MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

1989

Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 70/97., 105/01.) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

NAREDBU

O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2002. GODINI

I. OPĆE ODREDBE

Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprječavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom Nared­bom jesu:

1. Bedrenica i šuštavac,

2. Bjesnoća,

3. Bruceloza,

4. Genitalna kampilobakterioza

5. Goveđa spongiformna encefalopatija,

6. Grebež ovaca (scrapie),

7. Ehinokokoza,

8. Enzootska leukoza goveda,

9. Infekciozna anemija kopitara,

10. Klamidioza ptica,

11. Klasična svinjska kuga,

12. Kontrola zdravlja vimena,

13. Lišmanijaza,

14. Leptospiroza,

15. Newcastleska bolest,

16. Paratuberkuloza,

17. Q-groznica,

18. Salmoneloze i salmonelne infekcije peradi, nojeva i ostalih životinja,

19. Trihomonijaza,

20. Trihineloza,

21. Tuberkuloza,

22. Zarazni rinotraheitis goveda – zarazni pustularni vulvovaginitis,

23. Zarazne i nametničke bolesti pčela,

24. Zarazne i nametničke bolesti riba i školjkaša.

II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE

1. Bedrenica i šuštavac

Goveda i ovce u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju se cijepiti protiv bedrenice i šuštavca najkasnije do 30. travnja.

Goveda i ovce dopušteno je napasati izvan zaraženih područja, ako su cijepljeni protiv bedrenice i ako je od cijepljenja prošlo više od 30 dana.

Bedrenične distrikte određuje Uprava za veterinarstvo.

2. Bjesnoća

Psi stariji od tri mjeseca moraju se cijepiti protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, najkasnije do 31. ožujka.

Psa koji u tijeku godine dostigne starost od tri mjeseca mora se cijepiti u narednih 14 dana, a psa koji nije ranije cijepljen u roku od 14 dana od dana nabave.

Za cijepljenje se mogu koristiti samo cjepiva od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće (Flury – LEP) za cijepljenje pasa, mačaka, goveda, ovaca, koza i svinja.

U slučaju potrebe, ministar poljoprivrede i šumarstva može narediti cijepljenje i drugih životinja protiv bjesnoće u pojedinim područjima.

3. Klasična svinjska kuga

U razdoblju od 15. ožujka do 15. svibnja i od 1. rujna do 31. listopada moraju se cijepiti protiv klasične svinjske kuge sve svinje u obiteljskim gospodarstvima, cjepivom pripremljenim od atenuiranog virusa (K-soj). Nazimice i krmače moraju se cijepiti prije svakog pripusta, nerastovi dva puta godišnje, a prinovljeni podmladak u dobi od 60 dana i izvan naznačenih razdoblja.

Na farmama s cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad se može cijepiti u dobi od 45 do 60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje.

Svinje koje se izgone na zajedničku odnosno šumsku ispašu, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju najmanje sedam dana prije izgona biti cijepljene i održavane u stalnom imunitetnom stanju.

U promet se mogu staviti samo imune svinje, odnosno svinje koje su cijepljene najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.

Promet svinja dopušta se samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom.

Određuje se uzimanje uzoraka organa (slezena, limfni čvorovi) divljih svinja radi kontrole na klasičnu svinjsku kugu. Uzorci se uzimaju kod uginuća ili izlova te se putem ovlaštenih veterinarskih organizacija dostavljaju na pretragu na Hrvatski veterinarski institut.

4. Newcastleska bolest

Svu ekstenzivno držanu perad mora se cijepiti protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje cjepivom proizvedenim od soja La Sota na jedan od sljedećih načina: putem pitke vode, okulonazalno, raspršivanjem u zraku ili postupkom zamagljivanja primjenom ultrazvučnog raspšivača.

Cijepljenje iz stavka 1. ove podtočke mora se provoditi između 15. travnja i 30. svibnja prvi put, te između 15. listopada i 30. studenoga drugi put, a kod prinovljene peradi između navedenih razdoblja.

Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje te nojevi moraju se cijepiti protiv newcastleske bolesti, tako da budu stalno imuni.

Netom izleženi pilići još u valionici mogu se cijepiti protiv newcastleske bolesti primjenom sojeva La Sota ili B1, postupkom zamagljivanja primjenom ultrazvučnog raspršivača.

Uspjeh provedenog cijepljenja peradi, pernate divljači na farmama i nojeva prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastav­ni dio imunoprofilaktičkog postupka.

Imunost se kontrolira:

a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem 5 uzoraka krvi na 1000 cijepljene peradi dva puta godišnje, 3 do 4 tjedna nakon provedenog cijepljenja;

b) u intenzivnim uzgojima peradi, pernate divljači na farmama i uzgojima nojeva pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje.

Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi u intenzivnom uzgoju dužni su dostaviti nadležnoj županijskoj veterinarskoj inspekciji Plan akcija cijepljenja protiv ove bolesti.

III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI

1. Bruceloza

Na brucelozu se mora serološki pretražiti:

– jedanput godišnje mlijeko krava u laktaciji starijih od 24 mjeseca u uzgojima do 10 grla i 20% krava u uzgojima brojnijim od 10 grla. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora se pretražiti krv junica prije ulaska u laktaciju, a starijih od 6 mjeseci;

– jedanput godišnje krv svih krmača u uzgojima od 10 do 50 grla, te krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 50 grla;

– krv novonabavljenih goveda, ovaca, koza i svinja, prije uvođenja u uzgoj;

– dva puta godišnje krv bikova, ovnova, jarčeva i nerastova, koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, tako da se jedan pregled obavi prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju;

– dva puta godišnje obavezno ispitivanje na brucelozu svih nerastova u ekstenzivnim uzgojima.

U stadima ovaca u kojima se utvrdi infekcija uzročnikom Brucella ovis obvezna je pretraga svih životinja u stadu na ovu infekciju.

Veterinari su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu, a po mogućnosti i fetus kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, krmača i nazimica.

2. Enzootska leukoza goveda

Na enzootsku leukozu mora se pretražiti:

– jedanput godišnje mlijeko svih krava u laktaciji starijih od 24 mjeseca. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora se pretražiti krv junica prije ulaska u laktaciju, starijih od 6 mjeseci.

– dva puta godišnje krv bikova koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust;

– rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet.

Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.

3. Genitalna kampilobakterioza

Obrisak ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje.

Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje.

Kod svake ponovljene nepravilnosti spolnog ciklusa, svakog pobačaja goveda, ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu uzorak krvi i bris iz vagine, a po mogućnosti i pobačeni fetus.

4. Goveđa spongiformna encefalopatija

Na goveđu spongiformnu encefalopatiju moraju se pretražiti goveda:

1. bez obzira na starost, koja pokazuju kliničke znakove poremetnje središnjeg živčanog sustava;

2. starija od 24 mjeseca nakon:

- uginuća iz bilo kojeg razloga,

- klanja po isključenju pri remontu stada;

3.  starija od 30 mjeseci, pri redovnom klanju;

u skladu sa Programom za pretraživanje na goveđu spongiformnu encefalopatiju.

5. Grebež ovaca (Scrapie)

Na grebež ovaca (Scrapie) moraju se pretražiti sve ovce i koze starije od 12 mjeseci koje:

– pokazuju kliničke znakove poremetnje središnjeg živčanog sustava i poremetnje u ponašanju koje traju najmanje 15 dana i liječenjem nisu uklonjene;

– pokazuju znakove promijenjenog općeg zdravstvenog stanja (malaksalost), bez znakova zaraznih ili traumatskih bolesti;

– životinje koje pokazuju druga progresivna bolesna stanja.

6. Infekciozna anemija kopitara

Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:

– dva puta godišnje (siječanj, lipanj) kod pravnih osoba koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma) i sjemena za umjetno osjemenjivanje;

– jednom godišnje, najkasnije do 31. listopada, u ergelama, pastuharnama, športskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima brojnijim od deset kopitara;

– kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u podstavku 1. i 2. ovog stavka;

– kod pastuha prije licenciranja;

– kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, športska natjecanja i opasivanja u ergele;

– kada se kopitari stavljaju u promet.

Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz podstavka 3., 4., 5. i 6. stavka 1. ove podtočke ne smije biti stariji od 30 dana.

7. Klamidioza ptica

Ukrasne i sobne ptice te golubovi, u uzgoju, prije stavljanja u promet moraju biti pretraženi na klamidiozu.

Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.

8. Kontrola zdravlja vimena

Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji dužni su:

– u uzgojima s 10 i više muznih krava 4 puta godišnje obaviti kontrolu broja somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka;

– u uzgojima s manje od 10 muznih krava 2 puta godišnje u razmaku od 6 mjeseci obaviti kontrolu broja somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka;

– u stadima muznih koza i ovaca 2 puta godišnje u razmaku od 6 mjeseci pretražiti svaku muznu kozu i ovcu na poremećenu sekreciju vimena.

U uzgojima u kojima broj somatskih stanica iznosi više od 400 000/ml stajskog uzorka mlijeka svaka krava mora se pretražiti na poremećenu sekreciju vimena mastitis testom.

Mlijeko krava, koza i ovaca s poremećenom sekrecijom vimena mora se mikrobiološki pretražiti. Nakon utvrđenog pozitivnog mikrobiološkog nalaza za vrijeme provođenja terapije i do isteka karence zabranjuje se stavljanje mlijeka u promet.

9. Leptospiroza

Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje.

Veterinari su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila.

10. Lišmanijaza (Leishmaniasis)

Na području Dubrovačko-neretvanske županije te Makarske i Vrgorca u Splitsko-dalmatinskoj županiji na lišmanijazu se moraju pretražiti najkasnije do 31. ožujka 2002. godine:

- lovački psi;

- radni psi;

- psi koji borave na otvorenom.

11. Paratuberkuloza

Krv i feces bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust, mora se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu.

Potrebno je pretražiti na paratuberkulozu krv svih muznih krava prije formiranja novog uzgoja i krv novonabavljenih junica prije uvođenja u uzgoj.

12. Q-groznica

Kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora se provesti laboratorijska pretraga na Q-groznicu.

Zabranjuje se držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.

13. Salmoneloze i salmonelne infekcije peradi, nojeva i ostalih životinja

Jaja (konzumna i rasplodna) mogu se stavljati u promet ili inkubirati samo ako potječu od jata koja su slobodna od salmonela, odnosno ako posjednici jata imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija.

Potvrda iz stavka 1. ove podtočke izdaje se na osnovi službeno dostavljenog uzorka.

Sva jata bez obzira na vrstu i kategoriju, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji, moraju se bakteriološki pretraživati dostavljanjem službenih uzoraka u ovlašteni laboratorij na sljedeći način:

Za rasplodne i konzumne nesilice i nojeve:

– 30 briseva peradnjaka prije useljenja podmlatka i nesilica;

– jednodnevne piliće uginule tijekom prijevoza od valionice do farme, te one koji uginu u sljedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina;

– lešine podmlatka i nesilica najmanje jednom mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 lešina po jatu;

– skupne uzorke fecesa podmlatka u dobi od 4 tjedna te dva tjedna prije tjedna početka nesivosti, a kod nesilica jednom dvomjesečno. Svaki puta se pretražuju tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja;

– dijagnostičkom postupku brze krvne aglutinacije podliježu jednom mjesečno sva jata od proneska do kraja proizvodnje, i to:

– u jatima do 1000 životinja pretražuje se 127 uzoraka krvi;

– u jatima s 1001-5000 životinja pretražuje se 95 uzoraka krvi;

– u jatima s 5001-10000 životinja pretražuje se 385 uzoraka krvi;

– u jatima s 10001-20000 životinja pretražuje se 140 uzoraka krvi;

– u jatima s više od 20000 životinja pretražuje se 256 uzoraka krvi.

Za konzumna jaja:

– jednom mjesečno najmanje 30 konzumnih jaja po jatu;

Za perad i nojeve namijenjene klanju:

– lešine peradi iz jata namijenjenog klanju, unutar dva tjedna prije klanja. Uzorkom se smatra najmanje tri lešine ili tri žrtvovane jedinke peradi po jatu.

– skupne uzorke fecesa unutar dva tjedna prije klanja. Svaki puta se pretražuju tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja po jatu.

Jato namijenjeno klanju podrazumijeva životinje iste vrste i dobi iz jednog objekta, namijenjene klanju. Klati je dopušteno samo jata slobodna od salmonela, a posjednik jata mora imati potvrdu o zdravstvenom stanju izdanu od ovlaštenog laboratorija;

Za valionice:

– jednom tromjesečno 30 obrisaka iz inkubatora i prostorija u kojima su smješteni inkubatori. Obriske uzima ovlašteni laboratorij;

– jednom mjesečno najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, 30 pilića uginulih u ležioniku i mekonij od najmanje 100 pilića.

Tvornice i mješaonice stočne hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorke gotovih krmnih smjesa.

Veterinari su dužni kod svakog pobačaja kobila, ovaca i koza dostaviti krv životinja, a po mogućnosti i pobačeni fetus, na laboratorijske pretrage na salmonelozu.

14. Trihomonijaza

Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje moraju se prije korištenja, a u tijeku korištenja dva puta godišnje, laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.

15. Tuberkuloza

Obvezna opća tuberkulinizacija rasplodnih goveda starijih od dvanaest mjeseci mora se do 30. rujna provesti na područjima županija: Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske.

Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 20 krmača, nazimica i nerastova, moraju se na cijelom području Republike Hrvatske tuberkulinizirati do 31. svibnja.

Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda i svinje koji prethodno nisu tuberkulinizirani.

Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje.

  Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.

16. Zarazni rinotraheitis goveda – zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV)

Za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta godišnje podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na ZRG/ZPV.

Ne smiju se pripustiti i umjetno osjemeniti krave i junice s kliničkim znakovima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa.

17. Zarazne i nametničke bolesti pčela

U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere i to:

a) Američka gnjiloća pčelinjeg legla

U mjestima u kojima je 2001. godine utvrđena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tijekom ožujka i travnja pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu se dostavlja službeni uzorak i to komad saća s poklopljenim leglom veličine 10x10 cm, umotan u zrakopropusnu ambalažu.

b) Nozemoza

Posjednici pčelinjih zajednica dužni su tijekom siječnja i veljače uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.

c) Varooza

Posjednici pčelinjih zajednica dužni su obaviti zimsko i ljetno dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.

d) Uzgoj pčelinjih matica

Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušta se samo na pčeli­njacima koji su pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom.

18. Zarazne i nametničke bolesti riba i školjkaša

Na svim uzgajalištima i na otvorenim vodama za koje su zadužena športska ribolovna društva mora se obaviti kliničke preglede, uzeti uzorke za laboratorijske pretrage te obaviti laboratorijske pretrage kako slijedi:

a) Na svim pastrvskim uzgajalištima

– u vrijeme mriješćenja mora se obaviti pregled matičnog jata pastrvskih vrsta riba na prisustvo uzročnika zarazne nekroze gušterače, hemoragijske septikemije pastrva i zarazne hematopoetske nekroze. Za virusološke pretrage treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja od 2 do 5 % populacije ženki (skupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu).

b) Na svim ribnjačarstvima:

– u vrijeme mriješćenja mora se obaviti pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na prisustvo uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološku pretragu potrebno je uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja spolnih produkata od 2-5 % populacije ženki (skupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu).

– u drugoj polovici ožujka i tijekom travnja mora se obaviti pregled svih kategorija šaranskih vrsta riba na proljetnu viremiju šarana. U slučaju uočavanja znakova bolesti potrebno je uzeti uzorke parenhimatoznih organa za virusološku pretragu.

– tijekom rujna potrebno je obaviti pregled i uzeti uzorke krvi dvogodišnjeg šaranskog mlađa i konzumnih šarana za serološke pretrage na prisustvo protutijela na proljetnu viremiju šarana. Uzorke krvi treba uzeti pojedinačno od 30 riba svake populacije na ribnjačarstvu.

c) U svim mrijestilištima i uzgajalištima lubina

– u svim mrijestilištima lubina mora se obaviti pregled ličinaka u dobi od 25 do 40 dana nakon valjenja, na prisutnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije. Potrebno je uzorkovati po 100 komada ličinaka od svakog turnusa mrijesta i fiksirati u puferiranom 10 % formalinu odmah nakon uzorkovanja,

– na svim uzgajalištima pri temperaturi mora od 22° C i više mora se obaviti pregled uvezenog mlađa lubina do veličine od 5 grama na prisustvo uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije. Uzorkovat će se po 50 grama mlađa lubina i fiksirati u puferiranom 10 % formalinu odmah nakon uzorkovanja.

d) Na svim uzgajalištima školjkaša:

– dva puta godišnje, pri temperaturama mora iznad 17° C, u proljeće i jesen mora se obaviti uzimanje uzoraka i laboratorijske pretrage kamenica na prisustvo uzročnika bonamioze. Za laboratorijske pretrage potrebno je uzeti po 50 kamenica na tri točke uzorkovanja zone I (Istra) i zone II (Šibenski kanal) te po 150 kamenica na tri točke uzorkovanja u zoni III (Malostonski zaljev),

– jednom godišnje, pri temperaturama mora iznad 20° C kolovoz/rujan mora se obaviti uzimanje uzoraka i laboratorijske pretrage kamenica i dagnji na prisustvo uzročnika marteiloze. Za laboratorijske pretrage potrebno je uzeti po 50 kamenica i dagnji na tri točke uzorkovanja zone I (Istra) i zone II (Šibenski kanal) te po 150 kamenica i dagnji na tri točke uzorkovanja u zoni III (Malostonski zaljev).

IV. MJERE ZA SPRJEČAVANJE NAMETNIČKIH BOLESTI

1. Ehinokokoza

Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće mora se provesti dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus pripravkom koji sadrži prazikvantel.

U cilju sprječavanja oboljenja ljudi od trakavice Echinococcus granulosus, na područjima županija: Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske mora se obaviti trokratna dehelmintizacija pasa pripravkom koji sadrži prazikvantel.

Radi sprječavanja širenja jajašaca u okoliš obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru ili na vezu, a njihove izmetine neškodljivo ukloniti.

Pravne i fizičke osobe, koje kolju stoku za javnu potrošnju, kao i posjednici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprječavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno spaljivanjem.

2. Trihineloza

U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, moraju se provoditi mjere otkrivanja, suzbijanja i isko­rjenjivanja bolesti, u skladu s Naredbom o obveznom trihineloskopskom pregledu mesa svinja kod klanja za potrebe vlastitog domaćinstva (Narodne novine, broj 144/98.) te Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja (Narodne novine, broj 81/99.).

V. ZOOSANITARNE MJERE

1. Radi djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju.

Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih osoba i češće.

2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, posjednici životinja u intenzivnim uzgojima - farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red i to:

– osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila;

– postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

– pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati.

VI. FINANCIRANJE MJERA

Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se sufinanciraju ili financiraju iz Državnog proračuna Republike Hrvatske jesu:

– laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvr­đi­vanja postojanja zaraznih bolesti određenih člankom 8. Zakona o veterinarstvu, ako se postupa u skladu sa člankom 37. istog Zakona;

– kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gospodarstvene štete i poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i šumarstva-Uprave za veterinarstvo;

– kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon vakcinacije protiv newcastleske bolesti;

– nabavka i pričuva cjepiva i potrebnih dijagnostičkih sredstava;

– tuberkulinizacija goveda u skladu s odredbama točke III. podtočke 15. stavka 1. ove Naredbe;

– uzimanje uzoraka mlijeka za pretragu na brucelozu i enzootsku leukozu goveda;

– cijepljenje protiv klasične svinjske kuge u skladu s odredbama točke II. podtočke 3. stavka 1. ove Naredbe;

– obavljanje deratizacije na područjima ugroženim od trihineloze, u skladu s odredbama točke V. ove Naredbe te provođenje ostalih mjera za suzbijanje trihineloze u skladu sa Programom za suzbijanje trihineloze u Republici Hrvatskoj;

– vađenje krvi nerastovima u skladu s odredbama točke III. podtočke 1. stavka 1. podstavka 5. ove Naredbe;

– slanje i pretraživanje uzoraka organa divljih svinja na klasičnu kugu svinja u skladu s odredbama točke II. podtočke 3. stavka 6. ove Naredbe;

– financiranje sjemena za umjetno osjemenjivanje svinja na područjima ugroženim od bruceloze;

– uzimanje uzoraka i njihovo slanje na pretragu te pretra­ži­vanje u skladu s odredbama točke III. podtočke 10. ove Naredbe;

– dijagnostike goveđe spongiformne encefalopatije i grebeža ovaca (nabavka dijagnostičkih kitova i dijela potrošnog materijala).

Financiranje mjera iz stavka 1. podstavka 4. do 13. ove točke ne odnosi se na:

– pravne osobe koje imaju vlastitu veterinarsku službu, pravne osobe koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom, centre za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje, uvezene životinje u karanteni, pravne i fizičke osobe koje se bave prometom životinja, a nemaju vlastitu proizvodnju te vlasnike koji u propisanim rokovima nisu obavili naređene mjere.

VII. PROVOĐENJE MJERA

Mjere određene ovom Naredbom obavljaju veterinarske organizacije te veterinarske službe i veterinarska privatna praksa, ovlaštene za obavljanje navedenih poslova od strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo.

Provoditelji mjera propisanih točkom II. i III. ove Naredbe dužni su donijeti plan njihovog provođenja te isti dostaviti nadležnim veterinarskim uredima.

Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavlja Hrvatski veterinarski institut (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo), a dijagnostičke bolesti pčela i Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prema ovoj Naredbi na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dijagnostiku:

- virusnih bolesti riba obavlja - Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela,

- infekciozne anemije kopitara - Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti,

- trihineloze - Centar za dijagnostiku i suzbijanje trihineloze,

- lišmanijaze - Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti.

Jedinstvene cijene veterinarskih usluga koje se provode na temelju ove Naredbe, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, utvrđuje Hrvatska veterinarska komora, osim usluga koje se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, čije cijene određuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Stupanjem na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2001. godini (»Narodne novine« br. 132/00.).

Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 322-1/01-1/919
Urbroj: 525-01-01-11
Zagreb, 24. prosinca 2001.

Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.