UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1712

Upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastav­ljenom od sudaca Upravnog suda Silve Rulic-Hren kao predsjednice vijeća, Jasminke Je­njić i mr. Že­ljka Zadrovića kao članova vijeća, te više­g sudskog savjetnika Srđana Papića kao zapisničara u upravnom sporu tužite­lja Općine Ražanac, zastupane po Lji­ljani Matić-Mujić, odvjetnici iz Zadra, protiv rješe­nja tužene Vlade Republike Hrvatske, klasa: 015-01/01-09/07, urbroj: 5030109-01-1, od 12. listopada 2001. godine, radi raspušta­nja Općinskog vijeća Općine Ražanac, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj dana 12. studenoga 2001.,

presudio je

Tužba se odbija.

Obrazlože­nje

Rješe­njem Vlade Republike Hrvatske od 12. listopada 2001. godine raspušteno je Općinsko vijeće Općine Ražanac, a vijeć­nicima Općinskog vijeća prestaje mandat.

U tužbi kojom osporava rješe­nje tuženika, tužite­lj ističe da je isto nepravilno i nezakonito iz razloga što je či­njenično sta­nje netočno i nepotpuno utvrđeno i što je na tako utvrđeno či­njenično sta­nje pogrešno primije­njeno materijalno pravo, te zbog bitne povrede odredaba postupka.

Tužite­lj navodi kako je u obrazlože­nju osporenog rješe­nja istaknuto da je 31. srp­nja 2001. godine na svoju dužnost podnijelo neopozive ostavke šest vijećnika izabranih na stranačkoj listi HDZ-a kao i dva zamjenika vijećnika, te da je ostavke na dužnost dalo još pet zamjenika HDZ-a te da je stranka odustala od da­lj­nje­g imenova­nja zamjenika vijećnika. Slijedom toga Općinsko vijeće, koje broji ukupno 15 članova, trajno je ostalo bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donoše­nje odlu­ka, odnosno podnoše­njem ostavki osmorice članova Općinskog vijeća općine Ražanac stekli su se uvjeti iz članka 84. stavak 1. točka 5. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi.

Tužite­lj da­lje navodi da teme­ljem odredbe članka 7. točke 1. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave, članu predstavničkog tijela prestaje mandat prije isteka redovitog četverogodiš­nje­g mandata ako podnese ostavku i to danom dostave pisane ostavke, a po pravilima Zakona o općem upravnom postupku. Svaki član predstavničkog tijela ima zamjenika koji obnaša tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat prestane prije isteka roka na koji je izabran i to neizabrani kandidat s liste s koje je izabran član, a koje­g odredi politička stranka koja je predlagate­lj liste.

Pobijanim rješe­njem propušteno je utvrditi da je nakon ostav­ki pet zamjenika s liste HDZ-a ostao još jedan zamjenik i to Nikola Dundović, koji nije dao ostavku i koji u skladu s člankom 8. stavkom 1. citiranog Zakona obnaša dužnost člana predstavnič­kog tijela od trenutka kad je članu predstavničkog tijela prestao mandat prije isteka vremena, odnosno danom dostave pisane ostavke. S Nikolom Dundovićem Općinsko vijeće Općine Ražanac ima osam članova odnosno natpolovičnu većinu, pa tužite­lj drži da se nisu stekli uvjeti za primjenu članka 84. stavak 1. točka 5. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi.

Slijedom iznijetog tužite­lj predlaže da se osporeno rješe­nje poništi.

U odgovoru na tužbu tuženo tijelo u bitnom ostaje kod razloga osporenog rješe­nja i ističe da je tijekom mandata dvojici vijećnika izabranih s liste HDZ-a nastupilo mirova­nje mandata, a umjesto ­njih HDZ je, kao ovlaštena politička stranka, u Općinsko vijeće odredio zamjenike između neizabranih kandidata sa svoje liste. Dana 2. kolovoza 2001. godine osmorica vijećnika HDZ-a podnijela je pisane ostavke na svoju dužnost u Općinskom vijeću, nakon če­ga HDZ, kao ovlaštena politička stranka, nije odredio ­njihove zamjenike. Dopisom od 3. listopada 2001. godine HDZ je izvijestio Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave da neće odrediti zamjenike vijećnicima Općinskog vijeća općine Ražanac, koji su podnijeli ostavke.

Iz odredbe članka 8. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, proizlazi da zamje­nika člana predstavničkog tijela kojem je prestao mandat ili je nastupilo ­nje­govo mirova­nje, može odrediti samo politička stran­ka koja je predlagate­lj liste. Ako politička stranka to ne bi učinila, ne postoji ovlast ni mogućnost da predstavničko tijelo to samo učini (kooptira člana), a niti da to samoinicijativno učini bilo koji od neizabranih kandidata s dotične liste. U tom slučaju predstavničko tijelo nastav­lja rad sa sma­njenim brojem članova, pod uvjetom da još uvijek ima dovo­ljan broj članova potreban za rad i odlučiva­nje u smislu odredbe članka 36. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. U konkretnom slučaju, nakon podnoše­nja ostavki članova Općinskog vijeća općine Ražanac koji su na tu dužnost bili izabrani, odnosno određeni s liste HDZ-a, ­njihove zamjenike mogao je odrediti jedino HDZ. Pri tome je irelevantno što su svi neizabrani kandidati s liste HDZ-a osim Nikole Dundovića, također podnijeli ostavke i što je time Nikola Dundović ostao jedini potencijalni zamjenik, jer je on mogao postati zamjenik i steći mandat vijećnika Općinskog vijeća samo ako ga izrekom odredi politička stranka na čijoj se listi nalazi tj. HDZ. Kako je u konkretnom slučaju više od polovine članova Općinskog vijeća općine Ražanac podnijelo ostavke, a HDZ se kao politička stranka s čije liste su oni bili izabrani i koja je jedina ovlaštena odrediti ­njihove zamjenike, izričito izjasnila da to neće učiniti, stekli su se uvjeti za donoše­nje osporenog rješe­nja.

Slijedom iznijetog tuženo tijelo predlaže da se tužba kao neosnovana odbije.

Tužba nije osnovana.

Iz spisa predmeta je razvidno da je tuženo tijelo donijelo osporeno rješe­nje od 12. listopada 2001. godine kojim je raspušteno Općinsko vijeće općine Ražanac, s obrazlože­njem da su se stekle pretpostavke za primjenu odredbe članka 84. Zakona o lokalnoj i područnoj (re­gionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01 i 60/01).

Spis predmeta koji je uz odgovor na tužbu dostavilo tuženo tijelo sadrži pisane ostavke koje su 31. srp­nja 2001. godine podnijeli članovi Općinskog vijeća Općine Ražanac, i to: Jure Zupčić, Dragutin Miočić, Tihomir Perković, Milan Jović, Zdenko Žagar, Milan Borzin, Mate Miočić i Davor Miočić, svi s liste Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Također je u spis predmeta dostav­ljena obavijest o stav­lja­nju mandata u mirova­nje vijećnika Bože Čolaka i Emila Dokoze, kao i dopis HDZ-a upućen Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave od 3. listopada 2001. godine u kojem je HDZ Ražanac izvijestio to tijelo da je Općinski odbor HDZ-a općine Ražanac zajedno s vijećnicima i zamjenicima na svojoj sjednici od 31. srp­nja 2001. godine donio odluku da se zbog nemilih događaja, a sa že­ljom da se politička situacija smiri, podnesu neopozive ostavke na mjesta vijećnika i zamjenika vijećnika što je i uči­njeno. Teme­ljem istoga je odlučeno da HDZ neće odrediti za vijećnika ni preostalog Nikolu Dundovića koji nije podnio neopozivu ostavku.

Odredbom članka 84. stavak 1. točka 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (re­gionalnoj) samoupravi propisano je da na prijedlog središ­nje­g tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu samoupravu, Vlada Republike Hrvatske će raspustiti predstav­ničko tijelo ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donoše­nje odluka.

Slijedom toga, Sud ocje­njuje da je pravilno postupilo tuženo tijelo kada je raspustilo Općinsko vijeće Općine Ražanac zato što je osam članova vijeća, s liste HDZ-a, podnijelo neopozive ostav­ke s danom 31. 7. 2001. godine. Kako Općinsko vijeće tužite­lja broji ukupno 15 članova, znači da je isto ostalo bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donoše­nje odluka, jer taj broj u konkretnom slučaju iznosi osam članova. Dakle, podnoše­njem ostavki osam članova Općinskog vijeća, Vijeće je ostalo bez minimalnog broja članova, te je tuženo tijelo postupilo pravilno kada je donijelo rješe­nje o raspušta­nju teme­ljem cit. odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (re­gionalnoj) samoupravi.

Prigovori u tužbi da je či­njenično sta­nje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno tj. da je pogrešno primije­njeno materijalno pravo nisu osnovani. Ovo iz razloga što je odredbom članka 8. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01) propisano da članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. Stavkom 2. istog članka propisano je da člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamje­njuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član, a koje­g odredi politička stranka koja je predlagate­lj liste.

To znači, da zamjenika člana predstavničkog tijela kojem je prestao mandat ili je nastupilo ­nje­govo mirova­nje, može odrediti samo politička stranka koja je predlagate­lj liste. Kako su u konkretnom slučaju svi vijećnici i zamjenici s liste HDZ-a, osim zamjenika Nikole Dundovića, podnijeli ostavke, a isti nije određen od političke stranke – predlagate­lja liste – da stupi na mjesto vijećnika, on nije mogao niti biti kooptiran u predstav­ničko tijelo odlukom tog tijela. Nije dvojbeno da se nije ispunila pretpostavka iz članka 8. stavak 2. citiranog Zakona da narečeni zamjenik kao neizabrani kandidat postane vijećnik Općinskog vijeća tužite­lja.

Stoga je prigovore u tužbi kao neosnovane va­ljalo odbiti, jer osporenim rješe­njem tuženog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužite­lja.

Teme­ljem izloženoga primjenom odredbe članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91, 9/92 i 77/92) va­ljalo je tužbu kao neosnovanu odbiti.

Broj: Us-11025/2001-5
Zagreb, 12. studenoga 2001.

Predsjednica Vijeća
Silva Rulic-Hren, v. r.