7. dan je odgovor “Da”, a na pitanje 8. odgovor “Ne”) i boravi u kritičnom trenutku popisa u nekom drugom naselju u Republici Hrvatskoj, a razlog je odsutnosti progonstvo zbog ratnih okolnosti, tj. osobe sa statusom prognanika.

Međutim, zbog posljedica ratnih zbivanja, još uvijek je veći broj osoba koje borave u naselju popisa kao prognanici (nisu se još vratile u svoje prebivalište), i ovaj se odgovor također daje kao razlog prisutnosti za sve osobe koje u naselju popisa borave u statusu prognanika. Za njih je na pitanje 7. dan odgovor “Ne”.

Ove su osobe, kao i u slučaju izbjeglica (što je inače izuzetak) upisane u Listu 1.

Za sve članove kućanstva koji u naselju popisa borave kao prognanici, a istovremeno rade ili se školuju u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu, kao razlog prisutnosti daje se odgovor “prognanik”. Oni na pitanje 11. daju odgovor o svom prebivalištu tj. odakle su prognani ili su otišli zbog ratnih okolnosti, na pitanje 34. daju odgovor o mjestu rada/školovanja, a na pitanje 35. o “učestalosti vraćanja u naselje popisa” daju odgovor o učestalosti vraćanja u naselje gdje su popisani kao prognanici.

4) Izbjeglica

Ovaj se odgovor daje za osobe koje su zbog ratnih okolnosti napustile svoja prebivališta koja su izvan Republike Hrvatske i prisutne su u naselju popisa, a u kritičnom trenutku popisa imaju u Republici Hrvatskoj status izbjeglica. Za njih je, iako su upisane u Listu 1, na pitanje 7. dan odgovor “Ne”.

5) Obiteljski razlozi

Ovaj se odgovor daje za svaku osobu koja je u kritičnom trenutku popisa odsutna iz prebivališta i boravi u nekom drugom naselju u Republici Hrvatskoj, a razlog je odsutnosti obiteljske naravi (boravak kod članova uže ili šire obitelji).

Ovaj se odgovor također daje i za sve osobe koje su prisutne u naselju popisa (upisani u Listu 2) iz istog razloga (boravak kod članova uže ili šire obitelji).

6) Ostalo (u gostima, liječenje, seminari, turistička putovanja)

Ovaj se odgovor daje za svaku osobu koja je u kritičnom trenutku popisa odsutna iz prebivališta i boravi u nekom drugom naselju u Republici Hrvatskoj, a razlog je odsutnosti boravak u gostima, na službenom ili privatnom putu, na odsluženju vojne obveze, na liječenju, na specijalizaciji ili drugom stručnom usavršavanju, na izdržavanju kazne zatvora, mjere pritvora ili odgoja, turističkom putovanju i sl.

Ovaj se odgovor također daje za sve osobe koje su prisutne u naselju popisa (upisani u Listu 2) iz istog razloga.

b) Razlozi odsutnosti u inozemstvu i pripadajuće šifre

1) Rad kod stranog poslodavca ili samostalno

Ovaj se odgovor daje za svaku osobu koja je odsutna iz svog prebivališta, jer se u kritičnom trenutku popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja radi u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno.

Za te je osobe na pitanje 7. dan odgovor “Da”, a na pitanje 8. mora biti odgovor “Ne”, pa i onda ako se u vrijeme popisa zateknu u zemlji. Ova se šifra upisuje i za naše građane koji rade kao članovi posade stranih brodova i zrakoplova.

Strani poslodavac je strani vlasnik ili poduzeće, kao i državna i javna ustanova strane države. Isto tako, stranim se poslodavcem smatra i naš državljanin koji ima registrirano poduzeće, odnosno radnju u inozemstvu, a u njoj zapošljava i naše radnike.

Samostalan rad u inozemstvu rad je u vlastitom poduzeću, radnji, uredu, ordinaciji i sl.

2) Boravi kao član obitelji osobe na radu

Odgovor na ovo pitanje daje se za svaku osobu koja je odsutna iz svog prebivališta, jer se u kritičnom trenutku popisa nalazi u inozemstvu, odnosno koja boravi kao član obitelji osobe na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno (kod osobe sa šifrom “1”).

Za njih je također na pitanje 7. dan odgovor “Da”, a na pitanje 8. mora biti odgovor “Ne”, pa i onda ako se u vrijeme popisa zateknu u zemlji (posjet obitelji, godišnji odmor i sl.).

Osoba može boraviti u inozemstvu iz ovog razloga, tj. “kao član obitelji osobe na radu”, a da to nije član njezina kućanstva, već boravi kod nekog od članova šire obitelji.

Ovaj se razlog ne odnosi na članove kućanstva koji su otišli u inozemstvo u kratki posjet rođacima ili prijateljima koji tamo rade ili borave (za njih se upisuje šifra “7”).

Iznimno, ovaj se odgovor daje za osobe koje u inozemstvu borave (duže vrijeme), a odnosi se na osobe koje su u inozemstvu radile i tamo stekle mirovinu (sada su umirovljenici), kao razlog odsutnosti upisuje se odgovor “ borave kao članovi obitelji osoba na radu” (šifra “2”), a ne odgovor “ostalo” (šifra “7”). Za te se osobe daje ujedno i na pitanje 35. odgovor o “učestalosti vraćanja u naselje popisa”.

3) Rad u diplomatskim i drugim službama, predstavništvima, upućeni preko domaćih poduzeća i slično

Ovaj se odgovor daje za svaku osobu koja je odsutna iz svog prebivališta, jer se u kritičnom trenutku popisa nalazi u inozemstvu, odnosno koja radi u našim diplomatsko-konzularnim i drugim predstavništvima, hrvatskim i mješovitim poduzećima, podružnicama banaka i drugih financijskih organizacija, osigura­vaju­ćih i reosiguravajućih društava i sl. Ovaj se razlog odnosi i na one naše građane koji rade u Organizaciji ujedinjenih naroda i sličnim međunarodnim organizacijama, kao i na osnovi me­đu­narodne, tehničke i druge suradnje i sl.

Ovaj se odgovor odnosi i na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta, jer ju je njezino poduzeće uputilo na rad u inozemstvo radi izvođenja građevinskih i drugih radova na objektima koje to poduzeće izvodi po posebnim ugovorima.

4) Boravi kao član obitelji osobe iz razloga “3”

Ovaj se odgovor daje za svaku osobu koja je odsutna iz svog prebivališta, jer se u kritičnom trenutku popisa nalazi u inozemstvu, odnosno koja je boravila kao član obitelji osobe na radu u inozemstvu u našim diplomatsko-konzularnim i drugim pred­stavni­štvima (kod osobe sa šifrom “3”).

5) Izbjeglica

Ovaj se odgovor daje za svaku osobu koja je odsutna iz svog prebivališta, jer se u kritičnom trenutku popisa nalazi u inozemstvu, odnosno koja je napustila svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj zbog ratnih okolnosti i boravi u inozemstvu kao izbjeglica, čak i ako je na temelju statusa izbjeglice uz dozvolu boravka dobila i dozvolu rada.

6) Školovanje       

Ovaj se odgovor daje za svakog učenika ili studenta koji je odsutan iz svog prebivališta, te se u kritičnom trenutku popisa nalazi u inozemstvu radi školovanja, odnosno studiranja.

Izuzetno, za osobu koja se školuje u inozemstvu, a ujedno su u inozemstvu na radu i svi članovi (ili dio) kućanstva ili obitelji, kao razlog odsutnosti upisuje se odgovor “boravi kao član obitelji osobe na radu” (šifra “2”), a ne “školovanje” (šifra “6”).

7) Ostalo (u gostima, liječenje, seminari, turistička putovanja)

Odgovor na ovo pitanje daje se za svaku osobu koja je odsutna iz svog prebivališta, jer se u kritičnom trenutku popisa nalazi u inozemstvu na službenom ili privatnom putu, školovanju, specijalizaciji, stručnom usavršavanju, u gostima, na liječenju, na turističkom ili drugom putovanju i sl.

Kod osoba koje su odsutne u inozemstvu iz razloga “ostalo”, treba voditi računa o vremenu odsutnosti, koje je obično kraće od jedne godine (izuzetak je usavršavanje ili specijalizacija). Za osobe koje su odsutne duže od jedne godine (pitanje dozvole boravka u pojedinim zemljama, viza i sl.), potrebno je provjeriti jesu li ove osobe odsutne u inozemstvu jer tamo “borave kao članovi obitelji osoba na radu” (šifra “2”).

10. Vrijeme odsutnosti/prisutnosti          

DO 1

MJESEC	MJESECI			GODINA

Za osobu kod koje je na pitanje 7. dan odgovor “Da”, tj. osoba je stalni stanovnik naselja popisa i popisivač je utvrdio da je osoba u kritičnom trenutku popisa tj. 31. ožujka 2001. u 24.00 sata bila odsutna i na pitanje 8. dan je odgovor “Ne”, treba kod ovog pitanja dati odgovor o vremenu odsutnosti iz prebivališta.

Odgovor na ovo pitanje daje se također za osobe koje nisu stalni stanovnici naselja popisa, tj. koje su na pitanje 7. dale odgovor “Ne”. Za njih se na ovo pitanje u predviđene kućice upisuje vrijeme prisutnosti u naselju popisa.

Odgovor na ovo pitanje daje se upisivanjem vremena trajanja odsutnosti iz naselja popisa, odnosno prisutnosti u naselju popisa do trenutka popisa, tj. do 31. ožujka 2001. u 24.00 sata.

Za osobe čije je ukupno vrijeme odsutnosti/prisutnosti iz/u naselju popisa manje od jednog mjeseca, upisuje se znak “X” u kvadratić uz odgovor “DO 1 MJESEC”.

Za sve osobe čije je ukupno vrijeme odsutnosti/prisutnosti iz/u naselju popisa duže od jednog mjeseca, u predviđene se kućice upisuje broj mjeseci i godina odsutnosti/prisutnosti.

Međutim, za osobe koje su odsutne iz prebivališta, ili su privremeno prisutne u naselju popisa 11 mjeseci i 29 dana, u kućice predviđene za upisivanje mjeseci upisuje se “11”.

Za sve osobe koje su u naselju popisa prisutne, ili su iz prebivališta odsutne kao prognanici, upisuje se ukupno vrijeme njihovog progonstva, tj. uzima se u obzir sve vrijeme od početka progonstva do 31. ožujka 2001. (do kritičnog trenutka).

Za osobe koje su u Republici Hrvatskoj prisutne sa statusom izbjeglice, upisuje se ukupno vrijeme od trenutka kad im je priznat status izbjeglice do 31. ožujka 2001.

Isto vrijedi i za osobe koje su odsutne u inozemstvu sa statusom izbjeglice, tj. upisuje se ukupno vrijeme od trenutka odlaska u inozemstvo do 31. ožujka 2001.

Za učenike i studente kao odgovor o vremenu odsutnosti/prisutnosti upisuje se ukupno vrijeme od početka tekuće školske godine do 31. ožujka 2001.

Za osobe koje su odsutne iz prebivališta, bilo u zemlji ili u inozemstvu, ili su u naselju popisa privremeno prisutne, a njihov je razlog odsutnosti ili prisutnosti “rad”, kao i osobe koje u inozemstvu “borave kao članovi obitelji osobe na radu”, upisuje se ukupno vrijeme odsutnosti iz prebivališta, odnosno prisutnosti u naselju popisa, ne odbijajući pritom godišnje odmore, posjete obitelji i sl.

11. Mjesto odsutnosti/prebivalište

Za osobu kod koje je na pitanje 7. dan odgovor “Da”, tj. osoba je stalni stanovnik naselja popisa i popisivač je utvrdio da je osoba u kritičnom trenutku popisa, tj. 31. ožujka 2001. u 24.00 sata bila odsutna, tj. na pitanje 8. dan je odgovor “Ne”, treba u predviđene kućice upisati ime naselja, ulicu i kućni broj, kao i ime pripadajućega grada/općine u kojoj se nalazi naselje gdje osoba sada boravi. Ime grada/općine upisuje se prema političko-teritorijalnoj podjeli koja je na snazi u trenutku popisa.

Ako odgovor na ovo pitanje daje član kućanstva koji ne zna sadašnje ime grada/općine, treba upisati ime nekog poznatijeg naselja u blizini.

Za osobu koja se u kritičnom trenutku nalazi u inozemstvu, bez obzira na trajanje odsutnosti, upisuje se ime strane države, a nije potrebno upisati podatak za naselje, kao ni za ulicu i kućni broj.

Odgovor na ovo pitanje daje se također za svaku osobu koja je na pitanje 7. dala odgovor “Ne” (osoba nije stalni stanovnik naselja popisa), tj. kod ovog pitanja u predviđene kućice treba upisati ime naselja, ulicu i kućni broj, kao i ime pripadajućega grada/općine u kojoj se nalazi naselje gdje osoba ima prebivalište (stalno stanuje). Ime grada/općine upisuje se prema političko-teritorijalnoj podjeli koja je na snazi u trenutku popisa.

Za osobu čije se prebivalište nalazi u inozemstvu, bez obzira na trajanje prisutnosti, upisuje se ime strane države, a nije potrebno upisati podatak za naselje, kao ni za ulicu i kućni broj.

Za osobe koje u naselju popisa borave kao prognanici ili izbje­glice, a istovremeno rade ili se školuju u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu, na ovo pitanje daju odgovor o svom prebivalištu (odakle su prognani ili su otišli zbog ratnih okolnosti), na pitanje 34. daju odgovor o mjestu rada/školovanja, a na pitanje 35. odgovor o “učestalosti vraćanja u naselje popisa”.

12. Mjesto rođenja osobe

a) u naselju popisa

b) izvan naselja popisa
(upisati gdje)

Kao odgovor na ovo pitanje upisuje se znak “X” u odgovarajući kvadratić, tj. za osobe koje su rođene u naselju popisa pokraj odgovora a) “u naselju popisa”, a za osobe rođene izvan naselja popisa, pokraj odgovora b) “izvan naselja popisa”.

Za sve osobe za koje je dan odgovor “b)”, treba u kućice za upisivanje odgovora upisati sadašnje ime naselja i grada/općine u kojoj se nalazi naselje u kojem je osoba rođena (prema političko-teritorijalnoj podjeli koja je na snazi u trenutku popisa). Ako osoba ne zna sadašnje ime grada/općine, treba navesti ime nekog poznatijeg naselja u blizini.

Za osobe rođene u inozemstvu upisuje se ime strane države u kojoj je osoba rođena.

Za osobe rođene u rodilištu, treba upisati ime naselja u kojem se nalazi rodilište gdje je osoba rođena.

Napomena:

Podaci o mjestu rođenja osobe upisani su u osobnim dokumentima (za razliku od podatka koji se daje kao odgovor na pitanje 13.).

13. Prebivalište majke u vrijeme rođenja osobe

a) u naselju popisa     

b) isto kao 12. b)        

b) izvan naselja popisa  

(upisati gdje)

Kao odgovor na ovo pitanje upisuje se znak “X” u odgovarajući kvadratić.

Prije upisa odgovora na ovo pitanje popisivač treba utvrditi gdje je bilo prebivalište majke u vrijeme rođenja osobe koja se popisuje.

Za osobe čije je prebivalište majke bilo u naselju popisa odgovor je pod a) “u naselju popisa”, za prebivalište majke izvan naselja popisa, ali identično naselju upisanom pod 12. b), upisuje se odgovor pod b), tj. “ isto kao 12. b)”, a za ostale osobe, odgovor je pod c) “izvan naselja popisa”.

Za sve osobe za koje je dan odgovor “c)”, treba u kućice za upisivanje odgovora upisati sadašnje ime naselja i grada/općine u kojoj se nalazi naselje u kojem je bilo prebivalište majke. Ako osoba ne zna sadašnje ime grada/općine, treba navesti ime nekog poznatijeg naselja u blizini.

Za osobu rođenu u inozemstvu čija je majka imala prebi­valište u Republici Hrvatskoj u vrijeme rođenja te osobe, ako to nije naselje popisa, ili naselje pod 12. b), daje se odgovor pod c) i upisuje se sadašnje ime naselja i grada/općine u kojoj se nalazi naselje u kojem je bilo prebivalište majke.

Za osobu čija je majka bila stalni stanovnik neke strane države u kojoj je i sama osoba rođena, odgovor se daje pod b), a izuzetno pod c) za osobe rođene u inozemstvu kada je prebivalište majke bilo također u inozemstvu, ali ne u istoj državi. Kada se daje odgovor pod c) upisuje se i ime strane države u kojoj je majka imala prebivalište.

PRIMJER 1:

Osoba je rođena u rodilištu u Zagrebu i majka je također u to vrijeme bila stanovnik grada Zagreba. Naselje popisa je Zagreb. Odgovor na pitanja 12. i 13. treba dati na sljedeći način:

12. Mjesto rođenja osobe

a) u naselju popisa           

b) izvan naselja popisa  

(upisati gdje)

13. Prebivalište majke u vrijeme rođenja osobe

a) u naselju popisa          

b) isto kao 12. b)          

c) izvan naselja popisa   

(upisati gdje)

PRIMJER 2:

Osoba je rođena u rodilištu u Zagrebu, a majka je u to vrijeme bila stalni stanovnik naselja Oroslavje, grad Oroslavje. Naselje popisa je Sisak. Odgovor na pitanja 12. i 13. treba dati na sljedeći način:

12. Mjesto rođenja osobe         

a) u naselju popisa    

b) izvan naselja popisa

(upisati gdje)                                         NASELJE
ZAGREB
GRAD/OPĆINA
ZAGREB

13. Prebivalište majke u vrijeme rođenja osobe

a) u naselju popisa     

b) isto kao 12. b)        

c) izvan naselja popisa    
(upisati gdje)                                    NASELJE
                                                       OroslavjE
                                                       GRAD/OPĆINA
                                                       OROSLAVJE

14. Prebivalište osobe za vrijeme Popisa 1991. (31. ožujka)

(Na ovo pitanje ne traži se odgovor za osobe rođene poslije 31. ožujka 1991.)

a) u naselju popisa    

b) izvan naselja popisa
(upisati gdje)                                        

Kao odgovor na ovo pitanje upisuje se znak “X” u odgovarajući kvadratić, tj. za osobe koje su za vrijeme Popisa 1991. 31. ožujka imale prebivalište u naselju popisa pokraj odgovora a) “u naselju popisa”, a za osobe čije je prebivalište u to vrijeme bilo izvan naselja popisa pokraj odgovora b) “izvan naselja popisa”.

Za sve osobe za koje je dan odgovor “b)”, treba u kućice za upisivanje odgovora upisati sadašnje ime naselja i grada/općine u kojoj se nalazi naselje u kojem je osoba živjela. Ako osoba ne zna sadašnje ime grada/općine, treba navesti ime nekog poznatijeg naselja u blizini.

Za osobe čije je prebivalište u to vrijeme bilo u inozemstvu upisuje se ime strane države u kojoj je osoba živjela.

Za osobe koje su u vrijeme Popisa 1991. živjele na području SRJ, upisuju se nazivi nekadašnjih pokrajina u Srbiji (Vojvodina, Uža Srbija i Kosovo), odnosno Crna Gora.

15. Prebivalište osobe 31. ožujka 2000.

(Na ovo pitanje ne traži se odgovor za djecu rođenu poslije 31. ožujka 2000.)

a) u naselju popisa                      

b) izvan naselja popisa                

(upisati gdje)

Obrazloženje pojma prebivališta, odnosno mjesta stalnog stanovanja dano je kod pitanja 7. I ovdje se prebivalištem smatra naselje, uključujući grad/općinu (državu) kojoj to naselje pripada.

Kao odgovor na ovo pitanje upisuje se znak “X” u odgo­va­rajući kvadratić, tj. za osobe koje su 31. ožujka 2000. imale pre­bivalište u naselju popisa pokraj odgovora a) “u naselju popisa”, a za osobe čije je prebivalište u to vrijeme bilo izvan naselja popisa pokraj odgovora b) “izvan naselja popisa”.

Za sve osobe za koje je dan odgovor pod “b)”, treba u kućice za upisivanje odgovora upisati sadašnje ime naselja i grada/općine u kojoj se nalazi naselje u kojem je osoba živjela. Ako osoba ne zna sadašnje ime grada/općine, treba navesti ime nekog poznatijeg naselja u blizini.

Za osobe čije je prebivalište u to vrijeme bilo u inozemstvu upisuje se u predviđene kućice ime strane države u kojoj je osoba živjela, dok kućice predviđene za upisivanje naselja ostaju prazne.

16. Živi li osoba neprekidno od rođenja u prebivalištu?

Da Þ 20 Ne Þ 17

Za osobe upisane u Listu 1 (osim za prognanike i izbjeglice prisutne u naselju popisa), najprije je potrebno utvrditi žive li od rođenja neprekidno u prebivalištu (a to je ujedno naselje popisa), odnosno jesu li tijekom života mijenjale prebivalište, tj. jesu li se doselile iz nekog drugog naselja u Republici Hrvatskoj ili iz strane države.

Na ovo se pitanje odgovara upisivanjem znaka “X” u odgovarajući kvadratić pokraj odgovora “Da” ili “Ne”. Za osobe koje nisu mijenjale prebivalište i ujedno su stanovnici naselja popisa, upisuje se odgovor pod “Da”, a za osobe koje su se doselile u sadašnje prebivalište, odgovor se daje pod “Ne”.

Ako se osoba više puta selila, traži se samo posljednje preseljenje.

Ako osoba od rođenja neprekidno živi u prebivalištu, odnosno nije se nikad selila, i na ovo pitanje je odgovoreno pod “Da”, ne odgovara na pitanja 17., 18. i 19., na što se upućuje i strelicom označenom na Popisnici.

Ako osoba ne živi od rođenja u prebivalištu nego se doselila iz drugog naselja Republike Hrvatske ili strane države i na ovo pitanje je odgovoreno pod “Ne”, obavezno se odgovara na pitanja 17., 18. i 19.

Ne smatra se preseljenjem:

- ako je osoba rođena izvan naselja u kojem je majka tada stanovala (npr. u rodilištu, kod rodbine i sl.) i neposredno nakon rođenja donesena u naselje stalnog stanovanja;

- ako osoba privremeno boravi u nekom naselju u kritičnom trenutku popisa ili je prije boravila izvan naselja stanovanja radi rada, školovanja i slično;

- ako je osoba bila prognana iz svog prebivališta (naselja stalnog stanovanja) u koje se nakon progonstva vratila;

- ako je osoba radila ili boravila u inozemstvu iz nekog drugog razloga (izbjeglica, školovanje, liječenje i drugo), a pre­biv­a­lište (naselje stalnog stanovanja) imala je u Republici Hrvatskoj u koje se vratila;

- ako je osoba rođena u inozemstvu, a majka je u to vrijeme imala prebivalište (naselje stalnog stanovanja) u Republici Hrvatskoj u kojem sada osoba živi;      

- ako je osoba mijenjala adresu stanovanja u okviru istog naselja ili se preselila iz jednog naselja u drugo (susjedno) naselje, a ta su naselja naknadno službeno proglašena jednim naseljem, odnosno u trenutku popisa predstavljaju jedno naselje.

Preseljenjem se smatra promjena mjesta stanovanja. Prema tome smatra se da je osoba “doselila” u naselje popisa samo ako je prije toga stanovala u nekom drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Odgovor na ovo pitanje za prognanike i izbjeglice prisutne u naselju popisa daje se za njihovo prebivalište (upisano kod pitanja 11.). Ukoliko su neprekidno, do trenutka kad su dobili status prognanika, odnosno izbjeglice, živjeli u svom prebivalištu, na ovo pitanje odgovaraju sa “Da”, i ne odgovaraju na pitanja 17., 18. i 19.

Ostali, koji su se selili (mijenjali prebivalište), na ovo pitanje daju odgovor pod “Ne”, i obavezno odgovaraju na pitanja 17., 18. i 19.

Na isti se način odgovara za osobe upisane u Listu 2, tj. odgovor na ovo pitanje daje se u odnosu na prebivalište (upisano kod pitanja 11.).

Međutim, osobe koje su se u naselju popisa stalno nastanile i koje je sada njihovo prebivalište, a prije toga su bile u statusu prognanika ili izbjeglice, na ovo pitanje daju odgovor pod “Ne”, i odgovaraju na pitanja 17., 18. i 19. Za njih se upisuje mjesto odakle su se doselile (naselje, grad/općina ili strana država) u naselje popisa (prebivalište), te godinu i razlog doseljenja u naselje popisa.

17. Odakle se osoba doselila?

Na ovo pitanje odgovaraju samo osobe koje su na prethodno pitanje “Živi li osoba neprekidno od rođenja u prebivalištu” odgovorile “Ne”.

U kućice predviđene za upisivanje naselja treba upisati sa­dašnje ime naselja u kojem je osoba prije stanovala, tj. iz kojeg se doselila u naselje popisa, odnosno u prebivalište. U kućice pred­viđene za upisivanje “grada/općine - strane države” upisuje se ime sadašnje grada/općine u kojem se nalazi naselje iz kojeg se osoba doselila.

Ako osoba ne zna sadašnje ime grada/općine, treba upisati ime nekog većeg ili poznatijeg naselja u blizini.

Za osobe koje su doselile iz inozemstva upisuje se strana dr­žava, a kućice predviđene za upisivanje naselja ostaju prazne.

Za osobu koja se samo jednom selila, odnosno mijenjala pre­bi­valište do trenutka popisa, smatra se da se doselila iz pre­bivališta majke u vrijeme rođenja osobe koja se popisuje (pitanje 13.).

Za osobe doseljene iz SRJ, upisuju se nazivi nekadašnjih po­krajina u Srbiji (Vojvodina, Uža Srbija i Kosovo), odnosno Crna Gora.

18. Godina doseljenja

U predviđene kućice upisuje se godina kada se osoba nastanila u naselju popisa, odnosno u prebivalištu. U kućice se upisuju sve četiri znamenke godine doseljenja.

Za osobu koja je kao učenik, student, radnik itd. najprije privremeno boravila u jednom naselju, a poslije se u tom naselju stalno i nastanila, upisuje se godina u kojoj se stalno nastanila u tom naselju, a ne godina u kojoj je došla na školovanje, rad, itd., jer se tada smatrala privremeno prisutnom.

19. Razlog doseljenja

obiteljski posao    školovanje

 

zdravstveni    politički    rat    ostalo

 

U predviđeni kvadratić upisuje se znak “X” kod onog modaliteta koji odgovara razlogu doseljenja osobe u naselje popisa, odnosno u prebivalište.

Pod obiteljskim se razlozima doseljenja smatra priključenje obitelji zbog duže razdvojenosti, radi skrbi i pomoći u kućanstvu, ekonomskih i osobnih probitaka, sklapanja braka i sl.

Posao se kao razlog doseljenja ili seljenja smatra doseljenje radi zaposlenja na određeno ili neodređeno vrijeme, ili osoba ima u tom naselju poduzeće, obrtničku, ugostiteljsku ili drugu radnju, odvjetničku pisarnicu i sl.

Školovanje se kao razlog doseljenja smatra doseljenje (selje­nje) radi školovanja ili studiranja, a često je razlog doseljenja cijele obitelji školovanje djece.

Pod zdravstvenim se razlogom doseljenja ili seljenja smatra doseljenje u neko naselje zbog blizine lječilišta, klimatskih uvjeta i sl.

Politički razlozi doseljenja mogu biti različiti oblici političke nes­nošljivosti, pritisaka, nasilja, terorizma, kulturna netolerancija u ranijem prebivalištu i sl.

Rat kao razlog doseljenja upisuje se za one osobe koje su napustile prijašnje prebivalište, bilo u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, zbog ratnih okolnosti (Drugi svjetski rat ili Domovinski rat), te su se nastanile u naselju popisa odnosno u prebivalištu. Ovaj se razlog odnosi i na sve osobe koje su došle iz inozemstva ka­ko bi se uključile u Domovinski rat, te su se ili tijekom rata ili na­kon rata stalno nastanile u naselje popisa odnosno u pre­bi­va­lištu.

U ostale razloge doseljenja u naselje popisa spadaju svi ostali razlozi koji nisu navedeni.

PRIMJER 1:

Osoba se doselila iz Rijeke u Remetinec Stupnički 1976. godine, kada je sklopila brak, a iz Remetinca Stupničkog (zajedno s obitelji) u Zagreb (naselje) 1979. Remetinec Stupnički je tada bio samostalno naselje. U trenutku popisa (31. ožujka 2001.) Remetinec Stupnički je sastavni dio naselja Zagreb, jer je u među­vre­menu (1991.) pripojen naselju Zagreb. Neće se smatrati doselje­njem prelazak iz Remetinca Stupničkog u Zagreb (gdje se obavlja popis), već će kao naselje iz kojeg se osoba doselila upisati Rijeku (naselje kao i grad/općinu) i godinu doseljenja 1976. kada se osoba doselila u Remetinec Stupnički, odnosno sadašnji Zagreb.

16. Živi li osoba neprekidno od rođenja u naselju popisa?

Da                                    Ne

17. Odakle se osoba doselila ?      NASELJE
RiJEKA
GRAD/OPĆINA
RIJEKA

18. Godina doseljenja

 

19. Razlog doseljenja

obiteljski  posao školovanje

                                                                                                                 

zdravstveni politički rat ostalo         

20. Državljanstvo

Hrvatsko    Hrvatsko i drugo

bez državljanstva       strano → UPISATI KOJE

Državljanstvo se definira kao stalan pravni odnos pojedine osobe s državom, a koja pojedincu priznaje poseban pravni status.

Hrvatsko se državljanstvo prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu (“Narodne novine”, br. 53/91) i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (“Narodne novine”, br. 28/92) stječe:

a) podrijetlom

b) rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske (uz druge uvjete)

c) prirođenjem (stranac stariji od 18 godina uz druge uvjete) i

d) po međunarodnim ugovorima.

Prema članku 4. ovog zakona podrijetlom stječe hrvatsko dr­žavljanstvo dijete:

1. čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani;

2. čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj;

3. čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a drugi bez državljanstva, ili nepoznatog državljanstva, a dijete je rođeno u inozemstvu.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i dijete stranog drža­vljanina ili osobe bez državljanstva ako su ga prema odredbama posebnog zakona usvojili hrvatski državljani sa srodničkim učinkom. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.

Iako se hrvatsko državljanstvo dokazuje važećom osobnom iskaznicom, domovnicom, putovnicom ili vojnom legitimacijom, popisivač odgovor na ovo, kao i na sva ostala pitanja, upisuje u Popisnicu na temelju izjave osobe koja daje podatke.

Na pitanje o državljanstvu popisivač upisuje u predviđeni kvadratić znak “X” kod onog modaliteta koji odgovara državljanstvu osobe koja se popisuje.

Ako osoba ima hrvatsko državljanstvo daje odgovor “Hrvat­sko” (upisuje se znak “X” kod ovog modaliteta).

Osobe koje imaju dvojno državljanstvo, tj. za osobe koje uz hrvatsko imaju i neko drugo državljanstvo, daju odgovor “Hrvat­sko i drugo”.

Osobe koje nemaju nijedno državljanstvo daju odgovor “bez državljanstva”.

Osobe koje su državljani drugih država daju odgovor “strano” (upisuje se znak “X” kod ovog modaliteta) i tekstom se upisu­je državljanstvo u predviđene kućice.

21. Narodnost
(Na ovo se pitanje osoba ne mora izjasniti)

Hrvat/Hrvatica Da           Ne  → UPISATI KOJA

Narodnost je obilježje koje označava pripadnost pojedinca narodu ili etničkoj skupini.

Narodnost se tumači i kao osjećaj pripadnosti društvenoj za­jednici (narodu) koju karakterizira etničko, jezično i kulturno vje­rojatno srodstvo njezinih pripadnika i svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i njezine posebnosti u odnosu prema drugim takvim za­jednicama.

Pod etničkim entitetom podrazumijeva se jedna ili više skupina ljudi, zajednica čiji pripadnici dijele zajednički identitet na temelju iste kulture, religije, jezika, običaja i drugih čimbenika.

Prema članku 15. Ustava Republike Hrvatske u Republici Hrvat­skoj se jamči ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.

Pripadnicima svih nacionalnih manjina, prema istom članku, jamči se i sloboda izražavanja narodnosne pripadnosti.

U skladu s odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 105/2000), Republika Hrvatska se u članku 6. točka e) obvezuje da će pripadnicima svih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina osigurati pravo odlučivanja kojoj etničkoj i nacionalnoj zajednici ili manjini građanin ili građanka želi pripadati.

Popisivač na pitanje o nacionalnoj pripadnosti treba upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila o narod­nosti.

Ako se osoba izjasnila kao Hrvat/Hrvatica, upisuje se znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “Da”.

Ako je osoba izjavila da pripada nekoj drugoj narodnosti, a ne hrvatskoj, upisuje se znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “Ne”, i tekstom se upisuje u predviđene kućice narodnost za koju se popisivana osoba izjasnila.

Za djecu do 15 godina odgovor daje jedan od roditelja, usvo­jitelj ili skrbnik.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova, članak 5. drugi stavak, osobe se nisu dužne izjašnjavati o narodnosnoj pripadnosti, odnosno mogu uskratiti odgovor na ovo pitanje. Pouka o tome upisana je na samoj Popisnici i popisivač je dužan osobe s time upoznati. U tom slučaju popisivač upisuje odgovor: “Nije se izjasnio ili izjasnila”.

Ako se osoba izjasni u smislu regionalne pripadnosti (Slavonac, Dalmatinac, Istranin itd.), popisivač je dužan upozoriti da to nije izjašnjavanje na pitanje o narodnosti i da će prilikom obrade podataka biti iskazan pod modalitetom “nisu se nacionalno izjasnili”. Ako osoba unatoč upozorenju ostaje kod takvog odgovora, popisivač je dužan i takav odgovor upisati.

22. Materinski jezik

Hrvatski Da               Ne  → UPISATI KOJI

Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je neka osoba naučila govoriti u ranom djetinjstvu, odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom, ako se u kućanstvu govorilo više jezika.

Za djecu do 15 godina starosti odgovor na ovo pitanje daje jedan od roditelja, usvojitelj ili skrbnik.

Za nijeme osobe treba upisati jezik kojim se u njihovoj kući pretežno govori.

Ako je osoba na ovo pitanje izjavila da joj je materinski jezik “Hrvatski”, tada se upisuje znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “Da”.

Za sve ostale odgovore upisuje se znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “Ne”, i tekstom se upisuje u predviđene kućice materinski jezik za koji se osoba izjasnila.

23. Vjera
(Na ovo se pitanje osoba ne mora izjasniti)

Katolička Da           Ne  → UPISATI KOJA

Vjera je obilježje koje označava pripadnost pojedinca određenom vjerskom sustavu, i pritom nije važno je li osoba upisana u knjigu pripadnika neke vjere, već smatra li se osoba pripadnikom te vjere ili ne, bez obzira na to je li osoba praktični vjernik ili nije.

Prema članku 40. Ustava Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj se jamči sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.

Popisivač je dužan na ovo pitanje upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila o vjeri.

Ako je osoba izjavila da joj je vjera “Katolička”, upisuje se znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “Da”.

Ako je osoba izjavila da pripada nekoj drugoj vjeri, a ne katoličkoj, upisuje se znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “Ne”, i tekstom se upisuje u predviđene kućice vjera za koju se popisivana osoba izjasnila.

Kao odgovor na ovo pitanje, ako popisivana osoba tako izjavi, popisivač upisuje i “Ateist”.

Za djecu mlađu od 15 godina odgovor na ovo pitanje daje jedan od roditelja, usvojitelj ili skrbnik.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova, članak 5., drugi stavak, osobe se nisu dužne izjašnjavati o vjerskoj pripadnosti, odnosno mogu uskratiti odgovor na ovo pitanje. Pouka o tome upisana je na samoj Popisnici i popisivač je dužan osobe s time upoznati. U tom slučaju popisivač upisuje odgovor: “nije se izjasnio ili izjasnila”.

24. Postignuto obrazovanje

(ovo je pitanje na Popisnici označeno strelicom)

 

a) Najviša završena škola

U predviđene kućice upisuju se šifre za razinu najviše završene škole (vidi obrazac P-1/M):

Bez škole ..........................................................     01

1 - 3 razreda osnovne škole ..............................     02

4 - 7 razreda osnovne škole ..............................     03

Osnovna škola ..................................................     04

Škole za zanimanja u trajanju 1 - 3 god. i škole za

KV i VKV radnike ...........................................     05

Škole za zanimanje u trajanju od 4 i više godina ..... 06

Gimnazija ..........................................................     07

Viša škola, I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij   08

Fakulteti, umjetničke akademije sveučilišni studij      09

Magisterij .........................................................     10

Doktorat ...........................................................     11

Pod najvišom završenom školom podrazumijeva se vrsta škole čijim je završavanjem osoba stekla najvišu razinu obrazovanja. Pri tome ne treba praviti razliku je li škola završena u redovitoj školi ili u školi koja zamjenjuje redovitu (npr. škole za obrazovanje odraslih), odnosno je li završena polaganjem ispita u redovitoj školi ili završavanjem tečaja za skraćeno školovanje (npr. tečaj za skraćeno završavanje osnovne škole itd.) u okviru redovite škole.

Tečajevi organizirani u pučkim učilištima (prije narodna sveučilišta), raznim agencijama i sl., koji nisu u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske (npr. tečajevi za daktilografe, tečajevi za rad na osobnom računalu, tečajevi za knjigovođe, daktilografe i sl.) ne uzimaju se u obzir kao odgovori na ovo pitanje, već se daje odgovor o prethodno završenoj školi iz sustava obrazovanja.

Završavanje jednog ili više razreda škole više razine koja nije završena, ne uzima se u obzir. Za učenike srednjih škola daje se odgovor “Osnovna škola” šifra “04”, a za studente odgovarajuća srednja škola. Izuzetak čine samo osobe koje nemaju završeno osnovno obrazovanje, te se odgovori za njih daju razvrstavanjem prema grupama završenih razreda u prva tri modaliteta odgovora.

Za djecu koja u vrijeme popisa pohađaju osnovnu školu, upisuje se ona šifra koja odgovara prethodno završenom broju razreda. Tako se npr. za dijete koje pohađa prvi razred, upisuje šifra “01”, za dijete koje pohađa drugi, treći i četvrti, upisuje se šifra “02”, a od petog do osmog razreda osnovne škole upisuje se šifra “03”.

Šifra “01” za odgovor “Bez škole” upisuje se za osobe koje nisu išle u školu, još ne idu u školu (djeca predškolske dobi), te za učenike prvog razreda osnovne škole.

Šifra “02” za odgovor “1 - 3 razreda osnovne škole” upisuje se za sve osobe koje su završile jedan od tih razreda i za učenike drugog, trećeg i četvrtog razreda osnovne škole.

Šifra “03” za odgovor “ 4 - 7 razreda osnovne škole” upisuje se za sve osobe koje su završile jedan od tih razreda i za učenike od petog do osmog razreda osnovne škole.

Šifra “04” za odgovor “Osnovna škola” upisuje se za osobe koje su završile osnovnu (osmogodišnju) školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju, odnosno niže razrede gimnazije, prijašnju građansku školu i ostale slične škole razine “male mature”.

“Srednje škole” (šifre od “05” do “07”) podijeljene su u tri osnovne grupe:

- škole za zanimanja u trajanju 1 - 3 godine i škole za KV i VKV radnike (šifra “05”)

- škole za zanimanja u trajanju od 4 i više godina (šifra “06”)

- gimnazija (šifra “07”)

Šifra “05” za odgovor “Škole za zanimanja u trajanju 1 - 3 godine i škole za KV (kvalificirane) i VKV (visokokvalificirane) radnike” upisuje se za osobe koje su završile školu učenika u privredi, školu s praktičnom obukom, industrijsku i obrtničku školu, školu za VKV radnike, srednje usmjereno obrazovanje u trajanju kraćem od 4 godine, majstorsku i sličnu školu.

Šifra “06” za odgovor “Škole za zanimanja u trajanju od 4 i vi­še godina” upisuje se za osobe koje su završile srednju tehničku ili sličnu školu (npr. ekonomsku, medicinsku, umjetničku i dr.) i prijašnje srednje usmjereno obrazovanje u trajanju od 4 i više godina.

Šifra “07” za odgovor “Gimnazije” upisuje se za osobe s polo­ženim ispitom zrelosti - maturom u gimnaziji bilo kojeg usmjerenja, uključujući i vjerske.

Šifra “08” za odgovor “Viša škola i I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij” upisuje se za osobe koje su završile stručni studij u trajanju 2 do 4 godine ili prijašnji I. (VI). stupanj studija u trajanju od 2 do 3 godine, na višoj školi, visokoj školi (poslije 1991.), veleučilištu ili fakultetu (prije i na pedagoškim i umjetničkim akademijama).

Šifra “09” za odgovor “Fakulteti i umjetničke akademije i sve­učilišni studij” upisuje se za osobe koje su završile sveučilišni ili umjetnički studij (prijašnji VII. stupanj studija), na fakultetu, umjetničkoj akademiji ili visokoj školi (prije 1990.) u trajanju od 4 i više godina.

Šifra “10” za odgovor “Magisterij” upisuje se za osobe koje su završile poslijediplomski studij i stekle naziv magistra.

Šifra “11” za odgovora “Doktorat “ upisuje se za osobe koje su obranile doktorsku disertaciju i stekle naziv doktora znanosti.

Za osobe koje su završile neku školu u inozemstvu upisuje se šifra (odgovor) one škole koja odgovara razini škole u našoj zemlji.

b) Naziv najviše završene škole

Kao odgovor na ovo pitanje upisuje se u predviđene kućice vrsta i naziv najviše završene škole te smjer ili struka (ako postoji).

Ako je za razinu najviše završene škole kod potpitanja a) upisana jedna od šifara “01” - “04”, na potpitanja b) se ne odgovara i te kućice ostaju prazne.

Kada je za razinu najviše završene škole kod potpitanja a) upisana jedna od šifara “05” - “11”, kao odgovor na ovo potpitanje u predviđene se kućice upisuje vrsta i naziv najviše završene škole i smjer ili struka (ako postoji). Naziv smjera ili struke navodi se tamo gdje postoji, npr. “Ekonomska škola”, smjer “računo­vodstvo” ili “Škola učenika u privredi drvne struke”, smjer: “drvotokar” ili “Poljoprivredna škola”, smjer “ratarski” ili “Klasična gimnazija” ili “Majstorska škola za urare” (smjer nije upisan jer ga nije bilo).

Smjer ili struku obvezatno treba navesti kod osoba koje su završile prijašnje srednje usmjereno obrazovanje (CUO ili SUO), npr. “Centar usmjerenog obrazovanja”; smjer ili struka: “peda­goška”, “Srednje usmjereno obrazovanje”; smjer ili struka. “stro­jar­sko - brodograđevna”.

Kod naziva škole ne piše se ime škole, npr. ne treba pisati CUO “Braća Ribar” ili Opća gimnazija “Vladimir Nazor” nego samo “Centar usmjerenog obrazovanja” ili “Opća gimnazija”.

Također se ne upisuje naselje u kojem se nalazi škola, npr. ne treba pisati “Poljoprivredna škola u Križevcima”, nego samo “Poljo­privredna škola” itd.

Za osobe koje u vrijeme popisa pohađaju visoko učilište, u kućice predviđene za odgovor upisuje se naziv i vrsta, kao i smjer ili struka (ako postoji) prethodno završene srednje škole.

Za osobe koje u vrijeme popisa pohađaju poslijediplomski studij ili već imaju stupanj magistra ili doktora znanosti (pod a) je upisana šifra “10” ili “11”), treba upisati naziv prethodno zavr­šenog fakulteta/akademije, a ne npr. “doktor znanosti” ili “magistar”.

Za osobe koje su završile I. (VI.) stupanj studija na fakultetu koji ima ili je imao stupnjeve prema tada važećim propisima i posjeduje diplomu o završenom I. (VI.) stupnju, upisuje se stupanj i naziv fakulteta, npr. “VI. stupanj pravnog fakulteta”.

Za djelatne vojne osobe koje su završile neku vojnu školu upisuje se samo razina završene škole: srednja, viša, I. (VI.) stupanj fakulteta ili fakultet.

Za osobe koje su završile neku školu u inozemstvu kao odgovor treba navesti naziv i vrstu odgovarajuće škole u zemlji. Ukoliko to nije moguće, treba za vrstu i naziv škole upisati samo: srednja, viša, I. (VI.) stupanj fakulteta ili fakultet.

25. Pismenost     Da         Ne

 

Odgovor na ovo pitanje daje se upisivanjem znaka “X” u odgovarajući kvadratić, tj. za osobe koje su pismene pokraj odgovora “Da”, a za nepismene pokraj odgovora “Ne”.

Pismenom se osobom smatra osoba bez škole ili sa 1 - 3 razreda osnovne škole ukoliko može pročitati i napisati sastavak u vezi sa svakidašnjim životom, odnosno, pročitati i napisati pismo, bez obzira na kojem jeziku ili pismu može čitati, odnosno pisati.

Pitanje se postavlja samo osobama bez škole ili sa završenim 1 - 3 razreda osnovne škole (na pitanje 24. pod a) upisana je šifra “01” ili “02”). Sve ostale osobe, uključujući i djecu koja pohađaju osnovnu školu, bez obzira na razred koji pohađaju, pa i prva tri razreda, smatraju se pismenima i upisuje se odgovor “Da”.

Odgovor “Da” upisuje se i za sve ostale đake i studente, bez postavljanja pitanja o pismenosti.

26. Pohađanje škole

Da            koje

Ne

 

Ovo se pitanje odnosi na sve osobe koje u vrijeme Popisa redovito ili izvanredno pohađaju školu: osnovnu, srednju školu ili visoko učilište u zemlji ili inozemstvu.

Odgovor se daje i za osobe koje su privremeno prekinule školovanje zbog bolesti, služenja vojnog roka, izdržavanja kazne i sl. U tom slučaju treba upisati šifru za razinu škole koju je osoba pohađala u trenutku prekida.

Za sve osobe koje pohađaju neku školu, upisuje se znak “X” u odgovarajući kvadratić pokraj odgovora “Da”, a u predviđenu kućicu upisuje se šifra koja predstavlja mogući odgovor za razinu škole koja se pohađa (vidi obrazac P-1/M, ovo je pitanje na Popisnici označeno strelicom):

1. - 4. razred osnovne škole ................................1

5. - 8. razred osnovne škole ................................2

Industrijske i obrtničke srednje škole ...................3

Tehničke i srodne srednje škole ...........................4

Gimnazija ............................................................5

Stručni studij .......................................................6

Sveučilišni studij ..................................................7

Poslijediplomski studij - magistarski .....................8

Poslijediplomski studij - doktorski .......................9

Odgovor se daje upisivanjem šifara 1- 9 za odgovarajuću razinu škole koju osoba pohađa. Ako osoba pohađa jedan od prva četiri razreda osnovne škole, upisuje se šifra “1”, ako pohađa peti do osmi razred osnovne škole šifra “2”, ako pohađa “Industrijsku i obrtničku srednju školu” šifra “3” itd.

Za osobe koje se ne školuju, tj. za osobe koje još nisu počele školovanje ili su se prestale školovati, daje se odgovor “Ne”.

27. Aktivnost

Odgovori svih osoba razvrstavaju se u ponuđene modalitete koji označavaju moguće statuse osoba prema aktivnosti u vrijeme popisa ili pretežito tijekom 12 mjeseci prije Popisa (vidi obrazac P-1/M ).

Za svaku osobu daje se odgovor upisivanjem samo jedne šifre u predviđene kućice.

Radi kod poslodavca u bilo kojem sektoru vlasništva ……..            01

Samostalno obavlja djelatnost u vlastitom poduzeću,

obrtu ili slobodnom zanimanju i ne zapošljava radnike

(bez zaposlenika) ...........................................……………….       02

Samostalno obavlja djelatnost na svom poljoprivrednom

gospodarstvu i ne zapošljava radnike (bez zaposlenika) …….          03

Samostalno obavlja djelatnost u vlastitom poduzeću,

obrtu, slobodnom zanimanju i zapošljava radnike

(sa zaposlenicima) - poslodavac .........…………..….............         04

Samostalno obavlja djelatnost na svom poljoprivrednom

gospodarstvu i zapošljava radnike (sa zaposlenicima)

- poslodavac ............................................……….......……..         05

Radi samo po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru ili

prema drugomugovornom odnosu ............……………..........        06

Pomažući član obitelji u poduzeću, obrtu i sl. nekog

od članova kućanstva ...................................……………......        07

Pomažući član obitelji na poljoprivrednom gospodarstvu ….…        08

Nezaposlen, traži prvo zaposlenje ..........………..….......……        09

Nezaposlen, traži ponovno zaposlenje ................ ..........……         10

Prekinuo rad radi služenja vojnog roka, izdržavanja

kazne zatvora ili mjere pritvora, odgoja i sl. ................………         11

(Ako je dan jedan od odgovora od 01 do 11, treba kod pitanja 28. upisati puni naziv zanimanja.)

Kućanica ................................................……….......... ……        12

Dijete, učenik ili student .........................................................         13

Umirovljenik .................................................... .......... ..........        14

Nesposoban za rad ........................................... ...........……         15

Ostalo (ne može se razvrstati u navedene odgovore) ……….          16

Modaliteti odgovora obuhvaćaju tri moguća statusa ekonomske aktivnosti, zaposlenost, nezaposlenost i neaktivnost i unutar njih nekoliko podjela, podstatusa koji omogućavaju pobliže svrstavanje svake osobe prema ekonomskoj aktivnosti.

U smislu zaposlenosti ekonomska aktivnost se definira kao rad kojega obavljaju osobe u proizvodnji proizvoda i pružanju usluga, neovisno o namjeni proizvoda i usluga (isporuka drugim jedinicama za daljnju proizvodnju, za konačnu potrošnju drugih jedinica i osoba, ili ih sam proizvođač koristi za vlastitu potroš­nju), neovisno također, o formalnom pravnom statusu osobe koja obavlja taj rad (zaposlenik s ili bez radnog odnosa, poduzetnik koji zapošljava ili ne zapošljava zaposlenike, osoba koja radi temeljem ugovora o djelu, autorskog ugovora i sl., poljoprivrednik na vlastitom gospodarstvu koji proizvodi samo za svoje potrebe i/ili za prodaju na tržištu, pomažući član, i sl.) i neovisno o obliku naknade koja je za taj rad ostvarena (plaća od nesamostalnog ili sa­mostalnog rada, isplata na ruke ili temeljem ugovornog odnosa, poduzetnički dohodak ili korist u naturi u proizvodima i uslugama za potrošnju u kućanstvu i sl.). Zajednička je karakteristika svih oblika rada da su obavljeni u svrhu ostvarenja zarade, a bez obzira je li ostvarena naknada u novcu ili naturi i je li posao obavljen u zemlji ili inozemstvu.

Za svaku se osobu, ovim pitanjem utvrđuje je li u vrijeme popisa ili pretežito tijekom 12 mjeseci prije popisa, obavljala neki posao u svrhu stjecanja sredstava za život. Za osobe koje obavljaju ili su obavljale posao, kao i za osobe koje imaju posao a bile su odsutne s posla, ponuđeni su odgovori sa šiframa od “01” do “08” ovisno o njihovom statusu i kriterijima koji definiraju njihov odnos prema poslu koji obavljaju. Za osobe koje su nezaposlene, traže prvo ili ponovno zaposlenje, ponuđeni su modaliteti “09 i 10”, a za osobe koje su prekinule rad zbog odsluženja vojne obveze, izdržavanja kazne zatvora ili mjere pritvora, odgoja i sl. po­nuđen je modalitet “11”. Za sve ostale osobe koje nisu obavljale posao, ponuđeni su odgovori od “12” do “15” ovisno o njihovom sta­tusu prema kojem se svrstavaju u jednu od četiri neaktivne kategorije.

Za osobe koje se nisu mogle razvrstati u 15 definiranih modaliteta odgovora ponuđen je modalitet “16”, u koji se mogu svrstati sasvim posebni slučajevi koje nije moguće predvidjeti, uključujući i one koji obavljaju neku aktivnost ali zbog specifičnosti njihova statusa nisu se mogli preciznije razvrstati.

Za osobe čiji status prema aktivnosti nije dovoljno jasan ili nije jednoznačno određen, u razvrstavanju će se primijeniti slje­de­ći kriteriji:

à za osobe koje imaju posao a nisu ga obavljale, zbog oso­bnih ili drugih razloga vezanih uz rad, a nakon prestanka sprije­čenosti vratit će se na posao, jednako se tretiraju kao i osobe ko­je su radile, tj. smatraju se ekonomski aktivnim i određuju se prema poslu koji bi obavljale da su radile.

à za osobe koje mogu imati dva različita statusa, najčešće u kombinaciji aktivnosti i neaktivnosti, daje se odgovor prema kriteriju prioriteta prema kojem aktivnost uvijek ima prednost pred neaktivnošću a zaposlenost pred nezaposlenošću, što istovremeno znači da odgovor s manjim brojem (šifrom) modaliteta ima prednost pred odgovorom s većim brojem. Najčešći takvi slučajevi su kad osoba obavlja neku aktivnost koja nije formalno definirana a njezin status nezaposlenosti ili neaktivnosti je formalno definiran, u ovom će slučaju osoba biti sklonija izjasniti se za formalan status nezaposlenosti ili neaktivnosti, stoga je važno da popisivač u takvim slučajevima primjeni pravilo prioriteta. Tako npr. ako je umirovljena osoba obavljala neku aktivnost kojom je uglavnom osiguravala sredstva za podmirenje životnih potreba, bez obzira je li status umirovljenja i formalno pasivizirala, treba se razvrstati u jednu od kategorija aktivnih osoba, a ne u modalitet “14” umirovljenik. Jednako tako, ženska osoba stara 15 i više godina koja pretežno obavlja poljoprivredne poslove, a osim tih poslova obavlja i poslove kućanice, razvrstat će se u jedan od modaliteta “03”, “ 05” ili “07”, ovisno o poslu koji obavlja i o karakteristikama ko­je određuju ove modalitete, a ne u modalitet “12” kućanica, jer njena poljoprivredna aktivnost u značajnijoj mjeri doprinosi ostvarenju sredstava za podmirenje životnih potreba.

à za osobe koje nemaju stalne poslove, a koje su tijekom 12 mjeseci prije popisa obavljale poslove koje povremeno pronalaze (čišćenje stubišta, šivanje, spremanje ogrjeva, berba poljoprivrednih plodova, građevinski radovi i sl.) i kojima si osiguravaju sred­stva za život, smatrat će se aktivnima bez obzira na to obavljaju li ili ne te poslove u vrijeme Popisa, te će se svrstati u modalitet koji najviše odgovara karakteristikama njihova posla.

à za osobe koje su u vrijeme popisa ili tijekom 12 mjeseci prije popisa, obavljale više vrsta poslova u kojima su mogle imati isti ili sasvim različit status prema aktivnosti, potrebno je da se kod ovog pitanja, kao i kod drugih pitanja koja se vežu uz pitanje aktivnosti (zanimanje, djelatnost, radno vrijeme i sati rada), odrede za jedan glavni posao kojega biraju prema duljini vremena utrošenog za njegovo obavljanje. Najčešći slučajevi odnosit će se na osobe koje su u statusu zaposlenika u nekom poduzeću a istovremeno obavljaju aktivnost i na svom poljoprivrednom gospodarstvu, zatim na slučajeve kada osobe uz aktivnost na poljoprivrednom gospodarstvu obavljaju i ugostiteljsku djelatnost tj. pružaju usluge smještaja i prehrane turista.

à za osobe koje su formalno vezane uz posao a u vrijeme popisa ili dio godine koja je prethodila popisu nisu radile zbog većeg nedostatka posla u poduzeću, obrtu i sl., upućene su na čekanje ili su prekinule obavljanje aktivnosti, a poslovni subjekt nije odjavljen, smatrat će se aktivnima, bez obzira radi li se o zaposlenicima ili o osobama koje obavljaju aktivnost u vlastitom poduzeću ili obrtu.

 

OBJAŠNJENJA POJEDINIH MODALITETA

Šifra “01” - za odgovor “Radi kod poslodavca u bilo kojem sektoru vlasništva”

Zaposlenici su sve osobe koje prema formalnom ili neformalnom, po pravilu dobrovoljnom ugovoru, dogovoru s poslodavcem (domaćim ili inozemnim), rade u zemlji ili inozemstvu, za protunaknadu u obliku nadnice, plaće, provizije, isplate prema učinku, u novcu ili naturi.

 Ovaj se odgovor odnosi:

- na osobe koje su u vrijeme popisa u radnom odnosu, tj. osobe koje imaju ugovor o radu s poslodavcem (radnici, zaposlenici ili posloprimci) na neodređeno ili određeno vrijeme kod pravnih ili fizičkih osoba, u poduzećima, ustanovama, bankama, tijelima državne i lokalne vlasti i uprave, udrugama, obrtničkim radnjama, kod slobodnih zanimanja, u humanitarnim, vjerskim i drugim organizacijama ili kod bilo koje druge vrste poslovnih subjekata. Ovdje se uključuju i menadžeri, direktori i drugi posebno plaćeni rukovoditelji koji rade u bilo kojem obliku pravne osobe, neovisno o njihovom vlasničkom statusu u subjektu gdje rade;

- na osobe koje rade u vojsci ili policiji bez obzira na to oba­vljaju li građanska ili vojna zanimanja (liječnik u vojarni, časnik, policajac i sl.);

- na osobe koje obavljaju poslove duhovnih zvanja, kao i na druge osobe sa ili bez radnog odnosa na službi u vjerskim zajednicama koje taj posao obavljaju u svrhu stjecanja sredstava za život, a ne na humanitarnoj ili dobrovoljnoj osnovi (svećenik, župnik, knjižničar u biblioteci vjerske zajednice i sl.);

- na osobe koje nemaju zasnovan radni odnos, a rade na temelju druge vrste dogovora s poslodavcem, za naknadu u naturi ili novcu, tzv. rad na crno (konobarica u caffe-baru, prodavačica u butiku, čistačica i sl.);

- na osobe koje su članovi kućanstva i rade u poduzeću, obrtničkoj radnji ili kod osobe koja obavlja slobodno zanimanje, u vlasništvu nekog od članova kućanstva i koji za svoj rad primaju plaću, redovitu naknadu i/ili za koje se uplaćuju doprinosi, te su po svom statusu izjednačene s ostalim zaposlenicima (član obitelji postolara, krojača, pekara, odvjetnika i sl.);

- na osobe s radnim odnosom ili bez radnog odnosa koje po tuđim kućama obavljaju poslove njege, čuvanja, čišćenja i sl. poslove, npr. kućne pomoćnice kojima je to redovan rad koji predstavlja njihovo osnovno zanimanje kojim stječu sredstva za život (osoba koja čisti stubište, osoba koja čuva djecu, osoba koja cijepa drva za ogrjev i sl.);

- na osobe koje nisu u radnom odnosu, ali su kao svoju glav­nu aktivnost pretežni dio godine koja je prethodila popisu obavljale sezonske, poljoprivredne ili druge povremene poslove po dogovoru, radi stjecanja sredstava za život, npr. nadničari koji obavljaju različite najčešće teške fizičke poslove, koje sami pronalaze u sredini gdje žive ali i izvan te sredine odlazeći za poslom (sezonski radnici na berbi voća i povrća, građevinski pomoćni radnici i sl.).

Šifra “02” - za odgovor “Samostalno obavlja dje­lat­nost u vlastitom poduzeću, obrtu, slobodnom za­ni­ma­nju i ne zapošljava radnike (bez zaposlenika)”

To su osobe koje u svom poduzeću, obrtu ili slobodnom zanimanju samostalno obavljaju posao i koji ne zapošljavaju zaposlenike, a u obavljanju posla mogu koristiti manju ili neredovitu pomoć članova svoga kućanstva, (npr. obućar, krojač, urar, kozmetičar, odvjetnik, javni bilježnik i sl.).

Ovaj se odgovor odnosi i na osobe koje nemaju poduzeće, obrtničku radnju, slobodno zanimanje ili neki drugi oblik registrirane djelatnosti, ali samostalno pronalaze i obavljaju poslove, (npr. prodavači na ulici, tržnici, čistači cipela, ili bilo koja druga vrsta jednostavnih uslužnih djelatnosti). Ovdje se uključuju i osobe koje su kao svoju jedinu aktivnost tijekom godine koja je prethodila popisu obavljale u svojoj kući poslove uslužnih sezonskih djelatnosti kao npr. usluge smještaja i/ili prehrane turista i sl.

U tumačenju ovog modaliteta, vlasnikom koji samostalno obavlja djelatnost ne smatra se:

- osoba koja je uložila vlastita sredstva u poduzeće, radnju, slobodno zanimanje i sl., ukoliko ta osoba ne sudjeluje aktivno u upravljanju ili organiziranju poslovanja poduzeća, nego samo sudjeluje u raspodjeli dobiti poduzeća (dividenda i sl.) razmjerno uloženim sredstvima (dioničari s kontrolnim udjelom dionica u nekom poduzeću);

- osoba koja je samo vlasnik lokala, poslovnog prostora, koji je dala u zakup drugoj osobi koja u tom prostoru obavlja svoju djelatnost (npr. osoba koja samo prima najamninu za prostor kojeg iznajmljuje poduzetniku koji vodi caffe- bar);

- osoba koja je u stalnom radnom odnosu u nekom poduzeću, radnji i sl., a istovremeno je uložila sredstva u poslovanje nekog drugog poduzeća, radnje, radi ostvarenja dobiti (mali dioničari).

Šifra “03” - za odgovor “Samostalno obavlja dje­latnost na svom poljoprivrednom gospodarstvu i ne za­po­šljava radnike (bez zaposlenika)”

Ovaj se odgovor odnosi na osobe koje su u vrijeme popisa, ili pretežni dio godine koja je prethodila popisu, samostalno ili uz manju pomoć članova svoga kućanstva, ali bez sudjelovanja drugih zaposlenika, obavljale aktivnost na svom ili unajmljenom poljoprivrednom gospodarstvu, bez obzira jesu li proizvodi i usluge namijenjeni potrošnji u vlastitom kućanstvu i/ili prodaji na tržištu (poljoprivrednik koji radi na svom gospodarstvu).

 Ukoliko uz vlasnika poljoprivrednog gospodarstva i neki drugi član kućanstva, najčešće supruga, podjednako sudjeluje u obavljanju poslova, tada se i ta osoba svrstava u ovaj modalitet.

Šifra “04” - za odgovor “Samostalno obavlja dje­lat­nost u vlastitom poduzeću, obrtu, slobodnom zanima­nju i zapošljava radnike (sa zaposlenicima) – poslo­davac”

Poslodavci su osobe koje radeći u vlastitom poduzeću, obrtu, slobodnom zanimanju (sami ili s jednim ili više partnera, suvlasnika), obavljaju posao ili samo upravljaju i vode poslovanje, i koji trajnije, uključujući i vrijeme popisa, odnosno 12 mjeseci prije popisa, zapošljavaju jednu ili više osoba koje kod njih rade kao zaposlenici (npr. poduzetnici u vlastitoj trgovini, knjigovodstvenom servisu, poduzeću za savjetovanje i pribavljanje računala, hardvera i softvera, građevinski poduzetnici i sl., koji zapošljavaju jednog ili više zaposlenika).

Šifra “05” - za odgovor “Samostalno obavlja djelatnost na svom poljoprivrednom gospodarstvu i zapošlja­va radnike (sa zaposlenicima) - poslodavac”

Ovaj se odgovor odnosi na osobe koje u vrijeme popisa ili trajnije, uključujući i 12 mjeseci prije popisa, uz sudjelovanje drugih osoba kao zaposlenika, ili članova kućanstva kojima daju naknadu za rad i/ili uplaćuju doprinose tj. u statusu su izjednačeni sa zaposlenicima, obavljaju aktivnost ili samo upravljaju i vode poslove na svom poljoprivrednom gospodarstvu, tj. osobe koje redovito kao svoju glavnu aktivnost obavljaju poslove na svom poljoprivrednom gospodarstvu, koristeći pri tome rad drugih osoba kao zaposlenika (npr. poljoprivrednik koji se u sklopu poljoprivrednog gospodarstva bavi uzgojem peradi i zapošljava jednog ili više radnika).

Šifra “06” - za odgovor “Radi samo po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru ili prema drugom ugovornom odnosu”

Ovaj se odgovor odnosi na osobe, koje u vrijeme popisa ili pretežito tijekom 12 mjeseci prije popisa, kao svoju glavnu aktivnost, u vlastitom domu ili izvan njega, obavljaju posao vezan uz njihovu profesiju ili zvanje, koji je definiran ugovornim odnosom sa naručiteljem posla, a naknadu dobivaju na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora ili prema nekoj drugoj vrsti ugovornog odnosa (npr. vještaci, suci porotnici, sportski treneri, novinari, pre­voditelji, lektori, akviziteri i sl.).

Šifra “07” - za odgovor “Pomažući član obitelji u po­d­u­­zeću, obrtu i sl. nekog od članova kućanstva”

Ovaj se odgovor odnosi na osobe koje u vrijeme popisa ili pretežito u tijeku 12 mjeseci prije popisa uglavnom redovito rade u poduzeću, obrtu, slobodnom zanimanju i sl. u vlasništvu nekog od članova njihova kućanstva, a za taj rad ne dobivaju naknadu niti se za njih uplaćuju doprinosi (npr. član obitelji pekara, slastičara, trgovca, odvjetnika i sl.).

Šifra “08” - za odgovor “Pomažući član obitelji na poljo­privrednom gospodarstvu”

Ovaj se odgovor odnosi na osobe, članove kućanstva koje u vrijeme popisa ili pretežito, tijekom 12 mjeseci prije popisa, redovito rade na poljoprivrednom gospodarstvu u vlasništvu nekog od članova kućanstva i za taj rad ne dobivaju naknadu niti se za njih uplaćuju doprinosi.

Šifra “09” - za odgovor “Nezaposlen, traži prvo zaposlenje”

Odgovor se odnosi na osobe stare 15 i više godina koje nikada nisu radile i koje u vrijeme popisa traže prvo zaposlenje, bez obzira jesu li prijavljene službama za zapošljavanje. Traženje zaposlenja uključuje sve oblike aktivnosti koje je osoba poduzimala da bi našla posao, u statusu zaposlenika (prijave službama ili privatnim agencijama za zapošljavanje, podnošenje ponuda, praćenje oglasa, natječaja, obilazak i propitivanje u poduzećima, i sl.) ili u statusu samozaposlene osobe (osnivanje vlastitog poduzeća, obrta, pribavljanje financijskih sredstava, traženje dozvola, rješenja i sl.).

Šifra “10” - za odgovor “Nezaposlen, traži ponovno za­poslenje”

Odgovor se odnosi na osobe koje u vrijeme popisa nisu radile, jer su prekinule rad ili ostale bez posla na prijašnjem radnom mjestu i traže ponovno zaposlenje, bez obzira jesu li prijavljene službama za zapošljavanje. Objašnjenje o postupcima traženja posla navedeno za prethodni modalitet, jednako se primjenjuju i za osobe koje traže ponovno zaposlenje.

Osobe bez posla koje se duže vremena pokušavaju zaposliti i koje su zbog dugotrajne nezaposlenosti izgubile nadu u pronalazak zaposlenja, treba smatrati nezaposlenima i u slučaju kada u vrijeme popisa nisu poduzimale aktivnosti za traženje posla.

Šifra “11” - za odgovor “Prekinuo rad radi služenja vojnog roka, izdržavanja kazne zatvora ili mjere pritvora, odgoja i sl.”

Odgovor se odnosi na osobe koje se u vrijeme popisa nalaze na odsluženju vojnog roka, izdržavanju kazne zatvora ili mjere pritvora, odgoja i sl. zbog čega su prije odlaska prekinule rad na poslu koji su obavljale.

Šifra “12” - za odgovor “Kućanica”

Odgovor se odnosi na osobe stare 15 i više godina koje u vrijeme popisa ne obavljaju nikakav posao radi zarade i koje isključivo ili najveći dio vremena provode u obavljanju kućanskih poslova za potrebe vlastitog kućanstva, kao što su: spremanje stana, pripremanje hrane, odgoj djece i sl.

Ovaj se odgovor ne odnosi:

- na osobe stare 15 i više godina koje veći dio vremena obav­ljaju poljoprivredne poslove na obiteljskom gospodarstvu, poslove izrade predmeta domaće radinosti radi prodaje, poslove u obrtni­čkoj, ugostiteljskoj ili drugoj radnji nekog od članova kućanstva, jer se smatraju aktivnim osobama koje obavljaju zanimanje i svrstavaju u modalitet odgovora prema vrsti posla koji ta osoba obavlja (šifra “07” ili “08”);

- na ženske osobe stare 15 i više godina koje po tuđim kućama obavljaju razne kućanske poslove (kućne pomoćnice i sl.) za koje ostvaruju naknadu, jer se smatraju aktivnim osobama koje obavljaju zanimanje i svrstavaju se u modalitet odgovora “01” kao zaposlenici.

Šifra “13” - za odgovor “Dijete, učenik ili student”

Odgovor se odnosi:

- na djecu koja ne pohađaju školu i koja u vrijeme popisa nisu navršila 15 godina života (djeca predškolskog uzrasta i ostala djeca mlađa od 15 godina koja ne pohađaju školu);

- na učenike i studente koji redovito ili izvanredno pohađaju neku školu (osnovnu, srednju, višu, fakultet ili akademiju) i u vrijeme popisa ne obavljaju nikakav posao radi zarade i ne traže posao;

- na studente koji zbog nepoloženih ispita nisu ispunili uvjete za upis semestra, ali su nastavili studirati;

- na osobe koje se u vrijeme popisa nalaze na služenju vojnog roka, izdržavanju kazne zatvora ili mjere pritvora, odgoja i sl. i koje su zbog toga privremeno prekinule školovanje odnosno studij ili su prije odlaska završile neku školu i upisale se u neku drugu školu ili fakultet i nisu tražile posao.

Šifra “14” - za odgovor “Umirovljenik”

Odgovor se odnosi na osobe koje u vrijeme popisa ne obav­ljaju posao u svrhu zarade, i koje primaju osobnu starosnu, invalidsku, ili obiteljsku mirovinu, tj. osobe na čije ime glasi rješenje o mirovini.

Ovaj se odgovor ne odnosi na osobe koje su umirovljene ali u vrijeme popisa ili pretežno tijekom godine koja je prethodila popisu, obavljaju posao u samostalnoj aktivnosti ili kod poslodav­ca, jer se smatraju aktivnima i svojom aktivnošću u većoj mjeri stječu sredstva za život, neovisno o tome jesu li status umirovljenika i formalno stavile u mirovanje (npr. poljoprivredni umirovljenik koji radom na vlastitom gospodarstvu stječe sredstva za život, umirovljenik koji radi poslove svoje struke, npr. knjigovodstvene poslove za mala poduzeća ili druge subjekte i dobiva isplatu na temelju ugovora o djelu i sl.).

Šifra “15” - za odgovor “Nesposoban za rad”

Odgovor se odnosi na osobe koje su stare 15 ili više godina i koje zbog bolesti, invalidnosti ili starosti ne obavljaju poslove radi zarade.

Šifra “16” - za odgovor “Ostalo”

Odgovor se odnosi na osobe stare 15 i više godina koje nisu mogle biti razvrstane ni u jednu od prethodnih kategorija, kao što su npr. osobe koje ne obavljaju nikakvo zanimanje, ali su uložile vlastita sredstva u nekretnine, u poslovanje nekog poduzeća, obrta, i ne sudjeluju aktivno u upravljanu ili organiziranju rada u tom poduzeću, odnosno radnji, nego samo ubiru najamninu ili sudjeluju u raspodjeli dobiti (dividenda, prihod od davanja lokala u zakup, stana ili kuće i sl.) razmjerno uloženim sredstvima.

U ovu se skupinu također uključuju i osobe koje obavljaju takav posao prema kojem se nisu mogle razvrstati ni u jednu od prethodnih kategorija.

I uz navedena objašnjenja za neke se kategorije osoba mogu javiti dileme kod svrstavanja prema aktivnosti. Stoga navodimo primjere koji mogu biti nejasni kod razvrstavanja:

PRIPRAVNICI - Pripravnici, vježbenici, i sl. (osim naučnič­ke prakse koja je sastavni dio obrazovnog procesa), koji imaju prava kao i ostali zaposlenici, smatraju se zaposlenicima i svrstavaju u modalitet “01”.

Pripravnici u medicinskoj struci (srednja stručna sprema - medicinske sestre; visoka stručna sprema – liječnici) koji imaju volonterski ugovor sa zdravstvenom ustanovom na temelju kojega ostvaruju prava koja proizlaze iz radnog odnosa (pravo na novčanu naknadu koja se u određenom roku obično u prvih 3 do 6 mjeseci i ne isplaćuje, mirovinsko i zdravstveno osiguranje) ekonomski su aktivni i svrstavaju se u modalitet ”01”.

Pripravnici u pravnoj struci:

- osoba koja odrađuje pripravnički staž u svojstvu vježbenika u odvjetničkoj kancelariji i ostvaruje prava koja proizlaze iz radnog odnosa smatra se aktivnom i svrstava u modalitet “01”

- osoba koja odrađuje pripravnički staž na sudu u svojstvu vježbenika u radnom odnosu i ostvaruje prava koja iz njega proizlaze, smatra se aktivnom i svrstava u modalitet “01”

- osoba koja na vlastitu inicijativu na sudu stječe iskustvo kao volonter, nema nikakav formalan ugovor sa sudom i ne ostvaruje nikakva prava, ne smatra se aktivnom i svrstat će se ili u nezaposlene ako traži posao ili u neaktivne, ukoliko nema neki drugi oblik ekonomske aktivnosti.

RAD U SEZONI

- Sezonski radnici, osobe koje u vrijeme popisa ne rade, a očekuju da će u sezoni raditi, bez obzira da li imaju formalni ugovor s poslodavcem ili ne, smatraju se ekonomski aktivnima (modalitet “01”).

- Osobe koje ostvaruju prihod iznajmljivanjem soba, apartmana i sl. smatraju se ekonomski aktivnima jer u toku sezone ostvaruju prihod za podmirenje životnih potreba, a izvan sezone obavljaju pripremu za sezonu (modaliteti “02” ili “04”).

OSTALI SLUČAJEVI

- Pomorci koji u vrijeme popisa ne plove jer im je istekao ugovor s tvrtkom i prijavljeni su agenciji koja za njih traži novi angažman, u vrijeme popisa su dakle nezaposleni (modalitet “10”). Slijed kasnijih pitanja može djelovati nelogično, jer će se ova osoba izjasniti kao neuzdržavana, imat će prihode od imovine koji uključuju štednju stečenu ranijim radom, a može biti i uzdržavatelj za članove svoje obitelji, tj. bit će “uzdržavatelj je osoba s osobnim prihodom”, u koje spadaju i prihodi od imovine.

- Umirovljenici koji primaju poljoprivrednu mirovinu i istovremeno obavljaju aktivnost na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu smatraju se ekonomski aktivnima ( modaliteti “03” ili “05” ovisno o tome da li zapošljavaju radnike ili ne).

- U slučajevima kada se kućanstvo bavi poljoprivrednom proizvodnjom i ukoliko se samo jedan član kućanstva izjasni da radi na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu, ta se osoba smatra samozaposlenom (modalitet “03” ili “05” ovisno o zapošlja­vanju radnika), a ne pomažućim članom (modalitet “08”), bez ob­zira je li osoba nositelj kućanstva ili ne.

- Student koji se izjasni kao samostalno kućanstvo, jedno­člano ili npr. u slučaju studentskog braka dvočlano, i koji se sam uzdržava, tj. na temelju svoje aktivnosti ostvaruje sredstva za život, smatra se ekonomski aktivnim i razvrstava se prema statusu u aktivnosti (u modalitet “01”).

- Žene koje koriste pravo na neplaćeni porodni dopust u trajanju duljem od godine dana i imaju formalni ugovor s poslodavcem tj. siguran povrataka na posao, ubrajaju se u ekonomski aktivno stanovništvo (modalitet “01”) bez obzira što ne primaju nikakvu naknadu. U odnosu na ovaj modalitet, slijed odgovora na pitanja o izvorima prihoda i uzdržavanju kod ovih je osoba nelogičan, takve će osobe biti “uzdržavane”.

- Osoba stara 15 i više godina koja nema odgovarajući posao i prijavljena je službi za zapošljavanje, ali obavlja poslove koje samostalno pronalazi i ostvarenom zaradom se sama uzdržava, smatra se aktivnom i svrstat će se u modalitet koji odgovara poslu kojega obavlja.

- Osobe stare 15 i više godina koje ne rade, ne traže posao i ne žele raditi tj. ekonomski su neaktivne i svrstat će se u modalitet “16” – ostalo.

28. Zanimanje

Za osobe za koje je kod pitanja 27. upisana jedna od šifara “01” – “11”, kod ovog se pitanja u predviđene kućice upisuje naziv zanimanja.

Ukoliko je osoba obavljala neki posao a na pitanju 27. se nije mogla razvrstati u odgovore od “01” do “11” već je svrstana u modalitet “16”, i za te se osobe na ovom pitanju upisuje naziv zanimanja koje su obavljale.

Zanimanje osobe je skup poslova i radnih zadaća koji su sadržajno i organizacijski srodni i povezani, a za njihovo obavljanje potrebna su znanja, sposobnosti i vještine. Odgovori o zanimanju trebaju biti potpuni i precizni, tako da sadrže opis glavnog posla (naziv radnog mjesta) kojeg osoba obavlja. Opis glavnog posla ili naziv radnog mjesta najčešće se daje prema sadržaju rada (vodoinstalater, pletač košara, knjigovođa zaliha, prometnik vlakova) ili rezultatima rada (ribar, kuhar, zidar) ili mjestu obavljanja rada (skladištar, vrtlarski radnik, recepcionar) ili sredstvima rada (rukovatelj postrojenjem za punjenje boca, rukovatelj uređajima za proizvodnju nafte i plina, rukovatelj kružnom pilom, rukovatelj šivaćim strojem za obuću) ili složenosti zanimanja (agronom zaštite bilja, magistar farmacije na ispitivanju i kontroli lijekova, profesor mehanike). Zanimanje osobe daje se dakle, prema vrsti posla koju obavlja, a ne (isključivo) prema školskoj spremi ili zvanju stečenom obrazovanjem, tako npr. osoba koja je završila školu za automehaničara, a radi kao vozač taksija po zanimanju je vozač taksija; osoba s diplomom nastavnika njemačkog jezika koja obavlja poslove recepcionara po zanimanju je recepcionar; osoba koja je završila pravni fakultet može biti profesor fakulteta, sudac vrhovnog suda, odvjetnik, novinar itd. Isto tako, ako osoba sa završenim pravnim fakultetom stječe sredstva za život obavljanjem nekog zanimanja za koje nije potrebna visoka stručna sprema, upisuje se naziv tog zanimanja (npr. konobar, taksist i sl.).

Ovisno o modalitetima odgovora na pitanju 27., zanimanje se utvrđuje na sljedeći način:

à za osobe za koje je odgovorima od “01” do “08” kod pitanja 27. utvrđeno da su obavljale posao, kod ovog pitanja naziv zanimanja određuje se prije svega prema vrsti poslova, tj. glavnih radnih zadataka koje su obavljale, a za osobe koje su bile odsutne s posla naziv zanimanja se opisuje prema poslovima koje bi obavljale da su radile.

à za osobe razvrstane u odgovor “09” kod pitanja 27., tj. osobe koje su nezaposlene i traže prvi posao, kao i za sve druge osobe bez prethodnog radnog iskustva, zanimanje se određuje prema osposobljenosti za rad, tj. prema nazivu zvanja (završenom obrazovnom programu) za koje su se osposobile školovanjem, podukom ili na drugi način, a ukoliko se nisu osposobile za neki posao, odnosno zanimanje, treba upisati naziv fizičkih poslova jednostavnih zanimanja za koje se osoba sama izjasni.

à za osobe razvrstane u odgovore “10” i “11” kod pitanja 27., tj. za osobe koje traže ponovno zaposlenje, i osobe koje su prekinule rad radi služenja vojnog roka ili izdržavanja kazne zatvora ili mjere pritvora, odgoja i sl., kod ovog se pitanju upisuje naziv zanimanja koje su obavljale prije prekida, tj. prema posljednjem poslu koji su obavljale.

Zanimanje osoba koje su mijenjale status u aktivnosti ili su obavljale specifične poslove, utvrđuje se prema sljedećim kriterijima:

à Ako osoba nema stalni posao, već je tijekom godine obavljala različite sezonske ili neke druge poslove (poljoprivredni, ugostiteljski i sl. poslovi) ili ukoliko osoba redovito obavlja dva ili više različitih poslova, zanimanje treba odrediti prema poslovima na koje je ta osoba utrošila najveći dio radnog vremena u godini koja prethodi popisu.

à Ako je za neku osobu teško utvrditi naziv zanimanja koji odgovara poslu koji obavlja, u odgovoru treba što preciznije opisati posao koji ta osoba radi (raznosi mlijeko po kućama, odvozi cigle iz ciglarske peći, prodaje mliječne proizvode na tržnici, pegla i čisti po kućama i sl.).

à Za osobe koje u institucijama obrane ili u drugim službama vezanim uz obranu zemlje, obavljaju poslove “civilnih” zanimanja, treba upisati naziv tog zanimanja, a za sve ostale osobe koje obavljaju vojne poslove upisati “VOJNO ZANIMANJE”.

à Na isti se način postupa i za osobe koje u institucijama unutarnjih poslova ili u drugim službama zaduženim za javnu sigurnost, očuvanje javnog reda i mira, obavljaju poslove “civilnih” zanimanja, a za sasvim specifične poslove javne sigurnosti, javnog reda i mira upisat će se jedan od tri predviđena naziva zanimanja: policajac, kriminalist i diplomirani kriminalist u ovisnosti o razini radnog mjesta na kojem osoba obavlja posao.

Tako je npr.:

- za srednju stručnu spremu (završena Srednja policijska škola ili prekvalifikacija na Tečaju za policajce - vježbenike) upisuje u predviđene kućice “POLICAJAC”;

- za osobe koje su završile Visoku policijsku školu - program “kriminalist” u predviđene kućice za zanimanje upisuje se “KRIMINALIST”;

- za osobe koje su završile Visoku policijsku školu - program “diplomirani kriminalist”, u predviđene kućice za zanimanje upisuje se “DIPLOMIRANI KRIMINALIST”.

Za osobe za koje je na pitanju 27. upisan jedan od odgovora “12” - “15”, ali i za “16” kada te osobe ne obavljaju nikakvo zanimanje, kućice za upisivanje naziva zanimanja ostaju prazne.

PRIMJERI ZANIMANJA NAVEDENI PO OSNOVNOJ PODJELI NA RODOVE PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI ZANIMANJA

ROD 1. ČELNICI I ČLANOVI ZAKONODAVNIH TIJELA, ČELNICI I DUŽNOSNICI DRŽAVNIH TIJELA I DIREKTORI – kod čelnika se zanimanje opisuje prema nazivu funkcije koju obavlja, a kod direktora prema nazivu djelatnosti koju obavlja poduzeće i prema veličini poduzeća (mali subjekti imaju manje od 10 zaposlenih). Po istom se kriteriju opisuju i zanimanja direktora sektora, područja ili službi tj. dijelova poduzeća, npr. ministar, župan, tajnik vlade, predsjednik Visokog trgovačkog suda, ravnatelj upravne organizacije, direktor poslovanja ugostiteljskog podu­zeća, direktor pravne kadrovske i opće službe, direktor nabave, direktor malog poduzeća za financijske poslove, direktor komercijalne službe, direktor pošte, ravnatelj škole i sl.

NAPOMENA: Za osobe koje obavljaju posao u vlastitom podu­zeću, obrtu, slobodnom zanimanju i sl. samostalno tj. bez drugih zaposlenika, u određivanju zanimanja prioritet treba dati vrsti posla koju obavljaju povezano s njihovom strukom, a ne dijelu njihovih poslova koji se odnose na organiziranje i upravljanje, npr. postolar koji ne zapošljava zaposlenike i sam obavlja posao po zanimanju je postolar a ne vlasnik postolarske radnje.

ROD 2. STRUČNJACI I ZNANSTVENICI – njihovo zanimanje određuje obrazovna razina (diplomirani) ali i naziv struke primijenjen i povezan s poslom koji obavljaju, npr. diplomirani kemičar polimera, diplomirani programer za računalne mreže, diplomirani elektroinženjer za plovila, diplomirani tehnolog prerade mlije­ka i mliječnih prerađevina; u visokom obrazovanju - predavač strojarstva, sveučilišni asistent matematike; u srednjem obrazovanju - profesor povijesti, profesor biologije u osnovno­škol­skom – učitelj zemljopisa, učitelj hrvatskog jezika, u zdravstvu do­ktor medicine pedijatar, doktor medicine radiolog i sl.

ROD 3. INŽENJERI, TEHNIČARI I SRODNA ZANIMANJA- njihovo zanimanje određuje stečeno zvanje inženjer ili teh­ničar povezano sa poslovima koje obavlja, npr. inženjer naftne geologije, geodetski tehničar za katastar, konstruktor alatnih stro­jeva; ovdje dolaze i poslovođe i predradnici ali precizno navedeni - predradnik obućarstva, poslovođa za parkove i nasade, poslo­vođa u šumarstvu, voditelj obrade podataka, fotografski tehničar, brodostrojar, časnik lučke kapetanije, kontrolor leta, vinogradarski tehničar, terapeut za govor i gluhoću, medicinska sestra, nastavnik fizike, strukovni učitelj strojne obrade metala, učitelj razredne nastave, porezni službenik, upravni službenik za dozvole, spiker, socijalni radnik, matičar, knjigovođa bilancist, statističar, špediter i sl.

ROD 4. UREDSKI I ŠALTERSKI SLUŽBENICI – njihovo zanimanje određuje konkretna vrsta posla vezana uz aktivnosti bilježenja, pohranjivanja, organiziranja, računanja, pronalaženja i davanja informacija korisnicima, npr. likvidator, kreditni službenik, skladištar, poštar, administrativni službenik, blagajnik, operater za unos podataka, konter, bankovni šalterski službenik, recep­cionar, videotekar, službenik općih poslova, mjenjač novca, službenik nabave, blagajnik, prodavač autobusnih karata, telefonist i sl.

ROD 5. TRGOVAČKA I SRODNA ZANIMANJA - njihovo zanimanje određuje sadržaj posla kojega obavljaju u djelatnosti trgovine i osobnih usluga, npr. željeznički kondukter, domaćica zrako­plova, hotelska domaćica, kuhar, konobar, frizer, kozme­tičar, bolničar, policajac, trgovac, dostavljač robe, vratar, čuvar, prodavač na tržnici, maneken, pomoćni kuhar, vatrogasac, prodavač vozila i sl.

ROD 6. POLJOPRIVREDNI LOVNO-UZGOJNI ŠUMSKI RADNICI I RIBARI - njihovo zanimanje određuje konkretan sadržaj posla vezan uz navedene djelatnosti, npr. ratar, voćar, ra­sadničar, vrtlar za parkove, uzgajivač gljiva, stočar, peradar, uzga­ji­vač pasa, šumski sjekač, ribar na moru, ribnjačar, pilar drva za ogrjev, lovac, seljak i sl.

ROD 7. ZANIMANJA U OBRTU I POJEDINAČNOJ PROIZVODNJI - njihovo zanimanje određuju znanja vezana uz poznavanje organizacije rada, materijale i alate koji se upotrebljavaju i poznavanje prirode i namjene gotovog proizvoda. To su obrtnička zanimanja povezana sa sadržajem poslova u djelatnosti u kojoj se obavljaju, npr. zidar, armirač, fasader, ali i fasader majstor, kod mehaničara i montera treba naznačiti i vrstu opreme ili postrojenja – mehaničar poljoprivredne mehanizacije, strojobravar, mehaničar tekstilnih strojeva, monter električnih strojeva i opreme, instalater grijanja i klimatizacije, kovač, bravar, kovinobrusač, glazbalar, draguljar, mesar - ovdje se svrstavaju i pomoćni mesar i mesar maj­stor, što važi i za druga zanimanja ovog roda, krojač, krojač majstor, obućar, obućar majstor i sl.

ROD 8. RUKOVATELJI STROJEVIMA, VOZILIMA I SASTAVLJAČI PROIZVODA - njihovo zanimanje određuju vrste strojeva, vozila kojima rukuju ili vrsta proizvoda koje sastavljaju. To su obično poluautomatski i automatski strojevi, proizvodne linije (rad na traci, linijama za sastavljanje ili pakiranje proizvoda), motorna vozila i sl., npr. rukovatelj sjekačicom kamena, rukovatelj uređajima za izvlačenje žice, (ovdje se uključuju i istovrsni pomoćni rukovatelji), pomoćni rukovatelj mlinom za kemikalije, rukovatelj pećima za staklo, poslužitelj postrojenja za izradu parketa, rafinerijski punitelj, ložač centralnog grijanja, sastavljač plastičnih proizvoda, sastavljač motora, elektronamatač, dispečer vuče vlakova, vozač viličara, vozač teretnog vozila, mornar, vozač strojeva za asfaltiranje, vozač hitne pomoći i sl.

 

PRIMJERI POGREŠNIH ODGOVORA O ZANIMANJU

à NEPOTPUNI I UOPĆENI ODGOVORI	♦PRAVILNI ODGOVORI
à   Dužnosnik à   Ravnatelj    à   Predsjednik à   Direktor     à   Direktor proizvodnje	♦Zamjenik ministra ♦Ravnatelj škole Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ♦Predsjednik Upravnog suda Generalni direktor Izvršni direktor Direktor male trgovine ♦Direktor proizvodnje nafte i plina Direktor operative u građevinskom  poduzeću Direktor plinare Direktor proizvodnje obuće
à   Diplomirani inženjer       à   Rukovoditelj proizvodnje     à   Načelnik   à   Šef odjela à   Savjetnik   à   Liječnik   à   Profesor     à   Predavač     à   Sudac     à   Inspektor à   Istraživač à   Magistar à   Pripravnik, vježbenik	♦Diplomirani projektant arhitekture Diplomirani programer Diplomirani građevinski inženjer Diplomirani inženjer za transport nafte i plina ♦Rukovoditelj proizvodnje kancelarijskog namještaja Rukovoditelj lakirnice Rukovoditelj voznog parka ♦Načelnik odjela devizne i vanjskotrgovinske kontrole Načelnik odjela statistike stanovništva ♦Šef odjela platnog prometa Šef maloprodaje ♦Pravni savjetnik Savjetnik za uvođenje informatičkih sustava ♦Doktor medicine rada Doktor medicine ortoped  ♦Profesor matematike Profesor povijesti Učitelj hrvatskog jezika Učitelj zemljopisa ♦Predavač psihologije Predavač kemije Predavač strojarstva Sveučilišni profesor šumarstva ♦Sudac prekršajnog suda Sudac trgovačkog suda  ♦Veterinarski inspektor Građevinski inspektor ♦Istraživač povijesti Istraživač biologije ♦Magistar farmacije ♦Odvjetnički vježbenik Diplomirani inženjer elektrotehnike, pripravnik
à   Tehničar     à   Inženjer	♦Tehničar za radio i televizijske uređaje Grafički tehničar Tehničar proizvodnje piva ♦Inženjer cestovnog prometa
à   Poslovođa   à   Predradnik   à   Voditelj   à   Konstruktor   à   Tehnolog   à   Operater à   Nastavnik, učitelj	♦Poslovođa trgovine Poslovođa u šumarstvu ♦Predradnik obrade kovina Predradnik strojarski ♦Voditelj radova niskogradnje Voditelj poslovnice nabave  Voditelj ispostave lučke kapetanije ♦Konstruktor odjeće Konstruktor plinske mreže ♦Tehnolog prerade duhana Tehnolog proizvodnje šećera Tehnolog proizvodnje vina ♦Operater na opremi za dijalizu Operater za pripremu obrade podataka ♦Nastavnik hrvatskog jezika Nastavnik fizike Učitelj razredne nastave
à   Službenik   à   Referent   à   Kontrolor   à   Domaćica     à   Uzgajivač   à   Ribar	♦Službenik platnog prometa Šalterski službenik putničke agencije ♦Referent obračuna plaća Referent komercijalne operative ♦Kontrolor tramvajskog i autobusnog prometa Kontrolor telefonskog prometa ♦Domaćica aviona Hotelska domaćica Hostesa ♦Uzgajivač goveda Uzgajivač ribe i školjki ♦Ribar na moru Ribar, rječni i jezerski
à   Majstor     à   Instalater   à   Mehaničar   à   Monter   à  Rukovatelj strojem, pomoćni rukovatelj     à   Poslužitelj stroja ili postrojenja   à   Sastavljač proizvoda à   Vozač	♦Zidar, majstor Autolimar, majstor Pekar, majstor ♦Vodoinstalater  Elektroinstalater ♦Mehaničar građevinskih strojeva Mehaničar opreme za grijanje ♦Monter telekomunikacijskih uređaja Monter dizala ♦Rukovatelj strojem za brušenje kovina Rukovatelj kružnom pilom Rukovatelj strojem za tkanje ♦Poslužitelj linije u proizvodnji pića Poslužitelj stroja u proizvodnji obuće Poslužitelj uređaja u preradi mlijeka ♦Sastavljač drvenih proizvoda Sastavljač kožnih proizvoda ♦Vozač autobusa Vozač taksija Vozač viličara
à   Radnik     à   Radnik u proizvodnji	♦Zidarski radnik Šumski radnik Čistač ulica ♦Tekstilni radnik Grafički radnik Radnik u ciglarstvu

 

 

 

ROD 9. JEDNOSTAVNA ZANIMANJA određena su jednostavnim i rutinskim poslovima koji uglavnom zahtijevaju upotrebu ručnog alata i fizički napor uz naziv posla u opisu se najčešće navodi mjesto rada ili vrsta djelatnosti u kojoj se obavlja, npr. čistač obuće, sobarica, ručni perač automobila, čistač ulica, radnik u kamenolomu, kolodvorski radnik, kožarski radnik, vinogradarski radnik, radnik betonirac, transportni radnik, skladišni radnik i sl.

29. Glavni izvori sredstava za život

(mogu se upisati najviše dva odgovora)

prihodi od stalnog rada       prihodi od povremenog rada  

mirovina     socijalne naknade    prihodi od imovine

ostali prihodi   povremena potpora drugih 

bez prihoda

Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe, a za svaku je osobu dopuštena mogućnost najviše dva odgovora, koji se daju prema visini prihoda, birajući dva najveća. Odgovor se daje upisom znaka “X” u kvadratić kod odgovarajućeg modaliteta.

Ovim se pitanjem za svaku osobu utvrđuju glavni izvori prihoda kojima podmiruje životne potrebe. Kako bi se obuhvatili svi ili najveći broj vrsta prihoda koje (stanovništvo) može imati, utvrđuju se prihodi koje je osoba ostvarivala tijekom godine dana koja je prethodila popisu. Iz istih se razloga daje mogućnost svakoj osobi da odgovori s najviše dva modaliteta odgovora, tj. s dvije vrste prihoda ukoliko ih je imala.

U prihode se uključuju sve vrste redovitih i povremenih dohodaka i prihoda od rada bez obzira pod kojim nazivom i u kojem obliku su primici ostvareni, zatim sve vrste mirovina i dodataka, socijalnih naknada, redovnih i povremenih naknada po raznim osnovama, prihodi od svih vrsta imovine i imovinskih prava, te povremena primanja od fizičkih ili pravnih osoba na ime darova, poklona ili bilo koje vrste pomoći u novčanom ili nenovčanom obliku.

 Prihodi od stalnog rada podrazumijevaju sva redovita primanja i prihode, koji se ostvaruju radom, odnosno obavljanjem zanimanja, bez obzira na to jesu li ostvarena u novcu ili naturi. Ovdje spadaju primanja zaposlenika, tj. plaće od nesamostalnog rada (uključujući i druge vrste dohodaka vezane uz zaposlenje kao prekovremeni rad, napojnice, dodatne naknade i sl.), kao i primanja od samostalnog rada neto vlasnički dohodak u novcu ili naturi koja poslodavci, vlasnici koji samostalno obavljaju djelatnost, ostvaruju radom u svojim poduzećima, radnjama, slobodnim zanimanjima, poljoprivrednim gospodarstvima, ali i primanja koja ostvaruju osobe radeći poslove na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora ili izravnom pogodbom za neposredno plaćanje. Stalni rad i redovitost ostvarenih prihoda i primanja od njega, podrazumijeva i rad s povremenim ali kraćim prekidima ili zastojima u ostvarivanju naknada, najčešće uzrokovani pore­mećajima u poslovanju, teškoćama u naplati prodane robe i usluga ili nedostatkom sredstava u nabavi repromaterijala i sl.

Prihodi od povremenog rada podrazumijevaju sve vrste novčanih ili nenovčanih prihoda ili primanja koji se ostvaruju od rada koji nema poznatu ili dogovorenu periodiku i trajanje, bez obzira je li takav rad obavila osoba kao svoju jedinu aktivnost, pa je, prema tome, za takvu je osobu to i jedini izvor prihoda za život, ili osoba koja takav rad obavlja kao svoj dodatni posao, pa je takav prihod dodatna, druga vrsta primanja, npr. nadničar, sezonski radnik kojima je to i jedina aktivnost ili osoba koja obavlja posao u radnom odnosu, te ima prihod od stalnog rada, dodatno se bavi i povremeno obavlja poljoprivrednu djelatnost i ostvaruje prihod u naturalnom obliku za potrebe svoga kućanstva.

 Mirovina (starosna, invalidska, obiteljska) primanje je koje se odnosi samo na onu osobu na čije ime glasi rješenje, bez obzira na to je li osoba mirovinu ostvarila u zemlji ili inozemstvu.

Starosnu mirovinu, prijevremenu ili punu, stječe osigurana osoba koja je to pravo ostvarila vlastitim radom u propisanom trajanju i navršenim godinama života.

Invalidsku mirovinu stječe osigurana osoba kod koje je nastao gubitak radne sposobnosti.

Obiteljsku mirovinu stječu članovi obitelji nakon smrti nositelja mirovine. Ovaj oblik mirovine mogu imati i djeca do okončanja redovnog školovanja, a najkasnije do 26 godina starosti u slučaju smrti roditelja.

 Socijalne naknade podrazumijevaju novčana primanja koja dobivaju osobe prema raznim osnovama stjecanja kao što su primanja na ime porodnog dopusta, bolovanja preko 42 dana, tjelesnog oštećenja i tuđe njege, socijalna pomoć, rehabilitacija i zapošljavanje invalidnih osoba, dječji dodatak, naknade osobama u statusu prognanika, povratnika i sl.

 Prihodi od imovine odnose se na prihode koje ostvaruju one osobe na čije ime glasi imovina i imovinska prava stečena ranijim radom, a uključuju prihode od: najma soba, stana, kuće, garaže, poslovnog prostora, zemlje, pokretne imovine (auta, broda, stoke i sl.), zatim prihode od dividendi na dionice ili raspoređene dobiti poduzeća (tako npr. za osobe koje su uložile sredstva u poslovanje poduzeća ili obrta i samo sudjeluju u raspodjeli dobiti, smatrat će se da imaju dobit od imovine), prihode od patenata, licenci, autorskih prava, te štednja i prihodi od kamata na štedne uloge i kamata na obveznice i druge vrijednosne papire i sl.

Ostale prihode osoba ostvaruje rješenjem ili ugovorom, tj. dokumentom koji glasi na ime i na rok, a odnose se na stipendije, prekvalifikacije, nezaposlenost, ali i na neka sasvim jednokratna primanja kao što su: nagrade za uspjeh tijekom školovanja, primanja od osiguravajućih zavoda na ime ozljede, invalidnosti ili smrti, primanja od osiguravajućih zavoda na ime oštećene ili uništene imovine, primanja za nacionaliziranu ili ekspropriranu imovinu, alimentacija i sl.

Povremena potpora drugih je neobvezna novčana ili nenov­čana pomoć koju osoba može dobiti od drugih osoba, srodnika ili nesrodnika i/ili subjekata kao što su udruge, najčešće humanitarnog ili vjerskog karaktera, Crvenog križa, Caritasa i sl.

Za osobe koje nemaju ni jedan od navedenih prihoda, smatra se da su “bez prihoda”.

30. Zanimanje uzdržavatelja

uzdržavatelj obavlja zanimanje u zemlji

(upisati naziv zanimanja)

na radu u inozemstvu     osoba s osobnim prihodom 

pravna osoba          nije uzdržavana osoba 

Uzdržavanom osobom smatra se svaka osoba koja nema vlastitih sredstava za život, a uzdržavaju je roditelji, supružnik, rođaci, nesrodnici ili razne državne, humanitarne, vjerske i sl. institucije.

Na ovo pitanje daje se odgovor za sve osobe, bez obzira na to jesu li uzdržavane ili se uzdržavaju same vlastitim radom ili nekom drugom vrstom osobnih prihoda. Odgovor se daje upisivanjem znaka “X” u kvadratić pored odgovarajućeg modaliteta.

Prva četiri modaliteta odgovora odnose se na uzdržavanu osobu za koju se ovim pitanjem utvrđuje status njezinog uzdržavatelja, tj. obavlja li uzdržavatelj zanimanje u zemlji, je li uzdržavatelj osoba na radu u inozemstvu, osoba s osobnim prihodom ili je pravna osoba. Peti modalitet se odnosi na osobe koje nisu uzdržavane, bilo da su aktivne ili imaju osobne prihode, i za njih se daje odgovor “nije uzdržavana osoba”.

Za osobu za koju je na pitanje 29. dan odgovor “bez prihoda”, treba obavezno kod ovog pitanja dati odgovor o uzdrža­va­telju.

Iznimno za osobe za koje je kod pitanja 29. utvrđeno da imaju prihod, samo kada taj prihod nije dovoljan za uzdržavanje, daje se odgovor o uzdržavatelju.

Ako u uzdržavanju neke osobe sudjeluje više od jednog uzdr­žavatelja (npr. oba roditelja), uzdržavateljem u smislu odgovora na ovo pitanje smatrat će se ona osoba koja većim sredstvima sudjeluje u uzdržavanju ili osoba koju davatelj podataka smatra uzdržavateljem.

Uzdržavatelj ne mora biti član kućanstva u kojem se nalazi uzdr­žavana osoba.

Ako u jednom kućanstvu ima više uzdržavanih osoba, sve te osobe mogu imati istog uzdržavatelja, ali mogu imati i različite uzdržavatelje.

Svi članovi jednog kućanstva mogu biti uzdržavane osobe (npr. studentski brakovi s djecom ili bez djece).

Modalitet “uzdržavatelj obavlja zanimanje u zemlji” odnosi se na osobu čiji je uzdržavatelj aktivna osoba koja obavlja zanimanje na području Republike Hrvatske, što uključuje i uzdr­ža­vatelje koji rade, tj. obavljaju zanimanje u našim diplomatskim i drugim predstavništvima i sličnim službama u inozemstvu, zatim uzdržavatelje koji su na rad u inozemstvo upućeni preko naših po­duzeća koja tamo izvode radove i uzdržavatelje koji rade u Organizaciji ujedinjenih naroda ili drugim međunarodnim organizacijama.

Ako je dan ovaj odgovor, u predviđene kućice upisuje se što potpuniji naziv zanimanja koje obavlja uzdržavatelj. U opisu zanimanja uzdržavatelja treba se pridržavati objašnjenja o zanimanju koja su navedena kod pitanja 28.

Modalitet “na radu u inozemstvu” odnosi se na uzdržavanu osobu čiji uzdržavatelj radi u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno.

Modalitet “osoba s osobnim prihodom” odnosi se na uzdr­žavanu osobu čiji je uzdržavatelj osoba koja ima osobni prihod bilo koje vrste koji se ne stječe sadašnjim radom, tj. uzdržavatelj je osoba koja nije ekonomski aktivna, kao npr. umirovljenik, osoba koja ima druga redovita primanja ili prihode, npr. prihode od najma kuće, stana, zemlje ili druge vrste imovine, štednje i sl.

Modalitet “pravna osoba” odnosi se na uzdržavanu osobu koja najčešće u svojstvu štićenika stalno živi u domovima (dom za stare i iznemogle, dom za socijalno ugroženu djecu i sl.), a o njezinom se uzdržavanju brine društvo, odnosno određene ustanove i institucije, koje ovdje imaju zajednički naziv “pravna osoba”. Za polaznike vjerskih, policijskih ili drugih škola, za koje troškove školovanja, odnosno boravka u internatima snose te institucije ili neke druge ustanove, smatra se da je uzdržavatelj pravna osoba.

31. Djelatnost (aktivne osobe ili uzdržavatelja)

Odgovor na ovo pitanje daje se za sve osobe koje rade, odnosno obavljaju zanimanje, tj. za osobe koje su kod pitanja 27. Aktivnost, svrstane u odgovore od “01” do “08”. Na ovo pitanje odgovor se daje i za uzdržavane osobe čiji uzdržavatelj obavlja za­nimanje u zemlji, u tom se slučaju odgovor o djelatnosti (kao i naziv zanimanja kod prethodnog pitanja) odnosi na posao koji obavlja uzdržavatelj.

Djelatnost je karakteristika ekonomske aktivnosti poduzeća, ustanove, obrtničke radnje, slobodnog zanimanja, poljoprivrednog gospodarstva ili bilo kojeg drugog oblika poslovnog subjekta, ali i samostalnog posla, u kojem osoba obavlja svoje zanimanje radi stjecanja sredstava za život. Odgovor na ovo pitanje u svim slučajevima treba sadržavati precizan opis ekonomske aktivnosti zbog koje posluje subjekt u kojem osoba radi, a iskazuje se vrstom proizvoda (proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja piva, proizvodnja tkanina, proizvodnja proizvoda od gume) ili usluga (usluge pošte, poslovne banke, trgovine na malo odjećom, trgovine na veliko uredskim strojevima i opremom, trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, čišćenje objekata, fotografske usluge i sl.) ili vrstom proizvodnog procesa (vađenje kamena za gradnju, tiskanje novina, uzgoj peradi, vinogradarstvo, štavljenje i obrada kože i sl.) ili temeljnim djelokrugom poslova sadržanim u samom nazivu subjekta koji je ustanovljen zakonom (zakonodavna, izvršna i druga tijela RH, sudske i pravosudne djelatnosti, osnovno obrazovanje, djelatnost bolnica i sl.). Važno je istaknuti da djelatnost subjekta u kojem osoba radi ne ovisi o specifičnom poslu, odnosno zanimanju kojega osoba obavlja, nego o karakteristikama ekonomske aktivnosti subjekta koja se najčešće iskazuje vrstom roba i usluga koje subjekt proizvodi ili pruža.   

Pri utvrđivanju djelatnosti subjekta u kojem osoba radi, primijenit će se sljedeći kriteriji:

à Ako osoba radi u velikom poslovnom subjektu koji je obično organiziran kao dioničko društvo koje u svom sastavu ima više pogona koji obavljaju različite djelatnosti na istoj lokaciji, (npr. proizvodnja lijekova, proizvodnja dječje hrane, proizvodnja farmaceutskih proizvoda itd.), ili ako radi u velikom javnom poduzeću (većina javnih poduzeća je također pretvorena u dionička društva), koje se sastoji od uprava, centara i sl., tada se djelatnost određuje prema djelatnosti pogona, odnosno organizacijskog dijela u kojem osoba radi.

à Ako osoba radi u poduzeću (mala poduzeća organizirana najčešće kao društva s ograničenom odgovornošću) ili u obrtu koji obavlja različite djelatnosti, tada će osoba prema informacijama i vlastitim saznanjima odabrati djelatnost koja je za to poduzeće najvažnija, npr. prema najvećem udjelu broja zaposlenih (podatak koji je uglavnom najpoznatiji) ili prema najvećem udjelu u financijskom rezultatu ili prihodu, ukoliko osoba raspolaže s takvim informacijama.

à Ako osoba radi u poduzeću koje obavlja više djelatnosti na različitim lokacijama, dat će opis djelatnosti pogona, poslovnice, i sl., na lokaciji gdje osoba radi. Ako osoba uglavnom obavlja poslove na različitim lokacijama (terenski radnici), dati će opis djelatnosti poduzeća gdje organizacijski pripada njezino radno mjesto.

à Za osobe koje obavljaju posao u obrtničkoj djelatnosti, u slobodnim zanimanjima ili pojedinačne poslove koje sami pronalaze, kod ovog je pitanja potrebno također precizno navesti naziv proizvoda ili usluge, koji će često biti gotovo isti kao i naziv zanimanja kod pitanja 28., npr. za obrtničke poslove: postolar, autotaksist, parketar, cestovni prijevoz robe, iznajmljivanje videokaseta, knjigovodstvene usluge, održavanje i popravak motornih vozila i sl., za slobodna zanimanja: odvjetnik, liječnik, glazbenik, novinar, kipar i sl. ili pojedinačni poslovi koje osoba sama pronalazi i obavlja: šivanje, čišćenje, prodaja novina na ulici, čuvanje djeteta, poduka u učenju i sl.

à Za osobe koje u bilo kojem statusu vlasnika, zaposlenika, člana kućanstva ili pomažućeg člana, obavljaju posao na vlastitom ili unajmljenom poljoprivrednom imanju koje se bavi uzgojem usjeva i uzgojem stoke kao mješovitom poljoprivrednom djelatnošću, što je i najčešći slučaj u našoj zemlji, kao djelatnost upisat će se mješovita poljoprivredna proizvodnja, neovisno o tome što osoba može u vrijeme popisa obavljati samo jednu vrstu poljoprivrednih poslova. Kada je kućanstvo usmjereno na jednu vrstu proizvodnje, biljnu ili stočnu, koje opet mogu biti raznovrsne, upisat će se ona vrsta proizvoda koja je financijski važnija za kućanstvo, npr. uz uzgoj žitarica uzgaja se vinsko grožđe, odabrat će se proizvodnja koja kućanstvu donosi veći financijski prihod.

à Za osobe koje su pretežito ili redovito radile po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru, dakle obavljale su ugovorom definiran posao za bilo koju vrstu pravne ili fizičke osobe (za poduzeće, ustanovu, tijela vlasti i uprave, udrugu, obrt i sl.), djelatnost se opisuje prema djelatnosti subjekta za koji su radile, a kada rade za više subjekata, odabrat će se djelatnost subjekta za koji su najduže radile u godini koja je prethodila popisu.

à Za osobe koje svoj posao obavljaju u službama zaduženim za poslove obrane, bez obzira na to obavljaju li civilna ili vojna zanimanja, opis djelatnost će biti “POSLOVI OBRANE”. Na isti način će se postupiti za osobe koje u službama unutarnjih poslova obavljaju svoj posao, za sve njih neovisno o zanimanju opis djelatnosti će biti “JAVNA SIGURNOST, OČUVANJE JAVNOG RE­DA I MIRA”

à Za osobe koje rade u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno, kao odgovor na ovo pitanje treba upisati “NA RADU U INOZEMSTVU”.

PRIMJERI DJELATNOSTI NAVEDENI PO OSNOVNOJ PODJELI NA PODRUČJA DJELATNOSTI, PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI DJELATNOSTI

POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- u uzgoju ratarskih, povrtlarskih ili voćarskih usjeva, upisuje se vrsta proizvoda, npr. uzgoj zrnatih žitarica, uzgoj krumpira, uzgoj povrća, uzgoj cvijeća, vinogradarstvo, uzgoj voća i sl.;

- u uzgoju stoke ili ostalih životinja, upisuje se vrsta stoke, npr. uzgoj goveda, uzgoj svinja, uzgoj peradi i sl.;

- uzgoj usjeva i uzgoj stoke, upisuje se kao mješovita poljoprivredna proizvodnja;

- uslužne se djelatnosti dijele na biljnu i stočarsku proizvodnju (osim veterinarskih usluga);

- bavljenje lovom, briga o divljači i usluge u lovstvu iskazuju se kao posebna djelatnost;

- šumarstvo je podijeljeno na uzgoj (proizvodnju šumskih sadnica) i iskorištavanje (sječu), koje uključuje i usluge u šumarstvu.

RIBARSTVO - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- u ribarstvu se razlikuje ulov morske od ulova slatkovodne ribe;

- uzgoj morske ribe i ribljeg mlađa, razlikuje se od uzgoja slatkovodne ribe;

- usluge se u ribarstvu iskazuju uz pripadajuću vrstu ulova, odnosno uzgoja.

RUDARSTVO I VAĐENJE - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- vrsta energetske sirovine, minerala (rude) ili uslužna djelatnost vađenja, npr. vađenje sirove nafte, bušenje bušotina, montaža bušaćeg postrojenja i sl.;

- vrsta rude, kamena ili proizvodnja soli, npr. vađenje kamena, vađenje šljunka i pijeska, vađenje gline, proizvodnja soli i sl.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA – djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- vrsta i namjena proizvoda ili grupe proizvoda, koja u nazivu najčešće sadrži i vrstu sirovine, npr. proizvodnja mesa, proizvodnja ulja i masti, proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, proiz­vodnja vina, proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja odje­će, proizvodnja rublja, proizvodnja papira i kartona, proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja ravnoga stakla, proizvodnja alata, proizvodnja električnih aparata za kućanstvo, brodogradnja, pro­izvodnja i popravak željezničkih i drugih tračničkih vozila, pro­izvodnja žarulja i sl.;

- faza tehnološkog procesa, vezana uz vrstu proizvoda ili grupu proizvoda, npr. prerada i konzerviranje ribe i ribljih pro­izvoda, štavljenje i obrada kože, izdavanje knjiga, proizvodnja plas­tičnih masa, proizvodnja cementa, lijevanje gotovih ili polugotovih proizvoda od željeza, obrada i presvlačenje metala, reciklaža i sl.

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- proizvodnja i distribucija prema vrsti energije, npr. proizvodnja i distribucija električne energije, proizvodnja, transport i distribucija plina.

- opskrba parom i toplom vodom posebno je iskazana djelatnost, kao i skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode i sl.

GRAĐEVINARSTVO - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- vrsta građevinskog objekta, npr. izgradnja zgrada, izgradnja mostova, vijadukata, tunela i sl.;

- faze poslova na izgradnji objekata, npr. rušenje građevin­skih objekata i zemljani radovi, pokusno bušenje, sondiranje, podizanje krovnih konstrukcija i sl.;

- vrste instalacijskih i završnih građevinskih radova, npr. fasadni i štukaturni radovi, ugradnja stolarije, izolacijski radovi, elektroinstalacijski radovi i sl.,

- iznajmljivanje građevinskih strojeva s rukovateljem, posebno je iskazana djelatnost.

TRGOVINA, POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I PREDMETA ZA KUĆANSTVO - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- oblik prodaje, tj. prodaja krajnjem korisniku ili prodaja na malo, i prodaja zbog daljnje prodaje ili prodaja na veliko, koja se veže uz vrstu, odnosno naziv proizvoda ili grupu proizvoda koji se prodaje, npr. trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim pro­izvodima, trgovina na veliko tekstilom, trgovina na veliko kozmetikom, trgovina na malo voćem i povrćem, trgovina na malo odje­vnim predmetima, trgovina na malo namještajem i sl.;

- trgovačka međudjelatnost posredovanja veže se uz vrstu proizvoda ili robe kojom se obavlja posrednička usluga, npr. posredovanje u trgovini građevnim materijalom, posredovanje u trgovini strojevima i opremom, posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima i sl.;

- trgovina na malo izvan prodavaonica iskazuje se prema objektu prodaje, npr. trgovina na malo na štandovima i tržnicama, trgovina na malo poštom i sl.;

- popravci i održavanje motornih vozila te popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, iskazani prema vrsti proizvoda, posebne su djelatnosti, npr. održavanje i popravak motornih vozila, servisi, popravak obuće, popravak satova, popravak električnih aparata za kućanstvo i sl.

HOTELI I RESTORANI - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- vrsta ugostiteljskog objekta vezana uz vrstu ugostiteljske usluge, npr. hoteli ili moteli s restoranom, hoteli ili moteli bez restorana, kampovi, planinarski domovi i sl.;

- način pružanja ugostiteljske usluge, npr. restorani, barovi, kantine, opskrba pripremljenom hranom i sl.;

- usluga smještaja koja nije vezana uz ugostiteljsku djelatnost, npr. učenički domovi, studentski domovi i sl.

PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- vrsta prometa vezana uz vrstu robe koja se prevozi, npr. prijevoz putnika u cestovnom prometu, prijevoz robe cestom, željez­nički prijevoz, prijevoz putnika morem i priobaljem i sl.;

- vrsta prateće ili pomoćne usluge u prometu, npr. prekrcaj te­reta u lukama, na željezničkim kolodvorima, skladištenje robe, rad terminalskih objekata, kolodvora, putničke agencije i špedicije i sl.;

- vrsta poštanske usluge koja isključuje poštansko-financijske poslove, npr. usluge javnih pošta, prikupljanje, transport i isporuka pisama i paketa koja nije vezana uz javne pošte i sl.

FINANCIJSKO POSREDOVANJE - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- oblici novčanog posredovanja, npr. banke, štedionice, davanje u zakup nekretnina i sl.;

- vrste osiguranja i reosiguranja, osim obveznog osiguranja, npr. osiguranje života, imovine i sl.;

- vrste pomoćnih djelatnosti u financijskom posredovanju, npr. burza vrijednosnih papira, mjenjačnice, zalagaonice, agenti i procjenitelji osiguranja i sl.

POSLOVANJE NEKRETNINAMA, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE USLUGE - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- vrsta usluge u ovisnosti o vlasništvu nekretnine, npr. kupnja i prodaja vlastitih nekretnina, agencije za promet nekretninama, upravljanje nekretninama i sl.;

- iznajmljivanje prema vrsti strojeva i opreme, bez rukovatelja, npr. iznajmljivanje automobila, iznajmljivanje plovila, iznaj­mljivanje strojeva i opreme za građevinarstvo i sl.;

- vrste usluga vezane uz računalne aktivnosti, npr. obrada po­dataka, izrada baza podataka, pružanje savjeta o računalnoj opremi i sl.;

- istraživanje i eksperimentalni razvoj prema područjima znanosti, npr. istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim, teh­ničkim i tehnološkim znanostima i sl.;

- vrste poslovnih usluga prema struci davatelja usluge, npr. pravne, računovodstvene, revizijske, istraživanje tržišta, projektiranje ili nadzor nad gradnjom, provođenje promidžbenih aktivnosti i sl.;

- uslužne djelatnosti prema namjeni, npr. fotografske usluge, tajničke i prevoditeljske usluge, usluge čišćenja i sl.

JAVNA UPRAVA, OBRANA, OBVEZNO SOCIJALNO OSI­GURANJE - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- razina teritorijalnog ustroja za koju je tijelo nadležno, npr. Sabor i Vlada, tijela županijske uprave ili samouprave, tijela grad­ske ili općinske uprave i sl.;

- pravni oblik i vrsta usluge koju pruža, npr. ministarstvo, zavod, pomoćna uslužna djelatnost za vladu, poslovi obrane, vanjski poslovi, sudska i pravosudna djelatnost, javna sigurnost, vatrogasna služba i sl.;

- obvezno socijalno i mirovinsko osiguranje posebne su djelatnosti ovog područja.

OBRAZOVANJE - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- stupnjevi obrazovanja koji su na nekim razinama vezani uz obrazovni program, npr. osnovnoškolsko obrazovanje, opće sred­njoškolsko obrazovanje, tehničko i stručno srednjoškolsko obrazovanje, visokoškolsko obrazovanje i sl.;

- vozačke škole i profesionalna obuka za dozvole posebno se iskazuju, kao i obrazovanje odraslih i obrazovanje koje nije u redovnom obrazovnom sustavu.

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SOCIJALNA SKRB - djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- oblik i vrsta zdravstvene zaštite, npr. opća ili specijalizirana bolnica, centri za rehabilitaciju sa smještajem, domovi zdravlja, ambulante ili drugi oblici zdravstvene zaštite bez smještaja, opća ili specijalizirana zubarska zaštita te djelatnost paramedicinskih praktičara i sl.;

- veterinarske su usluge djelatnost koja se posebno iskazuje, npr. veterinarska stanica;

- oblici pružanja socijalne skrbi u ovisnosti o mogućnostima smještaja, npr. domovi sa smještajem za djecu i odrasle s teško­ćama u razvoju, ustanove za resocijalizaciju djece i mladeži, svi ostali vidovi socijalne skrbi bez smještaja i sl.

OSTALE DRUŠTVENE, SOCIJALNE I OSOBNE USLUŽ­NE DJELATNOSTI – djelatnost se opisuje prema kriterijima:

- vrsta uslužne djelatnosti vezana uz otklanjanje otpadnih voda i odvoz smeća, npr. sakupljanje i odvoz otpada, metenje i pranje ulica, čišćenje snijega i sl.;

- cilj i namjena osnivanja članskih organizacija, npr. poslovne organizacije, komore, strukovne organizacije, udruge znanstvenika, pisaca, liječnika, sindikati, vjerske, političke ili druge članske organizacije i sl.;

- vrsta filmske ili video djelatnosti, npr. snimanje filmova, distribucija filmova, prikazivanje filmova i sl.;

- radijska i televizijska djelatnost;

- vrsta kulturne ili zabavne djelatnosti, npr. grupe, orkestri, slobodni umjetnici, knjižnice, arhivi, muzeji, kazališta, plesne škole, botanički i zoološki vrtovi i sl.;

- vrsta sportskih ili rekreacijskih objekata, npr. nogometni stadioni, plivački bazeni, atletske staze i tereni, marine, sportski klubovi, rekreacijske plaže, kockarnice i sl.;

- vrsta osobne usluge, npr. kemijsko čišćenje, pranje, frizerski saloni, pogrebne usluge, saune, saloni za masažu, astrološke usluge, usluge pratnje i sl.

PRIVATNA KUĆANSTVA SA ZAPOSLENIM OSOBLJEM - djelatnost se opisuje prema vrsti posla:

- vrsta posla koju osoba obavlja, npr. poslužitelj, pralja, vrtlar, vozač, tajnica, učiteljica i čuvateljica djece i sl.

IZVANTERITORIJALNE ORGANIZACIJE I TIJELA – djelatnost se opisuje:

- nazivom međunarodne organizacije ili tijela, npr. Europska unija (EU), Međunarodni monetarni fond (IMF), Svjetska banka (WB) itd.;

-         nazivom stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija.

 

PRIMJERI POGREŠNIH ODGOVORA O DJELATNOSTI

à   NEPOTPUNI I UOPĆENI ODGOVORI	♦PRAVILNI ODGOVORI
à   Poljoprivredna proizvodnja     à   Poljoprivredne usluge	U slučaju individualnih poljoprivrednih kućanstava, odgovor “poljoprivredna proizvodnja” ili “mješovita proizvodnja” je pravilan.     Za pravne osobe ili druge vrste subjekata potreban je    pobliži opis djelatnosti, npr. ♦Uzgoj žitarica     Vinogradarstvo     Uzgoj peradi ♦Uslužne djelatnosti u stočarstvu, osim veterinarskih usluga
à   Ribarstvo   à   Ribnjak	♦Morski ribolov     Slatkovodni ribolov ♦Morska mrjestilišta i ribnjaci     Slatkovodna mrjestilišta i ribnjaci
à   Vađenje rude	♦Vađenje sirove nafte i zemnog plina     Vađenje kamena za gradnju
à   Proizvodnja   à   Prerada   à   Prehrambena industrija   à   Tekstilna industrija   à   Metalna industrija, i sl.   à   Izdavačka djelatnost   à   Proizvodnja metalnih proizvoda à   Proizvodnja strojeva, motora     à   Remont industrijskih strojeva ili      popravak strojeva à   Popravak strojeva	♦Proizvodnja šećera     Proizvodnja rublja     Proizvodnja igara i igračaka     Proizvodnja parketa ♦Prerada mlijeka i proizvodnja sira     Prerada i konzerviranje ribe     Prerada i konzerviranje krumpira ♦Proizvodnja mlinarskih proizvoda     Proizvodnja začina i dodataka jelima ♦Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda za kućanstvo     Proizvodnja radnih odijela ♦Lijevanje željeza     Proizvodnja aluminija ♦Izdavanje novina     Tiskanje ♦Proizvodnja brava i okova ♦Proizvodnja alatnih strojeva     Proizvodnja traktora     Proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora ♦Popravak i održavanje strojeva prehrambene industrije     Popravak i održavanje tekstilnih  strojeva ♦Popravak i preinake brodova     Popravak željezničkih lokomotiva i  tračničkih vozila
à   Komunalno poduzeće	♦Opskrba vodom     Proizvodnja i distribucija plina
à   Građevinarstvo   à   Završni radovi    à   Instalacijski radovi	♦Podizanje zgrada (visokogradnja)     Izgradnja hidrograđevinskih objekata ♦Soboslikarski i staklarski radovi     Postavljanje podnih i zidnih obloga ♦Elektroinstalacijski radovi     Izolacijski radovi
à   Trgovina na veliko   à   Trgovina na malo   à   Trgovina i posredovanje   à   Servis i trgovina na malo   à   Ugostiteljstvo i trgovina   à   Servis	♦Trgovina na veliko voćem i povrćem     Trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima ♦Trgovina na malo odjećom     Trgovina na malo knjigama, novinama, papirnatom  robom i pisaćim priborom ♦Posredovanje u trgovini namještajem, proizvodima za  kućanstvo i željeznom  robom ♦Održavanje i popravak motornih vozila     Popravak satova i nakita ♦Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom,  pićima i duhanskim proizvodima ♦Popravak električnih aparata za kućanstvo     Krpanje i prepravljanje odjeće
à   Ugostiteljstvo   à   Ugostiteljsko poduzeće	♦Restorani    Barovi ♦Hoteli i moteli, s restoranom    Kampovi i druge vrste smještaja za kraći boravak
à   Prijevoz   à   Prijevoz putnika à   Prijevoz robe à   HŽ   à   Skladištenje	♦Taksi prijevoz     Cjevovodni transport ♦Pomorski i obalni prijevoz putnika ♦Cestovni prijevoz robe ♦Željeznički prijevoz – prijevoz putnika i robe     Vuča vlakova ♦Prekrcaj tereta u morskim lukama
à   Osiguranje	♦Osiguranje života     Osiguranje imovine     Mješovito osiguranje (života, imovine i dr. rizika)
à   Iznajmljivanje   à   Informatičke usluge   à   Istraživanje i razvoj   à   Projektiranje i građenje à   Savjetovanje   à   Poslovna djelatnost	♦Iznajmljivanje vlastitih nekretnina     Iznajmljivanje automobila ♦Savjetovanje i programiranje     Obrada podataka ♦Istraživanje i eksperimentalni razvoj u  prirodnim  znanostima     Tehničko ispitivanje i analiza ♦Arhitektonsko projektiranje i savjetovanje ♦Savjetovanje u vezi s poslovanjem i  upravljanjem     Upravljačke djelatnosti holding-društava ♦Računovodstveni, knjigovodstveni i  revizijski poslovi;     porezno  savjetovanje     Promidžba (reklama i propaganda)
à   Uprava	♦Vlada RH     Gradska predstavnička i izvršna tijela     Sudske i pravosudne djelatnosti
à   Obrazovanje   à   Srednjoškolsko obrazovanje	♦Predškolsko obrazovanje     Osnovno obrazovanje ♦Tehničko i stručno obrazovanje     Opće obrazovanje
à   Zdravstvo à   Zdravstvena zaštita   à   Zavod, dom, centar	♦Bolnica ♦Stomatološka ambulanta     Veterinarska stanica ♦Dom socijalne skrbi bez smještaja     Dom socijalne skrbi sa smještajem     Dom zdravlja     Privatna ortopedska ambulanta
à   Komunalne djelatnosti	♦Odvoz smeća, kanalizacija i sanitarne djelatnosti
à   Udruga   à   Organizacija   à   Djelatnost kulture   à   Uslužne djelatnosti	♦Strukovna organizacija ♦Sindikat     Politička organizacija ♦Radio i televizija     Knjižnica     Muzej ♦Pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda     Frizerski salon

 

 

32. Uobičajeno radno vrijeme

puno radno vrijeme              nepuno radno vrijeme  

skraćeno radno vrijeme zbog uvjeta rada 

skraćeno radno vrijeme zbog bolesti ili invalidnosti 

Na ovo pitanje odgovaraju osobe koje obavljaju posao, odnosno zanimanje, tj. osobe koje su kod pitanja 27. svrstane u odgovore od “01” do “08”.

U predviđeni kvadratić upisuje se znak “X” kod onog modaliteta koji odgovara uobičajenom tjednom radnom vremenu.

Uobičajeno radno vrijeme aktivne osobe određuje se prema tjednom vremenu koje je po duljini trajanja tipično za dulje vremensko razdoblje, ovdje je to godina dana koja prethodi popisu. Prema ovom objašnjenju osobe koje su, tijekom godine koja je prethodila popisu, obavljale posao u bilo kojoj vrsti djelatnosti, ili u više vrsta djelatnosti, kod ovog pitanja svrstat će se u modalitet radnog vremena koji je bio najčešći tijekom prethodne godine dana.

Osobe koje su tijekom cijele godine koja prethodi popisu bile odsutne s posla, na ovo će pitanje odgovoriti prema uobičajenom radnom vremenu koje bi imale da su radile.

Osobe koje su radile samo dio godine ili koje rade povremeno s promjenjivim vremenskim trajanjem, na ovo će pitanje odgovoriti u odnosu na njihovo najčešće vrijeme rada.

 Puno radno vrijeme odnosi se na osobe čiji je tipičan tjedni broj sati rada 36 i više sati. Ovdje se uključuju i osobe koje rade kraće od punog radnog vremena, ali se trajanje njihova rada izjednačava s punim radnim vremenom, npr. rad prosvjetnog osoblja i sl.

Nepuno radno vrijeme odnosi se na osobe čiji je tipičan tjedni broj sati rada manji od 36 sati, bez obzira na to radi li osoba kraće vlastitom, dobrovoljnom odlukom ili stoga što ne može pronaći posao u punom radnom vremenu.

Skraćeno radno vrijeme zbog uvjeta rada odnosi se na osobe koje obavljaju poslove na kojima i uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi izvršitelja poslova od štetnih utjecaja.

Skraćeno radno vrijeme zbog bolesti ili invalidnosti odnosi se na osobe koje rade kraće od punog radnog vremena zbog smanjenih radnih sposobnosti izazvanih bolešću ili invalidnošću.

33. Tjedni broj sati rada        

Na ovo pitanje, kao i na prethodno, odgovaraju osobe koje obavljaju posao, odnosno zanimanje. Kako su se kod prethodnog pitanja svrstali u jedan od ponuđenih odgovora njihova uobi­čajenog radnog vremena, kod ovog se pitanja određuje uobičajeni tjedni broj sati rada koji se upisuje u predviđene kućice.

Osobe, koje u godini koja je prethodila popisu, nisu radile ili su radile samo dio godine, kod ovog pitanja odgovaraju o broju uobičajenih sati, koje bi imale da su radile ili o broju uobičajenih tjednih sati u periodu kada su radile.

34. Mjesto rada/školovanja

U naselju popisa  Da      Ne    ®   (upisati gdje)

Odgovor na ovo pitanje daju samo one osobe koje u vrijeme Popisa rade ili pohađaju školu.

Pod mjestom rada smatra se naselje u kojem se nalazi radno mjesto osobe koja se popisuje, odnosno naselje u kojem osoba stvarno obavlja svoje zanimanje, bez obzira na to gdje se nalazi sjedište poduzeća, poslovne ili druge jedinice u sastavu.

Pod mjestom školovanja smatra se naselje u kojem se nalazi škola odnosno odjeljenje gdje učenik ili student koji se popisuje pohađa školu, odnosno studij.

Kao odgovor na ovo pitanje upisuje se znak “X” pokraj odgovora “Da” za osobe koje rade ili se školuju u naselju stanovanja, a za osobe koje rade ili se školuju izvan naselja stanovanja pokraj odgovora “Ne”.

Za osobe koje istovremeno rade i školuju se, odgovor se daje samo o mjestu rada.

Za osobe koje rade upisuje se ime mjesta rada, a za osobe koje se školuju ime mjesta u kojem se školuju. Odgovor se daje na taj način da se u kućice upiše ime naselja i grada/općine ili strane države.

Za osobe koje je uputilo poduzeće na rad u drugo naselje u Hrvatskoj, radi izvođenja građevinskih, montažnih i drugih radova, naseljem rada smatra se ono naselje u kojem redovito rade, odnosno naselje iz kojeg su upućeni, a ne naselje u koje su te osobe upućene zbog izvođenja spomenutih radova.

Za osobe koje su upućene u inozemstvo na rad u naša diplomatsko-konzularna i druga predstavništva ili na izvođenje radova po posebnim ugovorima, upisuje se naziv naselja i strane države u kojoj rade.

Ako osoba obavlja zanimanje koje nije vezano za rad na određenom mjestu (npr. za pilote, konduktere, posade brodova i drugo prometno osoblje, osobe koje rade na održavanju pruga i cesta i sl.), kao naselje rada treba upisati naselje gdje je matična stanica, luka ili sjedište poduzeća u kojoj je osoba zaposlena.

Za trgovačke putnike, akvizitere i sl., ako svoje zanimanje obavljaju putujući po raznim naseljima, mjestom rada smatrat će se naselje u kojem osoba stanuje, tj. upisuje se znak “X” pokraj odgovora “Da”.

Za osobe koje tijekom godine obavljaju sezonske ili neke druge povremene poslove u više naselja, treba upisati naselje i grad/općinu ili stranu državu gdje osoba radi u vrijeme popisa. Ukoliko u vrijeme Popisa ne radi treba upisati naselje i grad/općinu ili stranu državu gdje je radila najduže vrijeme u proteklih godinu dana.

Za sve osobe za koje je naselje rada/školovanja Zagreb, u predviđene kućice treba upisati punu adresu (ulica i kućni broj) poduzeća, ustanove, radionice i sl., odnosno škole (ako to nije moguće, treba upisati barem dio grada Zagreba gdje se nalazi poduzeće, ustanova, radnja i sl., odnosno škola ili fakultet).

35. Učestalost vraćanja u naselje popisa

svakodnevno    tjedno    mjesečno    sezonski    rjeđe

Odgovor na ovo pitanje daju one osobe koje rade ili pohađaju školu izvan naselja popisa, tj. koje su na pitanje 34. o “Mjestu rada/školovanja” dale odgovor “Ne”.

U predviđeni kvadratić upisuje se znak “X” kod onog odgovora koji se odnosi na učestalost vraćanja u naselje popisa.

Odgovor “Svakodnevno” daje se za osobe koje se iz naselja rada/školovanja vraćaju u naselje popisa svaki dan ili više puta tijekom tjedna. Smatra se da se osoba svakodnevno vraća i u slučaju kad (zbog prirode posla) ima smjenu u trajanju od 24 sata ili od 48 sati (npr. u prometnim ili nekim drugim službama).

Odgovor “Tjedno” daje se za osobe koje se iz naselja rada/školovanja vraćaju u naselje popisa najmanje jednom tjedno.

Odgovor “Mjesečno” daje se za osobe koje se iz naselja rada/školovanja vraćaju u naselje popisa, po pravilu, najmanje jednom mjesečno. Ovaj se odgovor upisuje i onda kada osoba dolazi u naselje popisa i više puta mjesečno.

 Odgovor “Sezonski” daje se za osobe koje se iz naselja rada/školovanja vraćaju u naselje popisa nakon sezonskih poslova.

Ne smatra se da se osoba vraća u naselje popisa “sezonski”, ukoliko u naselje popisa (ili prebivalište) dolazi samo za vrijeme godišnjih odmora, školskog raspusta i sl.

Za osobe čiji se odgovor o “učestalosti vraćanja u naselje popisa” nije mogao razvrstati u prethodne modalitete, daje se odgovor “rjeđe”.

Ovaj se odgovor upisuje i u slučaju kada osoba dolazi u naselje popisa ili više puta godišnje, ili jednom godišnje (npr. za vrijeme godišnjih odmora, školskog raspusta i sl.), ili jednom u dvije, tri godine i sl.

Iznimno na ovo pitanje daju odgovor i osobe koje borave u inozemstvu kao članovi obitelji, tj. osobe koje su kod pitanja 9. kao razlog odsutnosti u inozemstvu označile odgovor pod “2” (boravi kao član obitelji osobe na radu), a odnosi se na “učestalost dolaska u domovinu - u prebivalište”, tj. u naselje popisa.

PRIMJER 1.

Osoba je stanovnik naselja Sisak (gdje se obavlja popis), a zaposlena je u Državnom zavodu za statistiku, u Zagrebu, Ilica 3, i svakodnevne se vraća u prebivalište. Na pitanja 34. i 35. treba dati odgovor na sljedeći način:

34. Mjesto rada/školovanja

U naselju popisa     Da            Ne                            

NASELJE

ZAGREB

AKO JE NASELJE RADA/ŠKOLOVANJA ZAGREB,

UPISATI I ADRESU

ULICA                             KUĆNI BROJ

ILICA                                         3

GRAD/OPĆINA - STRANA DRŽAVA

ZAGREB

35. Učestalost vraćanja u naselje popisa

Svakodnevno      Tjedno       Mjesečno   

Sezonski       Rjeđe 

Primjer 2.

Osoba je stalni stanovnik naselja Zagreb (gdje se obavlja popis), a radi u diplomatsko-konzularnom predstavništvu u inozemstvu (Bonn, Njemačka) i mjesečno se vraća u prebivalište. Na pitanja 34. i 35. treba dati odgovor na sljedeći način:

34. Mjesto rada/školovanja

U naselju popisa     Da            Ne              

NASELJE

Bonn

GRAD/OPĆINA - STRANA DRŽAVA

Njemačka

35. Učestalost vraćanja u naselje popisa

Svakodnevno       Tjedno       Mjesečno   

Sezonski       Rjeđe 

36. Invalidnost    Da       Þ   37      Ne       Þ    39

Kako se u Republici Hrvatskoj ne raspolaže s podacima o broju osoba s pojedinim vrstama invaliditeta, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Hrvatskog sabora (a na prijedlog Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida), predložio je Hrvatskom Saboru da se u Popis 2001. uvrsti i pitanje o invaliditetu. Na taj bi se način dobio, ne samo broj osoba s invaliditetom, već i pojedine vrste invaliditeta, kao i fizička pokretljivost osoba s invaliditetom.

Ovo je prvi popis stanovništva u našoj zemlji u kojem se pojavljuju pitanja o invalidnosti, a što je praksa u nekim razvijenim zemljama. Kako je Zakon o Popisu 2001. bio u “proceduri donošenja” u Saboru u vrijeme Probnog popisa, tako ovo pitanje nije ni “testirano”.

U najširem smislu riječi, invalidnost je stanje organizma nastalo zbog bolesti, ozljede ili prirođene mane, čije su posljedice trajno, djelomično ili potpuno smanjenje sposobnosti čovjeka za normalan društveni život, a time i za privređivanje. Invalidnost je smanjenje ili gubitak određenih sposobnosti koje nastaje zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne može otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije.

Osoba s invaliditetom je osoba koja ima trajno ograničenje, smanjenje ili izostanak sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi, nastale kao posljedica oštećenja zdravlja.

Odgovor o postojanju invalidnosti temelji se samo na izjavi, a ne na dokumentaciji jer popisivač nije kvalificiran za uvid u medicinsku dokumentaciju. Osim toga za neke invaliditete niti ne postoji dokumentacija, niti je osoba koja se popisuje mora imati.

Na ovo pitanje odgovara se upisivanjem znaka “X” pokraj odgovora “Da” za osobe s invaliditetom (prema navedenim objašnjenjima, odnosno objašnjenjima u nastavku), i to prema izjavi osobe koju se popisuje, ili osobe koja daje podatke popisivaču, dok se za sve ostale osobe daje odgovor “Ne”.

Popisivač mora voditi računa o načinu na koji će postaviti pitanja o invaliditetu, što ovisi o tome tko daje podatke. Najpogodniji je upit da li u kućanstvu neki član ili sama osoba s kojom se razgovara ima:

- neko trajno oštećenje zdravlja u smislu invaliditeta ili

- neko trajno oštećenje zdravlja za koje se smatra da se radi o invaliditetu.

Bolesti i povrede nastale iz bilo kojeg uzroka mogu prouzrokovati trajno oštećenje zdravlja bilo u sastavu i izgledu tijela ili u funkciji pojedinih organa i organskih sustava.

Pod trajnim se oštećenjem zdravlja podrazumijeva i oštećenje za koje se očekuje da će potrajati najmanje 6 mjeseci.

Trajno oštećenje zdravlja može postojati već prilikom rođenja (prirođeno stanje) ili nastati u razvojnoj ili odrasloj dobi života (stečeno stanje). Kada osoba zbog trajnog oštećenja zdravlja ima ograničenje, smanjenje ili izostanak sposobnosti za izvođenje neke aktivnosti koju se smatra normalnom za dob i spol osobe - tada se govori o invaliditetu. Invaliditet je izravna posljedica trajnog oštećenja zdravlja uslijed bolesti ili povrede, uključujući i starost.

U invalidnost se ne uključuje alkoholizam, osim ako osoba ima rješenje o invalidskoj mirovini.

U Međunarodnoj klasifikaciji oštećenja, nesposobnosti i hendikepa (International Classification of Impairments, Disabilities and Handicaps - ICIDH), eksperimentalnoj klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije od 1980. godine definirani su pojmovi oštećenja, invaliditeta i hendikepa:

Oštećenje zdravlja je nedostatak, gubitak ili nepravilnost anatomske građe, fiziološke ili psihološke funkcije.

Oštećenja zdravlja dijele se na tjelesna i mentalna. Vrste tjelesnih i mentalnih oštećenja su:

1. oštećenja vida (sljepoća, slabovidnost);

2. oštećenja sluha (gluhoća, nagluhost);

3. oštećenja govorno-glasovne komunikacije (nijemost);

4. oštećenja pokretljivosti (lokomotorni sustav, centralni živčani sustav, periferni živčani i mišićni sustav), a kao posljedice su:

- za pokretanje tijela (hodanje, premještanje, ručnu aktivnost) potrebna su određena ortopedska pomagala (proteze, aparati, štake ili invalidska kolica i dr.);

- nemogućnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblačenje, obuvanje ili u obavljanju fizioloških potreba) ili nemogućnost samostalnog pripremanja i uzimanja hrane;

- nemogućnost samostalnog pokretanja tijela niti uz pomoć ortopedskih pomagala;

5. oštećenja drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva i urogenitalni) tj. trajno oštećenje u zdravstvenom stanju zbog kojeg osoba ne može samostalno udovoljiti nekom od osnovnih životnih zahtjeva kao što su:

- samostalno kretanje izvan stana radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite;

- samostalno održavanje osobne njege (kupanje, oblačenje, svlačenje, obuvanje ili obavljanje fizioloških potreba);

- održavanje života ovisi o korištenju određenog uređaja ili naprave kao što je: aparat za dijalizu, sonda, gastrostoma, Pudenzova pumpa, kateter i dr.

6. nedovoljna mentalna razvijenost (retardacija - nedovoljna mentalna razvijenost je stanje u kojem je značajno otežano uključivanje u društveni život, a povezano je sa zaustavljenim ili nedovršenim razvojem intelektualnog funkcioniranja).

7. duševni poremećaji (izražavaju se promjenama u pona­šanju i u reakcijama, za koje je, na osnovi medicinske, psihologijske, defektologijske i socijalne ekspertize utvrđeno da su uzrokovani organskim čimbenikom ili psihozom raznih etiologija);.

8. više vrsta oštećenja.

Invaliditet je ograničenje, smanjenje ili izostanak (koje proizlazi iz oštećenja zdravlja) sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života.

Hendikep proizlazi iz nekog oštećenja ili invaliditeta koji ograničavaju ili sprečavaju izvršenje funkcije koja je normalna u svijetu pojedinca i označava okolnosti u kojima se, ovisno o dobi, spolu, socijalnim i kulturnim čimbenicima nalazi osoba s invaliditetom.

Pojedine osobe s trajnim oštećenjem zdravlja odnosno invaliditetom mogu imati odgovarajuća rješenja nadležnih tijela organa uprave. Od nadležnih tijela državne uprave to su:

1. Ministarstvo rada i socijalne skrbi (Zakon o socijalnoj skrbi - »Narodne novine« br. 73/1997., Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi - »Narodne novine« br. 39/1998) putem:

- Centara za socijalnu skrb općina, a na temelju Nalaza i mišljenja Prvostupanjskog tijela vještačenja

- u žalbenom postupku na temelju Nalaza i mišljenja Drugostupanjskog tijela vještačenja.

2. Županijski uredi za obrazovanje koji izdaju rješenje o primjerenom obliku školovanja (Zakon o osnovnom školstvu - »Narodne novine« br. 59/1990., br. 27/1993 i 7/1996., Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu - »Narodne novine« br. 13/1991. i Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju - »Narodne novine« br. 23/1991).

3. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata - za osobe s utvrđenim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida i mirnodopskog vojnog invalida (Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata - »Narodne novine« br. 33/1992. i Pravilnik za utvrđivanje postotka oštećenja organizma vojnih i civilnih invalida rata - »Narodne novine« br. 62/1992).

4. Od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - za invalide rada nalaz vještaka, odnosno rješenje povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti (Zakon o mirovinskom osiguranju - »Narodne novine« br. 102/1998).

 Osobe koje su na ovo pitanje dale odgovor “Ne”, ne odgovaraju na pitanja 37. i 38., već se prelazi na pitanje 39., na što se upućuje i strelicom označenom na Popisnici.

37. Uzrok invalidnosti

(ovo je pitanje na Popisnici označeno strelicom)

Za osobe koje su na pitanje 36. dale odgovor “Da”, u predviđene kućice treba upisati jednu od predviđenih šifara koja predstavlja mogući odgovor na ovo pitanje (vidi obrazac P-1/M):

Od rođenja ............................................. 1

Drugi svjetski rat i njegove posljedice ....... 2

Domovinski rat i njegove posljedice ......... 3

Invalid rada ............................................. 4

Bolest ..................................................... 5

Prometna nesreća .................................... 6

Ostalo ..................................................... 7

Odgovor se daje upisivanjem jedne od šifara “1” - “7” za odgovarajući uzrok invalidnosti osobe koja se popisuje.

Šifra “1” - za odgovor “Od rođenja” odnosi se na invalidnost osobe od rođenja (sljepoća, gluhoća, nedovoljna duševna razvijenost, tjelesne deformacije, oštećenje pri porodu).

Šifra “2” - za odgovor “Drugi svjetski rat i njegove posljedice” odnosi se na invalidnost osobe (misli se na pripadnike bilo koje vojske ili civilne osobe) zbog ratnih djelovanja (i ne samo ranjavanja nego i bolesti) ili posljedica djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.

Šifra “3” - za odgovor “Domovinski rat i njegove posljedice” odnosi se na invalidnost osobe (misli se na posljedice Domovinskog rata na vojne i civilne osobe) zbog posljedica ranjavanja ili bolesti ili na posljedice djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata (osoba može, ali i ne mora imati rješenje. Rješenje za vojne invalide je od Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a za civilne osobe od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje).

Šifra “4” - za odgovor “Invalid rada” odnosi se na invalidnost osoba za koje je invalidska komisija utvrdila da je invaliditet uzrokovan radom (mora imati rješenje Povjerenstva za reviziju invaliditeta).

Šifra “5” - za odgovor “Bolest” odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu bilo koje bolesti.

Šifra “6” - za odgovor “Prometna nesreća” odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu prometne nesreće.

Prometna nesreća je svaka nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo. U prometne nesreće uključuju se: stradavanja pješaka, stradavanje u nesreći u željezničkom prometu, u prijevoznom sredstvu, u prijevozu nemotornih vozila, u prijevozu na vodi i u zračnom prijevozu.

Šifra “7” - za odgovor “Ostalo” odnosi se na invalidnost osobe kao posljedice nekih drugih nesreća (u kući, u šetnji, športu i sl.) ili trovanja, a uključene su i posljedice bolesti u starosti.

Ako osoba ima više uzroka invalidnosti upisuje se šifra za onaj koji se pojavio prvi.

38. Fizička pokretljivost invalidne osobe

1)       2)       3)       4) 

(vidi obrazac P-1/M - ovo je pitanje na Popisnici označeno strelicom)

Ovo se pitanje odnosi na fizičku pokretljivost, odnosno fizički status osobe.

1) Sasvim pokretan

2) Trajno ograničeno pokretan uz pomoć štapa, štaka ili hodalice

3) Trajno ograničeno pokretan uz pomoć invalidskih kolica

4) Trajno nepokretan

“Sasvim pokretan” odnosi se na osobu koja se može kretati sama bez ikakvih pomagala.

“Trajno ograničeno pokretan uz pomoć štapa, štaka ili hodalice” odnosi se na osobu koja se trajno može ograničeno kretati i to samo uz neko od navedenih pomagala (uključujući i protezu ruke ili noge) ili pomoć druge osobe.

“Trajno ograničeno pokretan uz pomoć invalidskih kolica” odnosi se na osobu koja je trajno ograničeno pokretna i može se kretati samo uz pomoć invalidskih kolica.

“Trajno nepokretan” odnosi se na osobu koja je trajno nepokretna, ne može se kretati ni uz kakvu pomoć, tj. leži u krevetu bez mogućnosti samostalnog pokretanja tijela.

39. Za povratnike s rada u inozemstvu

Povratnicima s rada u inozemstvu smatraju se osobe koje su u razdoblju prije ovog Popisa radile kod stranog poslodavca ili samostalno, a prije povratka u zemlju prekinule, odnosno napustile su taj rad, bez obzira na razloge (mirovina, gubitak posla u inozemstvu, obiteljske prilike i sl.).

Pod radom u inozemstvu smatra se rad u zemljama izvan granica bivše SFRJ.

Odgovor na ovo pitanje daju i one osobe koje su radile u inozemstvu, i sa tog su se rada vratile na područje bivše SFRJ, izvan područja Republike Hrvatske, a nakon toga su se doselile u Republiku Hrvatsku.

Na ovo pitanje ne odgovaraju osobe koje su kao članovi kućanstva boravile u inozemstvu, ali tamo nisu radile.

A) NAZIV STRANE DRŽAVE

U kućice za upisivanje odgovora kod ovog se pitanja upisuje ime strane države u kojoj je osoba radila. Ako je osoba radila u više zemalja, ovdje se upisuje naziv zadnje strane države u kojoj je osoba radila, odnosno iz koje se vratila u domovinu.

B) TRAJANJE RADA (GODINA)

Ukupna dužina trajanja rada u inozemstvu zaokružuje se na cijeli broj godina i upisuje u predviđene kućice.

Na primjer ako je dužina rada 2 godine i 7 mjeseci, zaokružuje se na 3 godine i u kućice upisuje 03; ukoliko je dužina rada 2 godine i 4 mjeseca, zaokružuje se na 2 godine i u kućice se upisuje 02.

Za osobe koje su radile u inozemstvu manje od godine dana, u kućice se upisuje 01.

Ako je osoba radila u inozemstvu u više navrata, treba zbrojiti sva trajanja rada i taj zbroj upisati u kućice, ne računajući povremene prekide radi boravka u zemlji (na odmoru, u posjetu ili drugom kraćem boravku i sl.).

Na primjer ako je osoba bila na radu u inozemstvu 4 godine, zatim se vratila u Republiku Hrvatsku, i tu provela 2 godine, poslije toga opet otišla u inozemstvo i do trenutka povratka provela 3 godine, odgovor treba biti 07, bez obzira na to je li osoba tih sedam godina provela na radu samo u jednoj stranoj državi ili u više njih.

C) GODINA POVRATKA

U predviđene kućice upisuje se godina povratka s rada u inozemstvu, odnosno upisuje se kalendarska godina kada se osoba vratila u Republiku Hrvatsku.

Ako je osoba radila u inozemstvu u više navrata, treba u kućice upisati kalendarsku godinu posljednjeg povratka s rada u inozemstvu.

AKTIVNOST U TJEDNU OD 25. DO 31. OŽUJKA 2001. (referentni tjedan)

Na ovo pitanje odgovaraju osobe stare 15 i više godina.

(Na ovo pitanje ne odgovaraju osobe na odsluženju vojnog roka, izdržavanju kazne, nesposobni za rad i osobe u institucionalnim kućanstvima)

Aktivnost u navedenom tjednu podrazumijeva obavljanje bilo kakvog posla, stalnog ili povremenog (najmanje jedan sat) radi stjecanja sredstava za život.

Dobna granica od 15 i više godina kriterij je kojim se definira kategorija radno sposobnog stanovništva. Uz ovaj kriterij posebno je važna definicija aktivnosti, odnosno rada, koja podrazumijeva “svaki”, “bilo kakav” rad, odnosno stalni ili povremeni posao koji je osoba u referentnom tjednu obavljala radi stjecanja sredstava za život, bez obzira na to je li naknada za obavljeni rad ostvarena u naturi ili novcu.

Ovakva definicija aktivnosti izjednačava rad obavljen u bilo kojem statusu osobe (zaposlenik, poslodavac, samostalna djelatnost, pomažući član kućanstva i sl.) i u bilo kojem obliku subjekta, registriranog (poduzeće, ustanova, obrt, poljoprivredno gospodarstvo i sl.) ili neregistriranog (prodaja na ulici, čišćenje po kućama i sl.) ali i rad pretežno neaktivnih kategorija stanovništva, studenata, umirovljenika, kućanica i sl. ukoliko su ga obavljali u referentnom tjednu radi zarade u novcu ili naturi.

40. Je li osoba u navedenom tjednu obavljala neki posao (barem jedan sat) radi zarade?

Da       Ne, ali ima posao na koji će se vratiti  

Ne, jer nema posao                    Þ   41. – 42.

Odgovor “Da” odnosi se na sve osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao radi zarade i stjecanja sredstava za život, što znači da će ovaj odgovor jednako dati osoba koja npr. s radnim odnosom u vrtiću obavlja posao odgajateljice kao i osoba koja posao čuvanja i odgoja tuđe djece obavlja u vlastitom stanu. Ovaj se odgovor odnosi i na one kategorije stanovništva koje su prema svom glavnom statusu neaktivne, npr. studenti, umirovljenici, kućanice, ukoliko su tijekom referentnog tjedna obavljale posao radi zarade, kao i na osobe koje su nezaposlene tj. nemaju odgovarajući posao i traže posao, ukoliko su u navedenom tjednu obavljale neki posao.

Odgovor “Ne, ali ima posao na koji će se vratiti” odnosi se na osobe koje imaju posao, ali u referentnom tjednu nisu radile, iz bilo kojih razloga koji mogu biti osobni (bolovanje, godišnji odmor, plaćeni dopust i sl.) ili razlozi vezani uz rad (nedostatak posla, stečaj, nepovoljni vremenski uvjeti i sl.) i vratit će se na posao nakon prestanka razloga spriječenosti.

Odgovor “Ne, jer nema posao” odnosi se na osobe koje u referentnom tjednu nisu obavljale posao radi zarade i nemaju posao na koji će se vratiti.

Osobe koje daju ovaj odgovor, odgovaraju i na sljedeća dva pitanja.

41. Je li osoba tražila posao?    Da       Ne   

Odgovor “Da” daju osobe koje su u vrijeme popisa, što uključuje i mjesec dana koji prethodi popisu, na bilo koji način tražile posao. Traženje posla uključuje aktivnosti osoba od sasvim neformalnih postupaka praćenja oglasa, preko podnošenja ponuda do redovitog evidentiranja i kontaktiranja sa službama za zapoš­ljavanje, kao i poduzimanje bilo kakvih aktivnosti koje će osobi osigurati obavljanje vlastite djelatnosti, npr. pribavljanje dokumenata za obavljanje obrta, ishođenje kredita, kupnja ili najam potrebnog prostora i sl.

Odgovor “Ne” odnosi se na osobe koje iz bilo kojeg razloga nisu tražile posao.

42. Bi li osoba prihvatila ponuđeni posao?

Da           Ne    

Odgovor “Da” daju osobe koje su spremne prihvatiti ponuđeni posao i u doglednom vremenu koje se može definirati kao dvotjedno razdoblje koje slijedi nakon popisa započeti obav­ljanje ponuđenog posla.

Odgovor “Ne” odnosi se na osobe koje iz bilo kojeg razloga ne mogu prihvatiti ponuđeni posao i ne mogu ga započeti obavljati u dvotjednom razdoblju koje slijedi nakon popisa.

Klasa: 958-02/01-01/01
Urbroj: 555-01-01-01-1
Zagreb, 22. ožujka 2001.

Ravnatelj
mr. sc. Ivan Rusan, v. r.