Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Brijuni"

NN 45/2001, Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Brijuni"

HRVATSKI SABOR

757

Na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o prostornom ure­đe­nju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98. i 61/00.) i članka 28. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94. i 72/94.), Hrvatski sabor na sjednici 4. svibnja 2001., donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA »BRIJUNI«

I.

Donosi se Prostorni plan područja Nacionalnog parka »Brijuni« (u daljnjem tekstu: Plan).

II.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela koji se čuva u ministarstvu nadležnom za poslove prostornog uređenja i nadležnom županijskom zavodu.

III.

Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

IV.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka »Brioni« i pripadajućeg dijela priobalnog pojasa (»Narodne novine«, br. 46/87.).

V.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 351-01/01-01/03

Zagreb, 4. svibnja 2001.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

Odredbe za provoĐenje Prostornog plana Nacionalnog parka »Brijuni«

1. OpĆe odredbe

Članak 1.

Prostornim planom područja posebnih obilježja Nacionalnog parka »Brijuni« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan NP »Brijuni«) određuje se koncepcija i uvjeti uređenja i korištenja prostora te uvjeti zaštite posebnih vrijednosti prostora, koristeći naročito najnovije spoznaje o zaštiti i korištenju prostora nastale u periodu od 1987. do 1999. godine. Prostorni plan NP »Brijuni« zamijenit će dosadašnji Prostorni plan Nacionalnog parka »Brioni« i pripa­dajućeg dijela priobalnog pojasa, koji je donesen Odlukom Sabora SR Hrvatske 1986. g. (»Narodne novine«, br. 13 od 30. ožujka 1987. - izrađen od strane Urbanističkog instituta Hrvatske iz Zagrebu).

Prostorni plan NP »Brijuni« temelji se na mjerodavnim Zakonima, posebnim propisima, odrednicama Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i Pravilniku o unutarnjem redu u NP »Brijuni«.

Odredbama za provođenje Prostornog plana NP »Brijuni« (u daljem tekstu: Odredbe) utvrđuje se koncept zaštite i unapređenja prirodnih i kulturnih vrijednosti, organizacije i namjene prostora, uvjeti i mjere za razgraničenje prostora, smještaj građevina, i provedbu plana (kroz izradu stručnih podloga za lokacijske i građevinske dozvole), te smjernice za uređenje istarskog obalnog područja (za Prostorni plan županije Istarske i Prostorni plan uređenja općine Fažana).

Članak 2.

Prostorni plan NP »Brijuni« određuje i mogućnosti uređenja prostora nacionalnog parka putem optimalnog usklađivanja komponente zaštite okoliša s komponentom razvoja u prostoru, a zasniva se prvenstveno na rješavanju uočenih konfliktnih pojava:

– nedostatne zaštite kao i nedovoljno precizne razvojne komponente u korištenju akvatorija Nacionalnog parka,

– redefinicije i provjere vrste i kapaciteta turističkih smještaj­nih kapaciteta na Velikom Brijunu,

– nedostajuće ili potkapacitirane svekolike infrastrukturne opremljenosti Nacionalnog parka.

– neriješene imovinsko-pravne situacije prvenstveno u funkciji zatečenih i budućih fizičkih struktura,

Članak 3.

Prostorni plan NP »Brijuni« počiva na načelima zaštite kulturnih dobara, uz uvažavanje Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br.69/99) gdje su kulturna dobra definirana kao značajni dio ukupnosti hrvatske kulturne baštine. Nacionalni park »Brijuni« posjeduje kulturnu baštinu od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Prostorni plan NP »Brijuni« izrađen je sukladno sljedećim međunarodnim konvencijama, koje obvezuju Republika Hrvatska i to:

– Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja I Protokol o sprečavanju onečišćenja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori br. 12/93. i 17/98.),

– Konvencija o sprečavanju zagađivanja mora izbacivanjem otpadaka (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori br. 3/95.),

– Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori br. 11/95.),

– Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori br. 1/6/96.),

– Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori br. 2/96).

2. Ciljevi i koncept zaŠtite i ureĐenja prostora

Članak 4.

Polazeći od vrednovanja prostora i osobitih vrijednosti obu­hva­ćenog područja, te uvažavajući prostorne promjene uvjeta korištenja i povećanu dostupnost prostora posjetiteljima, ovim Pros­tornim planom NP »Brijuni« afirmira se kategorija zaštite: Nacionalni park uz sve konzekvence koje iz tog proizlaze osobito u zaštiti vrijednosti prostora i posjetiteljskom turističkom korište­nju. Prostornim planom NP »Brijuni« utvrđuju se opći ciljevi zaštite i uređivanje prostora nacionalnog parka i to naročito:

– osnovnom funkcijom nacionalnog parka smatra se očuvanje prirodnog okoliša i graditeljskog nasljeđa, u izvornom i zatečenom obliku, te znanstveno-istraživačka, kulturna, odgojno-obrazovna i turističko-rekreacijska funkcija,

– jedinstven sustav opće zaštite, očuvanja i unapređenja osnovnih funkcija nacionalnog parka,

– korištenje nacionalnog parka svim kategorijama posjetilaca pod jednakim uvjetima (jednodnevnim izletnicima i višednevnim stacionarnim turistima),

– »ekološki kapacitet« morskih i kopnenih prirodnih sustava, optimalni broj višednevnih i dnevnih posjetitelja i način posjeći­vanja nacionalnog parka,

– određuju se područja za rekonstrukciju ili gradnju na način primjeren uvjetima zaštite i uređivanja prostora nacionalnog par­ka,

– utvrđuju se kapaciteti prostora u odnosu na sadržajnu strukturu planirane turističko-ugostiteljske ponude,

– određuju se etape ostvarivanja plana u cilju zaštite nacionalnog parka i predlažu nužne prioritetne mjere za provedbu,

– predlažu se programske smjernice uređenja i zaštite prostora priobalnog mjesta Fažana za nužne sadržaje u funkciji NP Brijuni, koji moraju biti smješteni na kopnu izvan prostora nacionalnog parka.

Članak 5.

Sve oblike razgledavanja treba razvijati kao dio temeljne ponude Nacionalnog parka sa svrhom unaprjeđenja odnosa posjetitelja prema okolišu. Stoga upoznavanje s vrijednostima nacionalnog parka mora biti osmišljeno tako da potiče na promišljanje o potrebi i smislu očuvanja okoliša općenito. Na tim osnovama treba osmisliti sadržajno obogaćivanje ponude uvođenjem tematskih itinerera, a u širi razvojni i funkcionalni sustav uključiti Fažanu (i Pulu), kao polazna mjesta s prihvatnim i ostalim pratećim sadržajima koji su vezani za NP »Brijuni«, ali koji ne mogu biti u prostornom obuhvatu parka.

Članak 6.

Sukladno s naprijed navedenim, utvrđuju se glavni ciljevi i temeljna načela zaštite i uređenja prostora Nacionalnog parka »Brijuni« (NP):

– maksimalno afirmirati kategoriju zaštite »nacionalni park« kojeg čini sustav temeljen na prirodnim vrijednostima i djelovanju čovjeka kroz povijest,

– zaštitu provoditi na cijeloj površini parka pa tako i u zonama posebnih uvjeta korištenja i to na temelju utvrđene valorizacije prirodne i graditeljske baštine,

– uvjete korištenja prostora odrediti na temelju stupnjevane zaštite, s propozicijama za određene dozvoljene intervencije u prostoru osnovnih kategorija zaštite i korištenja,

– zaštita okoliša mora biti integralna sastavnica uređenja i korištenja prostora, kako u izradi dokumenata prostornog uređenja tako i u sustavu gospodarenja prostorom,

– sve oblike razgledavanja NP razvijati kao temeljni dio ponude sa svrhom unaprjeđenja odnosa posjetitelja prema zaštiće­nom prostoru i boljeg upoznavanja sa svim vrijednostima,

– povećati prostor posjećivanja na prostore donedavno nepristupačne posjetiteljima i primjereno obogatiti posjetiteljsko-
-izletničku komponentu,

– uključiti prostore otočja i akvatorij u širi i specifični posjetiteljski turizam vezan na posebne atraktivnosti i programe (kultura, obilazak sustava tvrđave, rekreacija, edukacija, znanost, istraživa­nje, zdravstvo),

– sadašnja raznolikost oblika korištenja prostora i sadržaja (rezidencijalna zona i zona posebne namjene - koje su u procesu promjena uvjeta korištenja), uvažava se kao specifičnost ovog NP na temelju koje treba unaprijediti atraktivnost parka, a dio neprimjerenih sadržaja postupno isključiti,

– uspostaviti novu kvalitetnu i prostoru primjerenu turističku koncepciju i tome odgovarajuće upravljanje u skladu s uvjetima zaštite i korištenja prostora, utemeljeno na cjelovitom prostorno-
-funkcionalnom konceptu,

– uvjete korištenja odrediti na temelju stupnjevane zaštite s propozicijama za određene dozvoljene intervencije u prostoru osnovnih kategorija zaštite i korištenja,

– sve potrebe razvitka treba zadovoljiti prvenstveno u postojećim građevinama, a iznimno vršiti proširenja ili novogradnje u sklopu rekonstrukcija postojećih građevina, te računati na unutarnju funkcionalnu reorganizaciju i premještanje nekih sadržaja u druge građevine. Postojeće fortifikacijske građevine mogu se revitalizirati novim sadržajima uvažavajući pravila konzervatorske struke u suradnji s nadležnim ministarstvom, a suklad­no odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara,

– razvitak stacionarnog turizma visoke kategorije planirati i organizirati u središnjoj zoni V. Brijuna (kao glavnom uslužno-
-receptivnom mjestu) prvenstveno u okviru već formiranih građevinskih struktura sveukupno do 400 smještajnih jedinica s najviše 800 kreveta, te razvijati mrežu manjih uslužnih sadržaja koji prate program posjećivanja na ostalim lokalitetima-otocima,

– smještajne kapacitete stacionarnog turizma dimenzionirati premjereno prihvatljivom opterećenju prostora, a u slučaju konflikta s ostalim oblicima posjetiteljskog turizma dati prednost dnevnom izletničkom tipu, te u tom smislu prostorno i funkcionalno prilagoditi organizaciju posjećivanja,

– prostor bivše rezidencijalne zone određuje su kao zona rezidencijalnog turizma sa smještajnom ponudom najviše kategorije, a vrijedni pejzažni prostori na Velikom Brijunu su dostupni za posjećivanje, pod posebnim uvjetima.

– prostore razvoja standardnog stacionarnog turizma odijeliti od prostora rezidencijalnog turizma najviše kategorije, posebnim i nužnim uvjetima korištenja i to provesti usklađeno s nadležnim državnim tijelima.

– prostor bivše zone posebne namjene na poluotoku Peneda određuje se za zonu posebne turističke ponude, u kojoj su i sadržaji u funkciji zaštite i kontrole morskog i kopnenog prostora NP, a graditeljski sklopovi austrougarskih utvrda uključuju se u posjetiteljske programe.

– infrastrukturne sustave planirati primjereno značajkama prostora i pri tom istražiti rješenja temeljena na lokalnim uvjetima, manjim jedinicama za pojedine otoke i funkcionalne grupe a samo najnužnije sustave planirati kao jedinstvenu mrežu. U prvoj fazi izvršiti nužne intervencije na postojećim mrežama i građevinama radi saniranja dotrajalosti i kritičnih točaka-dionica (prvenstveno na segmente od direktnog utjecaja na okoliš kao što su odvodnja otpadnih voda, promet - ograničenja vožnje motornim vozilima i dobra organiziranost i sigurnost pomorskog prometa, zbrinjavanje otpada - odvoz i deponiranje isključivo na kopnu),

– otocima Sv. Jerolim i Kozada dati sve mogućnosti razvoja za rekreacijsko posjećivanje za stanovnike priobalja i šire regije, i to otvorenijeg tipa, uz nužnu nazočnost nadzora Javne ustanove NP »Brijuni«,

– posjetiteljski nautički turizam ograničiti (dozvolama) na postojeću luku Velog Brijuna (samo izvan glavne posjetiteljske sezone), a na ostalim pristanišnim lokalitetima (Mali Brijun, Sv. Jerolim, Kozada) omogućiti prvenstveno pristup plovila organiziranog prijevoza posjetitelja od JU NP »Brijuni« ili drugih tvrtki s koncesijskim pravima,

– naselje Fažanu (i grad Pulu) uključiti u širi razvojni i funkcionalni sustav kao polazno mjesto sa sadržajima koji su vezani za park te planirati proširenje prijemnih kapaciteta u Fažani (nova lokacija parkirališta), posjetiteljske ture organizirati već na kopnu te tako kontrolirati vršna opterećenja,

– na kopnenom obalnom dijelu Istre (u naseljima Fažana i Peroj) treba prvenstveno planirati nužnu gradnju komplementarnih hotelskih kapaciteta, receptivnih prometnih i drugih punktova, nautičkih luka i privezišta i ostalo, kako bi područje NP »Brijuni« bilo prije svega mjesto izletničkog posjećivanja i razgledavanja krajobraznih, geomorfoloških, paleontoloških, šumsko-vegetacijskih i kulturno-spomeničkih vrijednosti.

3. Uvjeti razgraniČenja prostora prema obiljeŽju, koriŠtenju i namjeni

3.1. Cjelokupni prostor NP »Brijuni«

Članak 7.

Zoniranje prema osnovnim uvjetima korištenja prostora temelji se na stupnjevanoj zaštiti (zone stroge i usmjerene zaštite, zona građevina i koncentracije funkcija, zone posebnih uvjeta korištenje), te funkcionalnim sustavima koji se u pravilu uklapaju - prilagođavaju osnovnoj fizionomiji i namjeni prostornih cjelina.

U svrhu stupnjevane zaštite uspostavlja se podjela prostora nacionalnog parka na osnovne prostorne cjeline:

– Kultivirani i prirodni dijelovi parka u kojima se zadržavaju temeljne značajke prirodne i kulturne baštine, uključujući i akvatorij (dio zabranjen i dio dozvoljen za plovidbu, zaštićeno podmorje, posebni rezervati u moru, posebni uvjeti ronjenja), te omogućava smještaj manjih uslužnih funkcija u svrhu posjećiva­nja u postojećim objektima.

– Zona izgradnje-građevinsko područje: središnja zona Velikog Brijuna, prihvatni prostor na Malom Brijunu s kompleksom zgrada na sjeverozapadnom dijelu otoka i uslužni kompleks na Sv. Jerolimu.

– Područja posebne namjene za rezidencijalnu turističku ponudu i sustav zaštite NP: rezidencijalna turistička ponuda i prateći zaštitni sustav NP koristit će dosadašnju rezidencijalnu zonu na Velikom Brijunu i otoke Vangu (Krasnicu) i Madonu (Pusti) s tim da zona na poluotoku Peneda sadržava posebnu namjenu za nužan prateći sustav u službi kontrole i zaštite nacionalnog parka. Utvrđuje se i zona zabrane ili ograničene plovidbe na djelu akvatorija morskog rezervata.

Kapaciteti smještaja u zonama posebnog interesa za Državu (rezidencijalna i posebna ponuda) isključuju se iz planiranih veličina turističke ponude, ali se uzimaju u bilance kao dio funkcionalnog (osobito infrastrukturnog) sustava.

Na prostoru Nacionalnog parka isključuje se mogućnost stanovanja i stambene izgradnje, kao i izgradnje drugih privrednih objekata.

Unutar površina-zona određenih prema osnovnim uvjetima korištenja i zaštite, ugrađuju se funkcionalni sustavi (lokaliteti i mreže) koji se podređuju osnovnoj namjeni zone i režimu zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti određenih za tu zonu.

Članak 8.

Unaprjeđenje turističke komponente temelji se na razvijanju posjetiteljskog sustava u prostornom i ponudbenom smislu, a kojeg čine glavna turistička intenzivnije posjećena područja: Mali Brijun - Središnja zona Velikog Brijuna - otok Sv. Jerolim. Na toj koridoru-liniji osnažit će se turistička ponuda i uspostaviti kontinuitet kretanja (internog posjetiteljskog prometa) s ulascima u posebne zone formirane oko ključnih atrakcija (tvrđave, arheo­loški i kulturno povijesni lokaliteti, mjesta specifičnih aktivnosti i ponude te plaže i slobodni rekreacijski prostori) i uz glavne pravce kretanja posjetitelja. Posjećivanje treba organizirati tako da se različitim sredstvima i različitim uslugama obuhvate otoci, akvatorij i pojedini atraktivni lokaliteti i to organizirano, na način koji odgovara značajkama prostora i vrsti posjećivanja ili boravka.

Glavni ulaz za organizirano posjećivanje NP »Brijuni« određen je u luci Veliki Brijun i privezištu Mali Brijun (uvala Sv. Mikula) s distribucijom plovila prema Programu posjećivanja kojeg treba temeljem ovog Plana izraditi Uprava NP. U tu svrhu ispitat će se optimalni oblici internog prometa posjetitelja kojim bi se uspostavila linija kretanja Veliki Brijun - Mali Brijun plovilima NP (uključujući rješenje kratkog sezonskog prijelaza plovilom, s pristana pored Tisnaca u uvalu Sv. Mikula). Za posebne programe posjećivanja planirano je urediti-proširiti pristan uz Mletački kaštel.

Članak 9.

Utvrđuje se temeljna organizacija prostora u odnosu na sustav posjećivanja:

– Izletnički turizam- razgledavanje: - kretanje dnevnih posje­ti­telja organizira se programima koji obuhvaćaju usluge u pojedi­načnim građevinama, manifestacije, obilazak i razgledavanje lokaliteta kroz sustav okupljališta, staza i pomorskih linija, polazeći od središnjeg receptivnog prostora na Velikom Brijunu (glavna luka i Mletački kaštel) ili Malom Brijunu, a uključujući i druge otoke s prihvatnim lokacijama.

– Stacionarni turizam na Velikom Brijunu, je u središnjoj zoni uz optimalno povećanje kapaciteta (do 400 smještajnih jedinica - ključeva ili oko 800 kreveta) visoke kategorije, s poveća­njem ponude i kvalitetnih sadržaja, te poboljšanje usluge u posto­jećoj luci. Planira se mogućnost za uređenje manjih smještajnih kapaciteta i na otoku Sv. Jerolim.

– Rezidencijalna ponuda obuhvaća sustav korištenja gra­đevina i prostora (vile i pripadajuće parkovne površine) kao najkvalitetnijeg oblika turističke ponude NP »Brijuni«.

– Sustav održavanja i servisiranja obuhvaća građevine i servisne puteve dostave i intervencija, infrastrukturne sustave (cjelovite i pojedinačne za funkcionalne skupine-otoke).

Unutarnja ponudbena struktura svake od ovih prostorno funk­     cionalnih cjelina treba se organizirati uspostavljanjem razli­čitih sadržaja i aktivnosti koje bi činile temelj turističke motivacije.

Članak 10.

Mogućnosti obogaćenja sadržaja i osobitih atraktivnosti NP »Brijuni«:

– Uzgoj i čuvanje regionalnih kultura (rekultivacija sadašnjih rasadnika s vrstama istarskog podneblja, osim onog u gospodarskoj zoni).

– Posebni klupski centri (golf igralište proširiti i na prostor današnjeg safarija, golf klub u prostorijama Mletačkog kaštela s uključenjem hotela Franina i Jurina).

– Osnaženi konjički centar (tako da zajedno s golfom čini komplementarnu cjelinu).

– Stručno-znanstveni i edukativni programi (centar za istraži­vanje mora, ekološki centar za mladež i slično - Mali Brijun).

– Program obilaska i proučavanja fortifikacija s pratećim manifestacijama.

– Program obilaska i proučavanja sustava starih kamenoloma.

– Podmorske aktivnosti i itinereri (arheologija, razgledavanja, snimanja i drugo).

– Muzeji i izložbe (prvenstveno u tvrđavi Tegetthoff i Brion Minor).

– Priredbe i manifestacije zabavnog i kulturnog sadržaja (otvoreno gledalište u tvrđavi na Malom Brijunu, na Sv. Jerolim u i ljetna pozornica na Velikom Brijunu).

– Posebni zdravstveni program visokog standarda u sustavu hotela.

– Kongresni turizam.

– Sport i rekreacija na kopnu i u moru (kupanje, golf, tenis, jahanje i drugo).

Ovi sadržaji se prostorno i funkcionalno organiziraju prema specifičnostima djelovanja i specifičnostima prostora na kom su smješteni, ali svi zajedno (uključivši i stacionarni turizam) čine integralnu, prepoznatljivu ponudu NP »Brijuna«. Na tvrđavi Tegetthoff zadržava se dio potreban za posebne namjene (vrh tvrđave), a veći dio građevine uključuje se u turističku funkciju (muzej i izložbeni prostor te druge usluge). Safari park i ZOO treba izmjestiti s otoka u prostor Istre, a prostor arboretuma rekultivirati.

Članak 11.

Sustav prometa dijeli se na eksterni (plovila) i interni (plovila i vozila NP za posjetitelje i osoblje NP »Brijuni«). Naglašava se otočki karakter parka u kojem ravnopravno učestvuje kopneni i akvatorijalni dio te tome primjereni oblici kretanja korištenjem plovila. Posjetiteljski dio zavisi od organizacije itinerera i programa u kojem pomorski dio ima posebno važnu ulogu.

Mjesto Fažana određeno je kao glavni receptivni ulaz u NP »Brijuni« (polazišta plovilima za NP su još u Puli i zapadnoistarskim gradovima) i preuzima značajne proširene funkcije koje će utjecati na kvalitetniju sadržajnu strukturu mjesta i značajnije uključivanje u sveukupnu turističku ponudu. Ovakva pozicija mjesta Fažana zahtijeva određenu reviziju dosadašnjih prostornih planova i usmjerenja razvoja, uz revitalizaciju i uključivanje njegove povijesne jezgre, kao i preuređenje i dogradnju turističko-lučkog prihvatnog kompleksa.

Kopneni prostor NP »Brijuni« je u pravilu pješačka zona i na toj je osnovi organiziran i cijeli prometni sustav na otočju. Pored linija brijunskog izletničko panoramskog »vlaka« i drugih vrsta vozila za manje posjetiteljske skupine, iznimno je dozvoljen i promet vozila za posebne namjene (opskrbu, vatrogasnim, zdravstvenim, i komunalno-servisnim vozilima i slično).

Na prostoru Velikog Brijuna sustavom prometa i programima posjećivanja funkcionalno se odvaja stacionarni turizam (više­dnevni posjetitelji) i koncentrira u dijelovima postojeće i razvojno-planirane središnje zone, kao i na dva izdvojena lokaliteta s vilama i obiteljskim apartmanima, od višestruko brojnijeg izletničkog turizma (poludnevnih i jednodnevnih posjetitelja).

Izletnički se turizam na Velikom Brijunu prihvaća na posebno organiziranom i opremljenom prostoru prihvatnog centra u glavnoj luci i na lokaciji Mletački kaštel (u »špici« posjetiteljske sezone) te na Malom Brijunu, odakle se organiziranim stručnim vodstvom upućuju brijunskim panoramskim »vlakom« i drugim vozilima izletničke grupe na programirana razgledavanja.

Korisnicima dnevnog izletničkog turizma (prema Pravilniku o unutarnjem redu u NP) se ne omogućava slobodno-individualno kretanje na prostoru NP »Brijuni« osim u određenim zonama, dok su stacionirani posjetitelji-gosti slobodni u korištenju sportsko-rekreacijskih površina i atraktivnih lokaliteta, korištenju pješačkih prometnica, vožnjama biciklima, elektromobilima, posebnim panoramskim izletničkim brodovima i kočijama.

Članak 12.

Posjetitelji ulaze u NP »Brijune« na mjestima koja su određena kao ulazi. S kopnene strane to je novouređena luka u mjestu Fažana, a morskim putem preko privezišta središnje luke na Velikom Brijunu. Osim središnjeg pristupnog i receptivnog mjesta u glavnoj luci na Velikom Brijunu treba primjereno urediti i ostala pristupna mjesta:

– pristan i privez uz Mletački kaštel na Velikom Brijunu za servis (teretna plovila) i posebne programe posjećivanja,

– pristan i privez u uvali Sv. Mikula na Malom Brijunu kao prijemno mjesto i polazište za obilazak parka i pristan uz torpednu stanicu ispod tvrđave Brion Minor,

– pristaništa na otocima Sv. Jerolim i Kozada za potrebe prijevoza dnevnih izletnika i kupača

Posjetiteljski ulazak i obilazak morem NP »Brijuni«, u pravilu se obavlja plovilima Javne ustanove NP ili plovilima drugih vlasnika vezanih koncesijskim ugovorom s JU-NP Brijuni. Prolaz Tisnacem (između Velikog i Malog Brijuna) pruža ograničene mogućnosti plovidbe zbog plitkog mora (2,0-2,5 m dubine). Za organizirano kretanje posjetitelja akvatorijem NP koristit će se morski prolaz između Velikog i Malog Brijuna. Zbog racionalnosti plovidbe (skraćenja plovnog puta), Pravilnikom o unutarnjem redu, regulirat će se da ovaj prolaz služi ribarima iz mjesta Fažana za odlazak do ribolovnih područja zapadno od NP Brijuni.

Glavni prilaz sa sjevero-zapadne strane uvali Sv. Mikula je za plovila izletnika iz turističkih mjesta zapadne Istre. Radi olakšanog kretanja posjetitelja na glavnoj posjetiteljskoj liniji i kontroliranog dolaska na Mali Brijun (tvrđava Brion Minor i dr.) treba ostvariti kvalitetan prijevoz odgovarajućim plovilom s Velikog Brijuna na Mali Brijun. Pravilnikom o unutarnjem redu u plovidbenu funkciju bi se uključio i pristan u uvali Kozlac s ciljem produženja glavne posjetiteljske linije prigodom obilaska NP i to na relaciji Veliki Brijun - Sv. Jerolim.

Članak 13.

Uzgoj divljači uz kontrolu brojnosti u smislu održavanja stabilnosti eko-sistema, uzgoj cvijeća, voća i povrća u posebnim zonama, uzgoj šumskog rasadnog materijala, tradicionalne su aktivnosti koje povećavaju atraktivnost parka i obogaćuju turističku ponudu, pa se i dalje zadržavaju i razvijaju.

Članak 14.

Razvoj ostale potrebne smještajne turističke ponude (više vrsta kategorija hotela i drugih objekata za različite skupine posjetitelja) i drugih nužnih sadržaja (ugostiteljskih i za prihvat autobusa i osobnih vozila) u širem prostoru NP Brijuni usmjerava se na priobalni kopneni prostor općine Fažana.

Budući da je pripadajući priobalni prostor već sada znatno angažiran različitim izgradnjama i planiranim programima raz­voja, ovim Prostornim planom NP »Brijuna« obvezuje se Istarska županija da kroz Prostorni plan Istarske županije (čije donošenje je u tijeku), kroz izmjene i dopune postojećih programa te kroz izradu novih prostornih planova jedinica lokalne samouprave, osigura u obalnom prostoru općine Fažana prostor za glavne prihvatne sadržaje u funkciji NP »Brijuni«. To su prije svega ugostiteljski i informacijski sadržaji, servisne usluge, uređena i čuvana parki­rališta za autobuse i osobna vozila posjetitelja i turistički smješ­tajni kapaciteti.

3.2. Prostor otoka Velikog Brijuna

Članak 15.

Prostor Velikog Brijuna, s oko 560 ha, je temeljno kopneno područje NP »Brijuni« koje obilježavaju prirodne i kultivirane šume, prirodni zaštićeni prostori, parkovne površine, travnjaci i prirodne ili uređene obale, središnja zona (kao građevna zona), zona rezidencijalne turističke ponude, zona za službe zaštite NP, te pojedinačni lokaliteti posebnih uslužnih i servisnih sadržaja.

Članak 16.

Središnja zona Velikog Brijuna veličine oko 16 ha predstavlja sada, a ostat će i nadalje glavni prostor za stacionarni turizam, prometno-distributivno središte i glavna uslužna zona za prijem posjetitelja-izletnika. U središnjoj zoni danas ima 20 građevina s oko 39 000 m2 korisnog prostora i 278 turistički korištenih kreveta (u 142 smještajne jedinice u hotelima (Neptun i Karmen) ima 245 kreveta a u 7 smještajnih jedinica u 5 vila (Primorka, Dubravka, Lovorka, Fažanka i Magnolija) još 33 kreveta. U objektu »Jurina« ima još 67 dvokrevetnih soba s oko 130 kreveta (a objekt »Frani
na « ima nužne zajedničke sadržaje). Sveukupno u središnjoj zoni i zoni 3 vile (uvala Kozlac) danas ima 216 smještajnih jedinica (»ključeva«) s oko 412 kreveta. Planom je predviđeno kroz graditeljske zahvate (rekonstrukcija, dogradnja ili nužna novogradnja) u središnjoj zoni urediti do najviše 400 smještajnih jedinica (»ključeva«) s najviše 800 kreveta tj. planirano je, kao gornja moguća granica, udvostručenje turističkih smještajnih kapaciteta za višednevne posjetitelje NP »Brijuni«.

Uređenje i korištenje središnje zone provodit će se na temelju Stručnih podloga za lokacijsku dozvolu, koje treba temeljiti na konzervatorskoj podlozi s propozicijama za intervencije.

Osnovne smjernice:

– razinu ponude treba uskladiti s visokom vrijednošću prostora u kojem se nalaze;

– profiliranje i/ili specifičnost hotelske usluge prvenstveno razvijati u skladu sa značenjem i fizionomijom Nacionalnog parka (turizam i usluge visoke kategorije).

Stručna podloga mora biti utvrđena od strane stručnog tijela Vlade Republike Hrvatske. Stručnu podlogu trebalo bi (optimalno je) izraditi za cijelu središnju zonu, a ako to nije moguće (zbog uvje­ta koncesije), po pojedinim građevnim sklopovima (za gra­đev­ne parcele nekog od šest graditeljskih kompleksa).

Članak 17.

Organizacija prostora Središnje zone - Svi planirani sadržaji ostvarili bi se u sklopu formiranih cjelina. Pri tom će proširenje građevinskog prostora zauzeti manje površine od povijesne matrice (evidentiranih tlocrta nekadašnjih građevina) radi očuva­nja kasnije formiranih vrijednih parkovnih površina. Obalni potez središnje zone proteže se u dužini od 1200 m s akvatorijem glavne luke koja ima površinu od 5,5 ha.

Konsolidacija prostora i funkcija temelji se na sljedećim prostorno funkcionalnim cjelinama:

– Obalni potez: atraktivna riva obogaćena sadržajima, hoteli Neptun, Istra, Karmen i mogući novi hotel visoke kategorije koji bi se realizirao u sklopu rekonstrukcije sadašnjeg gospodarskog centra sa svim dodatnim sadržajima. U hotelu Neptun treba osna­žiti sadržaje vezane za kongresni centar s predvidivom temeljitom rekonstrukcijom i djelom dogradnje u funkciji posebnog zdravstvenog programa. Vila Zagorka može se uključiti u sustav ponude hotela. Hotel Karmen potrebno je obogatiti dogradnjom nedos­ta­jućih sadržaja i uklapanjem u sadržajnu ponudu dva postojeća objekta (sadašnji muzej-fotoizložba i vila Marica).

– Prostor posebnih sadržaja: cjelina vezana na golf teren, jahting i druge srodne sadržaje (uključuje Mletački kaštel i hotele Jurina i Franina).

– Prihvatni, receptivni punkt i distribucija posjetitelja: centralni sklop usluga posjetiteljskom dijelu (prenamjena i uređenje nekih vila). Predlaže se pomak koncentracije funkcija i polazišta turističkog vlaka u dubinu prostora (prema gospodarskoj zoni) i oslobađanje obale za atraktivnije uređenje i prijem gostiju.

– Gospodarska zona s pogonskim funkcijama: zonu i funkcije treba kompletno reorganizirati i prostorno definirati prvenstveno na prostoru prema rasadniku, a dio funkcija nužno treba izmjestiti i locirati u naselju Fažani.

– Luka: organizirani brodski prijevoz posjetitelja, čarter linije, službene potrebe i dio za privez jahti. Sekundarni prilaz je mol kod Mletačkog kaštela.

– Tvrđava Tegetthoff se uključuje u širu sadržajnu cjelinu središnje zone s izložbeno-muzejskim i ugostiteljsko-zabavnim sadržajima (radi usklađenje s potrebama posebne namjene moguće je dograditi primjereno oblikovanu izvidnu točku).

– U širi sustav ulaze i uređene plaže s potrebom rekonstrukcije i primjerenijeg uređenja.

Članak 18.

Pregled građevina i funkcionalnih cjelina središnje zone (*oznaka za moguće nove sadržaje - nove površine). Na temelju generalnih programskih smjernica utvrđuju se smjernice za grupu građevina-funkcionalne i prostorne cjeline. Građevinsko područje označava površinu postojećih građevina i pripadajući prostor oko građevina s mogućom dogradnjom na temelju stručnih podloga i prema posebnim uvjetima Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu graditeljske baštine.

A. Kompleks hotela Neptun-Istra

     *1. Hotel Neptun

     *2. Hotel Istra

      3.   Bazen

     *3a Zdravstveni turizam

      4. Čamčarnica

Kompleks obuhvaća prostor veličine oko 1,70 ha i 15 000 m2 postojećeg zatvorenog prostora. Moguće intervencije su prioritetno na adaptacijama u sklopu postojećih gabarita i proširenje-dogradnja postojećih građevina, obogaćenje ponude posebnim zdrav­stvenim programima, rekonstrukcija zatvorenog bazena, or­ga­niziranje posebnih ugostiteljsko-zabavnih sadržaja u objektu čamčarnice te značajnija rekonstrukcija sadašnjeg platoa za prijem jednodnevnih posjetitelja (prostor uz hotel Istra).

Optimalnom lokacijom za moguću zdravstvenu ustanovu visoke i specifične razine usluga ocjenjuje se prostor u sklopu središnje zone Velikog Brijuna. Moguća izgradnja takvog sadržaja predlaže se uz hotel Neptun kao dogradnja u sklopu potrebne rekonstrukcije zatvorenog bazena kao jedinstvene funkcionalno-arhitektonske cjeline. Hotel Neptun bi se mogao koristiti za smještaj korisnika usluga takve zdravstvene institucije. Prostor između izgrađene kongresne dvorane i predložene zdravstvene institucije oplemenio bi se formiranjem pješačke šetnice s odre­đenim sadržajima kako bi se hotel funkcionalno, sadržajno i oblikovno zaokružio.

Potrebne površine zdravstvenog sadržaja ocjenjuju se do 1600 m2. Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 30 % od tlocrtne površine postojećih objekata.

B. Kompleks hotela Karmen

     *5.   Hotel Karmen

      6.    Muzej (fotoizložba)

      7.    Vila Marica (nekada Pava)

Tri građevine predstavljaju moguću funkcionalnu cjelinu na površini od 1,40 ha s oko 7 500 m2 zatvorenog prostora s mogućnošću manjih intervencija (dogradnje hotela) i uključivanja ostale dvije građevine u hotelsku ponudu (izmještanje muzejskog sadržaja i prenamjena za smještajne, zabavne i druge uslužne sadržaje). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 20 % od tlocrtne površine postojećih objekata.

C. Novi hotelski sklop (sada gospodarski sklop)

     *8.      Ugostiteljsko-zabavni i rekreacijski sadržaji

     *8a Novi hotel (kao mogućnost i nužnost rekonstrukcije

            i dogradnje gospodarskog centra)

      9.    Vila Perojka

     10.   Vila Fažanka

Moguća je i nužna kompleksna rekonstrukcija i prenamjena današnjeg gospodarskog sklopa na površini građevne zone od 1,70 ha s 7000 m2 zatvorenog prostora uz mogućnost interpolirane dogradnje kao novi hotelski sklop koji uključuje i dopunske sadržaje u prostorima sadašnjeg gospodarskog dijela (*8) te mogućnost uključenja obalnih vila u ponudu s dodatnih 800 m2 ili eventualno rušenja (zavisno o koncepciji novog hotelskog sklopa kao i ostvarenja primjerene ekspozicije prema obali). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 100 % od tlocrtne površine postojećih objekata (nova gradnja unutar postojeće građevne linije).

D. Kompleks posebnih sadržaja

     11.        Mletački kaštel

     12. Hotel Jurina

     13.  Hotel Franina

Tri građevine čine cjelinu s površinom zone od 1,80 ha, i oko 6000 m2 zatvorenog prostora predvidivo za sklop posebnih sadržaja vezanih uz golf (Mletački kaštel-klub, smještaj u rekonstruiranim hotelima). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 80% od tlocrtne površine postojećih objekata.

E.  Izletnička prihvatno raspodjelna zona

     14.      Kompleks srednjovjekovne kule

            (kula donžon i ljetnikovac - ugostiteljstvo)

     15. Vila Magnolija

     16.      Etnografski muzej

     17. Vila Zagorka

    *18. Glavna stanica izletničkog vlaka i ljetna pozornica kao               prostor s osnovnim informacijama o NP.

Zona se formira kao zaokružen ambijent zadržavanja i usluga izletnicima. Pretežita funkcija: uslužni kompleks za izletnike površine oko 1,70 ha. (Crkve: Sv. German i Sv. Rok)

F. Upravno-servisna i gospodarska zona

19.   Vila Borika,

20.               Administrativna zgrada -vila,

21.               Komunalni objekti i servisi,

22.               Prostor nekadašnjeg zoološkog vrta,

23.   Zimski vrt (VR-1 oranžarij i VR-2 rasadnik)

Funkcija kompleksa s površinom od 1,30 ha: glavni upravni, pogonski i servisni sadržaji koji nužno moraju ostati na otoku (dio funkcija smjestiti u Fažani). Prostor nekadašnjeg ZOO-a koristiti za zabavno-ugostiteljske i rekreacijske sadržaje kao i u funkciji rekreacijskog jahanja (eventualno zasipavanja nekih nastambi i uređenje prostora za kočije i sl.). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 10 % od tlocrtne površine postojećih objekata.

G. Glavna luka s uređenom obalom i pristaništima

Glavna prihvatna-ulazna luka u središnjoj zoni Velikog Brijuna, površine oko 5,50 ha zaštićenog akvatorija i oko 800 m uređene obale, namijenjena je pristajanju posjetiteljskih brodova JU-NP »Brijuni«, brodova organiziranog koncesijskog čarter prijevoza, za privez manjeg-ograničenog broja većih nautičkih plovila i drugih plovila (sukladno Pravilniku o unutarnjem redu i određenjima sezonskog korištenja prostora i plovidbenom redu).

Moguća je rekonstrukcija pristana uz Mletački kaštel u funkciji povećanja prihvatnih kapaciteta i bolje organizacije priveza svih vrsta posjetiteljskih plovila. Ovaj pristan ima zadaću da u ljetnim posjetiteljskim »špicama« rastereti glavnu luku, jer bi s njega bio organiziran odlazak posjetiteljskih grupa brodovima do Fažane i prema drugim turističkim mjestima. Ovaj pristan će služiti i za promet teretnih vozila (trajekt u funkciji NP). Na potezu obale od hotela Karmen do Mletačkog kaštela planirano je uređenje plaže i parkovnog prostora.

Članak 19.

Građevine i cjeline izvan središnje zone s kojom su najneposrednije funkcionalno povezane.

24. Tvrđava Tegetthoff (vidikovac, izložbeni i muzejski prostor (muzej NP »Brijuna«), priredbe, ugostiteljsko- zabavni sadržaji i kontrolna točka za morski prostor).

25. Plaže i uređeno kupalište (od glavne luke do uvale Veriga). Glavno kupalište na mjestu starog kupališta treba obnoviti, urediti i opremiti ugostiteljsko-sanitarnim sadržajima i ukloniti neprimjerene objekte i sadržaje.

26. Tenis igrališta s nužnim pratećim sadržajima.

Članak 20.

Prostor bivše rezidencijalne zone određuje se kao zona rezidencijalnog turizma sa smještajnom ponudom najviše kategorije, a vrijedni pejzažni prostori na Velikom Brijunu su dostupni za posjećivanje, pod posebnim uvjetima.

Članak 21.

Prostor bivše zone posebne namjene na poluotoku Peneda određuje se za zonu posebne turističke ponude, u kojoj su i sadržaji u funkciji zaštite i kontrole morskog i kopnenog prostora NP, a graditeljski sklopovi austrougarskih utvrda uključuju se u posjetiteljske programe.

Članak 22.

Prioriteti uređenja Središnje zone

Za zonu glavnog prihvata posjetitelja i koncentracije turistič­kih funkcija predlaže se:

– sadržajno upotpunjavanje: prodaja prospekata, karata, suvenira; informacije, obavješćivanje; organizacija (izbor obilaska, razgledanja, smještaja); ugostiteljska ponuda i sl., te definiranje prostora prijema izletnika (preoblikovanje sadašnjeg okupljališta u luci uključivši i dogradnje hotela Istra),

– uvlačenje-pomak izletničkog receptivno-distribucijskog sklo­pa u dubinu prostora, izmještanje glavne postaje vozila za obilazak otoka čime se oslobađa prostor za kvalitetniju organizaciju obalnog dijela,

– oblikovno unapređenje parternog uređenja i parkovnog zelenila među građevinama,

– treba osigurati nužni sanitarni blok, u sklopu uređenja hotela »Karmen«, za nautička plovila izvan glavne posjetiteljske sezone (kojima će biti dozvoljen privez sukladno Pravilniku o unutarnjem redu),

– sanirati i urediti oštećene i neuređene dijelove luke i zaštit­nog lukobrana,

– za sve postojeća hotelske kapacitete treba odmah započeti s projektima rekonstrukcija i uređenja temeljem posebnih programa u svrhu podizanja kvalitete ponude, novih sadržaja, i kvalitetnijeg arhitektonskog oblikovanja, uključujući prioritetno interijere i nove tehnologije,

– izraditi projektnu dokumentaciju za cjelovitu rekonstrukciju infrastrukturnih sustava, osobito odvodnje, opskrbe vodom, opskrbe energijom (za centralnu zonu u sklopu cjelovitog rješenja za nacionalni park),

– izvršiti zaštitu od propadanja nekorištenih objekata.

3.3. Prostor otoka Malog Brijuna

Članak 23.

Organizacija prostora slijedi fizionomske cjeline različitog stupnja očuvanosti prirode i povijesne graditeljske baštine:

veće prirodne zone: pretežito makija sa šumskim površina­ma borove kulture i crnikove panjače, te djelom livada (garig ljepivog baršina, fratarski papar) i prirodnog kamenjara.

kultivirani krajobraz: pretežito zelene površine u sklopu kojih se nalaze pojedinačni objekti - lokaliteti s građevinama pod režimom kultiviranih-neizgrađenih površina (parkovne površine oko uvale i tvrđave, kupališna obala, vrt, kamenolom),

građevna struktura; tvrđava Brion Minor i središnji posjetiteljski prostor u uvali Sv. Mikula s preuređenim-rekonstruiranim građevinama bivše vojarne i kompleksom »Siemens«, prostor budućeg ekocentra na poziciji baterija- zapad,

akvatorij: uvala Sv. Mikula i obalno more.

Članak 24.

Na temelju glavnih značajki otoka posjećivanje treba zasnivati na obnovi i korištenju nekoliko postojećih građevnih sklopova, u prvom redu tvrđave Brion Minor s pripadajućim dijelovima-baterijama obrambenog sustava i bivše »Siemensove« radionice.

Dosadašnja zapuštenost i isključenost iz funkcija nalažu hitne intervencije s ciljem sanacije stanja i uključivanja otoka Mali Brijun u ukupnu i specifičnu ponudu cjelokupnog područja NP Brijuna kojom bi se postiglo:

– bolje mogućnosti prihvata očekivanog broja izletnika NP »Brijuni« (planirano i do 200 000 godišnje - u nastupajućim godinama - najveći posjetiteljski kapacitet utvrditi posebnom znanstveno-stručnom studijom) i time bolje raspodjele vršnih izletničkih opterećenja,

– snažan poticaj za optimalnu gospodarsku revitalizaciju velike tvrđave, uz procjenu postizanja najboljih učinaka ponude s minimalnim financijskim ulaganjem,

– bolje uključivanje cijelog prostora otoka Mali Brijun u sustav posjećivanja i time širenje izletničke ponude, s više programa za posjetiteljske grupe različitih interesa u razgledavanju posebnih atrakcija NP.

Članak 25.

Okosnicu posjetiteljske zone (središnja zona u uvali Sv. Mikula) čini obalna linija s prihvatnim platoom i građevinama (neki objekti bivše vojarne kao prijemno uslužni sklop i eventualno zgrada »Siemens«), te pristupna cesta-staza-aleja do tvrđave Brijun Minor. Posebni posjetiteljski programi organiziraju se iz ove središnje zone do ostalih lokaliteta na otoku (ekocentar, druge građevine sustava tvrđave) kao pješačke ture, odnosno kao organizirani pomorski prijevoz do glavne luke na Velikom Brijunu ili luke mjesta Fažana.

Na otoku Mali Brijun ne predviđa se izgradnja novih kapaciteta niti izgradnja nautičke luke (marine). Mreža pojedinačnih uslužnih mjesta obuhvatila bi prvenstveno tvrđavu Brijun Minor, kao glavnu posjetiteljsku atrakciju, a tek zatim i ostale vojne utvrde i zanimljive lokalitete. Za receptivno-informativne i ugostiteljske sadržaje na obali, u uvali Sv. Mikula, uredilo bi se neke od objekata bivše vojarne (istočne, dok bi zapadne trebalo srušiti). U sklopu bivšeg »Siemens« servisa moguće je urediti i tehnički muzej. Lokacija »Siemens« ima znatno nepovoljnije mikro-klimatske uvjete od prostora građevina bivše vojarne, pa o tome treba voditi računa prigodom određenja sadržaja koji bi se na njoj mogli smjestiti.

Tvrđavu Brijun Minor treba prioritetno urediti za razgledavanje, te ju opremiti s nužnim ugostiteljskim i informacijskim sadržajima. Postupno bi se tvrđava uredila kao izložbeni prostor za muzej vojnih i tehnoloških eksponata, kao prostor za posebne manifestacije (moguće uređenje gledališta), te uključila u program posjećivanja »sustava pomorske pojasne fortifikacije Pula«. Tvrđava može primiti značajan dio specifične masovne ugostiteljske ponude parka, sa svim osobitostima samog prostora.

Prilaz izletničkim plovilima i prihvat posjetiteljskih grupa bio bi prvenstveno u uvali Sv. Mikula na dva postojeća pristana (i eventualno nužni plutajući vez). Izuzetno atraktivan pomorski pristup Malom Brijunu moguće je ostvariti privezom uz torpednu stanicu ispod same tvrđave sa sjeverne strane. Sadašnji pristan moguće je dograditi, pa treba tu lokaciju analizirati s gledišta mogućeg širenja prihvatnih točaka i maritimnih uvjeta. Za posebne posjetiteljske programe i grupe, osobito u glavnoj sezoni, treba u cilju najkraćeg povezivanja Malog i Velikog Brijuna na poziciji zapadno od Tisnaca urediti privez za mala plovila za ostvarivanje najkraće plovidbene rute.

Prostor Malog Brijuna namijenjen je, pored ostalog, za kupanje posjetitelja NP te je planirano uređenje plaža za tu namjenu u cilju dopune osnovne posjetiteljske ponude.

Članak 26.

Utvrđuju se prostorne i funkcionalne cjeline s osnovnim uvjetima korištenja kao osnova za izradu parcijalnih dokumenata (projekti, planovi uređenja, stručne podloge za lokacijsku dozvolu) prema kartografskom prikazu br. 1.

Članak 27.

Zone građevina

Označene zone odnose se na postojeće građevine koje je moguće obnoviti i prenamijeniti s nužnim zahvatima rekonstruk­cije u postojećim gabaritima, te na okolni pripadajući prostori u funkciji namjene građevine (otvoreni prostor, terase, odmorišta, staze u pretežito parkovnom i prirodnom ambijentu okoliša).

1. Tvrđava Brion Minor (Veliki For)

– povijesna građevina (kompleks) s početka 20. st. najveća tvrđava obrambenog sustava Pule.

– Površina zone 3 ha, površina tvrđave u okviru zidina 2,4 ha.

– Namjena: informativne izložbe o NP, muzej vojnog tvrđav­skog sustava Pule, restoran, klubovi, dvorane i otvoreni prostor za posebne priredbe.

– Mogućnost manjih smještajnih kapaciteta specifične ponude vezanih uz posebne istraživačke programe.

– Prioritetni radovi (s trajnim aktivnostima na obnovi tvr­đave): sanacija, popravci kritičnih mjesta, konzervacija, raščiš­ća­vanje prostora i osposobljavanje tvrđave za razgledavanje, a manjeg dijela za nužno ugostiteljstvo, informacije o NP »Brijuni« i prezentacija povijesti tvrđave.

2. Zgrada »Siemens« radionica

– povijesni objekt u sklopu sustava tvrđave iz 1886. g.

– Površina zone 0,5 ha (uključujući okolni pripadajući prostor, terasu, zelenilo), građevina s atrijem 1000 m2 bruto.

– Namjena: za nužne servisne službe Malog Brijuna i eventualno informacijsko-distributivno mjesto za izletnike, tehnički muzej (dio izložaka iz tvrđave) s nužnim uslugama i organizacijom izleta za posebne grupe.

– Zgradu treba kompletno obnoviti i adaptirati po kriterijima obnove povijesnih-zaštićenih građevina s mogućnošću manje dogradnje nužnih sadržaja.

– Prioritet: sanacija građevine (obnova krovišta), uređenje okoliša i infrastrukture.

3. Građevine sustava tvrđave (3, 3a, 3b, 3c)

– povijesne građevine fortifikacijskog sustava (baterije, rampa za torpeda, uređaji)

– Namjena: razgledavanje ostalih dijelova obrambenog sustava tvrđave za posebne grupe,

– Artiljerijska baterija 3 (Mali For) s početka 20. st. uredila bi se kao posjetiteljski lokalitet,

– Lokacija 3a uredila bi se kao obalni posjetiteljski lokalitet s mogućim pristanom-molom (ispitati mogućnost pristajanja plovila i na ovoj lokaciji kao sjeverni prilaz velikoj tvrđavi).

– Artiljerijska baterija 3b (sjeverozapadno) zajedno s neka­daš­njim kamenolomom uredila bi se kao posjetiteljski lokalitet.

– Prioritet: radovi raščišćavanja, konzerviranja i sanacije od propadanja.

4. Zona artiljerijske baterije - zapad

– povijesna građevina u sustavu tvrđave.

– Površina zone s objektima: 1,5 ha.

– Namjena: kompleks ekocentra (danas nekoliko prizemnih objekata, dio urediti kao prostorije za smještaj i radni dio) s pratećim površinama, manjim rekreacijskim prostorom i plažom.

– Prioritet: raščišćavanje, sanacija, uređenje nužnih prostorija.

5. Zgrade bivše vojarne u uvali Sv. Mikula:

(3 istočna prizemna objekta, od sadašnjih 7 na obali)

– Površina cca - 300 m2 u obalnoj prijemnoj zoni.

– Namjena: uslužni i gospodarski sadržaji, sanitarije, smještaj domara (rekonstrukcija).

– Prioritet: osposobljavanje jedne (istočne) građevine i sanitarnog čvora za prijem posjetitelja, ispitati mogućnost upotrebe ostalih zgrada ili uklanjanje.

6. Ostale manje građevine:

istražiti prije određivanja funkcija.

– Prioritet: sanacija od propadanja, zaštita u sklopu čuvanja baštine (obalne građevine), dio zgrada i ostataka ukloniti nakon provedene valorizacije.

Članak 28.

Uređene površine s funkcijama

Označene površine imaju osnovi karakter pješačkih površina obalnog poteza (ili plaža) s bogatim parkovnim zelenilom.

A. Glavna prihvatna obalna površina

– uređena obalna površina, produžetak glavne staze do tvrđave i pozicije »Siemens«.

– Površina: 1,0 ha.

– Namjena: mol-pristanište plovila, prostor okupljanja i organiziranog prijevoza posjetitelja, šetalište, ugostiteljstvo na otvorenom.

– Prioritet: raščišćavanje i uklanjanje ostataka uređenja bivše kasarne i osposobljavanje pristana za prijem izletničkih plovila s turističkim grupama.

B. Obalni kupališni potez

– B-1 manja uređena plaža u uvali, uređeno parkovno zaleđe sa stazama i površinama za odmor: dužina obale oko 250 m.

– B-2 glavna plaža na otoku sa sanitarnim čvorom, povezana stazama s uvalom Sv. Mikula i mogućnošću prilaza posjetiteljima iz Tvrđave i kompleksa »Siemens«, zadržavanje prirodnog ambijenta. Dužina obale 800 m.

– B-3 lokalna plaža ekocentra (prilaz stepeništem)

– Prioriteti: uređenje pristupnih staza i sanitarnog čvora.

C. Rekreacijska površina

– U sklopu ekocentra (uređena postojeća igrališta, bez proši­renja).

Članak 29.

Kultivirane, pretežito parkovne površine

Označene površine imaju pretežit parkovni karakter s prostorom za zadržavanje posjetitelja, ukupnih površina oko 5,0 ha.

Parkovne površine

– PK-1 park u sklopu glavnog prihvatnog platoa s objektima (nekadašnje kasarne), uređen za šetalište, odmorište, površine 2,0 ha,

– PK-2 park u sklopu sjevernog podnožja tvrđave, s izlazom posjetitelja na lijepu prirodnu obalu, površina 0,5 ha.

– PK-3 park u sklopu kompleksa »Siemens« (uz zadržavanje prirodne vegetacije), površina 0,5 ha

– PK-4 park na sadašnjem platou (rekultivacija erozijom ugrožene površine - bivša poljoprivredna površina).

Vrt

Kamenolom

– (uređen za posjećivanje) u sklopu posjetiteljskog lokaliteta 3b.

Članak 30.

Pretežito prirodne površine

Označene pretežito prirodne površine odnose se na maksimalno zadržavanje i očuvanje prirodne strukture (vegetacija, kamenjar), bez gradnje novih građevina i drugih zahvata u prostor. Postojeći vrijedni objekti se zadržavaju i omogućava se njihovo razgledavanje kao izdvojenih lokaliteta. Ukupna površina oko 95,0 ha.

Šume, makija, livade i kamenjar

– PR-1 borova šuma, površina oko 9,0 ha.

– PR-2 makija i šuma crnikove panjače s livadama i obalnom vegetacijom (sanacija platoa - rekultivacija)

– PR-3 šuma crnikove panjače, makija i ostala vegetacija, (zonu treba istražiti s gledišta evidentiranja i zaštite kulturne baštine).

Prirodna obala

– Ukupna dužina oko 8,28 km i površina naročito pogodna za kupanje oko 1,50 ha

Članak 31.

Prateće građevine i površine

Označene pozicije odnose se na građevine i uređaje u funkciji pomorskog prometa. Temeljni princip pomorskog prijevoza posjetitelja na otok Mali Brijun je što kraće vrijeme zadržavanja plovila-brodova u uvali Sv. Mikula, a za vrijeme čekanja posjetitelj­skih grupa brodove-plovila vezati u glavnoj luci mjesta Fažana. (Pravilnikom o unutarnjem redu treba odrediti optimalne sezonske i izvan sezonske uvjete plovidbe i pristajanja).

pristani

– pr-1 glavni pristan za plovila NP koja prevoze posjetitelje na glavnoj liniji Veliki Brijun-Mali Brijun,

– pr-2 sekundarni pristan za organizirani posjet plovila s koncesijom prijevoza,

– pr-3 sezonski pristan u podnožju tvrđave uz torpednu stanicu (moguće povremeno pristajanje-iskrcaj brodova u turi razgledavanja, potrebna nužna rekonstrukcija)

plutajuće privezište

– omogućavanje priveza manjeg broja izletničkih brodova i nautičkih plovila, na kraće i ograničeno vrijeme

staze

– ukupna dužina oko 5,0 km.

– Glavna staza (»Siemens«-obala Sv. Mikula - Tvrđava i obala - ekocentar) šireg profila za servisna i dostavna vozila i moguće malo vozilo za posebne posjetiteljske grupe).

– Ostalo pješačke staze u prirodnom ambijentu.

Članak 32.

Prioriteti i mjere

Kvalitetnije uključivanje otoka Malog Brijuna u sustav posje­ćivanja NP »Brijuni« zahtijeva odgovarajuće zahvate obnove i rekonstrukcije objekata i parternih površina. Prioritetno treba obaviti radove na omogućavanju većeg prihvata posjetitelja, raščiš­ćavanju staza i površina, saniranju i zaštiti tvrđave, uređenju prih­vatnog platoa i saniranju zgrade »Siemens« od propadanja uz osiguranje nužnih posjetiteljskih usluga. Pregled potrebnih radova:

– utvrditi i organizirati raznolike plovidbene linije radi kvalitetnog posjetiteljskog komuniciranja između Velikog i Malog Brijuna,

– urediti pristanišne obalne prostore sukladno povećanim potrebama organiziranog posjeta,

– očistiti i urediti posjetiteljske staze,

– izraditi plan postupne obnove i aktiviranja tvrđave te započeti s obnovom i uređenjem u dijelu sanacijskih radova i osposobljavanja minimalnih prostora za uslužne sadržaje,

– osposobiti jedan objekt bivše vojske za kvalitetniji smještaj domara i nužnih servisa, te ispitati mogućnost zadržavanja, adaptacije i prenamjene ostalih objekata ili njihovo uklanjanje.

– izraditi plan postupne obnove i aktiviranja radionice »Siemens«, te započeti s obnovom,

– izraditi program korištenja ostalih postojećih građevina u funkciji provedbe posebnih posjetiteljskih programa i ekoloških programa (eko-centar),

– provesti dodatna prioritetna istraživanja i dokumentiranje prirodnog, povijesnog i kulturnog nasljeđa,

Za konačno oblikovanje posjetiteljske komponente treba izraditi program posjećivanja otoka u sklopu Programa posjećivanja Nacionalnog parka »Brijuni«. U tom programu osobitu pažnju treba posvetiti povezivanju Velog i Malog Brijuna u jedinstvenu posjetiteljsku turu, sadržajima tvrđave i korištenju akvatorija uvale Sv. Mikula.

Nakon utvrđivanja razmještaja osnovnih sadržaja i funkcija potrebno je izraditi rješenje opskrbe vodom i energijom, odvodnje i postupanja s otpadom. U prvoj fazi izvršiti nužne popravke i sanaciju kritičnih mjesta infrastrukture.

3.4. Prostor otoka Sv. Jerolim

Članak 33.

Otocima Sv. Jerolim i Kozada (Kotež) dati sve mogućnosti razvoja za rekreacijsko posjećivanje za stanovnike priobalja i šire regije, i to otvorenog tipa, uz nužnu nazočnost nadzora Javne ustanove NP.

Polazište za uređenje prostora je podjela otoka na dvije režim­ske cjeline: jedna sa strožom zaštitom vegetacije i kulturnih vrijednosti a druga u funkciji masovnijeg korištenja sadržaja rek­reacije, uključujući i obale namijenjene kupanju.

Ponudu je moguće obogatiti rekreacijskom i ugostiteljsko-zabavnim sadržajima u tri vrijedna postojeća, u budućnosti rekonstruirana i uređena objekta. Treba očuvati-urediti prirodne i kulturno-povijesne dijelove uključujući i rekultivaciju kamenoloma kao moguću posjetiteljsku (osobito edukativno-znanstvenu) atrakciju i prostor manifestacija.

Osobito se naglašava potreba sanacije većeg dijela otoka uslijed dosadašnjeg neodgovarajućeg korištenja i zapuštenosti prostora ranijih funkcija (kamenolomi) kao i nužnost obnove -rekultivacije zelenih površina uz očuvanje preostalih prirodnih cjelina. Od postojećih objekata zadržavaju se tri lokacije kamenih i kvalitetnih građevina koje se mogu uklopiti u buduću ponudu otoka. Postojeći pristan treba rekonstruirati zbog maritimnih uvjeta, izloženosti strujama i klimatskim prilikama.

Članak 34.

U dimenzioniranju posjećivanja i pratećih sadržaja uključiti širu, time i relativno »otvorenu« rekreacijsku i kupališnu funkciju za potrebe Pule. Međutim prihvatni kapacitet otoka a osobito plaža je mali (1,5 km obale od čega je posebno pogodno za plažu svega oko 600 m). Stoga se mora računati na unutarnji dio otoka koji kapacitetom dopunjava obalnu liniju. Zbog navedenog, korištenje se prvenstveno postavlja u kontekst ponude parka s odgo­varajućim režimom kontroliranog posjećivanja pa tako i u rekreacijske svrhe.

Osim slobodne rekreacije posjetitelja parka otok može izvan sezone pružiti usluge vježbališta i treninga športskih skupina. Rekreacijsku funkciju moguće je dopuniti uključivanjem otoka Kozada u cjelovitu ponudu ovog dijela parka. Dominantno kultivirani ambijent s tragovima ljudskog djelovanja sustavno bi se uredio temeljem glavnih fizionomskih i funkcionalnih značajki:

– Zone vegetacije: pretežito parkovne površine s dijelovima prirodne vegetacije u kojima se ne planiraju sadržaji i koje se čuvaju kao temeljna krajobrazna struktura (šumske cjeline, pov­ršine vrijedne vegetacije, kamenjar, prirodna obala, kultivirane parkovne površine uključujući i dio kamenoloma)-namijenjene posjećivanju-obilasku i šetnjama uz potrebne mjere zaštite.

– Zona posjećivanja i rekreacije: slobodne uređene površine s pratećim sadržajima (građevine s uslužnom namjenom, rekreacijske površine, kupališni pojas uz more, uređeno parkovno zelenilo s funkcijama na otvorenom).

Članak 35.

Zone građevina

Označene zone građevina određene su kao prostorne i funk­cionalne cjeline za organizaciju predviđenih funkcija (građevine i okolni pripadajući prostor).

Gabarit građevina se zadržava kao postojeći ili omogućava povećanje prema smjernicama za svaku cjelinu posebno.

1. Središnji prijemno uslužni kompleks

– Površina zone 0,27 ha, tlocrtna površina građevina oko 250 m2.

– Moguća dogradnja i formiranje snažnijeg sklopa koji bi obuhvatio sve pogonske funkcije i usluge (ugostiteljstvo, terase, prijem, informacije, prodaju) ali i dio zatvorenih prostora za potrebe zabave i rekreacije (sanitarije, klupske prostorije, trim kabinet, zabavni sadržaji i slično).

– Prioritet: uklanjanje montažnih građevina, sanacija terena, uređenje prostora za prijem posjetitelja.

– Za konačnu funkciju treba pripremiti detaljan program i projekte rekonstrukcije i dogradnje novih sadržaja.

2. Zgrade za smještaj

(dvije građevine i pripadajuća terasa-zdenac)

– Površina zone 0,07 ha, građevine p+1, 500 m2.

– Namjena: apartmani, klub, terasa.

– Prioritet: uređenje u predviđenoj funkciji.

– Građevine se t se zadržavaju u postojećim gabaritima i oblikovanju.

3. Vidikovac

(prostor i građevina na gornjem platou)

– Površina zone koja obuhvaća i okolni park, ostatke crkvice i arheološki lokalitet je 0,28 ha, građevina oko 350 m2.

– Namjena: specijalistički restoran, terasa, park, vidikovac.

– Prioritet: sanacija od propadanja, uređenje okoliša, priprema dokumentacije za privođenje konačnoj namjeni.

– Građevina se zadržava u postojećim gabaritima i oblikovnim karakteristikama.

4. Plažni ugostiteljski lokalitet

(manja građevina i terasa)

– Nova prizemna građevina u funkciji plaže maksimalne površine 100 m2 (ugostiteljstvo, sanitarije i terasa).

Članak 36.

Uređene površine s funkcijama

Označene površine odnose se na slobodan prostor uređen za okupljanje posjetitelja (središnje okupljalište, rekreacijski prostor-tereni, bazeni, igrališta, te obala namijenjena kupanju).

A. Središnji prihvatni plato

– okupljalište posjetitelja

– Površina 0,15 ha

– Popločena površina uz mol, okupljanje posjetitelja, odmo­rište, informacijska ploča.

B. Kupališna obala

– Prirodna obala, sanitarije i usluge u posebnoj građevini.

– Dužina obale ukupno 600 m, površina s unutarnjim pripadajućim površinama 1,8 ha.

C. Športsko rekreacijski i zabavni prostor:

– Površina 1,5 ha, pretežito ozelenjen otvoreni prostor,

– C-1 parkovno zelenilo s manjim igralištima,

– C-2 središnji prostor športskih terena,

– C-3 bazeni i ljetna pozornica.

Članak 37.

Kultivirane pretežito parkovne površine

Označene površine odnose se na uređen parkovni prostor sa stazama i uređajima za odmor i rekreaciju (manji uređaji, igrališta) i oslanjaju se na veće funkcionalne sklopove, te predstavljaju prijelaz iz zone objekata u prirodni ambijent.

Uređeno parkovno zelenilo s manjim sadržajima

– Ukupna površina 1,3 ha.

– PK-1 park uz centralni uslužni objekt, terasa, stolni tenis, kuglanje na otvorenom,

– PK-2 park uz objekt 2. -manji rekreacijski uređaji, mini golf,

– PK-3 park-zaštitno zelenilo plaže s odmorištem i šetalištem.

Kamenolomi

– KA-1 Uklapanje u ambijent bazena i ljetne pozornice.

– KA-2 Očuvani ostaci kamenoloma kao ambijentalna i povijesna atrakcija

– (razgledavanje, dio u funkciji rekreacije i priredbi).

Članak 38.

Prirodne, pretežito zelene površine

Označene površine odnose se na zone vrijedne vegetacije i preostalog prirodnog ambijenta koji se štite.

Šumsko zelenilo, makija, kamenjar

– PR-1 kompaktna šumska površina s osobitom pažnjom na očuvanjem borove šume (uklanjanje ostataka ljetovališta i rekultivacija tog dijela uklapanjem u prirodni ambijent),

– PR-2 površina pretežito makije s dijelovima vrijedne vegetacije,

– PR-3 površina trave ampelodezme.

Prirodna obala

Prateće građevine i površine

Pojedinačni objekti i uređaji pratećih funkcija zone osnovne namjene.

– prateći otvoreni ugostiteljski lokalitet

– pješačke staze ukupne dužine oko 2300 m

– pristan,

– svjetionik,

– generator (uklanja se)

– plinska stanica (rekonstrukcija u sklopu uređenja zone-objekta br. 1.).

Članak 39.

Prioriteti i mjere

S ciljem bržeg i kvalitetnijeg uključivanja u ukupnu ponudu nacionalnog parka potrebo je:

– odmah ukloniti nekvalitetne i napuštene objekte bivšeg odmarališta kao i sve samostalne gradnje i dogradnje u zoni pristana,

– pristupiti izradi rješenja opskrbe vodom i energijom, od­vod­nje i postupanja s otpadom,

– ukloniti koze s otoka a u šumi provesti sanitarne radove, te očistiti šetnice i rekultivirati prostor s dominacijom prirodne komponente,

– urediti pristan; osigurati odgovarajuće sadržaje za prihvat posjetitelja u postojećim,

– rekonstruiranim zgradama u zoni obale-pristana.

Ocjenjuje se da građevine uz obalu mogu vrlo brzo, uz male intervencije, uči u sustav ponude i prijema posjetitelja.

3.5. Prostor otoka Kozada

Članak 40.

Otok Kozada treba uključiti u sustav posjećivanja Nacionalnog parka. Na otoku se nalaze ostaci bivših vojnih objekata u devastiranom stanju. Dio tih građevina može se preurediti i uključiti u specifične oblike ugostiteljske ponude u funkciji dnevnih posjetitelja. Nužno je urediti i sanitarni čvor.

Otok bi mogao preuzeti rekreacijske funkcije parka i to u sustavu otoka Sv. Jerolim kao otvoreniji i pristupačniji prostor. Potrebni su detaljni snimci vegetacije otoka i građevina te izrada programa sadržaja u građevinama, kao i programa uređenja slo­bod­nih površina.

4. Uvjeti utvrĐivanja infrastrukturnih sustava u prostoru i postupanje s otpadom

4.1. Prometni sustav

Članak 41.

Na kopnenom obalno dijelu Istre (Fažana-Peroj) treba prvenstveno planirati nužnu gradnju komplementarnih hotelskih kapaciteta, receptivnih prometnih i drugih punktova, nautičkih luka i privezišta i ostalo, kako bi područje NP »Brijuni« bilo prije svega mjesto izletničkog posjećivanja i razgledavanja krajobraznih, geomorfoloških, paleontoloških, šumsko-vegetacijskih i kulturno-
-spomeničkih vrijednosti.

Posjećivanje Nacionalnog parka vrši se isključivo organiziranim prijevozom plovilima. Terminal za prijem posjetitelja s kopna je Fažana gdje treba urediti odgovarajuće parkiralište za osobna vozila i autobuse te daljnju distribuciju posjetitelja prema programima.

Opće smjernice u odnosu na interni promet u nacionalnom parku su sljedeće:

– prijevoz posjetitelja vozilima s pogonom prihvatljivim za okoliš;

– u pojedinačnim obilascima ili u manjim skupinama posjetitelje usmjeriti na šetnju, pješačenje, vožnju biciklom, jahanje, vožnju kočijama, veslanje, jedrenje;

– servisni promet cestovnim vozilima svesti na nužnu mjeru, gdje god je to moguće koristiti manja vozila, a prednost dati opskrbi i servisu s mora (doprema energenata, vode, roba i sl., odvoz otpada, pražnjenje septičkih jama).

Članak 42.

U funkciji posjetiteljskog prometa morem određuju se lučice-pristani na Velikom Brijunu (glavna luka i Mletački kaštel), na Malom Brijunu i otocima Sv. Jerolim i Kozada. Ostali pristani su u sklopu zona posebnih uvjeta korištenja (zona rezidencijalnog turizma i zona posebne turističke ponude).

Sustav prometnica na otocima čine asfaltirane staze i staze na kojima je moguć servisni promet i promet posjetiteljskog vozila, staze u prirodi od prirodne podloge te pješački trgovi i proširenja uz objekte obrađene u kamenu kao sastavni dio pojedinih funkcionalnih sklopova.

4.2. Vodoopskrbni sustav

Članak 43.

Vodoopskrbni sustav NP »Brijuni« utemeljen je na planiranom broju svih vrsta budućih korisnika prostora, vršnim opte­rećenjima i propisanim obilježjima pitkih voda, a priključen je na postojeći vodoopskrbni sustav Vodnjan-Fažana. Planom razvoja istarskih vodovoda predviđena je opskrba NP »Brijuni« iz dva vodoopskrbna sustava: (1) sustav Rakonek i (2) sustav Gradole. Ovi sustavi osiguravaju kontinuiranu, sigurnu i kvalitetnu opskrbu pitkom vodom NP »Brijuni«. Za realizaciju takvog razvojnog koncepta nužna je izgradnja sljedećih objekata na istarskoj obali:

– vodospremnik »Belci« (kota 65 m n.m.) s priključkom na vodoopskrbni sustav »Rakonek«;

– vodospremnik »Magornja« (zapremnine 4000 m3) prik­ljučen na sustav »Gradole«;

– glavni cjevovod od vodospremnika »Magornja« do Fažane (do mjernog mjesta za NP Brijuni).

Članak 44.

U Prostornom planu NP »Brijuni« vodoopskrbni sustav planiran je na sljedećim programskim odrednicama:

– stacionarni turizam do 800 kreveta (do 400 smještajnih jedinica) visoke kategorije na Velom Brijunu,

– izletnički turizam na Velikom i Malom Brijunu i Sv. Jerolimu 2500 do 3000 gostiju/dan,

– turizam u rezidencijalnim zonama 60 do 75 gostiju,

– sustav održavanja NP »Brijuni« - stalno zaposlenih 300 i sezonski zaposlenih 170 radnika.

U proračunu su korištene sljedeće vrijednosti specifične potrošnje i ukupne dnevne potrošnje po pojedinim kategorijama potrošača:

– za turizam visoke kategorije 500 l/ležaju/dan,

– za izletnički turizam 100 l/osobi/dan,

– za sustav održavanja (stalno zaposleni i sezonsko osoblje) 150 l/osobi/dan,

– za potrebe vojske predviđeno je 150 m3/dan,

– za potrebe ekskluzivnog turizma i rezidencijalnog dijela predviđeno 200 m3/dan.

– količine vode za zalijevanje, ovisno o kategoriji potrošača, u količini od 30 do 40%.

– protupožarne potrebe regulirane su propisima - na većem dijelu područja osiguran je minimalni tlak od 2.5 bara i protupožarni zahtjev od 10 l/s.

Navedene kategorije i broj potrošača treba smatrati maksimalnim tj. vrijede za stanje konačne kapacitiranosti promatranog prostora. Maksimalna dnevna potrošnja predstavlja osnovnu veličinu za dimenzioniranje svih zahvata na vodoopskrbnom sustavu (postrojenja za pročišćavanje vode, vodospremnika, crpnih stanica i dovodnih cjevovoda između objekata). Satne ekstremne vrijednosti su bitna osnova za dimenzioniranja distribucijske mreže, crpnih postrojenja, glavnih opskrbnih cjevovoda i vodospremnika.

Članak 45.

Optimalna planirana stanja u vodoopskrbnoj mreži, za uvjete maksimalne potrošnje, postižu se istovremenom opskrbom i s kopna i iz vodospremnika na Tegetu. Pritom na mjestu priključka u Fažani tlak ne smije biti ispod vrijednosti od 3.5 bara. Za potrebe punjenja vodospremnika na Tegetu (uvjetovano njegovim visinskim smještajem) u satima minimalne potrošnje na mjestu priključka u Fažani tlak ne smije biti ispod 5 bara, a povoljnije je 6-7 bara. Za slučaj požara u pojedinim čvorovima planirani tlakovi su veći od minimalno zahtjevanih 2.5 bara.

Članak 46.

Za poboljšanje funkcionalne sposobnosti i kvalitete vodoopskrbne mreže, na području NP »Brijuni«, nužno i prioritetno treba izvršiti sljedeće rekonstrukcije/izgradnje:

– na određenim dionicama povećanje profila kako bi transportne sposobnosti cjevovoda zadovoljile i planirane potrebe koje će se javljati u budućnosti,

– na određenim dionicama mreže potrebna je hitna rekonstrukcija zbog dotrajalosti postojećeg cijevnog materijala ili ranije nepravilne ugradnje, zbog velikih gubitaka u sadašnjoj mreži,

– planirana prioritetna sanacije vodovodne mreže zahtijeva hitnu zamjenu zasuna i brojila na pojedinim dionicama, te uvo­đenje nadzorno-upravljačkog sustava,

– očistiti i dezinficirati sve postojeće vodospremnike.

Osim naznačene rekonstrukcije vodovodne mreže planirani su i određeni zahvati u smjeru automatizacije i regulacije njenog pogona:

– na vodospremniku Teget - regulacija punjenja i

– priključak na vodoopskrbni sustav Fažane (regulacija tlakova).

Vodospremnik na Tegetu od oko 3000 m3 u cijelosti pokriva dvodnevnu potrošnju na području NP »Brijuni«, čak i u slučaju poremećaja opskrbe vodom s kopna. Uz navedenu rekonstrukciju mreže, moguće je (uz nešto snižene tlakove) osigurati i razvođenje vode odnosno opskrbu potrošača i u slučaju maksimalne satne potrošnje.

Turističke sadržaje na Velikom i Malom Brijunu, Sv. Jerolimu i Kozadi uređivati ili graditi tek nakon cjelovitog rješenja vodoopskrbe i odvodnje (s pročišćavanjem) na pojedinom lokalitetu. Obnovu i uređenje golf igrališta obvezno uvjetovati ostvarivanjem sustava odvodnje otpadnih voda s njihovim pročišćavanjem i ponovnim korištenjem za održavanje travnatih površina.

Članak 47.

Osnovne smjernice i uvjeti za oblikovanje i izvođenje/rekonstrukciju vodovodne mreže, koje treba koristiti prilikom daljnjih faza izrade projektne dokumentacije, su:

– na vodovodnoj mreži potrebna je izgradnja/ rekonstrukcija pojedinih objekata, nužnih za pravilno funkcioniranje vodoops­k­rb­nog sustava (sekcijski zasuni, odvojci, odzračni ventili, muljni ispusti i sl.), a izvedbena projektna dokumentacija treba odrediti njihovu detaljnu dispoziciju,

– zbog raznolikog postojećeg cijevnog materijala planira se ubuduće primjena duktilnih cijevi (tj. cijevi od modularnog lijeva) za nazivni tlak od 10 bara, s fazonskim komadima i armaturama od istoga materijala,

– ugradnja ventil-plovaka u pojedine vodospremnike, kako bi se eliminiralo nepotrebno prelijevanje vode, a potrebno je uvesti odgovarajući nadzorno-upravljački sustav uz ugradnju mjerača protoka i tlaka.

4.3. Odvodnja i proČiŠĆavanje otpadnih voda

Članak 48.

Planirano rješenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda utemeljeno je na proračunima broja svih budućih korisnika NP »Brijuni«, vršnim opterećenjima i propisanim obilježjima pročišćenih otpadnih voda.

Prvom etapom planirano je rješavanje dijela kanalizacije sre­diš­nje zone Velikog Brijuna; obuhvaćeno je parcijalno rješavanje kolektora s njihovim priključivanjem na uređaj, te uređaj za pro­čišćavanje otpadnih voda Brijuna (planiran za prihvat postojećeg opterećenja) i podmorski ispust u cjelini.

Drugom etapom bi bio obuhvaćen ostatak kanalizacijskih cjevovoda na Velikom Brijunu te njihovo priključenje na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji će biti proširen do konačnog opterećenja za projektirano razdoblje. U sklopu druge etape predviđeno je i priključivanje kanalizacije s Malog Brijuna, te planiranih budućih turističkih objekata iz središnje zone Velikog Brijuna.

Na uređaju za pročišćavanje bit će vršena i sva mjerenja te kontrola ulaznih i izlaznih parametara. Planom je omogućeno naknadno proširenje, dogradnja i poboljšanje na uređaju za pročiš­ćavanje otpadnih voda. Ovi zahvati su planirani sukladno s etapnošću razvoja kanalizacijske mreže, etapnošću izgradnje uređaja te povećanjem stupnja pročišćavanja otpadnih voda.

U prvoj etapi razvoja predviđena je izvedba podmorskog ispusta u cijelosti, ukupne duljine 1200 m. Predviđena je i ponovna uporaba dijela pročišćene otpadne vode. U situacijama kada to ne bude moguće (iz prirodnih ili tehničkih razloga) privremeni recipijent pročišćenih otpadnih voda će biti more.

Članak 49.

Recipijent, odnosno more NP »Brijuni«, pripada kategoriji osjetljivog mora te efluent mora zadovoljiti parametre recipijenta II. vrste (propisane Uredbom o klasifikaciji vodotoka »Narodne novine« br. 77/98. i sve do primjene propisa kojima će se definirati kakvoća efluenta koja se smije ispuštati u more).

Planom odabrano mjesto za ispuštanje otpadnih voda u akvatorij NP »Brijuni« je na sjeverozapadnom dijelu otoka Veliki Brijun - rt Vrbanj. Ovo mjesto je praktički i jedino moguće mjesto ispuštanja, jer su ostali dijelovi akvatorija NP neprikladni za prijam otpadnih voda. Lokacija uređaja za pročišćavanje na rtu Vrbanj omogućava:

– gravitacijsko istjecanje u podmorski ispust i povratni cjevovod pročišćene vode,

– jednostavan priključak na infrastrukturnu mrežu (električna struja, cesta, vodovod)

– samostalni priključak kanalizacije južnog dijela uz vilu »Jadranka«, zoološki vrt, i konjušnicu,

– sprječavanje negativnih posljedica uređaja na okoliš (jer je udaljen od postojećih i planiranih turističko-rekreacijskih i rezidencijalnih objekata.

Članak 50.

Planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda omogućava povrat i ponovnu uporabu pročišćene vode irigacijom na travnate površine na prostorima planiranog golf-igrališta. Takvim rješe­njem količina od 250-500 m3 voda/dan (ovisno o etapi izgradnje) neće dospijevati u akvatorij NP »Brijuni«, već će biti korisno upotrebljena za zalijevanje.

Zbog velikog obuhvatnog područja sustava odvodnje, pročiš­ćavanja i ponovne uporabe otpadnih voda, u odnosu na količine otpadnih voda i prioritete gradnje sustava, planiran je etapni razvoj izgradnje i funkcioniranja kanalizacijskog sustava NP »Brijuni«.

U prvoj etapi planirana je gradnja sljedećih dijelova:

– gravitacijski cjevovodi: Æ 300 mm, L = 1.850 m,

– tlačni cjevovodi: Æ 150 mm, L = 1.680 m,

– crpne stanice:

– povratni cjevovod pročišćene vode:

Æ 150 mm, L = 2.000 m,

– uređaj za pročišćavanje otpadnih voda: NP »Brijuni«:

– mehaničko-biološki uređaj s dodatnim čišćenjem, veličina: N = 1250 ES; mogućnost dispozicije pročišćenih otpadnih voda u akvatorij putem ispusta ili podzemlje irigacijom na golf-igralištu.

– podmorski ispust: Æ 250 mm, L = 1.550 m,

Izgradnjom 1. faze kanalizacijskog sustava uključuju se u odvodnju otpadnih voda »kritični dijelovi« područja NP »Brijuni«, odnosno najveći zagađivači (današnje količine otpadnih voda):

– hotelski kompleks oko Luke Brijuni (160 m3/dan), gospodarsko-servisni dio (11 m3/dan),

– hotelski dio za golf-terene (55 m3/dan),

Konačna dužina podmorskog ispusta može biti i veća (do 2000 m ako ide izvan granica NP), jer planirano rješenje treba provjeriti detaljnijim istraživačkim radovima na trasi i u akvatoriju od strane ovlaštenih službi i studijom utjecaja na okoliš.

Članak 51.

Drugom etapom razvoja sustava za zbrinjavanje otpadnih voda planirano je uključivanje i preostalih »manjih« zagađivača (ukupno danas 32 m3/dan):

– kompleks vila »L«-ktg. na jugozapadnom dijelu otoka (8 m3/dan),          

– prostori zoo, konjušnica i vila »Jadranka« (10 m3/dan),

– vila »Brijunka« (3 m3/dan),

– »Bijela vila« (3 m3/dan),

– plaža (2 m3/dan),

– središnji dio otoka Veliki Brijun - rasadnik (6 m3/dan),

– otok Mali Brijun (0 m3/dan),

– otok Sv. Jerolim (sadašnje stanje 0 m3/dan).

U drugoj etapi planirana je izgradnja sljedećih dijelova:

– gravitacijski sekundarni cjevovodi 250 mm, L. = 1450 m i gravitacijski sekundarni cjevovodi  200 mm, L = 1310 m,

– tlačni cjevovodi sekundarnih CS:  100 mm, L = 2.670 m,

– crpne stanice,

– uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – II. faza proširenje/dogradnja još jedne jedinice biološkog dijela uređaja za pročiš­ćavanje s dodatnim čišćenjem (II i III stupanj) za veličinu 1.250 ES; Ukupna količina: N = 2500 ES. (Mogućnost dispozicije pročišćenih otpadnih voda u akvatorij putem ispusta ili podzemlje irigacijom na golf-igralištu),

– rješenje pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda otoka Sv. Jerolim,

– lokalno rješenje pročišćavanja i ispusta vila »l«-ktg. na jugoistočnom dijelu Velog Brijuna,

15. lokalno rješenje »Bijele vile«.

4.4. Elektroenergetski sustav

Članak 52.

Kvalitetno rješenje elektroenergetskog sustava otočja NP »Brijuni« potrebno je ostvariti kroz tri etape razvoja:

1. etapa

– zamijeniti postojeće 10 kV distributivne kabele s novim 20 kV i s prstenastom koncepcijom mreže;

– u postojeće 10 kV trafostanice ugraditi novu 20 kV opremu;

– zamijeniti sve niskonaponske kabele, ili one koje se procijeni nekvalitetnim ili nedovoljnim, za postojeće i buduće potro­šače;

– sanirati kompletnu postojeću javnu rasvjetu, te dopuniti rasvjetu na pojedinim pravcima;

– ugraditi novu dekorativnu rasvjetu u povijesnim objektima.

2. etapa

– elektrificirati otok Sv. Jerolim;

– izvidjeti mogućnost primjene alternativnog izvora elek­trične energije (korištenje sunčeve energije).

3. etapa

– položiti 20 kV kabel za otok Sv. Jerolim, te preko otoka Kozada do kopna u Štinjanu.

Članak 53.

Potrebe otoka Veliki Brijun - Ukupna izračunata specifična godišnja potrošnja električne energije iznosi: wMB = 12,595 MWh/g. Za tu snagu je potrebno ukupno 8 trafostanica s instaliranom snagom 1 x 630 kVA, a to su: TS 10(20)/0,4 kV Centar – Brijun; TS 10(20)/0,4 kV Praonica (potrebno je zamijeniti transformatore snage na 2 x 630 kVA), TS 10/0,4 kV Raskrižja (potrebno rekonstruirati trafostanicu te ugraditi novi transformator snage 1 x 630 kVA ), TS 10(20)/0,4 kV Kupalište (potrebno je rekonstruirati trafostanicu te ugraditi novi transformator snage 1 x 630 kVA). Ostali dio tereta preuzimaju TS 10(20)/0,4 kV Jadranka, Bijela vila, Brijunka i TS Vanga.

Potrebe otoka Mali Brijun - Ukupno vršno opterećenje: Pvr = 480 kW. Za tu snagu je potrebna trafostanica s instaliranom snagom 1 x 630 kVA. wVB = 1,606 MWh/g

Potrebe otoka Sv. Jerolim - Ukupno vršno opterećenje: Pvr = 350 kW. Za tu snagu je potrebno izgraditi trafostanicu snage 1 x 630 kVA, wSJ = 0,875 MWh/g.

Članak 54.

Ukupno vršno opterećenje i ukupna godišnja potrošnja - Ukupno predviđeno i kalkulirano vršno opterećenje za otočje Brijuni je: PUK = 4.847 kW. Ukupna procijenjena godišnja potrošnja iznosi: wUK = 15,076 MWh/g. Za prijenos izračunate snage iz Fažane do otočja Brijuni postoje dva podmorska energetska kabela tipa NPHO 36 3 x 1 x 70/16 mm2. Kabel može prenijeti strujno opterećenje 3,724 MW. Iz toga je vidljivo da jedan kabel ne može prenijeti ukupan teret otočja Brijuni, zato je potrebno da kabeli rade paralelno, tako da mogu prenijeti P = 7,45 MW. Opterećenost kabela, kao i gubici, će se smanjiti kada se zamijeni pogonski napon sa 10 kV na 20 kV.

Provjera glavnog energetskog napajanja - Glavno energetsko napajanje izvedeno je iz TS 35/10(20) kV Fažana, s instaliranom snagom 8 + 4 MVA. Uz pretpostavku da godišnji porast tereta iznosi 4 %, vršno opterećenje u TS Fažana iznosilo bi: PTS 4% = 5,3 MW. Na to vršno opterećenje dodaje se ukupno vršno opterećenje otočja Brijuni: PUKTS = 5,3 + 4,85 = 10,15 MW,
P
istMAX = (8 + 4) × 0,75 = 9 MVA.

Iz navedenog je vidljivo da je potrebno u TS 35/10(20) kV Fažana zamijeniti postojeći transformator snage 35/10(20) kV 4 MVA na 8 MVA.

Članak 55.

Elektroenergetska 20 kV mreža

Za osiguranje neprekidnosti i kvalitete električne energije potrebno je predvidjeti sljedeće:

– mogućnost dvostranog napajanja svakog važnijeg potro­šača, u prvom redu hotela, te sposobnost rezervnog priključka da prenese vršno opterećenje bez prevelikog pada napona;

– mogućnost brzog prekapčanja s redovitog napojnog voda na rezervni u slučaju da je glavni napojni vod ispao iz pogona zbog kvara ili preopterećenja.

Buduća mreža mora sadržati sve elemente prstenastih mreža na srednjem naponu, kao i na niskom naponu.

U prvoj etapi je potrebno:

Zbog prelaska napona 10 kV na 20 kV zamijeniti sljedeće dionice kabela:

– iz TS 10(20)/0,4 kV Centar-Brijun do TS 10/0,4 kV Praonica te dalje do TS Mali Brijun;

– iz TS 10(20)/0,4 kV Centar-Brijun do TS 10/0,4 kV Raskrižje te dalje do TS 10/0,4 kV Lovorka;

– iz TS 10/0,4 kV Raskrižje do TS 10/0,4 kV Krečana, dalje do TS 10/0,4 kV Vatrogasna i do TS 10/0,4 kV Peneda.

Koncepcija prstenaste mreže zahtijeva sljedeće zahvate:

– položiti novi 20 kV kabel iz TS 10/0,4 kV Mali Brijun do TS 10(20)/0,4 kV V. Jadranka;

– položiti novi 20 kV kabel iz TS 10(20)/0,4 kV Bijela vila do TS 10(20)/0,4 kV Brijunka.

Novi 20 kV kabeli moraju biti standardnog presjeka i tipa.

Današnji kabeli su vodonepropusni s izolacijom od umre­ženog polietilena tipa XHE 49-A 3 x 1 x 150 mm2.

Kabeli se polažu u zemlju ili u plastične cijevi prema određe­nim kriterijima:

– maksimalno uklopiti trase novih kabela s postojećim kabelima i/ili postojećim cestama i putovima;

– u sklopu trase predvidjeti i ostalu infrastrukturu;

– u trasu ugraditi potrebne oznake za prepoznavanje kabelskog voda.

Članak 56.

Elektroenergetska postrojenja

Srednjenaponski blokovi - U trafostanice je potrebno ugraditi nove srednjenaponske sklopne blokove punjene plinom SF6 koji omogućuju:

– povećanu izlaznu snagu trafostanice do tipske (630 kVA);

– povećani broj mogućih vodnih polja;

– veću sigurnost u radu i pri manipulaciji;

– odgađaju eventualnu izgradnju nove trafostanice za duži period;

– povećavaju sigurnost opskrbe potrošača;

Iz navedenih razloga potrebno je:

– zamijeniti postojeću 10 kV opremu u TS 10/0,4 kV Praonica i Mali Brijun;

– ugraditi novu 20 kV opremu u TS 10/0,4 kV Raskrižje, koja je čvorna i rasklopna trafostanica (prva grana prema TS 10/0,4 kV Krečana, a druga grana prema TS 10/0,4 kV Lovorka i dalje prema budućoj TS 10(20)/0,4 kV Sv. Jerolim );

– rekonstruirati s novom opremom sljedeće TS 10/0,4 kV : Krečana, Vatrogasna i Peneda.

Transformatori - Tijekom rekonstrukcije trafostanice potrebno je rekonstruirati i građevinski dio, u smislu proširenja ili nadogradnje postojećih objekata. U svim trafostanicama potrebno je predvidjeti trafo box za transformator snage do 630 kVA, odnosno 2 x 630 kVA gdje se to traži. Zbog prelaska napona sa 10 kV na 20 kV potrebno je da svi transformatori budu preklopivi za obje naponske razine 10(20) kV. Radi koncepcije prstenaste mreže potrebno je da su transformatori distributivnog tipa i imaju grupu spoja Dy 5 (mogućnost paralelnog rada transformatora).

Iz navedenih razloga potrebno je zamijeniti transformatore u sljedećim trafostanicama:

– TS Praonica                                                          

– TS Mali Brijun

– TS Raskrižje

– TS Krečana

– TS Vatrogasna

– TS Peneda

– TS Lovorka.

Zbog pomanjkanja prostora potrebno je građevinski rekonstruirati sljedeće trafostanice:

– TS Raskrižje

– TS Lovorka.

Niskonaposki blokovi i niskonaponska mreža - Zbog zastarjelosti opreme, nepouzdanosti ugrađenih elemenata kao i zbog povećanja rasklopnih snaga u trafostanicama potrebno je zamijeniti i niskonaponske blokove. U svrhu poboljšanja faktora snage u niskonaponske blokove je potrebno ugraditi odgovarajuće kompenzacijske baterije.

U nove niskonaponske blokove potrebno je maksimalno uklopiti postojeće niskonaponske kabele, dok je za nove potroša­če, odnosno u mjestima povećanja snage, potrebno ugraditi nove kabele tipa:

– PPOO-(A) 4 x 150 mm2 za primarnu mrežu (do GRP);

– PPOO-(A) 4 x 50(70,95) mm2 za sekundarnu mrežu (od GRP).

Članak 57.

Javna rasvjeta - Zbog dotrajalosti opreme, kvarova na kabelskoj mreži, kao i rasvjetnih tijela nužno potrebno je ostvariti sljedeće zahvate:

– sanacija cjelokupne vanjske javne rasvjete – kompletna zamjena kabelske mreže i rasvjetnih stupova;

– proširenje vanjske rasvjete na sljedećim dionicama:

– uređena plaža – Vila Zagorka;

– lokva-bara – križanje tenis terena;

– Vila Lovorka – križanje sa cestom za Vilu Brijunka;

– hotel Franina – oko ribnjaka do ceste za Bijelu vilu i prostora današnjeg safari parka;

– nove dekorativne javne rasvjete za kulturno-povijesne i prirodne cjeline:

– uvala Verige – Rimska vila;

– uvala Madona – Castrum;

– centar - srednjovjekovni objekti;

– otok Galija.

Članak 58.

Elektrifikacija otoka Sv. Jerolim
(II. i III. etapa razvoja)

Za elektrifikaciju otoka Sv. Jerolim potrebno je položiti podmorski 20 kV kabel iz rekonstruirane TS 10(20)/0,4 kV Lovorka. Na otoku je potrebno postaviti trafostanicu sa sljedećim karakteristikama:

– srednjonaponski blok s tri vodna polja, jednim trafo poljem i jednim mjernim poljem;

– transformator snage 1x 630 kVA;

– niskonaponski blok s odgovarajućim izlazima.

Trafostanicu je potrebno postaviti u središte konzuma te ju maksimalno uklopiti u okoliš - procijeniti mogućnost korištenja poluukopane ili ukopane trafostanice. Niskonaponsku mrežu koncipirati prstenasto. U slučaju nestanka električne energije potrebno je osigurati neprestani rad s agregatima za proizvodnju električne energije. U svrhu uštede električne energije, kao alternativni energent, u krugove grijanja trebala bi se uključiti voda iz sunčanih kolektora.

Radi osiguranja napajanja u ekstremnim uvjetima potrebno je položiti još jedan podmorski kabel od TS 10(20)/0,4 kV Sv. Jerolim preko otoka Kozada do kopna i interpolirati u postojeću 20 kV mrežu mjesta Štinjan.

Kao alternativna za otok Sv. Jerolim može se koristiti solarna energija. Solarnu energiju treba koristiti na dva načina:

– primjenom kolektora i absorbera

– pretvorbom sunčeve energije u električnu energiju.

4.5. Grijanje i hlaĐenje

Članak 59.

Planskim rješenjem obuhvaćeno je grijanje i hlađenje objekata i sadržaja središnje zone Velikog Brijuna.

Kao izvor energije za potrebe grijanja središnje zone pre­po­ruča se iz ekoloških razloga korištenje sljedećih energenata:

– ukapljeni naftni plin;

– solarna energija dobivena sunčevim zračenjem na solarne kolektore (s ekološkog stajališta najprihvatljivija - u cilju uštede energije kao dodatni energent za pripremu potrošne tople vode i grijanje bazenske vode zatvorenog bazena);

– električna energija (primarno za pogon toplinskih crpki - čime se potrošnja električne energije svodi na oko 30 – 35% potrebne toplinske energije).

Osim grijanja nužno predvidjeti i hlađenje cijelih građevina ili njenih dijelova (odnosno klimatizaciju prostorija, poglavito zajedničkih sadržaja u hotelima, restoranima, recepcijama i drugo).

Članak 60.

Predložene su dvije koncepcije tehničkog rješenja grijanja, odnosno hlađenja građevina, i to:

– koncepcija 1 - pojedinačne građevine

– koncepcija 2 - grupirane građevine.

Na osnovu odabranih energenata i uređaja koje je moguće primijeniti, izrađene su varijante grijanja i hlađenja, koje se mogu primjenjivati za pojedine građevine odnosno grupe građevina. Na osnovu izrađenih varijanti grijanja i hlađenja moguć je odabir varijanti za pojedine građevine odnosno grupe građevina - po prioritetima. Prioriteti su utvrđeni na osnovu najprihvatljivijeg rješenja za pojedine građevine ili grupe građevina s funkcionalnog, ekonomskog i ekološkog stajališta.

Članak 61.

U Prostornom planu NP »Brijuni« data rješenja trebaju poslužiti kao osnova za izradu idejnog rješenja, te izradu glavnih i izvedbenih projekata. Pritom je nužno za svaku pojedinu građevinu točno odrediti njezinu buduću namjenu i sadržaje kao i to:

– da li će građevina biti u funkciji tokom cijele godine ili samo ljeti;

– da li će se građevina samo grijati ili će se i hladiti;

– da li se želi hladiti cijela građevina ili samo pojedini prostori (npr. zajednički sadržaji kao što su recepcija, restoran i sl.);

– točnu namjenu pojedinih prostora.

Nakon toga je moguć konačan odabir koncepcije i varijante grijanja i hlađenja svake pojedine građevine, odnosno grupe gra­đe­vina. Za svaku pojedinu građevinu, odnosno grupu građevina biti će nužno potrebno odrediti i mjere štednje energije.

4.6. Telekomunikacije

Članak 62.

Planiran je cjelovit telekomunikacijski sustav, koji će povezati sve organizacijske jedinice u Fažani, na otocima Veliki Brijun, Mali Brijun, Sv. Jerolim te u rezidencijalnoj zoni i zoni posebne namjene. Sustav treba osigurati komunikaciju govora i podataka te korištenje video komunikacija. U tako integriranoj mreži, sve korisničke i operatorske usluge bit će dostupne svim korisnicima, a upravljat će se iz jednog mjesta - kao da se radi o jednom PABX-u.

Posebna korisnička poslovna mreža podrazumijeva izgradnju korisničkih PABX sustava na svim poslovnim lokacijama koje su međusobno povezane i čine cjelovit sustav. Povezivanje cijelog sustava na javnu TK mrežu ostvaruje se u jednoj ili više lokacija. Komutacijski promet unutar JU NP »Brijuni« ostvarivat će se bez posredovanja javne TK mreže.

Članak 63.

Na lokaciji poslovne ATC zgrade na Velikom Brijunu smjestit će se PABX potrebnog kapaciteta vodova grupnog stupnja, a na ostalim lokacijama udaljene LIM jedinice. Da bi sustav zadovoljio sve tražene uvjete, treba ga realizirati u digitalnoj ISDN tehnologiji, tzv. ISPBX.

Udaljene jedinice se planiraju s vlastitom komutacijom, radi fleksibilnosti korištenja i načina povezivanja s matičnom PABX ili javnom TK mrežom. Međusobno povezivanje svih lokacija na matičnu PABX u zgradi ATC na Velikom Brijunu izvodi se linkovima kapaciteta 2 Mbit/s.

Budući je već položen svjetlovodni kabel od Fažane do zgrade PABX-a na Velikom Brijunu, za planiranu izgradnju kabelske TK kanalizacije koristit će se svjetlovodi, kao prijenosni medij.

Planirano je povezivanje glavnog ISPBX-a Veliki Brijun s jav­nom digitalnom centralom AXE 10 PULA , na nivou 4×2 Mb/s ISDN PRA priključka, na javnu HT TK mrežu putem svjetlovoda.

Budući da će se velik broj zaposlenih u NP »Brijuni« kretati tijekom radnog vremena izvan svojih prostorija, nužno je da su stalno dostupni i kada nisu uz fiksni telefon. Zbog toga će zaposleni kao i dio gostiju koristiti DECT pokretni telefon.

Konceptu gradnje cjelovitog telekomunikacijskog sustava NP »Brijuni« treba prilagoditi mrežu spojnih i mrežu internih TK kabela.

Članak 64.

Mreža budućeg telekomunikacijskog sustava, sastojat će se od glavnog ISPBX-a Veliki Brijun (smještenog u zgradi ATC-a) i udaljenih PABX stupnjeva smještenih u hotelu Neptun-Istra, na lokaciji novog hotelskog kapaciteta (sadašnje gospodarsko središte), na otoku Mali Brijun, otoku Sv. Jerolim, te u upravnoj zgradi u Fažani.

Na taj će se način postići decentralizacija TK mreže, te pos­tići fleksibilnost poslovne mreže NP »Brijuni«. Dislocirani PABX komutacijski sustavi, napajat će određene objekte NP.

U planu izgradnje kabelske TK kanalizacije, kao transmisijski medij, položit će se svjetlovodni kabeli prema svim destinacijama PABX-eva.

4.7. Postupanje s otpadom

Članak 65.

Postupanje s otpadom treba biti sukladno posebnim zahtjevima koji se traže za otočne skupine, a osobito kada su one istovremeno i nacionalni park. Osnovno plansko opredjeljenje u NP »Brijuni« je odlaganje otpada na istarskom kopnu.

Tijekom procesa gospodarenja otpadom, sve nastale vrste i količine otpada odvoze na zbrinjavanje na obalu (na recikliranje, obradu i/ili trajno odlaganje). Organski otpad od održavanja parkova i travnjaka (grane, lišće, iglice, trava) prikuplja se i usitnjuje na privremenom sabiralištu u nacionalnom parku, te kontinuirano odvozi na obalu u kompostane.

Zbrinjavanje otpada treba cjelovito riješiti sve elemente postupanja s otpadom:

– opće usmjerenje je na bezotpadne ili niskootpadne proizvode i postupke,

– odvojeno prikupljanje otpada (papir, staklo, plastika, organski otpad i dr.),

– organizaciju prikupljanja posebnih vrsta otpada,

– nužna oprema i redovno čišćenje površina kojima se kreću posjetitelji,

– razvrstavanje i priprema za otpremu te odvoz otpada na kopno.

Opskrbu potrošnim proizvodima treba u najvećoj mjeri podrediti zahtjevima očuvanja okoliša u NP »Brijuni«. Stoga se Uprava NP »Brijuni« mora prvenstveno orijentirati na nabavu:

– proizvoda s povratnom ambalažom,

– velikih pakiranja,

– ekološki prihvatljivih sredstava za pranje, čišćenje i sl.

Članak 66.

Planom je predloženo najprikladnije rješenje posuda i spremnika za prikupljanje otpada, data su usmjerenja za korištenje dijela otpada, smanjivanja volumena, kompostiranje i dr. te prihvatljivih načina obrade. Plan određuju prihvatljive načine obrade otpada, kao i lokacije i tokovi otpada u nacionalnom parku.

S obzirom na osjetljivost i vrijednost područja plan ukazuje na važnost oblikovanja svih elemenata uključenih u ciklus postupanja s otpadom (posude, spremnici, vozila, brodovi, uređenje prostora prikupljališta (»maskiranje«) i dugo.

Temeljem planiranih kapaciteta hotelskih i ugostiteljskih sadržaja i procjene ukupnog broja posjetitelja, u prostoru NP »Brijuni« potrebno je urediti:

– 6* mjesta sa spremnicima za otpadnu ambalažu, baterije, lijekove te »ostali otpad« ispred hotela;

– 6 mjesta sa spremnicima ispred restorana i kuhinja, koje uključuju spremnike za otpadnu ambalažu, »ostali otpad« i otpadno jestivo ulje;

– »reciklažne otoke« uz prodajna mjesta s pićima i hladnom hranom, sa spremnicima za otpad;

– 6 »reciklažnih otoka« uz pristanišne objekte sa spremnicima za otpad, te spremnicima za otpadne baterije i za stare lijekove;

– 10 mjesta sa spremnikom za stare baterije od 10 L na prodajnim mjestima gdje se kupuju;

– na svakoj plaži po 2 »reciklažna otoka«, ukoliko je dulja od 200 metara sa spremnicima;

– jedno sabirno mjesto uz pristanište na Velikom Brijunu za prihvat ambalažnog otpada i posuda sa »ostalim otpadom« s Malog Brijuna, Sv. Jerolima i Kozada, a prije prijevoza na kopno.

Članak 67.

Planom je određeno da su u prostoru NP »Brijuni« zbrinjavaju ove osnovne skupine otpada:

– otpad iz hotela i restorana,

– otpad od jednodnevnih izletnika i povremenih nautičara,

– otpad od djelatnosti Nacionalnog parka,

– otpad od održavanja i transporta,

– morem naplavljeni otpad,

– ostali otpad (stajski i iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda).

Otpad iz hotela i restorana - Skupljanje otpada od ove djelatnosti treba organizirati tako da je odvojen ambalažni od ostalog otpada. Ambalažni otpad treba skupljati po vrstama materijala i to: (1) papirna ambalaža i stari papir (novine i časopisi); (2) staklena ambalaža (nepovratne boce od pića i staklenke od salata, začina, pekmeza i sl.); (3) plastična ambalaža (PET-boce, folije, vrećice i sl.) i (4) metalna ambalaža (limenke od pića i sl.). Uprava NP »Brijuni« treba osigurati s tvrtkom OHO-Sustava (organizacija koja se formira za izvršenje obveza iz Pravilnika o ambalaži) zbrinjavanje cjelokupnog ambalažnog otpada, što uključuje postavljanje i pražnjenje odgovarajućih posuda, skupljanje, odvoz i recikliranje ambalažnog materijala.

Otpad od jednodnevnih izletnika i povremenih nautičara - Na mjestima pristajanja izletničkih brodova i nautičkih plovila kao i uz svako prodajno mjesto pića i hrane treba postaviti posude za otpad kao tzv. »reciklažni otok«.

Otpad od održavanja i transporta - Sve radove na održavanju vozila i strojeva NP treba obavljati na kopnu, a otpad zbrinjavati prema propisanom postupku. Otpad od građevinskih radova i radova održavanja opreme odvoziti na kopno. Opasni otpad (rabljena ulja, akumulatori i baterije) mora se čuvati na mjestima izmjene na kopnu (Fažana) prije predaje ovlaštenim skupljačima.

Otpad iz djelatnosti Nacionalnog parka - Sastoji se od granja, drva, lišća, iglica četinara, otkosa trave, naplavljenog drva i naplavina plastičnih i sličnih materijala. Otpad treba prevoziti na kompostiranje u najbliži takav uređaj na kopnu. Granje, šiblje i sličan materijal treba usitniti prije prevoza na kompostanu.

Morem naplavljeni materijali - Plastika, limenke i papir treba skupljati u plastične vreće i pridružiti ambalažnom otpadu. Naplavljeno drvo usitniti za kompostiranje, a krupnije komade drva prevoziti i odložiti na odlagališta ili kompostane.

Ostali otpad - Stajski gnoj iz smještajnih objekata za životinje treba odlagati u uređene gnojnice. Ovo gnojivo (kompost - s dodatkom biljnog otpada) može se koristiti za gnojenje postojećih povrtnjaka i rasadnika. Za gnojenje poljoprivrednih i parkovnih površina može se upotrebljavati i mulj iz septičkih jama. Također je moguće korištenje i mulja, iz uređaja za obradu otpadnih voda, za kompostiranje.

Članak 68.

Sva stara odlagališta na području NP »Brijuni« treba očistiti od neraspadnutih dijelova plastike, metala, starih guma, krupnijeg građevinskog otpada i sličnog. Sav taj materijal treba prevesti na odlagalište na kopnu. Takva mjesta zasipati, poravnati i pejzažno urediti, tako da ne predstavljaju zapreku niti opasnost za životinje i moguće posjetitelje.

Kod sanacije treba posebno paziti na moguće odloženi opasni otpad (kao što su posude s kemikalijama, starim uljima, mazivima, ostacima vojnog i ratnog porijekla i sl.) Zemlju i materijal onečišćen ovim otpadom treba odstraniti jednako kao i otpad.

5. Mjere zaŠtite i oČuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti

Članak 69.

Određuju se područja prema temeljnim kategorijama zaštite:

(1) Područja s najstrožim režimom zaštite prirode

Otok Mali Brijun (osim središnjeg dijela), otočići Vrsar (Orzera), Grunj, Gaza i Obljak. (Strogi) rezervat šumske vegetacije (Veliki Brijun - 2 zone jedinstvene šume crnike). Zabranjeni svi zahvati u prirodnim staništima, te uznemirivanje životinja izvan mogućih šetnih staza na Malom Brijunu, dok je na spomenute otočiće i rezervate dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenih istraživanja. Ukloniti sve krupne sisavce a strogi rezervat ograditi.

(2) Područje šumskog rezervata na Velikom Brijunu

(između ornitološkog rezervata i poluotoka Peneda) i na otočićima Galija i Madona. Područje arboretuma (na rtu Vrbanj - za očuvanje istarskog genofonda, šuma crnike).

Obilazak dozvoliti samo po postojećim putovima i planiranim šetnim stazama. Održavanje šuma mora biti pod strogom kontrolom botaničara i šumara. Onemogućiti dolazak i boravak jelenske divljači.

(3) Područja ornitoloških rezervata

(a) Saline, vlažno područje s tri djelomično zamočvarena jezerca i (b) Otočić Sv. Marko i hridi Supin i Supinić.

Onemogućiti uznemirivanje ptica u doba gniježđenja, a u Salinama i u doba selidbe i zimovanja. Dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenog istraživanja, a kasnije nakon provedenih istra­živanja prema naputku ornitologa omogućiti promatranje ptica pos­jetiocima uz vodstvo ili iz određenih lokacija.

(4) Područje morskih rezervata

Čitav prostor morskog akvatorija koji pripada Nacionalnom parku ima posebnu zaštitu podmorja. Rezervati u moru (sa strožim uvjetima zaštite) utvrđeni su za akvatorij bivše rezidencijalne zone, za morsku lagunu (bivši ribnjak) i mrjestilište u uvali Javorika.

(5) Područja kulturno-povijesnog sadržaja i rekreacije

Otočići Sv. Jerolim i Kozada; veći dio Velikog Brijuna; bez dijela ispod Salina, zona posebnih namjena i rezidencijalne zone; središnji dio Malog Brijuna.

Zoniranje (privremeno) većeg dijela prostora NP »Brijuni« obavljeno je na temelju sadašnjih znanstvenih spoznaja. Iz zoniranja je izuzeto područje rezidencijalne zone: Vanga (Krasnica), Galija i dio obale Velikog Brijuna od uvale Vranjak do uvale Dobrika, te područje posebne namjene: Grunj i Pusti, te rt Peneda i rt Barban. Šume i šumsko zemljište prostorno je najzastupljenije u promatranom području i kao prirodna vrijednost određuje glavne smjernice prostornog planiranja, koje ih promatra s ciljem zadržavanja šumskih sastojinskih cjelina. Osnovno polazište glede namjene je osigurati potrajnost ekosustava, održavanje opće­korisnih funkcija šuma, njihovu biološku raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal te ispunjavanje - sada i u budućnosti - bitnih ekoloških i socijalnih funkcija. Nadalje, treba nastojati na zaštiti divljači i to prvenstveno onih vrsta koje prirodno obitavaju u ekosustavu NP »Brijuni«.

Šume i šumsko zemljište kroz umjetno usitnjene prirodne povr­šine (solitere, krajobrazne jedinice, parkove, smanjene povr­šine šumskih sastojina itd.) odražavaju raznolikost oblika korište­nja prostora, i osjetljivi su prostor za unošenje drugih objekata. Za uspostavu konkretnih mjera korištenja tipskih šumskih cjelina, potrebno je šume i šumsko zemljište prostorno urediti kroz njihovu namjenu utemeljenu na stanju šuma (površina, sastojine, zdravstveno stanje, utjecaji) i dosadašnjem uređivanju.

Članak 70.

Mjere za uravnoteženje prirodnog sustava

Na Velikom Brijunu smanjiti broj unesene biljojedne divljači na broj koji neće bitno utjecati na prirodni sastav i razvoj šumske i travnjačke vegetacije, a da biljojedi pri tome ostanu vidljivi posjetiocima. Po potrebi vršiti prihranjivanje, a uz redovnu kontrolu brojnosti, održavati brojnost i strukturu sanitarnim odstrjelom. U prvoj fazi provedbe ove mjere koja će biti izvršena u roku od dvije godine, mora se smanjiti broj ovih životinja na maksimalno 350 primjeraka, a Ministarstvo će za to razdoblje privremeno dozvoliti Javnom poduzeću NP »Brijuni« prodaju i(li) poklanjanje živih životinja i mesa od sanitarnog odstrjela.

Određuju se sljedeće mjere:

– Potpuno eliminirati biljojednu visoku divljač s Malog Brijuna i otočića Brijunskog otočja i onemogućiti njen prelaz na Mali Brijun.

– Postojeće pašnjake prema uputama botaničara postupno preobraziti u livade košanice svojstvene južnoj Istri.

– Šumskim sastojinama, prema uputama botaničara i šumara, prema potrebi postupno sadnjom vratiti vrste koje su bile eliminirane utjecajem divljači. Zadržati postojeći režim zaštite od požara.

– Područje Salina postupno vratiti u što prirodniji izgled, bez drveća i grmlja koje ne pripada flori Brijuna, spriječiti širenje ku­pine, a obalama jezera dati što prirodniji izgled s karakte­rističnim obalnim tršćakom. Organizirati izlov unesenih zelenih žaba iz Bele Crkve kod Apatina, te nakon toga po naputku zoologa izvršiti unašanje vodozemaca svojstvenih južnoj Istri.

– Na malim otočićima i većem dijelu Malog Brijuna zadržati prirodni sastav i izgled vegetacije.

– Zadržati u postojećem režimu održavanja sve umjetne vodene površine.

– Zadržati postojeći režim zaštite morske flore i faune, pri čemu posebno paziti da ne dolazi do ilegalnog vađenja prstaca i periski.

– Osigurati da se u vrijeme gniježđenja ne uznemiruju morske ptice na Sv. Marku, Supinu i Supiniću (spriječiti pristajanje i prilaz čamaca 300 m od obala).

– Osigurati da se u vrijeme gniježđenja, jesenje i proljetne seobe, te zimovanja ne uznemiravaju ptice močvarice na Salinama.

– Egzotične životinje zadržati samo u sklopu sadašnjeg otvorenog Zoološkog vrta. Povećati brojno stanje autohtone pasmine magaraca i istarskog goveda (istarski podolac, boškarin), te održavati stabilna krda uz naputke i suradnju sa stručnjacima. Travu trsovez presaditi na Veliki Brijun i tu je kao i biljku osljebad održavati kao ukrasne vrste.

– Za sprječavanje povećanja broja štakora koristiti metode koje neće naškoditi ostalim životinjama, a kod sprječavanja širenja šumskih štetnika upotrebljavati biološke metode uz naputke šumara entomologa.

6. Mjere zaŠtite i oČuvanja graditeljske baŠtine (kulturno-
-povijesnih vrijednosti)

Članak 71.

(1) Lokaliteti od izuzetnog značenja

Kastrum, Verige, Središnja zona, Vanga kojima se pridružuju sustav fortifikacija na Penedi, a prvoj se grupi objekata – lokaliteta od izuzetnog značenja (prethistorijsko naselje Gradina, antički kompleks na lokalitetu Verige, bizantski Kastrum, bazilika Sv. Marije i crkva Sv. Petra) također pridružuju:

– paleontološki nalazi na rtu Vrbanj (Barban) - po brojnosti utvrđenih nalaza (tridesetak otisaka stopala dinosaurusa) među najznačajnijim je paleontološkim lokalitetima u regiji

– lokalitet Gromače - najvažniji lokalitet eneolita i rano­brončanog razdoblja u Istri

– tvrđava Tegetthoff i Veliki for na Malom Brijunu - »kuća za čamce« - čamčarnica

– vidikovci na Ciprovcu (Javornik) i Salugi

– hotel Istra.

Potrebno je objektivno vrednovanje i kategorizacija memorijalnih spomenika iz novijega doba, na državnoj razini vezanih uz osobu predsjednika J. B. Tita, pokret Nesvrstanih i Brijunski plenum (Vanga/Krasnica, Bijela vila, vila Brijunka, hotel Istra).

Članak 72.

(2) Lokaliteti od visokog značenja

U uspostavljenoj vrijednosnoj hijerarhiji u tom specifičnom prostoru drugoj grupi objekata od visokog značenja (kompleks srednjovjekovnog kaštela u Luci, vila Brijunka), također se pridružuje nekoliko objekata:

– ranobrončani grob na Rankunu

– lokalitet Kolci

– crkva Sv. Germana

– fortifikacijski objekti na Penedi i baterija na Malom Brijunu;

– »Kupelwieserov mir«

– Hotel Karmen

– hotel Neptun - s dobro očuvanom izvornom tlocrtnom i funkcionalnom dispozicijom, a u dobroj mjeri i strukturom, dolično čuva i prenosi memoriju mjesta

– zimski bazen

– vila Jadranka.

Članak 73.

(3) Lokaliteti od lokalnog značenja

Treću grupu čine preostali evidentirani objekti koji imaju usko lokalno značenje ili isključivo ambijentalne vrijednosti. U toj su grupi, uvjetno, i povijesni a neistraženi objekti.

S aspekta kulturno-povijesnih vrijednosti značajan je prostor otoka Mali Brijun, a moguću visoku vrijednost imaju lokaliteti na otocima Gazi i Obljaku.

U valorizaciji ostalih otoka zasad su odlučujući čimbenici prirodne vrijednosti, a o kulturno-povijesnom značenju tih prostora odlučit će rezultati istraživanja.

Članak 74.

Način i uvjeti zaštite

Značenjem kulturno-povijesnih vrijednosti ističe se pet otoka: Veliki i Mali Brijun, Vanga (Krasnica) te Gaz i Obljak. Slijedom valorizacije na području arhipelaga uspostavljene su tri zaštitne zone: zona I stupnja zaštite ili potpune zaštite s najstrožim režimom, zona II stupnja cjelovite zaštite, ali s nešto ublaženim režimom i zona III stupnja gdje obvezuje djelomična zaštita.

Manji su otoci u pravilu obuhvaćeni jednim stupnjem zaštite. Zbog svojega značenja i namjene potpuno je zaštićen u sklopu zone I stupnja otok Vanga (Krasnica). U tu istu kategoriju svrstan je i otok Gaz zbog pretpostavki o vrijednosti nalaza (bizantska fortifikacija). U zonu II stupnja zaštite svrstani su otoci Mali Brijun, Sv. Jerolim, Obljak i Vrsar (Orzera), a strogi režim upozorava, zbog zaštite vrijednosti ukupnoga prostora, na krajnji oprez u slučaju bilo kakvih intervencija. Zbog prilične devastacije otok Kozada (Kotež) obuhvaćen je zonom III stupnja zaštite što otvara mogućnosti sanacije stanja i odgovarajuće adaptacije za potrebe turističkih programa uz uvjet da se prethodno istraži. Rezultati istraživanja odlučit će o opsegu dopustivih intervencija.

Mjere zaštite ostalih otoka spadaju isključivo u nadležnost službe za zaštitu prirode.

Članak 75.

Otok Veliki Brijun

Koncentrirani arheološki nalazi iz prethistorije, antike i ranoga srednjega vijeka koje prostorno zaokružuju dvije arheološke zone, uvjetno nazvane zona Verige (uključuje antički kompleks uz uvalu Verige, lokalitet Gradina – gradinsko naselje s kompleksom ilirskoga i rimskog bunara, lokalitet »Povrtnjak«, neistraženi brežuljak Mrtvi vrh (Moribon) i neki manji lokaliteti, morska zona od Rta Kosirić do Rta Mrtvi vrh) i zona Kastrum (uključuje bizantski Kastrum, ostatke crkve Sv. Marije i benediktinskog samostana, ostatke crkve Sv. Petra, ilirske gradine Petrovac i Antunovac, prethistorijsko naselje Gromače, područje rimskih i mletačkih solana, područje ranosrednjovjekovnih groblja). Na navedene zone povijesno i funkcionalno nadovezuju se područja kulturno-povijesnih vrijednosti iz srednjega vijeka obogaćena istaknutim sadržajima iz novijeg doba.

Većina elemenata prostora i struktura od izuzetnog je znače­nja, a mogu se očekivati i važni novi nalazi pa taj prostor čini zonu I stupnja zaštite gdje obvezuje potpuna zaštita s najstrožim režimom. U zoni I stupnja zaštite ne smiju se unositi nikakve promjene u zatečeno stanje izuzev konzervatorskih i rekonstruk­cijskih zahvata u smislu vraćanja u izvorno stanje i radova na održavanju i prezentaciji. Svi se zahvati moraju izvoditi prema konzervatorskim programima i projektima ili na temelju detaljnih konzervatorskih smjernica i uz stalan konzervatorski nadzor. Preostali prostor krajobraznog parka strukturalno i funkcionalno povezan sa zonom I stupnja zaštite i na njemu se nalaze brojni značajni kulturno-povijesni i prirodni elementi, a napose funkcionalno određena mikrocjelina središnje zone što taj čini prostor jedinstvenim.

Budući da bi se svaka sljedeća intervencija mogla negativno odraziti na očuvanje vrijednosti ukupnoga prostora, napose na ambijentalne vrijednosti središnje zone, to područje podliježe II stupnju zaštite. Istim je stupnjem zaštite obuhvaćen i najjužniji dio otoka, područje Peneda, osobito vrijedan i ugrožen fortifikacijski sklop u dijelu otoka.

Kontaktni prostor između krajobrazno uređenih dijelova otoka i područja pod vojnom treba štititi prvenstveno sa stajališta zaštite prirodnih vrijednosti.

U toj zoni sve intervencije treba svesti na one koje se odnose na moguće očuvanje postojećega stanja s određenim rekultivacijskim zahvatima. To podrazumijeva da se osnovni zahvati u prostoru i na pojedinim prostornim elementima svode na mjere konzervacije, dekompozicije, integracije i rekonstrukcije (u smislu vraćanja uništenog, poznatog oblika, elementa ili njegova dijela), a građevinske aktivnosti ograničavaju na nužne korekcije zatečenoga stanja u smislu funkcionalnih poboljšanja. U zoni II stupnja zaštite svi se zahvati također moraju temeljiti na detaljnim konzervatorskim smjernicama i izvoditi samo uz konzervatorski nadzor.

Članak 76.

Otok Mali Brijun

Uz navedene tri zaštićene zone, u prostoru NP obvezuju posebne mjere: zaštita krajolika i zaštita ekspozicija prostornih elemenata i struktura. Podrazumijeva se da čitav prostor NP čini integralnu zonu zaštite krajolika no, zbog planiranih intervencija posebno se ističe potreba zaštite slikovite uvale Sv. Mikule na Malom Brijunu. Atraktivnost pojedinih elemenata i struktura u prostoru dodatno se ističe uvođenjem zone zaštite ekspozicije »E«.

Ona treba osigurati otvoren vidik s odabranih točaka promatranja na istaknute elemente kulturno-povijesne vrijednosti i ostale slikovite predjele i elemente prostora, a obvezuje u očuvanju usmjerenih arhitektonsko-krajobraznih vizura, kako unutar krajobraznog parka tako i od strane mora, na: mikrocjelinu središnje zone, istaknute objekte u Verigama, Kastrum, Bijelu vilu i dr.

Članak 77.

Konzervatorske smjernice i uvjeti

Uspostavljeni režim zaštite treba nužno poštivati da bi se osigurala integralna zaštita prostora.

Navedene zaštitne mjere u međusobnoj su ovisnosti, osobito pri intervencijama na strukturalno i funkcionalno povezanim cjelinama. U opravdanim slučajevima dopuštene su izvjesne modifikacije (samo u zoni II stupnja zaštite), a njihov opseg mora biti utvrđen individualno za svako područje i građevinu i podređen svim izvornim elementima.

Članak 78.

Uvjeti uređenja prostora

Izuzetno zapuštene prostore raščistiti, a programe korištenja osmisliti prema načelima korištenja područja NP.

Na dva najveća otoka rekultivirati pojedine nekad slikovite, a danas zapuštene ili neadekvatno održavane prostore.

Objekte koji degradiraju prostor ili su u disharmoniji sa zaštićenim vrijednostima, ukloniti ili ublažiti njihovu ekspoziciju (zelenilom ili preoblikovanjem).

Stručno obraditi prirodne predjele izvan održavane površine krajobraznog parka (prioritetno na Velikom i Malom Brijunu) te procijeniti opravdanost bilo kakvih zahvata zbog eventualnog uključivanja u turističke trase.

Obilježiti sve važne lokalitete, a atraktivne lokalitete primjereno prezentirati i do svih urediti pristupe. Arheološke zone na Velikom Brijunu urediti kao jedinstven arheološki park. Prethodno izraditi konzervatorske projekte prezentacije lokaliteta s trasom obilaska unutar arheološkog parka.

Nekada uređene kamenolome kao zanimljive elemente krajobraznog parka rekultivirati, napose one koje se nalaze na frekventnim turističkim trasama (Kochov, Čufarov, Gospin kamenjak, kamenjak ispod Gradine i Straže).

Predlaže se da se posebnim elaboratom evidentiraju, obrade i valoriziraju svi kamenolomi na otočju kao neodvojiv dio njegove povijesti i identiteta toga prostora.

Nekadašnjim stazama za šetnje potrebno je posvetiti više brige; prema određenom planu očistiti neprohodne i zapuštene te ih urediti i, prema uvjetima, namijeniti pješacima, biciklistima, jahačima. Zbog statusa zaštićenoga prostora nije uputno otvarati nove ceste. Osmisliti rekreacijske površine, uz pažljiv odabir sadržaja.

Uz obveznu potrebu čuvanja atraktivnih vizura iz turističkih trasa potrebno je razmotriti otvaranje vizura na ruševine crkve Sv. Marije nekadašnje, glavne dominante zaljeva koji je po njoj dobio i ime.

Razmotriti mogućnost otvaranja vizura s vidikovaca radi razgledavanja otoka nakon njihova privođenja funkciji: u tom smislu osloboditi poglede s vidikovca na Salugi prema hotelskom naselju i uvali Verige, a s Javornika otvoriti vidike prema Salinama i Puli.

U sklopu programa namjene tvrđave Tegetthoff dogovoriti s vojnim vlastima mogućnost korištenja vidikovca zbog jedinstvenih otvorenih vizura na udaljena područja kopna i mora.

Članak 79.

Potrebe turističke ponude u sklopu NP treba prvenstveno locirati u sklopu postojećih kapaciteta građevnog fonda.

Valja sanirati postojeći građevni fond uz funkcionalno po­bolj­šanje stanja objekata namijenjenih stacionarnom turizmu, osobito hotela. Pritom, u opravdanim su slučajevima na nekim objektima dopuštene određene modifikacije potpuno podređene izvornim vrijednostima (npr. hotel Karmen, kompleks gospodarskog centra), a neke je objekte, radi ranije loše izvedenih intervencija poželjno pažljivo preoblikovati (npr. zgradu bazena).

Sve neadekvatno korištene objekte u zoni stacionarnog turizma potrebno je prenamijeniti i staviti u funkciju turističke ponude. Objektima bez namjene odrediti namjenu u dogovoru s konzervatorom.

Članak 80.

Na objektima koji su prije istraživani i konzervirani potrebno je provesti konzervatorsku reviziju izvršenih radova (Verige, Kastrum, ostaci crkve Sv. Marije, crkva Sv. Antuna). Na prezentiranim arheološkim lokalitetima (carska vila u Verigama, Kastrum) potrebni su hitni zaštitni radovi na održavanju, na lokalitetu Verige potrebno je riješiti drenažu objekata ugroženih morem (hramovi, portik). Konzervatorski su radovi neophodni i na samo dijelom istraženim, fragmentarno otkrivenim, a nezaštićenim lokalitetima (prethistorijske gradine, ostatke vila rustika). To se prioritetno, zbog reaktiviranja golf igrališta, odnosi na najugroženiji lokalitet »Kolci«.

Članak 81.

Više građevina zbog lošega građevinskog stanja zahtijeva hitne intervencije. To se podjednako odnosi na građevine koje se nalaze u zoni intenzivnog korištenja (npr. crkva Sv. Germana, crkva Sv. Roka, čamčarnica, hotel Neptun, neke vile, kompleks gospodarskog centra i dr.), kao i na one na izoliranim lokacijama (vidikovci, fortifikacije i prateći objekti). Prioritet treba dati radovima na sanaciji dijelova koji ugrožavaju stabilnost objekata, osobito onih u funkciji, te uklanjanju uzroka daljnjoj destrukciji građevinske strukture objekata bez namjene.

Prioritetno valja riješiti pitanje napuštenih objekata koji mogu preuzeti neke od dopunskih sadržaja, a potom neekonomično korištenih lokacija, osobito u zoni stacionarnog turizma. Muzejske sadržaje potrebno je riješiti integralno, temeljem i odluka oko nadleštva nad pojedinim zgradama, i planiranim sadržajima u središnjoj zoni.

Članak 82.

Prostor arheoloških zona i ostalih arheoloških lokaliteta u NP valja sukcesivno istraživati pri čemu prioritet treba dati neistraženim ili nedovoljno istraženim područjima potencijalnih vrijednosti (šire područje Veriga, otoci Mali Brijun, Sv. Jerolim, Vrsar (Orzera), Gaza i Obljak). Također treba podvrgnuti istra­ži­va­njima sve djelomično istražene elemente i strukture, posebno one koje bi svojom atraktivnošću mogle pridonijeti kvaliteti turističke ponude na području arheološkoga parka (npr. lokalitet Gradina te antički vodovod i ilirski bunar, lokalitet Petrovac). Dokumentirati nalaze, osobito one već evidentirane, koji imaju znanstvenu vrijednost, a za njih ne postoji elementarna dokumentacija (npr. rimske i mletačke solane).

Članak 83.

Objekte predviđene za veće građevinske zahvate potrebno je prije poduzimanja bilo kakvih radova (sanacija, prenamjena, preoblikovanje), a pogotovo izrade projekata i programa, dodatno istražiti (arhivski, arhitektonski, po potrebi i arheološki). Naime, rezultati istraživanja tek će odredit opseg dopustivih intervencija. Osobito su važna istraživanja fortifikacijske arhitekture koja treba provesti u sklopu cjelovitoga programa istraživanja vojne arhitekture obrambenog sustava Pule.

7. Mjere sprjeČavanja nepovoljna utjecaja na okoliŠ

Članak 84.

Mogućnosti korištenja brijunskog prostora određene su njegovim prirodnim i povijesnim potencijalima i njegovim statusom, a u dosadašnjem razvoju nacionalnog parka nisu ni ujed­na­čeno niti primjereno korištene. Stoga bi daljnji razvoj trebalo prvenstveno zasnivati na ravnomjernom aktiviranju svih potencijala nacionalnog parka, odnosno na sljedećim mogućnostima:

– očuvanje autohtone prirode i krajolika,

– obogaćivanje posjeta i razgledanja nacionalnog parka u smislu ravnomjernijeg prikazivanja otočnih, morskih i podmorskih dijelova,

– razvoj specijalizirane ponude edukativnih, istraživačkih, promatračkih i sl. programa,

– unapređivanje sadržaja, funkcija i usluga postavljanjem strožih zahtjeva u skladu s visokim vrijednostima okruženja,

– razvoj prepoznatljive sportsko-rekreacijske ponude temeljene na brijunskoj tradiciji.

Članak 85.

Prateći sustavi tj. sustavi povezivanja, opskrbe, održavanja, servisiranja i sl. u velikoj mjeri odražavaju odnos prema okolišu. Taj odnos postaje sve važniji dio ukupnog imagea u suvremenom hotelijerstvu. U prostoru visoke vrijednosti, kakav je brijunski park, neizostavno je potrebno postići prihvatljivu razinu utjecaja pratećih sustava na okoliš. Na tom treba temeljiti koncipiranje sustava, a u daljem tijeku njihove pripreme, izvedbe, korištenja i održavanja osigurati primjerenu provjeru svakog pojedinačnog elementa. Takva provjera podrazumijeva usporednu ocjenu i odabir najpovoljnijeg projektnog rješenja, nadzor nad izvedbom, uspostavu monitoringa, praćenje učinaka u okolišu i mogućnost revidiranja i uvođenja poboljšanja.

Za slučaj akcidenta i/ili nepogode treba osigurati pravodobnu i učinkovitu intervenciju.

Članak 86.

Kod donošenja odluka i odabira projekata o realizaciji planiranih infrastrukturnih mreža i objekata (proširenju mreže ili uvo­đenju nove infrastrukture), treba provoditi osnovno načelo, da su ti graditeljski zahvati s najmanjim utjecajem na prostor kroz koji prolaze. U pravilu sve infrastrukturne mreže treba voditi u koridoru postojećih cestovnih ili pješačkih prometnica ili po postojećim infrastrukturnim trasama.

Na nekim otocima i/ili kod izdvojenih građevina prednost treba dati korištenju lokalnih i obnovljivih prirodnih izvora (kišnica i solarna energija).

Kod određivanja opskrbe energijom treba:

– odabrati najprikladniji energent ili kombinaciju energenata za svaku skupinu građevina ili pojedinačnu zgradu kako je to predloženo Planom;

– uključiti korištenje sunčeve energije gdje je to moguće sukladno stručnim podlogama za pojedine lokalitete;

– orijentirati se na racionalna energetska trošila, a u zgradama primijeniti najbolje izolacijske materijale;

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda zahtijevat će novo rješenja temeljem predvidive potrošnje i opterećenja. U posebnoj studiji treba razmotriti mogućnost i opravdanost ponovne uporabe otpadnih voda, eventualne uporabe morske vode za određene na­mjene te predložiti način pročišćavanja, mjesta i uvjete ispuštanja otpadnih voda u more. U slučaju odvodnje izdvojenih građevina treba ocijeniti/usporediti mogućnost lokalnog zbrinjavanja otpadnih voda u odnosu na povezivanje i prepumpavanje.

Opće smjernice u odnosu na interni promet u nacionalnom parku su sljedeće:

– prijevoz posjetitelja vozilima s pogonom prihvatljivim za okoliš;

– u pojedinačnim obilascima ili u manjim skupinama posjetitelje usmjeriti na šetnju, pješačenje, vožnju biciklom, jahanje, vož­nju kočijama, veslanje, jedrenje;

– servisni promet cestovnim vozilima svesti na nužnu mjeru, gdje god je to moguće koristiti manja vozila, a prednost dati op-s­kr­bi i servisu s mora (doprema energenata, vode, roba i sl., odvoz otpada, pražnjenje septičkih jama).

Opskrbu potrošnim proizvodima treba u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi zahtjevima očuvanja okoliša na otocima. To će iziskivati cjeloviti koncept opskrbe robom široke potrošnje uključujući nadzor nad njegovom provedbom. U tom smislu trebalo bi se, primjerice, orijentirati na nabavu:

– proizvoda s povratnom ambalažom,

– velikih pakiranja,

– ekološki prihvatljivih sredstava za pranje, čišćenje i sl.

Članak 87.

Plaže i kupališta:

U prvom redu treba razlikovati prirodne od uređenih plaža odnosno kupališta. Uređene plaže su iznimka i ograničene.

Osim kopnenih sadržaja takve plaže treba opremiti s napravama u moru kako bi se osigurali minimalni sigurnosni uvjeti za pristup i ugodni boravak u moru. Radi efikasne realizacije takvih rješenja potrebno je izvršiti odgovarajuće hidrotehničke studije. Opremanjem tih plaža treba težiti smanjenju masovnog odlaska na druge prirodne plaže, u kojima će se postići viši stupanj zaštite.

Članak 88.

Lučice i pomorski promet

Na Brijunskom otočju nije predviđena gradnja lučica ili marina za povremeni ili stalni vez kao ni prihvat i servisiranje turističkih brodova. Prvenstveno načelo je da priobalje otočja treba čim manje opteretiti plovilima. Naročito ne treba stvoriti uvjete za duže zadržavanje većeg broja plovila na trajnom vezu u tim vodama.

U sadašnjoj lučici Velog Brijuna i u unutarnjem dijelu uvale Sv. Mikula trebalo bi urediti prikladne naprave za prihvat malih čamaca i srednjih brodova na vez na ograničeno vrijeme boravka. Kapaciteti lučica Velog i Malog Brijuna treba dimenzionirati na temelju procijenjenih i dopustivih kapaciteta o potencijalnom broju gostiju nautičara koji će se usmjeriti na te dijelove otočja. Jedan manji dio sidrišta treba namijeniti i za trajni vez dok veći dio kapaciteta treba biti namijenjen za prolazne i kratko zadrža­vajuće nautičare.

U sustav posjećivanja uključuje se i nadogradnja luke Fažana do kapaciteta od 150 vezova će omogućiti trajno rješenje za privez i pristajanje prijevozničkih, ribarskih, sportskih i drugih brodova.

U predjelu Valbandona predviđena je izgradnja prostrane marine sa svim sadržajima potrebnim za prihvat i servisiranje brodova. Ovakav raspored prihvatnih nautičkih kapaciteta na relaciji otoka i kopnenog dijela omogućit će učinkovitu zaštitu otočnog akvatorija.

Članak 89.

Sportovi i rekreacija na moru

Akvatorij otočja Brijuni treba rezervirati samo za tihe i neagresivne sportove na vodi: plivanje, ronjenje na dah, daskanje, veslanje, jedrenje i slično. Drugi sportovi na vodi (skijanje, leteći zmajevi, hidroskuteri i dr.), koji su vezani za velike brzine onečišćuju more ispušnim plinovima i proizvode veliku buku, nisu dozvoljeni. Naime, osim na površini, buka najviše smeta organizmima pod morem, naročito ribama. Stoga brzi brodovi prilikom uplovljavanja u vode NP Brijuni moraju smanjiti brzinu plovidbe do najviše 5-6 čv.

Članak 90.

Ronjenje

U prvom redu treba ponuditi ronjenje na arheološkom nalazištu u uvali Verige. Dosadašnja arheološka sondiranja u toj uvali su vrlo zanimljiva a da bi postigli što bolju impresiju, na izabranom dijelu uvale u pijesku treba usaditi nekoliko pravih rimskih amfora i jedno rekonstruirano olovno sidro.

Drugi vid podvodnog posjećivanja treba organizirati na istaknutim rtovima Rankun i Kavran na Velikom Brijunu, na jugozapadnom rtu otoka Sv. Jerolima te na sjevernom dijelu otočja na pličini koja se prostire jugozapadno od otoka Gaz.

Izbor područja, ronilačke pravce i planove ronjenja treba odabrati na temelju detaljnijih izviđanja terena.

U neposrednoj blizini otočja Brijuni (približno 1.7 Nm u smjeru 285 i 5-6 Nm u smjeru 266) na morskom dnu nalaze se dvije olupine. Jedna je veliki putnički brod »Barun Gautsch« koji je potonuo 1914. g. na dubinu od oko 55 m i predstavlja vrlo privlačnu lokaciju za iskusne ronioce.

Ronilačke ekskurzije treba organizirati pod vodstvom iskus­nih ronilaca koji su djelatnici parka ili onih koje park privremeno angažira. Prije ronjenja kroz predavanja trebalo bi učesnike upoznati s temeljnim oceanološkim, ekološkim, arheološkim i drugim relevantnim značajkama akvatorija.

Članak 91.

U svrhu učinkovite zaštite sveukupnog akvatorija treba pr­ven­stveno izdvojiti zone apsolutne zabrane ribarskih aktivnosti, te odrediti zone u kojima se može dozvoliti sportski ribolov udicom uz učinkovitu kontrolu.

Na temelju geomorfoloških i biocenoloških odlika i svje­dočenja lokalnih ribara zasebno treba zaštititi uvale Javoriku i Soline, gdje se tijekom jeseni i zime, vjerojatno radi mrijesta skupljaju veće količine riba tzv. plemenitih vrsta. U područja integralne i stroge zaštite predlaže se i priobalni pojas koji se prostire prema jugu od rta Kamik zatim do rtova Peneda i Trstika i produžava se prema sjevero-zapadu obuhvaćajući otoke Vrsar (Orzera), Vanga (Krasnica), Grunj i Galija do rta Vrbanj i time je obuhvaćeno i lagunarno područje zapadno od Velog Brijuna.

Posebno treba insistirati na apsolutnoj zabrani lova prstaca ali i svih ostalih morskih organizama. Svrha te zabrane ne odnosi se toliko na zaštitu prstaca kao zasebne vrste već radi zaštite hridinaste obale kao posebnog staništa ribolovnog mora (Zakon o morskom ribarstvu, čl. 47 st. 2; »Narodne novine« 46/96). Strogo treba onemo­gućiti noćni ribolov ostima uz korištenje brzih čamaca s reflektorom i staklenim dnom.

U sklopu nove turističke ponude za goste i posjetitelje NP treba omogućiti sportski ribolov udicom s kopna. U tu svrhu predlažu se sljedeći lokaliteti: sjevero-istočni dio malog Brijuna, u predjelu lansirne rampe za torpeda, zatim uvalu Tunjarica, od rta Kadulje do rta Hlibine a na Velom Brijunu od vanjskih dijelova lukobrana Brijunske luke do rtova Saluge i Barban. Ribolov udicom može se dozvoliti i sa obala otoka Sv. Jerolim i Kozada (Kotež).

Članak 92.

Obzirom na visoki stupanj razvedenosti obale, na Brijunima nalazimo nekoliko geomorfološki prikladnih uvala za razvoj marikulture. Međutim, marikultura tj. umjetni uzgoj morskih organizama u vodama Nacionalnog parka se zabranjuje jer nije prihvatljiva djelatnost.

Uvala Ribnjak je plitko vodeno tijelo lagunarnog tipa povr­šine oko 14 ha, najveće dubine 160 – 180 cm i srednje debljine terigenog mulja 60 i 70 cm. Uvala je od mora odijeljena umjetno postavljenom pomičnom rešetkastom branom, kroz koju se odvijala izmjena vode s vanjskim morem. Mlađi primjerci riba (koma­rče, lubini, cipli i druga bijela riba) ulaze u taj bazen te se u prikladno vrijeme izlovljava. Ovu uvalu (specifična geomorfološka i biocenološka cjelina) treba objektivno vrednovati i poduzeti primjerene tehničke zahvate kako bi ona dobila odgovarajuću na­mjenu i korištenje. U prvoj alternativi, nakon nužnih hidromeliorativnih zahvata i opremanja, uvala-ribnjak bi se mogla ponovno aktivirati kao posjetiteljska atrakcija za sportski ribolov udicom. Kao druga alternativa u pravcu revalorizacije izvornih bioceno­loških odlika tog specifičnog staništa može se planirati definitivna demontaža rešetaka ustave te uvalu prepustiti prirodnom razvitku.

Članak 93.

Posebna zaštita

Prema Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94.) nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje iznimnih prirodnih vrijednosti a obuhvaća više različitih ekosustava. U području koje je proglašeno nacionalnim parkom vlada u svakom njegovom dijelu jednaki zaštitni režim. Unatoč tomu pojedini dijelovi ili lokaliteti mogu uživati i neku drugu zaštitnu kategoriju.

Predlaže se određivanje zaštićenih područja koja će biti namijenjena prirodnom razvitku životnih morskih zajednica. Na taj način će se iz štićenog dijela akvatorija oštećena riblja naselja u drugim dijelovima parka povratiti i obnoviti. Sukladno s posto­jećim posebnim režimom korištenja, dio akvatorija treba predvidjeti za stavljanje pod zaštitu u kategoriji posebnog rezervata u moru (na Velom Brijunu, od rta Kamik, obuhvaćajući rt Penedu i sve otoke idući prema sjeveru do rta Vrbanj). Osim plovidbe i znanstvenih istraživanja druge djelatnosti u tom dijelu brijunskog podmorja ne bi se smjele obavljati.

8. Mjere ureĐenja Šuma i urbanih prostora

Članak 94.

Postojeće površine šuma ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje od dana stupanja na snagu ovog plana i mogu se koristiti u skladu s osnovnim funkcijama nacionalnog parka. Uređivanje šuma u nacionalnom parku vršit će se sukladno s Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu šuma posebne namjene Nacionalnog parka »Brijuni«. Gospodarenje, eksploatacija šuma i ostalih prirodnih izvora na području Nacionalnog parka nije dozvoljena. Sve težnje šumara treba usmjeriti ka podizanju i očuvanju temeljnog šumskog ekosustava hrasta crnike, jer obnova tih šuma predstavlja trajnu mjeru zaštite Nacionalnog parka od šumskih požara (nakon požara obnavlja se iz panja ili žira te brzo sanira narušeni ekosustav).

Članak 95.

Do maksimuma sačuvati u prirodnom stanju sve prirodne karakteristike područja. Voditi računa o strogom očuvanju postignute harmonije šuma, te vodenih i gospodarskih površina, u odnosu prema izgrađenim graditeljskim sklopovima, ne dozvo­ljava­jući pomicanja u ni jednom pravcu.

Članak 96.

Šumu zaštititi od bilo kakvih većih intervencija koje bi poremetile njen prirodni razvoj u pravcu ekološki stabilne šume. Zabranjuje se kljaštrenje zelenih grana i sječa podstojne etaže, te sve radnje koje nisu u funkciji zaštite i unapređenja šuma i njihovih osnovnih funkcija. Zabranjuje se izvođenje novih prosjeka, već se postojeće prometnice i staze održavaju kao protupožarne komunikacije i na njima se formiraju punktovi za protupožarne intervencije. U širini protupožarnog pojasa duž prometnica treba favorizirati, bez naruša­vanja fizionomskog sklopa šume, kulture iz postojne etaže šume, koje teže gore i guše požar.

Članak 97.

Za razred alepskog bora se provodi sječa uzgoja prorijednom sječom u svim dobnim skupinama, kako bi se naglasila pejzažno oblikovna vrijednost sastojine i sanitarno-higijenski režim. Sječe moraju biti postupne, prebirne, oplodne s orijentacijom na prirodno pošumljivanje.

Članak 98.

Za uređajni razred česmine je potrebno izdvojiti uzorita i elitna stabla kao izvorište visokovrijednog sjemenskog materijala, koristeći isti za pošumljivanja unutar ove šume, a i na drugim staništima parka. Unutar prirodnog razvoja ove šume treba podržavati razvoj šume iz sjemena, a time kroz vrijeme zamjenjivati šumu panjaču, koja u razvoju ima degradacijsku prepoznatljivost. Unutar prirodnog razvoja šume, provoditi radnje zaštite koje obuhvaćaju:

– iznalaženje žarišta bolesti i štetnika

– izvođenje patoloških studija sastavljajući karte rasprostranjenosti bolesti i štetnika

– likvidiranje žarišta bolesti i štetnika

– proučavanje obavljenih mjera na čuvanju i zaštiti

– izradu prognoza mogućih bolesti i štetnika od nepogoda.

Sprječavanje pojava i razmnožavanja štetnika i bolesti provoditi preventivno, koristeći biološka zaštitna sredstva.

Članak 99.

Uređajni razred makije, koji je dominantan, prepušta se prirodnom razvoju, pospješujući prerastanje u panjačku šumu i dalje, u srednju šumu. Potrebno je provoditi zaštitne radnje i to:

– provođenje higijenskih sanitarnih sječa uz uklanjanje sasu­še­nih i osušenih stabala i grmova;

– zaštita šume od požara, redovito održavanje postojećih prometnica i prosjeka. U pojasu prosjeka i širem pojasu prometnica, pospješujući razvoj kultura iz podstojne i zeljaste etaže makijskoga sklopa koje ne prenose i guše požar. S ovakvim radnjama očuvat će se estetski i harmonični kontinuitet makijskog sklopa bez vidnih, u prostoru agresivnih, linija šumskih prosjeka;

– zaštita od štetnika i bolesti.

Članak 100.

Za uređajni razred gariga ne provode se uređajne radnje. Obim zaštite se svodi na zaštitu od požara, te radnje i postupke kao u ostalim razredima.

Članak 101.

Postojeće poljoprivredne površine ne smiju se povećavati niti pošumljivati, ali se trebaju održavati uzgojem uobičajenih kultura.

Članak 102.

Ozelenjavanje površina na području nacionalnog parka, uključivo i dijelove parkovnih površina, dozvoljeno je vršiti samo s autohtonim biljnim vrstama.

Članak 103.

Floru i faunu nacionalnog parka potrebno je detaljno istražiti u cilju utvrđivanja vrsta, dinamike populacije odnosno migracije pojedinih vrsta, a postojeća saznanja o njoj atraktivno prezentirati u sklopu informacijskih punktova u parku.

Članak 104.

Izgradnja objekata za stanovanje, gospodarskih, servisnih i turističkih objekata dozvoljena je samo unutar građevinskog područja prema detaljnim smjernicama ovog plana.

Članak 105.

Izvan građevinskih područja, određenih ovim planom, može se graditi objekte u funkciji nacionalnog parka i infrastrukturne objekte (crpne stanice, transformatorske stanice, rezervoari, vodospreme i sl.), kao i objekte od interesa za obranu te zaštitu od elementarnih nepogoda, koji obzirom na svoju namjenu zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja. Objektima u funkciji nacionalnog parka smatraju se objekti komunalno - turističke infrastrukture: putovi, staze, mostovi, putokazi, sanitarni čvorovi, kiosci za informacije, te mali uslužni objekti.

Članak 106.

Pristupi do obale mogu se urediti samo na mjestima koja su ovim planom predviđena za kupanje, odnosno kao pristaništa za čamce i druge slične namjene. Pri uređenju pristupa do obale oblikovanje prilagoditi lokalnim uvjetima.

Članak 107.

Način izgradnje ili dogradnje privezišta u luci Veliki Brijun, uvali Sv. Mikula na Malom Brijunu, otocima Sv. Jerolim i Kozada trebaju biti definirani glavnim projektom izrađenim na osnovu saznanja o maritimnim uvjetima uže i šire lokacije.

Članak 108.

Objekti niskogradnje, ukoliko nisu izvedeni kao ozelenjeni pokosi, i to potporni zidovi, obloge cestovnih usjeka i nasipa, ograde na cestama, pristaništa za čamce, kao i ona potrebna za ukrcaj posjetilaca u obilasku parka trebaju biti obložena ili izvedena od kamena.

Članak 109.

Glavni pješački putovi moraju imati najmanje 2,5 m širine, a uzdužni nagib do 12% u slučaju da se njima kreću vozila za gašenje požara. Sporedni pješački putovi mogu uz uzdužni nagib do 12% imati širinu do 1,5 m.

Članak 110.

Svi vodovi za elektroopskrbu i TT mrežu moraju se voditi podzemno te, kao i vodovi za vodoopskrbu i odvodnju, trebaju biti u koridorima ili trasama cesta i putova.

Članak 111.

Na području nacionalnog parka u pravilu se primjenjuje pješački režim korištenja svih putova i cesta, na kojima se pravo prvenstva daje pješaku. Unutrašnji raspored cesta nacionalnog parka mora biti vidljivo istaknut na ulazu u nacionalni park s potrebnim obavijestima i ograničenjima. Kretanje vozila omo­gu­ćeno je samo za vozila nacionalnog parka, servisna vozila u djelovanju i vozila posebne namjene.

9. Mjere provedbe plana

Članak 112.

Za zahvate u prostoru unutar građevnih zona koje su odre­đene, ovim planom i odredbama za rekonstrukciju, dogradnju i obnovu postojećih objekata i izgradnju nužno potrebnih novih građevina te uređenje i korištenje pripadajućeg okolnog prostora, obvezna je izrada stručne podloge za građevnu dozvolu. U sklopu stručne podloge potrebno je izraditi idejna rješenja cjelina odre­đenih ovim planom i odredbama.

Za središnju zonu na Velikom Brijunu koja se sastoji od šest građevnih područja (parcela za istovrsne graditeljske sklopove) bilo bi optimalno da se stručna podloga izrađuje u jedinstvenom postupku za cijelu zonu, ali se može izraditi i po pojedinim građevnim područjima (parcelama) ukoliko je to nužno (zbog uvjeta koncesije i sl.).

Stručne podloge i idejna rješenja moraju biti izrađeni prema posebnim uvjetima i u suradnji s nadležnim institucijama za zaštitu prirode i okoliša odnosno kulturne baštine, te drugim nadležnim institucijama.

Stručna podloga sadrži idejno urbanističko-arhitektonsko rje­še­nje građevine ili sklopa građevina s načinom uređenja i koriš­tenja prostora parcele–posjeda, te prikaz odnosa prema susjednoj građevini i parceli, kao i odnos prema postojećim nasadima i drugim tradicijskim graditeljskim elementima.

Stručna podloga mora predočiti analize i dokaze o poštivanju prirodnih, kulturno-povijesnih i etnoloških vrijednosti koje se ne bi smjele narušiti, kao i analizu utjecaja građevina i djelatnosti na okoliš osobito s gledišta opterećenja i mogućih negativnih utjecaja na kvalitetu mora.

Za rekonstrukciju i izgradnju infrastrukturnih objekata i javnih površina obvezna je izrada idejnih rješenja u sklopu stručne podloge za izdavanje lokacijskih dozvola. Idejna rješenja mogu se izrađivati za dionice koje predstavljaju zaokruženu cjelinu sustava.

Proširenje kapaciteta u sklopu rekonstrukcije i dogradnje građevina uvjetovano je izvedbom infrastrukture određene ovim planom. Pojedinačni objekti ne mogu se priključivati privremeno na postojeću mrežu vodova ako ona ne zadovoljava potrebe i sigurnost funkcioniranja te zaštitu okoliša.

Dokaz za to utvrđuje se u stručnim podlogama za uređenja pojedinih cjelina.

Stručna podloga mora utvrditi stanje izgrađenosti prostora te uvjete uklapanja postojećih građevina, a mora biti izrađena na ažurnoj geodetsko-katastarskoj podlozi sa snimkom postojećeg stanja građevina, uređenosti prostora, nasada i uređaja uz podatke o posjedu i vlasništvu.

Članak 113.

Izrada Programa posjećivanja

Usluge i način posjećivanja temeljit će se na programu po­sjećivanja s itinerarima, ponudom, te oblicima prometa. Program će sadržavati elemente za organizaciju posjećivanja na postojećoj osnovi, te plan postupnog proširenja i obogaćivanja ponude vezano za investicijske zahvate.

Na temelju programa posjećivanja utvrdit će se funkcije i kapaciteti pojedinih uslužnih mjesta, način prijevoza-kretanja posjetitelja, te ostali elementi uređenja prostora koji ovise o intenzitetu posjećivanja. Osobito treba razraditi sustav prihvatnih točaka ulaza-izlaza posjetitelja diferencirano na eksterni promet i interni promet.

Program mora razmotriti i predočiti ekološke i ekonomske parametre investiranja, funkcioniranja i održavanja.

Članak 114.

U cilju optimalnog upravljanja NP »Brijuni«, u trajno pro­mjenjivim općim uvjetima razvoja Republike Hrvatske, nužno je izraditi novi cjelovit turistički koncept u okvirima Planom postavljenih uvjeta korištenja i zaštite prostora.

Radi provedivosti takvog koncepta potrebno je napraviti gospodarsku osnovu njegovog funkcioniranja s elementima interesa sadašnjih i budućih korisnika i novih investitora, uz uvažavanje sadašnjih i budućih vlasničkih režima. Posebno treba utvrditi ulogu zone rezidencijalnog turizma i prostora dostupnih javnosti pod posebnim uvjetima, te kapacitete i standarde smještaja i usluga u granicama određenim ovim prostornim planom.

Turistički sadržajni koncept koji je u ovom Planu utvrđen u funkciji dnevnih i višednevnih (stacionarnih) posjetitelja NP, prvenstveno je poslužio za prostorno određivanje (dimenzioniranje) građevnih zona i lokacija te za dimenzioniranje svih infrastrukturnih sustava. Zato pojedine sastavnice tog sadržajnog koncepta treba u primjeni ovog prostornog plana tumačiti kao obvezu ili smjernicu.

Novi cjelovit turistički koncept, temeljen na budućim stvarnim organizacijsko-poslovnim uvjetima i korisničkim pravima, može ponuditi za pojedine prostorne cjeline ili objekte i drugačije programske sadržaje, ali je nužno da oni moraju biti u potpunom suglasju s ovim Planom utvrđenim konceptom zaštite i korištenja cjelokupnog prostora NP »Brijuni«.

Članak 115.

Potrebno je izraditi program sanacije građevina i slobodnog prostora. U tu svrhu treba odmah prići izradi dokumentacije i troškovnika s prioritetima za 2001. god. i daljnje etape.

Prioritetima su obuhvaćeni:

– nužni radovi radi zaustavljanja propadanja kulturnih i prirodnih vrijednosti i sanacija kritičnih mjesta,

– izrada projekta načina zbrinjavanja otpada prvenstveno izmještanjem i sanacijom postojećih odlagališta s otoka,

– izrada studije i projekta kojim će se odrediti energent i način centralnog grijanja,

– priprema dokumentacije za dugoročnije i značajnije zahvate (investicije),

Provedba detaljne valorizacije postojećeg građevnog fonda prema sljedećim kategorijama:

– fond relativno očuvanih, održavanih ili konzerviranih građevina koje se bez većih intervencija zadržavaju u parku,

– zapuštene i/ili nekorištene građevine koje bi trebalo aktivirati sadržajima turističke ponude u funkciji parka,

– građevine koje nisu prihvatljive u sadašnjem obliku i/ili funkciji, ali koje zavrjeđuju pokušaj pronalaženja prikladnijeg sadržajnog i oblikovnog rješenja,

– neprihvatljive građevine koje treba ukloniti.

Izvesti nužne zahvata na funkcionalnim poboljšanjima (prioriteti za poboljšanje ponude u sljedećoj sezoni – organizacijski, tehnički zahvati):

– nužni pomaci na unaprjeđenju usluga u postojećim kapacitetima i boljoj organiziranosti, osobito ponude za jednodnevne posjetitelje parka,

– poboljšanje održavanja i sanacija kritičnih mjesta infrastrukture,

– prioritetne arhitektonsko-građevinske, funkcionalno-tehno­loške i interijerske intervencije,

– prioriteti sanacije koje treba usmjeriti na otklanjanje najiz­razitijih nepovoljnih pojava i oblika ugrožavanja vrijednosti prostora i okoliša,

Članak 116.

Programi daljnjih istraživanja

Za dijelove parka u kojima je omogućen pristup provesti detaljniju analizu, istražne radove i izraditi dokumentaciju zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti. Daljnji pripremni radovi s gledišta zaštite okoliša odnose se na:

– izradu znanstveno-stručnog elaborata o prihvatljivom naj­većem broju dnevnih posjetitelja (izletnika), s gledišta zaštite i održivosti prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, u cjelokupnom prostoru NP »Brijuni« kao i po pojedinim funkcijskim cjelinama.

– izradu stručnog elaborata o vrstama sadržaja i prostornim potrebama koje se nužno mora osigurati u naselju Fažana i okolnom kopnenom prostoru za optimalno funkcioniranje svih sustava NP »Brijuni«. To se prvenstveno odnosi na objekte i sadržaje koji su u funkciji prihvata svih vrsta posjetiteljskih grupa (na kopnu i u moru) i optimalnog rada svih vrsta,

– izrada stručno-znanstvenog projekta za arboretum, na rtu Vrbanj, u svrhu zaštite genofonda (osobito istarskog),

– znanstvena istraživanja (već započeta - Šumarski institut Jastrebarsko) rasta i razvoja šuma posebne namjene na predjelu brda Javorik (Rankun), pokusna ploha 50 x 50 m.

– izradu stručnih elaborata (studija i sl.) o gospodarenju s otpadom, odvodnji, konceptu opskrbe potrošnom robom, o razumnom energetskom konceptu;

– izradu plana postupanja u slučaju ekološke nesreće, nepogoda i zaštite od požara;

– izradu plana postupnog razvoja posebne ponude nacionalnog parka u funkciji ekološkog osvješćivanja, educiranja i poduke.

Članak 117.

Program jednogodišnjih istraživanja
(neophodnih za donošenje cjelovitog programa zaštite)

– Istraživanja bilja (usporedba stanja 1878. i 1908. godine s današnjim stanjem)

– Istraživanja leptira (usporedba stanja 1913. godine s današnjim stanjem)

– Istraživanja vodozemaca i gmazova (brojnost populacija, stanje i ugroženost)

– Istraživanja šišmiša (inventarizacija i lociranje dnevnih skloništa)

– Istraživanja ptica (inventarizacija gnjezdarica, valorizacija selica i zimovalica)

– Izrada novog programa gospodarenja s divljači

– Istraživanja slatkovodne flore i faune (inventarizacija i stanje staništa)

– Kontrola stanja flore i faune odabranih podmorskih transekata opažanih 1984. godine

– Kartiranje obale i podmorja prema avionskim snimkama.

Članak 118.

Programi dokumentacije i prezentiranja
(preporuka za programe unapređenja rada NP)

– Osnivanje biološke stanice (dokumentacija, monitoring, ornitološka postaja, proučavanje jelena i muflona)

– GIS NP »Brijuna« uz uspostavljanje kompjutorske baze podataka Publikacija o prirodnim osobitostima NP »Brijuna«

– Stalna izložba prirodne osobitosti Brijunskog otočja

– Video-kazeta o prirodi NP »Brijuni«

– NP »Brijuni« na Internetu

– Razglednice s motivima prirodnih osobitosti NP »Brijuni«.

Članak 119.

Programi koji bi proširili poznavanje prirode i obogatili poučnu i turističku ponudu NP

Otoci

– Istraživanja entomofaune

– Istraživanje kopnenih puževa

– Pedološko kartiranje

– Program turističkog promatranja ptica

– Osnivanje stanice za očuvanje autohtonih istarskih pasmina domaćih životinja

– Program upoznavanja mediteranskog bilja (posebno aromatične i ljekovite biljke).

Podmorje

– Istraživanje flore i faune podmorja

– Osnivanje morskog akvarija

– Studija mogućnosti razvoja podmorskog turizma

– Studija mogućnosti turističkog promatranja dupina.