USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

523

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu Darka Duge iz Novigrada Podravskog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 14. ožujka 2001., donio je s­ljedeće

RJEŠENJE

Ne prihvaća se prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 26. Zakona o javnom priopćava­nju (»Narodne novine«, broj 83/96, ispr. 143/98 i 20/00).

Obrazlože­nje

1. Darko Duga iz Novigrada Podravskog podnio je prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 26. Zakona o javnom priopće­nju (»Narodne novine«, broj 83/96, ispr. 143/98 i 20/00 – u da­lj­njem tekstu: Zakon).

Navedena odredba glasi:

»Tužba radi naknade štete može se podići najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objave informacije kojom je šteta prouzročena.«

2. Podnosite­lj smatra da je osporena odredba u nesuglasju s odredbom članka 35. Ustava, kojom se jamči štova­nje i pravna zaštita osobnog i obite­ljskog života, dostojanstva, ugleda i časti svakog čovjeka i građanina.

U obrazlože­nju prijedloga podnosite­lj iznosi da osobe koje ne čitaju redovito sve tiskovine, zatim osobe koje su slijepe i nepismene, ne mogu niti znati za eventualno poči­njenu štetu dok im za to netko ne kaže. Budući da se tim osobama djelo uči­njeno putem javnih glasila može priopćiti (ponekad i namjerno) nakon isteka šest mjeseci, podnosite­lj smatra da je propisani rok za podnoše­nje tužbe prekratak i da se na taj način tim osobama uskraćuje pravo na sudsku zaštitu.

Prijedlog nije osnovan.

3. Osporena odluka nalazi se u Zakonu u okviru Glave V. Od­govornost za štetu. Šteta je, prema odredbi članka 22. tog Zakona, uma­nje­nje nečije imovine ili sprječava­nje ­njezina poveća­nja (materijalna šteta), te nanoše­nje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta) informacijom objav­ljenom u javnom glasilu. Nematerijalna šteta nastala objavom informacije o osobnom ili obite­ljskom životu, ili objav­ljiva­njem neke druge informacije kojom je povrijeđena privatnost, dostojanstvo, ugled, čast ili koje drugo Ustavom ili zakonom zaštićeno dobro, naknađuje se isprav­lja­njem netočne informacije, objav­ljiva­njem ispravka informacije i isprikom, te isplatom pravične novčane naknade za pretrp­ljene bolove i strah, ako jakost i traja­nje bolova i straha to opravdavaju i to sukladno općim propisima obveznog prava.

Osporena odredba propisuje rok u kojem oštećena osoba može podnijeti tužbu radi naknade štete nastale objavom informacije u kraćem traja­nju od rokova u kojima se može podnijeti tužba radi naknade štete prema općim propisima obveznog prava.

4. Ustavni sud je odlukom, broj: U-I-131/1998 od 3. ve­ljače 2000. (»Narodne novine«, broj 20/00) ukinuo odredbe članka 25. stavaka 2., 3., 4. i 5. Zakona.

Ukinute odredbe propisivale su da se prvo ročište za glavnu raspravu mora održati u roku od osam dana od dana kad je tužba prim­ljena u sudu (stavak 2.), da je sud drugog stup­nja dužan donijeti odluku o žalbi protiv odluke suda prvog stup­nja u roku od trideset dana od dana primitka žalbe (stavak 3.), da se u žalbi protiv presude donesene u prvostupa­njskom postupku mogu iznositi nove či­njenice i predlagati novi dokazi samo ako žalite­lj učini vjerojatnim da ih bez svoje kriv­nje nije mogao iznijeti, odnosno predložiti do zak­ljuče­nja glavne rasprave (stavak 4.), s tim (stavak 5.) da će predsjednik vijeća suda prvog stup­nja prema potrebi, sam ili na zahtjev suca izvjestite­lja suda drugog stup­nja, provesti izviđaj radi provjere istinitosti navoda žalite­lja iz navedenog stavka 4.

Navedenom odlukom Ustavni sud je utvrdio da ukinute od­red­be »(u prevelikoj mjeri) ograničavaju ustavna prava na jednakost u postupku pred sudom i pred zakonom (stavak 1. članka 14. Ustava), zatim pravo na pravično suđe­nje (alineja 1. stavka 1. članka 29. Ustava) koje se po usta­ljenom stajalištu Ustavnog suda odnosi na sve pravno re­gulirane postupke, a ne samo na kaznene postupke i pravo na slobodu miš­lje­nja i izražava­nja misli (stavci 1. i 2. članka 34.)«.

Rješe­njem, broj: U-I-131/1998 od 3. ve­ljače 2000. (»Narodne novine«, broj 20/00) Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe stavka 1. članka 25. Zakona. Tom je odredbom propisano da se sporovi o naknadi štete rješavaju po hitnom postupku.

Naime, propisana hitnost postupka osigurava brže, a time i učinkovitije pruža­nje pravne zaštite. Kako bi se osigurala što brža i učinkovitija sudska zaštita, u postupcima za koje je zakonom propisano da su hitni, zakonodavac je ovlašten skratiti rokove u kojima stranke mogu poduzimati pojedine parnične rad­nje. Propisana hitnost u sporovima o naknadi štete nastale uslijed informacije objav­ljene u javnom glasilu podrazumijeva zahvat u procesnu građu u pravcu ubrza­nja postupka pri čemu postupovni sustav u svojoj ukupnosti treba ostati usklađen, kako bi se strankama osigurala jednakost u postupku i pravično suđe­nje.

Ustavni sud utvrđuje da je ovlast zakonodavca da zakonom propiše zastarne rokove, u skladu s Ustavom.

5. U konkretnom slučaju Ustavni sud je utvrdio da propisiva­nje kraće­g roka za podnoše­nje tužbe sudu, od roka propisanog općim propisima obveznog prava, daje dovo­ljno vremena, u kojem oštećena osoba ima mogućnost sazna­nja za objav­ljenu informaciju, pripremu tužbe i podnoše­nje tužbe nadležnom sudu, te pridonosi ostvare­nju interesa oštećene osobe da se šteta nastala objav­ljiva­njem informacije u javnim glasilima, što prije naknadi.

6. Stoga je Ustavni sud utvrdio da razlozi na kojima podnosite­lj teme­lji prijedlog, nisu doveli u sum­nju suglasnost osporene odredbe Zakona s odredbom članka 35. Ustava.

Teme­ljem odredbe članka 41. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci.

Klasa: U-I-778/2000
Zagreb, 14. ožujka 2001.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r.