MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

279

Na temelju članka 16. stavka 3. članka 22. stavka 1. uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, članka 23. stavka 4. članka 25. stavka 3. članka 28. stavka 6. članka 31. stavka 4. članka 34. stavka 3. članka 35. stavka 5. članka 38. stavka 3. i članka 40. stavka 2. članka 95. stavka 3. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« br. 131/97.) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

PRAVILNIK

O TEMELJNIM ZAHTJEVIMA ZA KAKVOĆU, PAKIRANJE I DEKLARIRANJE SJEMENA POLJOPRIVREDNOG BILJA

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom propisuju se obveze, postupci i metode za uzorkovanje sjemena radi utvrđivanja kakvoće sjemena, temeljnih zahtjeva za kakvoću sjemena, uvjeti i način pakiranja i deklariranja sjemena, obveze vođenja i obrasci evidencija koje vode dorađivači i uvoznici sjemena te uvjeti držanja i čuvanja sjemena u trgovini.

Članak 2.

Prema ovom Pravilniku sjeme poljoprivrednog bilja su generativni dijelovi poljoprivrednog, ljekovitog i aromatičnog bilja, micelij gljiva, kao i vegetativni biljni dijelovi (gomolji, lukovice, lučice, presadnice i sl.) koji se upotrebljavaju kao reprodukcijski materijal za sjetvu, sadnju i razmnažanje s ciljem poljoprivredne proizvodnje (u daljnjem tekstu: sjeme).

Obloženo sjeme jest: pilirano, inkrustrirano i granulirano sjeme, sjeme u vrpcama i drugi oblici obloženog sjemena.

Micelij gljiva jest: čista kultura micelija, micelij na različitim podlagama zrna pšenice, raži itd., micelij umiješan u posebno pripremljen supstrat za uzgoj gljiva.

Članak 3.

Sjeme u trgovini mora zadovoljavati odredbama Zakona i ovog Pravilnika, te uvjetima utvrđenim Temeljnim zahtjevima za kakvoću u pogledu sortne čistoće, prisutnosti drugih vrsta poljoprivrednog bilja, korova, energije klijanja, klijavosti, udjela vlage i drugih svojstava utvrđenih ovim Pravilnikom.

Članak 4.

Ispitivanjem kakvoće sjemena utvrđuje se: čistoća, klijavost, vlaga i zdravstveno stanje, a za određene biljne vrste i energija klijanja, masa 1000 sjemenki i druga svojstva.

Kakvoća sjemena ispituje se na način i prema postupku što su utvrđeni u Metodama ispitivanja i temeljnim zahtjevima za kakvoću sjemena.

Temeljni zahtjevi za kakvoću u pogledu zdravstvenog stanja sjemena moraju odgovarati uvjetima koji su utvrđeni temeljem Zakona o zaštiti bilja (»Narodne novine«, br. 10/94.) i propisa donijetih na temelju toga Zakona.

Čistoća sjemena, energija klijanja, klijavost sjemena, prisutnost sjemena drugih vrsta poljoprivrednog bilja i korova u uzorku sjemena moraju biti u granicama dopuštenih odstupanja koja su navedena uz ovaj pravilnik i njegovim su sastavnim dijelom.

Post-kontrola je ponovljeno ispitivanje kakvoće sjemena koju obavlja Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku (u daljnjem tekstu Zavod) u svrhu praćenja ispravnosti ispitivanja sjemena i deklariranja.

Post-kontroli podliježe do 10% od ukupno proizvedenih i uvezenih partija sjemena u tijeku jedne godine.

  II. POSTUPAK UZIMANJA UZORAKA

Članak 5.

Vlasnik sjemena obvezan je podnijeti prijavu za uzimanje uzorka za ispitivanje kakvoće i post-kontrolu za svaku partiju sjemena koju namjerava deklarirati.

Prijava iz stavka 1. podnosi se ovlaštenom laboratoriju za ispitivanje kakvoće sjemena, upisanom u Upisnik laboratorija, na obrascu br. 1. tiskanom u prilogu.

Ovlašteni laboratorij kojem je podnesena prijava iz stavka 2. ovog članka dužan je uzeti uzorke, utvrditi kakvoću, te vlasnicima sjemena dostaviti izvješće o kakvoći sjemena na obrascu br. 2. tiskanom u prilogu.

Sjeme iz uvoza kojemu je kakvoća utvrđena u dokumentima iz članka 18. ovog Pravilnika ne podliježe ponovnom ispitivanju, ali je uvoznik dužan za svaku uvezenu partiju sjemena podnijeti prijavu iz stavka 1. ovog članka, radi uzimanja uzoraka za potrebe post-kontrole.

Vlasnik sjemena obvezan je čuvati uzorke sjemena za potrebe post-kontrole najmanje do isteka valjanosti deklaracije i po zahtjevu dostaviti Zavodu.

Članak 6.

Uzorci sjemena iz članka 5. ovog pravilnika uzimaju se sukladno postupku propisanom u »Metodama ispitivanja i temeljnim zahtjevima za kakvoću sjemena«.

O uzimanju uzorka sačinjava se zapisnik prema obrascu br. 3. koji je tiskan u prilogu i sastavni je dio ovog Pravilnika.

Za svaku partiju sjemena laboratorij formira dva istovjetna uzorka od kojih jedan koristi za ispitivanje a drugi čuva i dostav­lja Zavodu za potrebe post-kontrole.

Na svaki uzorak upisuje se oznaka partije sjemena, naziv osobe koja je deklarirala sjeme, broj zapisnika o uzorkovanju i ime laboratorija.

Uzorci sjemena se čuvaju najmanje do isteka valjanosti deklaracije.

Članak 7.

Zavod će ponoviti uzorkovanje na 5 % partija sjemena na kojima vrši post-kontrolu radi provjere ispravnosti uzorkovanja.

O rezultatima ispitivanja uzorka sjemena u post-kontroli Zavod izvještava osobu koja je deklarirala sjeme i laboratorij.

Članak 8.

Prilikom uzimanja uzoraka za inspekcijske potrebe iz zbirnog se uzorka formiraju dva prosječna uzorka te ukoliko je to potrebno dva uzorka za ispitivanje udjela vlage u sjemenu.

Jedan uzorak iz stavka 1. ovog članka dostavlja se Zavodu, a drugi ostaje vlasniku sjemena.

Nakon obavljenog ispitivanja Zavod čuva uzorak šest mjeseci, osim uzoraka gomolja, lukovica i sl. koji se čuvaju 30 dana.

Uzorci za ispitivanje udjela vlage u sjemenu važe 48 sati.

Članak 9.

Uzorak sjemena uzet za inspekcijske potrebe pakira se prema postupku opisanom u Metodama ispitivanja sjemena i temeljnim zahtjevima za kakvoću i obvezatno se pečati voskom ili plombira.

Na pečatu odnosno plombi mora biti vidljivo otisnuta oznaka tijela čiji je inspektor uzeo uzorak.

Pečat ili plomba stavljaju se tako da se onemogući otvaranje ambalaže bez oštećenja pečata odnosno plombe.

Na ambalažu uzorka za inspekcijske potrebe stavlja se naljepnica (etiketa) koja sadrži:

1. šifru uzorka;

2. vrstu bilja,

3. datum uzimanja uzorka;

4. naziv preparata kojim je sjeme tretirano;

5. potpis inspektora koji je uzeo uzorak.

Članak 10.

O uzimanju uzorka za inspekcijske potrebe sastavlja se zapisnik na obrascu br. 14. tiskanom u prilogu ovog Pravilnika.

U zapisnik se unose i podaci o specifičnim okolnostima koje bi mogle utjecati na kakvoću sjemena, ako su takve okolnosti postojale pri uzimanju uzorka, uz naznaku da je uzorak uzet na način utvrđen ovim pravilnikom.

Zapisnik se dostavlja osobi kod koje je uzet uzorak i osobi koja je sjeme deklarirala.

Članak 11.

Nakon analize uzoraka za inspekcijske potrebe Zavod je dužan dostaviti tri primjerka izvješća o kakvoći sjemena inspektoru koji je dostavio uzorak.

Inspektor zadržava prvi primjerak izvješća, drugi dostavlja osobi kod koje je uzet uzorak, a treći primjerak, sa zapisnikom, osobi koja je sjeme deklarirala.

III. PAKIRANJE I DEKLARIRANJE SJEMENA

Članak 12.

Sjeme, presadnice i micelij gljiva razvrstava se u partije sjemena.

Partija sjemena jest određena količina sjemena, izjednačene kakvoće iste vrste, sorte, kategorije, sortne čistoće, godine proiz­vodnje i podrijetla, obilježena i opskrbljena propisanim dokumentima.

Partija sjemena biljnih vrsta, koje nemaju priznate sorte, (cvijeće, ljekovito, aromatično i hortikulturno bilje) jest određena količina sjemena koju je proizveo jedan proizvođač u tijeku iste godine, a koju prati propisana dokumentacija o kakvoći sjemena.

Partija presadnica jest proizvedena određena količina presad­nica, koja je pod određenim rednim brojem upisana u knjigu evidencije o proizvodnji presadnica.

Partija dopuštene mješavine sjemena jest količina sjemena do 10 000 kg, obilježena i opskrbljena propisanim dokumentima.

Gornja granica za veličinu partije određena je u normama kakvoće sjemena, osim za sjeme u vrpcama. Za sjeme s ovojnicom dopušteno je odstupanje u veličini partije do 5 % za dodani inertni materijal (ovojnica i sl.).

Partija sjemena mora biti označena brojem deklaracije prema kojem se može ustanoviti vjerodostojnost za svako pojedinačno pakiranje u toj partiji.

Kalibrirano sjeme i drugi oblici prema veličini, obliku i izjednačenosti sjemena pakiraju se prema frakcijama u posebne partije.

Sjeme se može pakirati i prema broju sjemenki.

Pakiranja u jednoj partiji sjemena moraju biti iste neto mase ili istog broja sjemenki izuzev pakiranja: sjemena povrća, cvijeća, krmnog, ljekovitog, aromatičnog bilja, lukovica, lučica, gomolja i podanaka, neto mase pakiranja 1 kilogram i manje koja ne moraju biti iste neto mase ili istog broja sjemenki.

Originalna (zbirna) pakiranja su pakiranja koja sadrže više pakiranja neto mase 1 kg i manje.

Pakiranja po broju sjemenki, lukovica, gomolja i podanaka neto mase veće od 1 kg moraju biti istog broja sjemenki, lukovica, gomolja i podanaka.

Partija micelija gljiva i presadnica ne mora biti pakirana u jednaka pakiranja.

Članak 13.

Sjeme se pakira u neoštećene čiste, suhe, dovoljno jake i čvrste vreće, vrećice, kutije i kontejnere koje je moguće zapečatiti i obilježiti jedinstvenom oznakom za identifikaciju.

Materijali za ambalažu sjemena mogu biti od prirodnih ili umjetnih vlakana, papira, impregniranog materijala, plastičnih i metalnih folija ili njihovih kombinacija.

   Članak 14.

Gomolji, lukovice i drugi dijelovi poljoprivrednog bilja koji su označeni kao sjeme mogu se pakirati i u košare, sanduke, vreće i sličnu ambalažu.

Presadnice golog korijena i proizvedene u prešanim blokovima, pakiraju se u sandučiće, kutije i sl., presadnice proizvedene u kontejnerima prodaju se zajedno s kontejnerima.

Micelij koji se stavlja u promet mora biti pakiran u odgova­rajuću ambalažu.

Članak 15.

Sjeme namijenjeno izvozu može se pakirati i na način predviđen ugovorom između prodavača i inozemnog kupca, ali tako da se udovolji prijevoznoj i drugoj manipulaciji do krajnjeg odredišta.

Članak 16.

Ambalaža se mora zatvoriti tako da se može utvrditi da je sjeme originalno pakirano odnosno da se može uočiti svaka rad­nja kojom bi se povrijedila originalnost pakiranja.

Ako se ambalaža zatvara vezivanjem, stavlja se metalna ili plastična plomba. Vezuje se tako da se ambalaža ne može otvoriti bez skidanja odnosno oštećenja plombe. Na plombi mora biti vid­ljivo ispisana oznaka pravne osobe koja je sjeme pakirala.

Ambalaža je plombirana i kad je zatvorena prošivanjem ili lijepljenjem strojem (toplinski, pod tlakom, vreće s ventilom i sl.).

Članak 17.

Prilikom zatvaranja ambalaže na nju se učvršćuje deklaracija.

Ako se ambalaža zatvara prošivanjem strojem, deklaracija koja se stavlja na ambalažu prošije se ili utiskuje odnosno lijepi na ambalažu.

Ako se ambalaža zatvara lijepljenjem, deklaracija se utiskuje ili lijepi na ambalažu, a ako je ambalaža prozirna, deklaracija se može staviti na vidljivo mjesto u ambalaži.

Ako se ambalaža zatvara vezivanjem, deklaracija se vezuje za ambalažu i osigurava plombom.

Pakiranja sjemena iz kojih su uzeti uzorci za inspekcijske potrebe smatraju se originalnim pakiranjima ukoliko su vidljivo označena oznakom inspekcije koja je uzorak uzela, uzorkovanje za inspekcijske potrebe ne narušava originalnost pakiranja.

 Članak 18.

Sjeme iz domaće proizvodnje deklarira se temeljem originalnih dokumenata koji moraju pratiti proizvodnju sjemena:

1. uvjerenje o priznavanju sjemenskog usjeva

2. svjedodžba o zdravstvenom stanju usjeva

3. izvješće o kakvoći sjemena poljoprivrednog bilja.

Ovisno o vrsti bilja, sjeme iz uvoza deklarira se temeljem originalnih dokumenata koji moraju pratiti sjeme:

1. certifikat o sortnosti (OECD)

2. certifikat o kakvoći sjemena (ISTA – orange)

3. certifikat o zdravstvenom stanju bilja (fitocertifikat)

4. specifikacija uvozne robe.

Popis biljnih vrsta koje jesu u sustavu OECD certificiranja, tiskan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Sjeme povrća kategorija: osnovno sjeme i certificirano sjeme iz uvoza, deklarira se temeljem dokumenata:

1. certifikat o kakvoći sjemena (ISTA – orange)

2. dokument o sortnosti izdan od ovlaštene ustanove zemlje izvoznice

3. certifikat o zdravstvenom stanju bilja (fitocertifikat)

4. specifikacija uvozne robe.

Sjeme povrća kategorije: standard i hibridno sjeme (F1 generacije), iz uvoza deklarira se temeljem dokumenata:

1. o kakvoći sjemena laboratorija zemlje izvoznice

2. o sortnosti sjemena

3. certifikat o zdravstvenom stanju bilja (fitocertifikat)

4. specifikacija uvozne robe.

Sjemenski krumpir, lučice luka, češnjevi češnjaka iz uvoza, deklariraju se temeljem dokumenata:

1. certifikat o sortnosti izdan od nadležne ustanove zemlje izvoznice (NAK, NAKG, ENSA) 2. certifikat o zdravstvenom stanju bilja (fitocertifikat)

3. specifikacija uvozne robe.

Sjeme cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja iz uvoza deklarira se temeljem dokumenata:

1. o kakvoći sjemena laboratorija zemlje izvoznice

2. certifikat o zdravstvenom stanju bilja (fitocertifikat)

3. specifikacija uvozne robe.

Sjeme trava, djetelina, travnih smjesa, djetelinsko-travnih smjesa, neto mase pakiranja 1 kilogram i manje koja se nalaze unutar originalnog (zbirnog) pakiranja, kategorije certificirano sjeme druge generacije (C2), iz uvoza deklarira se temeljem dokumenata:

1. o kakvoći sjemena laboratorija zemlje izvoznice

 2. dokument o sortnosti izdan od ovlaštene ustanove zemlje izvoznice

3. certifikat o zdravstvenom stanju bilja (fitocertifikat)

4. specifikacija uvozne robe.

Pakiranja sjemena neto mase 1 kilogram i manje koja se nalaze unutar originalnog (zbirnog) pakiranja, deklariraju se temeljem dokumenata koji prate originalno (zbirno) pakiranje.

Za originalna (zbirna) pakiranja Zavod izdaje deklaraciju na ambalaži.

 Za pakiranja iz stavka 9. ovog članka koja se nalaze unutar originalnog (zbirnog) pakiranja, uvoznik i dorađivač sam tiska deklaraciju na ambalaži sukladno članku 24. ovog pravilnika.

U slučaju prepakiranja sjemena u manja pakiranja, nova deklaracija se izdaje na temelju važeće deklaracije.

Sjeme poljoprivrednog bilja namijenjeno za vođenje postupka priznavanja i zaštite sorti mora pratiti certifikat o zdravstvenom stanju bilja (fitocertifikat).

Članak 19.

Presadnice, deklarira proizvođač temeljem deklaracije o kakvoći sjemena iz kojeg je proizvedeno, a micelij jestivih i ljekovitih gljiva deklarira proizvođač odnosno uvoznik prema odredbama ovog pravilnika.

Presadnice i micelij jestivih i ljekovitih gljiva moraju imati deklaraciju uz otpremnicu prema obrascu br. 8.

Za presadnice i micelij jestivih i ljekovitih gljiva broj deklaracije uz otpremnicu je redni broj izdavanja dokumenta.

Članak 20.

Dorađivač i uvoznik sjemena dužni su podnijeti zahtjev za izdavanje deklaracije Zavodu.

Zahtjev za izdavanje deklaracije propisan je na obrascu br. 4 i 4a., obrasci su tiskani uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

 Uz zahtjev se prilažu dokumenti propisani člankom 18. ovog pravilnika.

Članak 21.

Za svaku partiju sjemena temeljem Zahtjeva i podnesene dokumentacije Zavod izdaje deklaracije na ambalaži i deklaracije uz otpremnicu.

Sadržaj deklaracije uz otpremnicu propisan je na sljedećim obrascima:

– br. 5. za sjeme poljoprivrednog bilja;

– br. 6. za gomolje;

– br. 6a. za lukovice i podanke;

– br. 7. za mješavine sjemena;

–  br. 8. za micelij gljiva;

Sadržaj deklaracije na ambalaži propisan je na sljedećim obrascima:

–  br. 8a. za presadnice.

–  br. 9. za sjeme poljoprivrednog bilja;

–  br. 9a. za mješavine sjemena;

–  br. 10. za gomolje;

–  br. 10a. za lukovice i podanke«.

Obrasci su tiskani uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 22.

Za poljoprivredno sjeme broj deklaracije uz otpremnicu sastoji se od tri grupe znamenki odvojenih kosom crtom ili povlakom na način da:

– prva grupa znamenki označava redni broj u Evidenciji o masi preuzetog sjemena (u daljnjem tekstu Evidencija) kod dorađivača odnosno uvoznika;

– druga grupa znamenki označava broj partije unutar rednog broja u evidenciji;

– treća grupa znamenki označava proizvodnu godinu u kojoj se obavlja deklariranje.

U slučajevima produljenja valjanosti deklaracije, za osobe koje ne vode knjigu Evidencije, postojećem broju deklaracije dodaju se sljedeće grupe znamenki odvojenih kosom crtom ili povlakom na način da:

– prva sljedeća grupa znamenki označava redni broj pod kojim je zaprimljen zahtjev za produljenje važnosti deklaracije u Zavodu.

Druga sljedeća grupa znamenki označava vegetacijsku godinu u kojoj se obavlja produljenje važnosti deklaracije.

Članak 23.

Svaki primjerak deklaracije na ambalaži koji tiska Zavod ima serijski broj.

Deklaracija na ambalaži tiska se u bojama ovisno o kategoriji:

Predosnovno sjeme - »plavo«

Osnovno sjeme - »plavo«

Certificirano sjeme prve generacije - C₁ - »crno«

Certificirano sjeme druge generacije - C₂ - »crno«

Certificirano sjeme treće generacije - C₃ - »crno«

Hibridno sjeme - »crno«

Standardno sjeme povrća - »crno«

Članak 24.

Za pakiranja sjemena povrća, cvijeća, trava, djetelina, mješavina trava, djetelinskih smjesa i travno djetelinskih smjesa, ljekovitog, aromatičnog bilja i lučice luka, neto mase pakiranja 1 kilogram i manje, te pakiranja prema broju lukovica, gomolja, podanaka i broju sjemenki povrća dorađivač odnosno uvoznik sam tiska deklaraciju na ambalaži s podacima propisanim na obrascima br. 9., 9a.,10. i 10a., na način da je utisne na ambalažu ili u drugom obliku neodvojivo učvrsti na pakiranje.

Članak 25.

Za sjeme vrsta poljoprivrednog bilja iz članka 12. stavka 3. ovog pravilnika, koje nemaju priznate sorte, a dopušteno ih je stavljati u prodaju izdaje se deklaracija na obrascima iz članka 21. ovog pravilnika, s tim da se pod »sorta« i »kategorija« mora staviti povlaka.

Za lučicu luka (Allium cepa L.) u deklaracijama na obrascima br. 6. i 10. pod »kategorijama« stavlja se »povlaka«.

Deklaracija na ambalaži za sjeme iz stavka 1. ovog članka tiska se u crnoj boji.

Članak 26.

Za sjeme vrsta poljoprivrednog bilja kojima kakvoća nije regulirana u Temeljnim zahtjevima za kakvoću sjemena u deklaracijama upisuju se podaci o kakvoći ispitani na način i prema postupcima utvrđenim u Metodama ispitivanja i Temeljnim zahtjevima za kakvoću sjemena.

Članak 27.

Rok valjanosti deklaracija iz članka 21. ovog pravilnika određuje osoba koja deklarira sjeme.

Članak 28.

Deklaracija se može produljiti, ako sjeme udovoljava uvjetima kakvoće.

Vlasnik sjemena dužan je podnijeti Zahtjev za produljenje valjanosti deklaracije Zavodu.

Zahtjev se podnosi na obrascu br. 4. Uz zahtjev prilaže se stara deklaracija uz otpremnicu i izvješće o kakvoći sjemena laboratorija, ne starije od 15 dana.

Članak 29.

Nakon produljenja valjanosti deklaracije za deklariranu kakvoću sjemena odgovoran je vlasnik sjemena.

Članak 30.

Sjeme tretirano sredstvima za zaštitu bilja mora imati, na deklaraciji na ambalaži i na deklaraciji uz otpremnicu, navedeno ime sredstva kojim je sjeme tretirano i klauzulu »sjeme je one­čišćeno i ne smije se upotrebljavati za hranu ljudi, domaćih životinja, riba, ptica i divljači.

Članak 31.

Sjeme u ovojnici mora imati, na deklaraciji na ambalaži i na deklaraciji uz otpremnicu, napomenu da je sjeme pilirano, inkrustrirano, granulirano, u vrpcama, segmentirano odnosno kalibrirano (s dimenzijom frakcije).

Sjeme pakirano po broju sjemenki mora imati, na deklaraciji na ambalaži i na deklaraciji uz otpremnicu, naveden broj sjemenki u pakiranju.

Članak 32.

Evidenciju o izdanim deklaracijama na ambalaži i uz otpremnicu vodi Zavod u obliku knjige prema obrascu br. 13., koji je tiskan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.

IV. EVIDENCIJA O PROIZVODNJI, DORADI I UVOZU SJEMENA, PRESADNICA I MICELIJA GLJIVA

Članak 33.

Za svaku proizvodnu godinu dorađivač i uvoznik dužani su voditi evidenciju o masi preuzetog, dorađenog i uvezenog sjemena.

Evidencija se vodi u knjizi »Evidencija o masi preuzetog sjemena«, koju izdaje Zavod prema obrascu 11., koji je tiskan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Nakon zaključivanja evidencije za proizvodnu godinu unose se podaci o nedeklariranim količinama sjemena.

Ispod zadnjeg broja ulaza robe podvlači se crta i unose se podaci o nedeklariranim količinama sjemena sa istim rednim brojem pod kojim su uvedeni u evidenciju.

Proizvodna godina je godina u kojoj počinje vođenje evidencije i predstavlja period od 1. lipnja tekuće godine do 31. svibnja sljedeće godine.

Dorađivač i uvoznik dužni su jednom godišnje, knjigu evidencije dostaviti Zavodu na pregled i ovjeru najkasnije do 1. srp­nja.

Evidencija za novu proizvodnu godinu počinje od rednog broja 1.

 Na zahtjev Zavoda dorađivač i uvoznik sjemena dužni su dostaviti podatke o zalihama deklariranog sjemena.

Članak 34.

Proizvođač i uvoznik micelija gljiva i presadnica dužan je voditi evidenciju o masi proizvedenih ili uvezenih količina micelija gljiva i presadnica prema obrascu br. 12.

Najmanje jednom godišnje proizvođač odnosno uvoznik micelija gljiva i presadnica dužan je ispunjeni obrazac br. 12. dostaviti Zavodu.

Obrazac br. 12. tiskan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.

V. UVJETI DRŽANJA SJEMENA U TRGOVINI

Članak 35.

Sjeme u prijevozu te trgovini na veliko i malo mora biti odvojeno od štetnih materijala, držano u uvjetima, koji osiguravaju održavanje njegove kakvoće, zaštićeno od oštećenja ili kontaminacije sjemena i ambalaže u kojoj je pakirano od, herbicida, ostalih hlapivih tvari, insekata, glodavaca i gljivica.

Članak 36.

Pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje trgovine moraju imati odvojeni prostor u skladištu u kojem će sjeme biti složeno po vrstama i sortama na način da je omogućen lagan pristup i kontrola sjemena.

U prodavaonici sjemena, sjeme mora biti zaštićeno od izvora topline i zračenja toliko da se temperatura ambalaže ne diže iznad prosječne temperature zraka u prostoriji, da ne dolazi do promjene boje na ambalaži i deklaraciji na pakiranju. Sjeme mora biti odvojeno od drugih proizvoda koji na bilo koji način mogu umanjiti deklariranu kakvoću sjemena.

Za smanjenje kakvoće sjemena nastalo neprikladnim čuva­njem u skladištu, neprikladnim postupcima pri prijevozu, odnosno nepoduzimanjem potrebitih mjera, odgovara pravna ili fizička osoba koja ih nije poduzela.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o temeljnim zahtjevima za kakvoću, pakiranje i deklariranje sjemena poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« br. 133/99. i 6/01.).

Deklaracije i atesti izdani do stupanja na snagu ovog Pravil­nika vrijedit će do isteka valjanosti deklaracije.

Članak 38.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa:011-02/01-01/151

Urbroj: 525-101-1

Zagreb, 18. siječnja 2002.

Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

PRILOZI

METODE ISPITIVANJA I TEMELJNI ZAHTJEVI ZA KAKVOĆU SJEMENA

1. Uzorkovanje - pribor, oprema i postupci

1.1. Cilj

Cilj uzorkovanja je dobiti uzorak veličine sukladne za ispiti­va­nje, a u kojem su sadržani svi sastavni dijelovi koji se pojav­ljuju u partiji sjemena.

Količina sjemena koja se ispituje u laboratoriju vrlo je mala u usporedbi s veličinom partije sjemena koju taj uzorak predstav­lja. Da bi se postigli ujednačeni i točni rezultati u ispitivanju sjemena, neophodno je potrebno da primarni, zbirni i prosječni uzorci budu uzeti i pripremljeni pažljivo i u skladu s propisanim pravilima za uzorkovanje. Bez obzira koliko se pažljivo rade laboratorijske analize, njihov rezultat pokazuje samo kvalitetu uzorka dostavljenog na analizu. Zbog toga, mora se maksimalno nastojati da uzorak koji se dostavlja laboratoriju točno predstavlja sastav dotične partije sjemena. Jednako tako, kod razdjeljivanja uzorka u laboratoriju, mora se maksimalno nastojati da se dobije radni uzorak koji predstavlja dostavljeni prosječni uzorka.

1.2. Definicije

1.2.1. Partija

Partija je određena količina sjemena koja se može fizički identificirati i za koju se može izdati deklaracija.

1.2.2. Primarni uzorak

Primarni uzorak je mala količina sjemena uzeta sa jednog mjesta u partiji.

1.2.3. Zbirni uzorak

Zbirni uzorak se dobije spajanjem i miješanjem svih primarnih uzoraka koji su uzeti iz jedne partije.

1.2.4. Prosječni uzorak

Prosječni uzorak je uzorak koji se dostavlja u laboratorij za ispitivanje sjemena. On mora imati masu jednaku ili veću od mase određene u poglavlju 11. ovih »Metoda ispitivanja i temeljnih zahtjeva za kakvoću sjemena« a može biti cijeli zbirni uzorak ili njegov dio.

1.2.5. Radni uzorak

Radni uzorak je pod-uzorak uzet iz prosječnog uzorka u laboratoriju, a na kojem se vrši jedno od ispitivanja opisanih u ovim »Metodama ispitivanja i temeljnim zahtjevima za kakvoću sjemena«.

1.2.6. Pod-uzorak

Pod-uzorak je dio uzorka dobiven smanjivanjem uzorka upotrebom jedne od metoda uzorkovanja propisanih u točkama 1.6.6. i 1.7.2.

1.2.7. Pečaćenje

Pečaćenje podrazumijeva da su kontejner ili pojedinačna pakiranja sjemena zatvoreni na takav način da se ne mogu otvoriti, a da se pri tome ne ošteti pečat ili ne ostavi vidljiv trag. Ova definicija se odnosi kako na partiju tako i na uzorke.

1.3. Opća načela

Uzorak se dobiva uzimanjem malih količina sjemena iz različitih dijelova partije, te njihovim spajanjem. Iz ovog uzorka dobivaju se manji uzorci kroz nekoliko etapa. U svakoj etapi nakon miješanja slijedi ili uzastopno dijeljenje ili izuzimanje malih dijelova uzorka s različitih mjesta i njihovo spajanje.

1.4. Partija

Da bi se moglo izdati izvješće o kvaliteti sjemena partija mora udovoljavati slijedećim zahtjevima:

1.4.1. Veličina partije

Partija ne smije prelaziti veličinu određenu u koloni 3., tabele 14., poglavlja 11. ovih »Metoda ispitivanja i temeljnih zahtjeva za kakvoću« s tolerancom od 5%. Izuzetak je sjeme krmnih i ukrasnih kultura koje se transportira u rinfuzi.

Količina sjemena koja prelazi propisanu veličinu mora se podijeliti u partije čija masa ne prelazi propisanu veličinu. Svaka ova partija mora biti obilježena posebnim brojem partije. Kada su partije sjemena za posebne sorte ili hibride cvijeća, drveća i grmova, povrća i poljoprivrednih kultura male, dopuštaju se manje veličine prosječnog uzorka (pogledati Pravilo 1.6.3).

Male partije sjemena su one čija je masa jednaka ili manja od 1% maksimalne težine partije navedene koloni 3. tablice 14. poglavlja 11. ovih »Metoda ispitivanja i temeljnih zahtijeva za kakvoću«.

1.4.2. Uniformnost partije

U vrijeme uzimanja uzorka sjeme u partiji treba biti homogenizirano i dorađeno, tako da je što je više moguće ujednačeno. Ne smije postojati nikakvih znakova heterogenosti. U slučaju sumnje, heterogenost se može utvrditi kao što je opisano u dodatku D »Test heterogenosti za partije sjemena u većem broju pakiranja« izvornog dokumenta »Seed science and tehnology«.

1.4.3. Pakiranje

Partija treba biti u pakiranjima koja se mogu zapečatiti ili imaju plombe, i koja su označena jedinstvenim brojem partije. Izvješće o kvaliteti se ne može izdati za sjeme koje nije pakirano ili koje je u pakiranjima koja se ne mogu zapečatiti.

1.4.4. Obilježavanje i pečaćenje partije

U vrijeme uzorkovanja sva pakiranja moraju biti obilježena jedinstvenim brojem partije, koji odgovara broju partije koji će biti na deklaraciji. Jedinstveni broj partije daje dorađivač odnosno uvoznik sukladno »Knjizi evidencije o proizvodnji, doradi i uvozu sjemena, presadnica i micelija gljiva«.

Uzorkivač sam mora provjeriti dali su sva pakiranja sjemena zapečaćena. Nijedna uzorkovana partija, ili dio partije ne smije ostati nezapečaćena.

1.5. Aparati

Svaka faza u uzorkovanju partije treba biti izvedena primjenom odgovarajućih pomagala i tehnike. Tehnike i pomagala za uzimanje uzoraka te pravljenje odgovarajućih prosječnih i rad­nih uzoraka opisane su u nastavku i pod 1.6. i 1.7.

1.5.1. Šiljasta sonda

Ovo je jedan od najčešće korištenih instrumenata za uzorkovanje. Sastoji se od šuplje mjedene cijevi koja se nalazi unutar vanjske cijevi sa zašiljenim vrhom. I unutrašnja i vanjska cijev imaju u svojim stjenkama otvore. Kada se unutrašnja cijev okrene tako da se njeni otvori poklope s otvorima vanjske cijevi, sjeme može ulaziti u unutrašnjost sonde. Nakon toga se unutrašnja cijev zakrene za pola okreta, čime se otvori zatvaraju. Sonde se razlikuju po dužini i promjeru, ovisno o vrsti sjemena i veličini kontejnera, a mogu biti sa ili bez pregrada. Za uzorkovanje sjemena u vrećama pogodne su sljedeće dimenzije sondi: za djeteline i slično sitno, sipko sjeme: sonda od 762 mm s vanjskim promjerom 12.7 mm i 9 otvora; za žitarice: 762 mm s vanjskim promjerom 25.4 mm i 6 otvora.

Sonde za uzorkovanje iz kontejnera jednake su konstrukcije kao i one za uzorkovanje iz vreća, ali su znatno veće, do 1600 mm dužine i promjera do 38 mm, sa 6 ili 9 otvora.

Ovakva sonda može se koristiti za uzorkovanje u vertikalnom ili horizontalnom položaju. Međutim, da bi se mogla koristiti vertikalno, sonda mora imati poprečne pregrade koje instrument dijele u određeni broj odjeljaka. Bez tih pregrada, sjeme iz gornjih slojeva prije će pasti u cijev, tako da u uzorku neće biti ravnomjerno zastupljeno sjeme iz svih slojeva. Kod vertikalnog korištenja sonde ne može se izbjeći da nešto sjemena bude potisnuto od gore prema dolje. Da se to potiskivanje smanji, površina sonde treba biti što glatkija.

Bez obzira da li se sonda koristi horizontalno ili vertikalno, treba je ubosti dijagonalno u vreću ili kontejner. Za sjeme u rinfuzi praktičnije je vertikalno uzorkovanje. Sonda se gurne u vreću u zatvorenoj poziciji, zatim se otvori i nekoliko puta okrene ili lagano potrese kako bi se potpuno napunila. Zatim se zatvori, izvuče i isprazni u odgovarajuću posudu, ili na komad voštanog papira ili sličnog materijala. Sonde se treba zatvarati pažljivo, kako ne bi došlo do oštećenja sjemena.

Šiljasta sonda može se koristiti za većinu vrsta sjemena, osim jako pljevičastog sjemena. Sonde s manjim promjerom cijevi mogu se koristiti ubušivanjem kroz tkanje jutenih ili sličnih vreća. Nakon što se sonda izvuče, nekoliko se puta prijeđe njenim vrhom dijagonalno preko načinjenog otvora, kako bi se niti vreće vratile i zatvorile otvor. Papirnate vreće se uzorkuju bušenjem vreće, a nakon uzorkovanja otvor se zatvara posebnom naljepnicom.

1.5.2. Nobbeovo šuplje šilo

Ovaj tip šila izrađuje se u različitim dimenzijama, koje odgovaraju različitim vrstama sjemena. To je cijev sa zašiljenim vrhom, dugačka dovoljno da se njome dosegne sredina vreće, a blizu zašiljenog kraja ima ovalni otvor. Ukupna dužina instrumenta treba biti približno 500 mm, uključujući ručku oko 100 mm i šiljak od oko 60 mm. Ostaje oko 340 mm za ulaz u vreću, što je dovoljno da se dosegne sredina kod svih tipova vreća. Za žitarice unutrašnji promjer cijevi treba biti oko 14 mm, a za djeteline i slično sjeme dovoljno je 10 mm.

Nobbeovo šuplje šilo podesno je za uzorkovanje sjemena u vrećama, ali nije podesno za rinfuzu. Prilikom uzorkovanja, šilo se lagano ubada u vreću, s otvorom okrenutim prema dolje. Šilo se usmjerava prema gore, pod kutom od oko 30° i gura do sredine vreće. Tada se šilo zakrene za 180°, tako da otvor dođe gore, te se izvlači. Brzina izvlačenja se postupno smanjuje, tako da se uzeta količina sjemena povećava od sredine prema periferiji vreće. Ako je šilo dovoljno dugačko da dosegne do suprotne strane vreće, tada je brzina izvlačenja stalno jednaka. Dok se šilo izvlači, treba ga lagano potresati kako bi sjeme ujednačeno teklo. Sjeme će bolje teći ako je unutrašnja površina šila glatkija.

Uzorci se uzimaju s vrha, sredine i dna vreća. Da bi se uzeo uzorak s dna vreća koje stoje, potrebno ih je podići s poda i staviti na druge vreće. Rupe na vrećama napravljene šilom, zatvaraju se kao što je opisano kod šiljaste sonde.

1.5.3. Ručno uzimanje uzoraka

U određenim slučajevima i za određene vrste, osobito pljevi­častog sjemena koje nije sipko, ručno uzimanje uzoraka je ponekad najbolja metoda. Primjer su rodovi:

Agropyron, Agrostis, Alopecurus, Anthoxanthum, Arrena­the­rum, Axonopus, Bromus, Chloris, Cynodon, Cynosurus, Dac­tylis, Deschampsia, Elymus, Elytrigia, Festuca, Holcus, Lolium, Melinis, Panicum, Pascopyrum, Paspalum, Poa, Pseudoroegneria, Trisetum, Zoysia.

Ovom metodom teško je uzorkovati dublje od 400 mm. To znači da je nemoguće uzeti uzorke iz dubljih slojeva u vrećama i kontejnerima. U takvim slučajevima uzorkivač može tražiti da neke vreće budu potpuno ili djelomično ispražnjene da se omogući uzorkovanje, nakon čega se sjeme vrati u vreće. Kada se ručno uzorkuje, mora se paziti da šaka bude čvrsto stisnuta, kako sjeme ne bi ispadalo.

1.5.4. Uzorkovanje na liniji dorade

 Uzorci sjemena na liniji dorade mogu se uzimati posebnim u tu svrhu ugrađenim, automatskim izuzimačima uzoraka. Na taj se način dobije zbirni uzorak iz kojega se, po propisanom postupku formiraju prosječni uzorak i uzorak za vlagu.

1.6. Procedure za uzorkovanje partije

1.6.1. Opće upute

Uzorkovanje za izdavanje izvješća o kvaliteti sjemena i post-kontrolu mogu provoditi jedino osobe koje su obučene i iskusne u uzorkovanju sjemena i koje su određene od strane voditelja ovlaštenog laboratorija ili voditelja dorade sjemena upisane u upisnik dorađivača sjemena. Uzorkivač mora imati certifikat o stručnosti za uzorkovanje sjemena. Upute za uzorkovanje propisane u ovim Pravilima moraju se slijediti kada se uzorkovanje vrši u svrhu izdavanja izvješća o kvaliteti sjemena potrebnog za deklariranje sjemena.

Partija sjemena mora biti složena tako da se može doći do svih pojedinačnih pakiranja ili dijelova partije. Pravila uzorkovanja su predviđena tako da budu pogodna za većinu praktičnih situacija. Ako je smještaj partije ili tip pakiranja takav da onemogućuje primjenu ovih pravila, uzorkovanje se ne provodi, ili se traži drukčije razmještanje partije. Na zahtjev uzorkivača vlasnik sjemena mora dati sve informacije koje se odnose na formiranje partije i miješanje. Ako postoje dokazi o heterogenosti partije, bilo temeljem dokumentacije ili fizički vidljivi, uzorkovanje se mora odbiti.

1.6.2. Intenzitet uzorkovanja

Za partiju sjemena u pakiranjima kapaciteta do 100 kg, uzima se ovaj najmanji broj pojedinačnih uzoraka:

1 – 4 pakiranja	3 primarna uzorka iz svakog pakiranja
5 – 8 pakiranja	2 primarna uzorka iz svakog pakiranja
9 – 15 pakiranja	1 primarni uzorak iz svakog pakiranja
16 – 30 pakiranja	ukupno 15 primarnih uzoraka
31 – 59 pakiranja	ukupno 20 primarnih uzoraka
60 i više	ukupno 30 primarnih uzoraka

 

Ako je sjeme pakirano u mala pakiranja kao što su limenke, papirnate vrećice ili paketići za maloprodaju, preporučuje se sljedeći postupak:

Kao osnovna jedinica uzima se 100 kg, te se mala pakiranja grupiraju tako da čine jedinice za uzorkovanje koje ne premašuju tu masu, npr. 20 pakiranja od 5 kg, 33 pakiranja od 3 kg ili 100 pakiranja od 1 kg. U svrhu uzorkovanja, svaka ova jedinica smatra se jednim »pakiranjem«, te se primjenjuje intenzitet uzorkovanja opisan u prethodnom stavku.

Kada se uzorkuje sjeme u pakiranjima kapaciteta većeg od 100 kg, ili iz struje sjemena pri punjenju ambalaže, uzima se ovaj najmanji broj uzoraka:

Veličina partije	Potreban broj primarnih uzoraka
do 500 kg   od 501 do 3 000 kg      od 3001 do 20 000 kg                 više od 20 000 kg	najmanje pet pojedinačnih uzoraka, jedan pojedinačni uzorak na svakih 300 kg sjemena, ali ne manje od pet uzoraka, jedan pojedinačni uzorak na svakih 500 kg sjemena, ali ne manje od 10 uzoraka, jedan pojedinačni uzorak na svakih 700 kg sjemena, ali ne manje od 40 uzoraka.

U svim slučajevima, kada se uzorkuje partija koja ima do 15 pakiranja, iz svakog pakiranja izabranog za uzorkovanje uzima se jednak broj primarnih uzoraka.

1.6.3. Težina prosječnog uzorka

Minimalne težine prosječnih uzorak su sljedeće:

Za određivanje vlage – 100 g za vrste koje se moraju mljeti i 50 g za sve ostale vrste

Za potvrđivanje vrste i sorte – kako je propis. u Poglavlju 8.

Za sva druga ispitivanja – najmanje težina koja je propisana u koloni 4 tablice 14. poglavlja 11., osim za male partije sjemena (vidjeti 1.4.1.) gdje prosječni uzorak mora imati masu barem kao radni uzorak za analizu čistoće, propisanu u koloni 5 tablice 14. Poglavlja 11., pod uvjetom da se ne traži utvrđivanje broja drugih sjemenki u uzorku.

U slučaju kada je uzorak manji od propisanog treba obavijestiti uzorkivača, a analize se ne vrše dok ne bude dostavljen uzorak dovoljne težine. Izuzetno, u slučaju kada se radi o vrlo skupom sjemenu, analize mogu biti završene koliko je moguće s obzirom na veličinu uzorka, a na certifikat se mora dodati izjava:

Prosječni uzorak je bio težine samo što nije u skladu sa odredbama ovog Pravila.

1.6.4. Uzimanje primarnih uzoraka

Primarni uzorci, približno iste veličine, uzimaju se iz svakog pakiranja ili svakog mjesta u pakiranju ili sa svakog mjesta iz hrpe.

Kada je partija u pakiranjima (uključujući vreće), pakiranja iz kojih će se uzeti uzorak odabiru se slučajnim odabirom širom partije, a primarni uzorci uzimaju se s vrha, sredine i dna pakiranja, ali ne obavezno s više mjesta iz pojedinog pakiranja, osim ako je tako propisano u Tablicama za intenzitet uzorkovanja.

Kada je sjeme u rinfuzi ili u velikim kontejnerima, primarni uzorci uzimaju se s različitih mjesta i dubina.

U slučaju pljevastog sjemena koje ne curi, primarni uzorci se mogu uzeti rukom.

Ako će sjeme biti pakirano u mala ili vodo nepropusna pakiranja (npr. folije ili plastične vrećice) treba, ako je moguće, uzorkovati prije pakiranja. Ako to nije učinjeno, potreban broj pakiranja će biti otvoren ili probušen za uzimanje primarnog uzorka. Uzorkovana pakiranja se nakon toga zatvore ili se sjeme premjesti u novo pakiranje.

Sjeme može biti uzorkovano u momentu pakiranja, pod uvjetom da sprava za uzimanje uzorka uzima uzorak ujednačeno kroz cijeli presjek struje sjemena te da sjeme koje uđe u spravu ne ispada. Sprava za uzorkovanje može se kontrolirati bilo ručno bilo automatski.

1.6.5. Pravljenje zbirnog uzorka

Ako su primarni uzorci ujednačeni, mogu biti pomiješani u zbirni uzorak.

1.6.6. Pravljenje prosječnog uzorka

Prosječni uzorak dobiva se reduciranjem zbirnog uzorka na odgovarajuću veličinu upotrebom jedne od metoda opisane pod 2.7.2. koristeći po potrebi veću opremu. Ako je teško miješati i reducirati uzorak na odgovarajući način u uvjetima skladišta, treba cijeli dobiveni zbirni uzorak proslijediti u laboratorij gdje će biti reduciran.

Ako je zbirni uzorak odgovarajuće veličine, može se bez reduciranja uzeti kao prosječni uzorak.

 Dodatni uzorci koji se traže, ali ne poslije izvršenog uzorkovanja, bit će pripremljeni na isti način kao i prosječni uzorak i označeni kao duplikati.

1.6.7. Slanje prosječnih uzoraka

Svaki prosječni uzorak mora biti obilježen istim brojem kao i partija tako da se odredi njegova veza s partijom. Uzorak uzet u svrhu izdavanja izvješća o kvaliteti sjemena za deklariranje i za post-kontrolu mora biti zapečaćen. Uzorak mora biti popraćen zapisnikom čiji obrazac je tiskan u prilogu (obrazac broj 3).

Uzorci trebaju biti upakirani tako da se onemogući njihovo oštećivanje tijekom transporta. Uzorci smiju biti upakirani u vodonepropusnu ambalažu samo za određivanje sadržaja vlage ili ako je i sama partija bila osušena na nižu vlagu i pakirana u vodonepropusnu ambalažu. U oba slučaja treba istisnuti što je moguće više zraka iz uzorka. U svim drugim slučajevima uzorak za utvrđivanje klijavosti ne smije biti pakiran u vodonepropusnu ambalažu.

Uzorci trabaju biti bez odlaganja otpremljeni u laboratorij i ne smiju biti ostavljani u rukama neovlaštenih osoba. Kada je sjeme kemijski tretirano, naziv preparata treba također biti naznačen na uzorku.

1.7. Postupak u laboratoriju

1.7.1. Minimalna težina radnog uzorka

Minimalna težina radnog uzorka je propisana za svaku pojedinu analizu..

1.7.2. Priprema radnog uzorka

Prosječni uzorak dostavljen u laboratorij za ispitivanje sjemena, obično treba biti reduciran na radni uzorak jednak ili veći nego je propisano za pojedinu analizu.

Prosječni uzorak treba prvo dobro promiješati. Radni uzorak dobije se ili ponovljenim dijeljenjem ili izuzimanjem i ponovnim spajanjem malih dijelova prosječnog uzorka uzetih širom iz mase. Metode su opisane u nastavku.

Dva radna uzorka iz istog prosječnog uzorka prave se neovisno. Nakon što je uzet prvi radni uzorak ili pola radnog uzorka, ostatak prosječnog uzorka ponovo se izmiješa, te se istim postupkom uzima drugi radni uzorak ili pola radnog uzorka.

1.7.2. Metoda mehaničkog razdjeljivanja

Ova metoda je podesna za sve vrste sjemena osim izrazito pljevastog. Uređaj dijeli uzorak koji kroz njega prolazi na dva približno jednaka dijela. Prosječni uzorak se može promiješati tako da ga se propusti kroz razdjeljivač, dva dobivena dijela se spoje te propuste još jednom kroz razdjeljivač. Ako je potrebno, ovaj se postupak još jednom ponovi. Smanjivanje uzorka se provodi tako što se sjeme uzastopno propušta kroz razdjeljivač i svaki puta se ukloni polovica. Proces uzastopnog prepolovljavanja se ponavlja dok se ne dobije radni uzorak mase približno jednake, ali ne manje, od propisane mase.

U nastavku su opisani razdjeljivači podesni za ovaj postupak.

(a)  Razdjeljivač stožastog tipa ( Boerner tip) se proizvodi u dvije veličine, manji za vrste sitnijeg sjemena i veći za vrste krupnijeg sjemena (pšenica i krupnije). Osnovni dijelovi su ulazni lijevak, konus i serija pregrada koja usmjerava sjeme u dva žlijeba. Pregrade tvore naizmjenične kanale i razmake jednake širine. Na vrhu su poredane u krug i usmjerene prema unutra i dolje. Kanali vode u jedan žlijeb, a razmaci u nasuprotni žlijeb. Zasun na dnu ulaznog lijevka zadržava sjeme. Kada se zasun otvori, sjeme pada na konus gdje se ravnomjerno rasporedi u kanale i razmake, te kroz žljebove dolazi u prijemne posude.

 Sljedeće dimenzije razdjeljivača smatraju se podesnima. Kod velikog razdjeljivača, oblikovanog za krupno sjeme, ima 19 kanala i 19 razmaka, svaki širine 25,4 mm. Kod malog razdjeljivača koji je oblikovan za sitno sjeme koje lako curi, ima 22 kanala i 22 razmaka, svaki širine 7,9 mm. Ukupne dimenzije razdjeljivača su kako slijedi: veliki razdjeljivač 812.8 mm visina i 368,3 mm promjer; mali razdjeljivač 406,4 visina i 152,4 mm promjer.

Prilikom kupovine treba obratiti pažnju na sljedeće osobine: (1) zasun bi se trebao otvarati lako, ali ne smije propuštati sjeme po rubovima dok je zatvoren; (2) treba biti što manje oštrih kutova, te ne smije biti sitnih otvora i neravnina na površinama preko kojih klizi sjeme, jer se na takvim mjestima može zadržati sjeme i tako prenijeti u sljedeći uzorak. Loša strana ovog razdjeljivača je što se teško provjerava čistoća.

(b) Soil divider (razdjeljivač za zemlju) je jednostavniji razdjeljivač građen na istom principu kao i stožasti razdjeljivač. Kanali su ovdje poredani u ravnom nizu umjesto u krug kao kod stožastog razdjeljivača. Razdjeljivač za zemlju se sastoji od ulaznog lijevka s kanalima, okvira koji drži lijevak, dvije prijemne posude i posude za sipanje.

Sljedeće dimenzije se smatraju podesnima. Kanali širine 12,7 mm koji vode od ulaznog lijevka u prijemne posude. Treba biti 18 kanala, koji naizmjenično vode u jednu od dviju posuda. Maksimalne dimenzije su 355,6 mm dužina, 254 mm širina i 279,4 mm visina.

Pri upotrebi razdjeljivača sjeme se sipa iz posude za sipanje ujednačenim mlazom po čitavoj dužini razdjeljivača. Ovaj razdje­lji­vač je pogodan za krupno kao i za pljevičasto sjeme. Mogu se proizvesti i tipovi za sitno sjeme.

(c) Centrifugalni razdjeljivač. Ovaj razdjeljivač (Gamet tip) koristi centrifugalnu silu za miješanje i raspršivanje sjemena preko površine za razdjeljivanje. Kod ovog razdjeljivača sjeme curi prema dolje kroz ulazni ljevak na plitku gumenu rotacijsku posudu. Zbog rotacije posude, koja se postiže upotrebom elektromotora, sjeme bude izbačeno centrifugalnom silom i pada prema dolje. Krug odnosno prostor u koji pada sjeme podijeljen je na dva jednaka dijela stalnim pregradama tako da pola sjemena pada u jedan žlijeb, a druga polovica u drugi.

Centrifugalni razdjeljivač daje promjenljive rezultate kada se nepažljivo koristi. Ipak, zadovoljavajući rezultati dobivaju se kada se ovaj razdjeljivač koristi kako je opisano.

Priprema uređaja

(i)    Postaviti razdjeljivač u vodoravan položaj pomoću podesivih nožica.

(ii)   Provjeriti da su razdjeljivač i četiri posude čisti.

Miješanje uzorka

(iii)  Ispod svakog žlijeba postaviti po jednu posudu.

(iv)  Sipati čitav uzorak u ulazni lijevak; kada se lijevak puni, sjeme se uvijek mora sipati u sredinu.

(v)   Uključi se centrifuga, te sjeme prolazi u prijemne posude.

(vi)  Pune posude zamijene se praznima. Sadržaj dviju punih posuda se zajedno sipa u ulazni lijevak, tako da se u padu pomiješa. Uključi se centrifuga.

(vii) Opisani postupak (vi) se ponovi još jednom.

Smanjivanje uzorka

(viii) Pune posude zamijeniti praznima. Sadržaj jedne pune posude se ukloni, a sadržaj druge se sipa u ulazni lije­vak. Uključi se centrifuga.

(ix)  Postupak se ponavlja dok se ne postigne odgovarajuća veličina radnog uzorka.

(d) Rotacijski razdjeljivač. Rotacijski razdjeljivač ima rotirajuću glavu sa 6 do 10 pričvršćenih posuda za pod-uzorke, vibrirajući žlijeb i ulazni lijevak. Prilikom korištenja razdjeljiva­ča, količina sjemena do približno 4 l sipa se u ulazni lijevak. Rotacijski razdjeljivač se uključi tako da se rotirajuća glava s posudama vrti na približno 100 okr/min. Vibrirajući žlijeb počinje dovoditi sjeme u ulazni cilindar rotirajuće glave. Brzina punjenja i prema tome trajanje procesa razdjeljivanja može se podešavati promjenom razmaka između otvora lijevka i žlijeba, te jačinom vibriranja žlijeba. Ulazni cilindar može voditi sjeme na dva načina. Sjeme može ići centralno na distributor unutar rotacijske glave koji raspoređuje sjeme u sve prijemne posude istovremeno. Drugi je način da sjeme ide širom na ulaze za posude koje rotiraju ispod ulaznog cilindra tako da se struja sjemena podijeli u pod-uzorke. Na obadva načina postiže se preciznost dovoljna za potrebe ispitivanja sjemena. Razdjeljivač je podesan za sitno sjeme, a također i za većinu vrsta pljevičastog sjemena, npr. trave, cvijeće ili začinsko bilje. Ovim tipom razdjeljivača ne može se dijeliti jedino izrazito pljevičasto sjeme (npr (Trisetum flavescens), koje začepljuje ulazni lijevak. Razdjeljivač daje pouzdane rezultate kada je trajanje procesa razdjeljivanja barem 1 minutu, tako da se postigne najmanje 100 pod-uzoraka u svakoj posudi. Kao radni uzorak uzima se sadržaj jedne ili više posuda, najbolje nasuprotnih. Također, sadržaj posuda može se koristiti za ponavljanje postupka razdjeljivanja.

1.7.4. Prilagođena metoda prepolovljavanja

Pribor koji se koristi je plitica na kojoj se nalazi rešetka

Prilagođena metoda polovljenja primjenjuje se tako što se sjeme sipa iznad posebne plitke posude koja ima parni broj četverokutnih komorica (svaka druga je bez dna). Kad se posuda podigne polovica uzorka ostaje u posudi postavljenoj ispod nje i na taj se način uzorak sadržan u posudi smanjuje sve dok se ne dobije određena količina radnog uzorka.

1.7.5. Metoda prepolavljavanja žlicom

Ovu je metodu dozvoljeno koristiti samo za sitnozrne vrste. Za rad je potrebna plitica, spatula i laboratorijska žlica s ravnim rubom. Nakon prethodnog miješanja sjeme se ravnomjerno sipa na pliticu, nakon čega se plitica ne smije potresati. Pomoću spatule u jednoj ruci i žlice u drugoj, uzimaju se male količine sjemena s barem pet slučajno odabranih mjesta na plitici. Uzima se dovoljna količina sjemena da radni uzorak ima masu približno jednaku, ali ne manju od propisane mase.

1.7.6. Metoda ručnog prepolovljavanja

Ova metoda koristi se samo za sljedeće rodove koji imaju pljevičasto sjeme:

Agrimonia                     Cenchrus                     Oryza

Andropogon                 Chloris                         Pennisetum (ne glaucum)

Anthoxanthum              Dichanthium                  Scabiosa

Arrenatherum               Echinochloa                  Sorghastrum

Astrebla                       Ehrharta                       Stylosanthes (ne guianensis)

Beckamnnia                  Elymus                         Taeniatherum

Bouteloua                     Eragrostis                     Trisetum

Brachiaria                     Gomphrena                 

Briza                            Melinis

te za slijedeće rodove drveća i grmlja:

Acer                             Corylus                        Populus

Aesculus                       Fraxinus                       Quercus

Ailanthus                      Juglans                         Salix

Castanea                      Liriodendron                 Tectona

Metoda:

1. Sjeme se ravnomjerno rasporedi po glatkoj čistoj površini.

2. Sjeme se dobro promiješa koristeći spatulu i formira u hrpu.

3. Hrpa se podijeli na dva dijela, te svaki dobiveni dio još jednom, čime se dobiju četiri dijela. Svaki od četiri dobivena dijela još se jednom podijeli, tako da se dobije ukupno osam dijelova koji se slože u dva reda po četiri hrpice.

4. Spoje se naizmjenične hrpice, npr. spojiti prvu i treću hrpicu u prvom redu sa drugom i četvrtom hrpicom u drugom redu. Preostale četiri hrpice odstraniti.

5. Ponavljati korake 2, 3 i 4 koristeći dio uzorka koji je zadržan u koraku 4, dok se uzorak ne smanji na propisanu težinu radnog uzorka.

1.8. Skladištenje uzoraka

1.8.1. Prije ispitivanja

Ako je ikako moguće, ispitivanje treba započeti isti dan kada uzorak pristigne u laboratorij. Ukoliko to nije moguće, uzorak treba skladištiti u hladnoj, zračnoj prostoriji tako da se izbjegne umanjenje kvalitete sjemena.

1.8.2. Poslije ispitivanja

Radi moguće potrebe za ponovnim ispitivanjem prosječni uzorci, na temelju kojih su izdana izvješća o kvaliteti sjemena, moraju se čuvati u uvjetima u kojima su mogućnosti promjene kvalitete svedene na minimum, najmanje koliko traje važnost deklaracije za čije ishođenje se vrši ispitivanje. Ipak, laboratorij za ispitivanje sjemena nije odgovoran za pogoršanje kvalitete koje se može dogoditi.

Kada se zatraži ponovljeno testiranje, iz prosječnog uzorka uzima se jedan dio prema proceduri opisanoj u Pravilu 1.7.2., taj se dio pečati i predaje laboratoriju određenom za ponovljeno ispitivanje. Ostatak prosječnog uzorka ostaje na čuvanju.

2. ČistoĆa sjemena

2.1. Čistoća sjemena jest u postocima izražen odnos količine čistog sjemena vrste koja se ispituje i zajedno količina sjemena drugih vrsta poljoprivrednog bilja, korova i inertnih tvari.

2.2. Čisto sjeme jest sjeme koje pripada deklariranoj vrsti ili koje je kao takvo identificirano u laboratoriju za ispitivanje sjemena:

– zrelo i neoštećeno sjeme i plodovi normalne veličine;

– nedozrelo, šturo ili proklijalo sjeme iznad polovice normalne veličine;

– dijelovi sjemena i plodova veći od polovice njegove normalne veličine;

– sjeme kojem nedostaje ljuska - sjemenjača (Leguminosae i Cruciferae), a i golo sjeme suncokreta do 1 %;

– sjeme (botanički plodovi), bez obzira na to sadrži li pravo sjeme (Beta, Tetragonia), te jednosjemeni plodovi (Valerianella, Cichorium, Lactuca, Helianthus i Fagopyrum) i mahune ili dijelovi mahuna s jednim sjemenom;

– jednosjemeni ili dvosjemeni plodovi veći od polovice normalne veličine (Umbeliferae), bez obzira na to imaju li pravo sjeme;

– plodovi sjemena koje bez ispuhavanja, stereoskopa, diafanoskopa ili drugih aparata odredimo u čisto sjeme, ako klica nije vidljiva;

– cvjetići trava i žitarica s vidljivom kariopsom, uključujući i endospermu sa sterilnim cvjetićima ili bez sterilnih cvjetića;

– gole kariopse trava i žitarica iznad polovice normalne veličine;

– frakcije čistog sjemena trava, separirane primjenom posebnih metoda;

– klupka ili dijelovi klubaka Beta vrsta s pravim sjemenom ili bez pravog sjemena koji ostanu na situ veličine 200 x 300 mm, s pravokutnim otvorima veličine 20 x 1,5 mm nakon jedne minute prosijavanja. Klupko ili dijelovi klubaka monogermnih vrsta, uključujući peteljku koja nije dulja od debljine klupka, bez vidljivo prisutnog sjemena, djelomično ili sasvim golo sjeme, veće od polovice normalne veličine.

2.3. Sjeme drugih vrsta i sjeme korova čine sve vrste sjemena, osim čistog sjemena koje udovoljava uvjetima za čisto sjeme iz točke 2.2.

2.4. Inertne tvari obuhvaćaju dijelove sjemena (zrna) poljoprivrednog bilja i korova te strane primjese koje ne potječu od sjemena, i to:

– dijelove polomljenoga ili oštećenog sjemena manje od polovice normalne veličine;

– sjeme bez sjemene ljuske (Leguminosae i Cruciferae) i golo sjeme suncokreta iznad 1 %;

– prazne pljevice i slobodne prazne cvjetiće;

– cvjetiće trava s kariopsom manjom od propisane;

– odlomljene sterilne cvjetiće, osim za trave (Arrhenatherum, Avena, Chloris, Dactylis, Festuca, Holcus, Poa i Sorghum), za koje sterilni cvjetići ostaju;

– klupka i dijelovi klubaka Beta vrsta koji su prošli kroz sito s pravokutnim otvorima veličine 20 x 1,5 mm nakon 1 minute prosijavanja (trešenja, vibriranja), osim genetički monogermnih vrsta; mahune i čahure sa sjemenom treba otvoriti, sjeme izvaditi i grupirati ga u čisto sjeme, a ostale dijelove svrstati u inertne tvari;

– oštećeno sjeme bez embrija: sterilne cvjetiće, prazne pljeve, peteljke, listiće, šturo i lako lomljivo sjeme, »crno sjeme« (Plantago lanceolata), bez obzira na to da li je deformirano, grudice zemlje, pijesak, kamenčiće, pljevu, dijelove stabljika, koma­diće drugih dijelova biljaka i ostale primjese što nisu sjeme;

– otpadni materijal, lake frakcije dobivene primjenom metode ispuhivanja.

2.5. Ispitivanje čistoće sjemena s ovojnicom: ovojnica sjemena mora biti isprana ili uklonjena u suhom stanju. Sjeme u vrpcama uklanja se s vrpce tako da se za ispitivanje dobije 100 sjemenki (ljuštenje, natapanje). Ako je i to sjeme obloženo, primijenit će se postupak predviđen za takvo sjeme. Radni uzorak mora sadržavati najmanje 2500 sjemenki, koje se potapaju u vodu na malom situ i tresu. Preporučuje se sito dimenzija otvora 0,5 do 1,0 mm. Ovojnicu sjemena ispire voda, sjeme se preko noći suši na filtrirnom papiru, a zatim u peći, prema metodi propisanoj za ispitivanje vlage za pojedinu vrstu. Čistoća se ispituje na način koji je naveden za ispitivanje čistoće sjemena (čisto sjeme, primjese drugoga poljoprivrednog bilja, korova i mrtve primjese). Količina sjemenih ovojnica utvrđuje se samo ako se to izričito zahtijeva.

2.6. Načela postupka

2.6.1. Ispitivanjem čistoće sjemena utvrđuju se sastavni dijelovi radnog uzorka sjemena, a i identičnost različitih vrsta sjemena i inertnih tvari. Pri ispitivanju čistoće sjemena uzorci se razdvajaju na četiri osnovne skupine:

2.6.1.1. čisto sjeme osnovne kulture;

2.6.1.2. sjeme drugih vrsta;

2.6.1.3. sjeme korova;

2.6.1.4. inertne tvari.

2.6.2. Čistoća sjemena iskazuje se u postocima, na temelju mjerenja dobivene mase za svaku od izdvojenih skupina.

2.7. Aparati: pomoćna sredstva (povećala, refleksna svjetla, sita i puhaljke) upotrebljavaju se za dijeljenje sjemena u frakcije, a i za odvajanje primjesa iz sjemena.

2.8. Radni uzorak: analiza čistoće obavlja se na radnom uzorku koji je formiran iz prosječnog uzorka jednom od metoda iz točke 1.3. Radni uzorak mora imati najmanje 2500 sjemenki. Analiza se radi na jednom radnom uzorku ili na dva radna uzorka kojima je masa jednaka najmanje polovici mase cijelog radnog uzorka.

Rezultati svake od četiri izdvojene osnovne skupine iskazuju se u gramima i s više decimalnih mjesta. Broj decimalnih mjesta ovisi o masi propisanoj za radni uzorak.

Tablica 1.

MASA RADNOG UZORKA I BROJ DECIMALNIH MJESTA PRI VAGANJU

 

 

Masa radnog uzorka u g          Broj decimalnih mjesta

____________________________________________________________

          1.                                                   2.

____________________________________________________________

   manje od 1,000                                     4

   1,000 - 9,999                                        3

   10,00 - 99,99                                        2

   100,0 - 999,9                                        1

    1000 i više                                            0

____________________________________________________________

 

2.9. Separiranje

2.9.1. Za sve familije, osim familije Graminea, sjeme i plodovi ispituju se površinski bez upotrebe pritiska, povećala, diafanoskopa ili drugih posebnih aparata. Ako se zapazi da je plod bez sjemena, smatra se inertnom tvari.

2.9.2. Gramineae: smatraju se čistim sjemenom kariopse vrsta Lolium, Festuca i Agropyron repens ako su duge jednu trećinu ili dulje od gornje pljeve (palea), mjerene od baze. Ako je kariopsa kraća, odvaja se u inertne tvari. Za druge rodove ili vrste cvjetić s endospermom i kariopsom ubraja se u čisto sjeme. Ako sterilni klasići vrsta Arrhenatherum, Avena, Dactylis, Festuca, Holcus, Poa i Sorghum nisu odlomljeni i odvojeni od fertilnih klasića, svrstavaju se u čisto sjeme, a isto tako i za Lolium ako sterilni klasić nije dulji od fertilnog klasića bez rese.

2.9.3. Oštećeno sjeme određuje se prema točki 2.2. (pravilo polovice sjemena).

2.9.4. Neodređene vrste. Ako se neka biljna vrsta ne može identificirati, navodi se samo ime roda (npr. Lolium s resama ili bez resa) kao čisto sjeme, a slično sjeme oduzme se iz ostalih frakcija i mjeri zajedno. Iz mješavine se slučajnom metodom oduzme 400 do 1000 sjemenki, separira uzorak, količinski determinira i prema točki 2.10. izračunava konačni rezultat. Frakcije se navode prema broju sjemenki, a ova se metoda primjenjuje ako je pošiljalac naveo vrste Agrostis, Brassica, Lolium, Poa, Festuca ili u slučajevima što ih izabere analitičar.

2.9.5. Metoda ispuhavanja obvezatna je za vrste Poa pratensis i Dactylis glomerata. Masa radnog uzorka iznosi 1 g za Poa pratensis i 3 g za Dactylis glomerata. Prije kalibriranja sjeme mora biti na sobnoj temperaturi. Radni se uzorak stavlja u cijev puhaljke (ispuhivanje se regulira prema uputama za tu vrstu aparata) i ispuhuje tri minute.

2.9.6. Podjela teže frakcije: iz ostatka u cijevi nakon ispuhivanja u čisto sjeme ubrajaju se neoštećeni jednocvjetni klasovi, svi neoštećeni višecvjetni klasovi za Poa pratensis i višesjemen­ske jedinice Dactylis glomerata, cvjetni klasovi s gljivičnim plo­diš­tima (kao sklerocije i Claviceps) zatvoreni između pretpljeve i površinske pljeve, cvjetni klasovi i kariopse što su ih oštetile štetočine ili su oboljeli (uključujući prazne naborane, izblijedjele ili smrvljene kaliopse) i slomljeni klasovi ili kariopse veći od polovice normalne veličine. Cvjetni klasovi s vidljivim sklerocijama, slomljeni klasovi i kariopse te sve ostale primjese organskoga i anorganskog podrijetla mrtve su primjese odnosno sjeme drugog bilja.

2.9.7. Podjela lakše frakcije: svi cvjetni klasovi i kariopse u lakšoj frakciji mrtve su primjese. Drugo sjeme (i Poa spp. u Poa pratensis), stabalca, listići, pijesak i sl. svrstavaju se u druge vrste sjemena i mrtve primjese, u skladu s metodama za ispitivanje čistoće. Ako fertilnih klasova Poa spp. ima od 1 do 3 % u Poa pratensis, lakše je odabrati sve klasove iz teže i lakše frakcije i označiti ih zajedno kao primjese ostalog poljoprivrednog bilja, a ako je taj postotak veći, postupa se prema alternativnoj metodi.

2.9.8. Alternativna metoda za utvrđivanje Poa spp. u Poa pratensis: slučajnim izborom odabere se 400 do 1000 fertilnih cvjetnih klasića izdvojenih iz obiju frakcija, utvrde se pojedine Poa spp. pod stereoskopom i determinira se postotak svake od tih vrsta.

2.9.9. Višesjemenske jedinice: za vrste Dactylis i Festuca posebno se mjere višesjemenske jedinice, i to: fertilni klasić s jednim pripojenim sterilnim klasićem ne duljim od vrha fertilnog klasića bez rese; fertilni klasić s više fertilnih ili sterilnih klasića duljine fertilnog klasića; fertilni klasić sa sterilnim klasićem pripojenim na rahilu (cvjetnu peteljku), bez obzira na duljinu. Klasići s jednim fertilnim i sterilnim klasićem kraćim od vrha fertilnog klasića bez rese smatraju se jednosjemenskim skupinama. Sterilni klasić nije odlomljen od fertilnog klasića. Više­sjemen­ske jedinice posebno se mjere i izračunavaju prema postupku iz točke 2.11.

2.10. Obrada rezultata za neodređene vrste

Količinski prosjek komponente jest zbroj masa te komponente iz svih uzoraka podijeljen zbrojem masa svih komponenata iz svih uzoraka i pomnožen sa 100 X Formula:

 

                            m³ x m1 x100;
postotak vrste = ______________
                                m² x m

                    

pri čemu je:

m - masa čitavog uzorka;

m¹ - masa sličnog sjemena iz radnog uzorka;

m² - masa frakcije 400 ili 1000 sličnih sjemenki uzetih za konačnu separaciju;

m³ - masa tražene vrste u m².

2.11. Dobivanje rezultata

Rezultat čistoće izračunava se na jednu decimalu, a sve komponente moraju iznositi 100 %. Za komponente manje od 0,05% navodi se »u tragovima«.

U izvješću se mora navesti latinski naziv nađenih drugih vrsta i korova, a mogu se nabrojati i inertne tvari. Ako je jedna vrsta u frakciji više od 1% ili ako podnosilac prijave za ispitivanje sjemena zahtijeva pojedinačne rezultate iznad 0,1%, onda se za te slučajeve posebno navodi postotak.

2.12. Tolerancije

Ako se čistoća sjemena ispituje na dvije polovice jednoga radnog uzorka ili na dva radna uzorka, provjerava se jesu li rezultati ispitivanja u granicama dopuštenih odstupanja. Ako rezultati ispitivanja čistoće sjemena nisu u granicama dopuštenih odstupanja, određivanje čistoće ponavlja se na isti način još jednom ili više puta. Kao konačni rezultat ispitivanja uzimaju se prosječne vrijednosti čistoće dobivene nakon svih ispitivanja.

Tablica 2.

DOPUŠTENA ODSTUPANJA ZA ISPITIVANJE ČISTOĆE SJEMENA DVAJU RADNIH UZORAKA, DOBIVENA IZ ISTOGA PROSJEČNOG UZORKA (ZA PLJEVIČASTO I NEPLJEVIČASTO SJEME), S VJEROJATNOSTI OD 0,05

 

2.13. Prisutnost svih drugih vrsta bilja koje ne pripadaju partiji sjemena za koju se uzorak ispituje utvrđuje se iz uzorka za određivanje prisutnosti drugih vrsta, uzetog iz prosječnog uzorka te partije sjemena.

2.13.1. Ako nije moguće utvrditi vrstu, navodi se rod.

2.13.2. Ispitivanje se prekida kad se pronađe vrsta od koje se ni jedno zrno ne smije naći u uzorku (npr. Cuscuta, Orobanche i dr.).

2.13.3. Rezultat ispitivanja navodi se brojem nađenih zrna drugih vrsta i u postotku. Razlika rezultata ispitivanja dvaju uzoraka ne smije biti veća od dopuštenog odstupanja (tolerancije iz tablice 4 .).

 

Tablica 3.

TOLERANCIJE ZA REZULTATE DVAJU ISPITIVANJA S VJEROJATNOŠĆU OD 0,05

Tolerancije za rezultate dvaju ispitivanja s vjerojatnošću od 0,05 .

 

 

3. Klijavost sjemena

3.1. Klijavost sjemena jest ispitana i utvrđena energija klijanja u laboratorijskim uvjetima i klijavost sjemena iz uzorka jedne partije sjemena.

3.1.1. Energija klijanja jest broj normalnih klijanaca prema broju sjemenki stavljenih na klijanje, utvrđen nakon proteka vremena predviđenog za ovo ocjenjivanje odnosno za utvrđivanje energije klijanja.

3.1.2. Klijavost sjemena predstavlja broj normalnih klijanaca prema ukupnom broju sjemenki stavljenih na klijanje, utvrđeno nakon proteka vremena predviđenog za završno ocjenjivanje.

3.1.3. Energija klijanja i klijavost sjemena iskazuju se u postocima i priopćuju u izvješću.

3.1.4. Normalni klijanci, ovisno o biljnoj vrsti, sadrže speci­fičnu kombinaciju određenih struktura prijeko potrebnih za rast i razvoj, i to:

– korijenov sustav (primarni korijen, sekundarni i seminalni korijen);

– izdanak (hipokotil, epikotil, mezokotil, vršni - tjemeni pu­po­ljak);

– kotiledone;

– koleoptil (sve Gramineae).

3.2. U kategoriju normalno razvijenih klijanaca pripadaju:

– neoštećeni, zdravi klijanci, u kojih su osnovne strukture dobro razvijene;

– klijanci sa slabim mehaničkim oštećenjem osnovne strukture koji razvojem ne zaostaju za neoštećenim klijancima;

– klijanci sa sekundarnim neparazitnim infekcijama prouz­ročenim gljivama i bakterijama.

3.2.1. Neoštećeni, zdravi klijanci, s dobro razvijenim korijenovim sustavom imaju:

– dugačak i vitak primarni korijen, obično pokriven mnogobrojnim korijenovim dlačicama, a završava se tankim vrhom;

– sekundarno korijenje koje se razvilo u toku propisanog razdoblja ispitivanja;

– nekoliko seminalnih korjenova, umjesto jednoga primarnog korijena u nekih rodova, uključujući rodove: Avena, Hordeum, secale, Triticum, Triticosecale, Cyclamen.

Dobro razvijen izdanak i tjemeni pupoljak:

– uspravno izdužen i vitak hipokotil u vrsta s epigealnim tipom isklijavanja;

– dobro razvijen epikotil u vrsta s hipogealnim tipom isklijavanja;

– dobro razvijen hipokotil i epikotil u pojedinih rodova s epigealnim tipom isklijavanja;

– izdužen, dobro razvijen mezokotil u pojedinih rodova Gramineae.

Kotiledoni:

– jedan kotiledon monokotila ili iznimno dikotila (ako je zelene boje slične listu ili promijenjen, ali čitav ili djelomično u sjemenu);

– dva kotiledona dikotila s epigelnom klijavošću, ako su zeleni i slični listu, veličine i oblika koji variraju unutar vrsta koje se ispituju. U klijancima koji pokazuju hipogealni tip isklijavanja oni su hemisferični, mesnati (zadebljali) i ostaju djelomično u sjemenoj ovojnici.

Primarni listovi:

– zeleni i dobro razvijeni;

– jedan primarni list, kojem ponekad prethodi nekoliko izmjeničnih slojeva listova u klijancu;

– dva primarna lista jedan nasuprot drugome u klijancu.

Vršni pupoljak ili izdanak: razvoj varira ovisno o vrsti koja se ispituje.

Dobro razvijena i izdužena koleoptila u Gramineae obuhvaća zeleni list koji doseže iznad polovice duljine koleoptile ili je ponekad već izašao iz nje.

3.2.2. Klijanci sa slabim (blagim) oštećenjima, a slabim se smatraju ova oštećenja:

– primarni korijen s ograničenim oštećenjem ili neznatno zaostalim, retardiranim porastom;

– primarni korijen oštećen, ali s dobro razvijenim, sekundarnim korijenjem u nekih rodova Leguminosae (krupno sjeme rodova Phaseolus, Pisum, Vicia) i Gramineae (npr. Zea) i u svih rodova Cucurbitaceae i Malvaceae;

– samo dva dobro razvijena seminalna korijena u rodova Avena, Hordeum, Secale, Triticum, Triticosecale;

– hipokotil, epikotil i mezokotil s ograničenim oštećenjem;

– kotiledoni sa slabim i ograničenim oštećenjem (ako je polovica ili više od polovice ukupne površine tkiva normalna i ako nije vidljivo oštećenje ili trulež oko vršnog dijela izdanka ili okolnog tkiva, prouzročeni saprofitnim mikroorganizmima);

– samo jedan normalni kotiledon kod dikotila (ako nije vid­ljivo oštećenje ili trulež oko vršnog dijela izdanka ili okolnog tkiva, prouzročeni saprofitnim mikroorganizmima);

– tri kotiledona umjesto dva kotiledona (ako je polovica ili više od polovice normalne veličine);

– primarni listovi s ograničenim oštećenjem (ako je polovica ili više od polovice ukupnog tkiva sposobno za normalne funkcije);

– samo jedan primarni list (rod Phaseolus, ako nema vidljivih oštećenja ili truleži prema vršnom pupoljku);

– primarni listovi (Phaseolus) pravilnog oblika, smanjene veličine, ali širi od četvrtine normalne veličine;

– tri primarna lista umjesto dvaju primarnih listova (npr. Phaseolus), ako je najmanje polovica normalne veličine;

– koleoptila s ograničenim oštećenjem;

– koleoptila napukla od vrha naniže, ali ne više od trećine svoje duljine;

– koleoptila povijena ili omčasta (zbog toga što je dugo bila u pljevi ili sjemenoj ovojnici);

– koleoptila sa zelenim listom koji doseže najmanje do polovice njezine duljine.

3.2.3. Klijanci sa sekundarnom infekcijom, truli klijanci, napadnuti gljivama ili bakterijama, ubrajaju se u normalne, ako je vidljivo da sjeme nije razlog infekcije i ako se ocijeni da su bile prisutne sve osnovne strukture.

3.3. Nenormalni klijanci jesu oni klijanci za koje se ocijeni da nemaju sposobnost da se razviju u normalnu biljku u povoljnim poljskim uvjetima jer je jedna osnovna struktura ili više osnovnih struktura nepovratno oštećeno. Nenormalni se klijanci ne uračunavaju u postotak klijavosti. U nenormalne klijance ubrajaju se tri glavne skupine:

– oštećeni (nedostaje ili je oštećena bilo koja osnovna struktura);

– deformirani i neizbalansirani (defektna, nerazvijena, fiziološki poremećena, neproporcionalna bilo koja od bitnih struktura);

– istruli (truli klijanci odnosno oboljeli ili trule neke od osnovnih struktura zbog primarne infekcije sjemena nesposobnog za razvoj).

Klijanci s jednim od navedenih oštećenja ili kombinacijom tih oštećenja ubrajaju se u nenormalne klijance:

3.3.1. Primarni korijen: zakržljao, zadebljan, nerazvijen, nedostaje, slomljen, napukao od vrha, vretenast, sužen, zatvoren sjemenim ovojcem, s negativnom geotropijom, staklast, truo kao rezultat primarne infekcije, s jednim sekundarnim korijenom ili bez sekundarnog korijenja. Seminalni korijen: samo jedan ili nijedan. Klijanci sa sekundarnim ili seminalnim korijenjem koji pokazuju jedan ili više navedenih nedostataka ne mogu zamijeniti primarni korijen.

Ocjenjuju se normalnim klijanci s nekoliko sekundarnih korijenja (npr. Cucumis) ili najmanje dva seminalna korijena (npr. Triticum).

3.3.2. Hipokotil, epikotil, mezokotil: kratak i zadebljao (osim u Cyclame, gdje mora formirati zadebljanje – gomolj), duboko napuknut ili polomljen, sasvim rascijepljen, ako nedostaje, ako je sužen, vrlo uvijen i usukan, previjen, formira omčice ili spirale, vretenast, staklast i truo od primarne infekcije.

3.3.3. Kotiledoni (obično 50 % i više): zadebljani i kovrčavi, deformirani, polomljeni ili drukčije oštećeni, odvojeni ili nedostaju, obezbojeni, nekrotirani, staklasti i truli od primarne infekcije.

Klijanci kojima su kotiledoni oštećeni ili truli na mjestu na kojem su srasli s osi klijanca ili oko vršnog izdanka ocjenjuju se nenormalnima, bez obzira na veličinu oštećenja.

Posebna oštećenja kotiledona u Allium spp.: kratki i zadeb­ljali, suženi, previjeni, formiraju omčice ili spirale, bez izraženog »koljena«, vretenasti.

3.3.4. Primarni listovi (obično 50 % ili više): deformirani, oštećeni, nedostaju, bezbojni, nekrotirani, truli od primarne infekcije, normalnog oblika ali manji od četvrtine normalne veli­čine.

3.3.5. Vršni pupoljak i okolna tkiva: deformirani, oštećeni, nedostaju, truli od primarne infekcije.

Ako je vršni pupoljak oštećen ili nedostaje, klijanac je nenormalan čak i kad su jedan ili dva pazušna pupoljka (Phaseolus) ili izdanka (Pisum) nerazvijena.

3.3.6. Koleoptila i prvi list (Gramineae):

Koleoptila: deformirana, oštećena, nedostaje, s oštećenjem vrha ili bez vrha, znatno savijena oblikuje omču ili spiralu, čvrsto uvijena, napukla više od trećine duljine od vrha, napukla u bazi, izdužena i vretenasta, trula od primarne infekcije.

Prvi list: zaostao u razvoju (doseže ispod polovice normalne duljine koleoptile), nedostaje, oštećen, raskinut, kovrčav ili drukčije deformiran.

3.3.7. Klijanac u cijelosti: deformiran, odlomljen i oštećen, pojava kotiledona prije korijena, spojena dva klijanca, žuti ili bijeli, izdužen i vretenast, staklast, truo od primarne infekcije.

3.4. Višeklično sjeme posjeduju neke biljne vrste. Iz njega se može dobiti više od jednog klijanca kad:

– sjeme sadrži više od jednoga pravog sjemena (višesjemen­ske jedinice Dactylis i Festuca, neodvojene šizokarpije Umbelliferae, klupka Beta vulgaris i dr.);

– pravo sjeme sadrži više od jednog embrija (javlja se obično u poliembrijskih vrsta) ili iznimno u drugim vrstama (blizanci), kad je jedan od klijanaca slab ili vretenast, a ponekad su oba normalne veličine;

– sjedinjeni embrij (ponekad dva klijanca spojena, a nastala iz jednog sjemena).

3.5. Neklijavo sjeme koje ne klija do proteka vremena predviđenog za trajanje ispitivanja:

3.5.1. Tvrdo sjeme oblik je dormantnosti zajednički mnogim vrstama Leguminosae, ali može se javiti i u drugih porodica. To sjeme ne može upiti vodu u danim uvjetima i zato ostaje tvrdo.

3.5.2. Svježe sjeme, koje nije tvrdo, a nije ni isklijalo do kraja ispitivanja, rezultat je fiziološke dormantnosti. Ono može upiti vodu u danim uvjetima, ali mu je razvoj blokiran, iako je očito sposobno za život.

3.5.3. Mrtvo sjeme: meko, bezbojno ili promijenjene boje, pljesnivo, često napadnuto mikroorganizmima i ne pokazuje znakove razvoja klice.

3.5.4. Ostalo neklijavo sjeme čini:

– prazno sjeme koje sadrži svježi endosperm ili gametofitno tkivo u kojem ne postoje embrionalna šupljina i embrij;

– sasvim prazno sjeme (koje je sasvim prazno ili sadrži mali ostatak tkiva);

– sjeme oštećeno kukcima (sjeme koje sadrži ličinke – larve kukaca ili pokazuje druge oblike napada štetnika), što može utjecati na sposobnost klijanja.

3.6. Klijavost se ispituje iz sjemena osnovne skupine »čisto sjeme« u propisanim uvjetima.

3.7. Podloge za ispitivanje klijavosti

3.7.1. Papirna podloga može biti filtar, bugačica ili papir koji dobro upija vlagu (papirni ručnik). Ova vrsta podloge mora biti od stoposto čistog drveta, pamuka ili čišćenoga celuloznog vlakna, bez prisutnosti gljiva, bakterija ili toksičnih dodataka koji bi mogli utjecati na klijavost. Papirna podloga mora biti porozna, ali toliko zbijena da korijen raste na površini i ne prodire u podlogu, pri čemu se papir ne smije derati. Podloga mora upijati dovoljno vode da ostane vlažna sve vrijeme ispitivanja klijavosti, s pH vrijednošću između 6,0 i 7,5. Papirna podloga čuva se u hladnome, sterilnom i suhom prostoru, zaštićena od mogućih oštećenja.

Nepoznata kakvoća papirne podloge provjerava se biološkim testom tako što se upotrijebi za ispitivanje klijavosti vrsta osjetljivih na toksične spojeve (npr. Phleum pratense, Agrostis gigantea, Eragrostis curvula, Festuca rubra var. commutata i Lepidium sativum). Tada se uspoređuje razvijenost korijena na poznatoj i nepoznatoj podlozi pri prvom ocjenjivanju klijanaca.

3.7.2. Pijesak mora biti izjednačen, a veličina zrna takva da propadaju kroz sito promjera otvora 0,8 mm i ostaju na situ kojemu su otvori promjera 0,05 mm. Ne smije sadržavati strane primjese, sjeme, gljivice, bakterije te organske ili toksične tvari koje bi mogle utjecati na klijavost. Vlaga navlaženog pijeska mora biti optimalna za sve vrijeme trajanja klijavosti, a ne smije biti toliko vode da onemogući kruženje zraka kroz podlogu. Vrijednost pH mora biti između 6,0 i 7,5. Pijesak treba prema potrebi sterilizirati i prati, a takav se može upotrebljavati više puta, ako sjeme koje se ispituje nije kemijski tretirano.

3.7.3. Zemlja mora biti dobre kakvoće, bez primjesa krupnih čestica, gljivica, bakterija, nematoda ili toksičnih i kemijskih tvari koje mogu utjecati na klijavost. Vlažnost mora omogućiti dostup zraka do korijena koji se razvija. Vrijednost pH mora biti između 6,0 i 7,5. Ako zemlja sadrži spomenute nepoželjne primjese ili tvari ili se više puta upotrebljava, mora se sterilizirati na isti način kao pijesak.

3.7.4. Voda ne smije sadržavati organske i anorganske primjese, a može se koristiti destilirana ili deionizirana voda s pH vrijednošću između 6,0 i 7,5.

3.8. Oprema za postavljanje sjemena na klijanje

3.8.1. Ploča za brojanje: upotrebljava se obično pri raspore­đivanju krupnozrnog sjemena na klijavu podlogu. Na gornjoj ploči ima 50 ili 100 ravnomjerno raspoređenih otvora, a kad se oni napune sjemenom doljnja se ploča ili dno izmakne i sjeme pada na podlogu.

3.8.2. Vakum brojila: upotrebljavaju se za pravilno oblikovano i glatko sjeme (žita, Brassica, Trifolium). Na otvore glave za brojanje usisa se 50 ili 100 sjemenki koje se prekidom usisavanja spuštaju na podlogu za klijanje. Glave su različite veličine, a otvori se nalaze obično u krugu i različitog su promjera da bi odgovarali vrsti sjemena. U svakom otvoru mora biti samo jedno sjeme. Glave za brojanje ne smiju se potopiti u sjeme jer se tako usisava samo lakše sjeme.

3.9. Klijališta

3.9.1. Jacobsenov aparat (Copenhagenov tip klijališta) sastoji se od ploče za klijanje na koju se stavlja filtrirni-papir sa sjemenom. Filtar se neprekidno vlaži s pomoću vrpce koja kroz otvore dopire u posudu s vodom. Filtar sa sjemenom pokriva zvono, a na njegovu se vrhu nalazi otvor za zračenje. Temperatura se najčešće regulira automatski. Aparat je upotrebljiv za sve konstantne ili izmjenljive temperature.

3.9.2. Komora za klijanje jest zatvoren prostor za klijanje sjemena u tami ili na svjetlu. Suvremene komore imaju sustav za hlađenje i grijanje, kojim se automatski reguliraju odgovarajuća temperatura (koja se mijenja ili je izjednačena), svjetlost i vlaž­nost zraka (ako je »vlažna« komora). Ako je temperatura u komori izjednačena, a traži se temperatura koja se mijenja, testove treba prenositi iz jedne komore u drugu komoru s odgovarajućom temperaturom. U suhoj komori testovi moraju biti u zatvorenim posudama koje su preporučljive i za vlažne komore.

3.9.3. Soba za klijanje radi na isti način kao i komora za klijanje, samo što je veća i prohodna za čovjeka. Svjetlost, temperatura i vlažnost zraka automatski se reguliraju i kontroliraju.

3.9.4. Radni uzorak čini 4 x 100 sjemenki, koje se uzimaju nasumce iz osnovne skupine »čisto sjeme« i izjednačeno raspoređuju na odgovarajuću podlogu za klijanje. Ponavljanja ovise o vrsti sjemena i posudi za klijanje, a mogu se podijeliti na potponavljanje od 8 x 50 ili 16 x 25 sjemenki. Ako je sjeme jako inficirano, pri ponovnom brojenju može se premjestiti na novu papirnu podlogu.

3.10. Uvjeti za ispitivanje klijavosti sjemena prema biljnim vrstama navedeni su u tablici 12., u sklopu normi kakvoće i uvjeta za klijanje sjemena.

3.11. Metode korištenja podloga za klijanje

3.11.1. Papirne podloge:

– Na papiru: sjeme klija na jednoj ili više papirnih podloga u Jacobsenovu aparatu, u posebnim posudama ili Petrijevim zdjelicama ili neposredno na pločama u komorama za klijanje (ako je vlaga u njima dovoljno visoka).

– Između papira: sjeme klija između dva sloja papirne podloge, i to tako da se pokrije slojem papira ili se stavlja između naboranog papira ili između papira koji se savija u svitke i stavlja vodoravno ili uspravno u komoru. Sjeme može klijati u plastičnim posudama ili neposredno na pločama komora za klijanje ako je vlažnost zraka blizu granice zasićenja.

– Naborani papir: sjeme klija između bora papira u posudama ili u »vlažnoj« komori za klijanje.

3.11.2. Pijesak

Na pijesku: sjeme se sije na površinu pijeska.

U pijesku: sjeme se stavlja na sloj vlažnog pijeska i pokrije slojem istog pijeska debljine od 10 do 20 mm, ali tako da se postigne provjetravanje. Umjesto papirne podloge, zbog razvoja bolesti, može se upotrijebiti pijesak. Pijesak se ponekad upotrebljava i pri istraživanju razvoja sumnjivih klijanaca, iako je za to prikladnija zemlja.

3.11.3. Zemlja ili kompost nisu preporučljivi za prvo ispitivanje jer je teško dobiti izjednačenu podlogu, a ni onda kad klijanci pokazuju fitotoksične znakove ili ako je njihov razvoj na papiru sumnjiv. Zemlja se najčešće upotrebljava za komparativno ispitivanje ili u istraživačke svrhe, pri čemu se preporučuje samo jednokratna uporaba.

3.12. Vlažnost i dotok zraka

Za sve vrijeme klijavosti podloga mora biti dovoljno vlažna, ali ne smije sadržati mnogo vode koja bi onemogućavala dotok zraka. Početna količina dodane vode ovisi o prirodi i veličini podloge i veličini sjemena, a optimalna količina utvrđuje se pokusom. Treba izbjegavati dodavanje vode u međuvremenu jer to uzrokuje razlike između ponavljanja u testu. Test na papiru i između papira nije potrebno provjetravati, a na naboranom papiru i na pijesku mora se voditi računa da oko sjemena ima dovoljno zraka, zbog čega se sjeme rastresito pokriva pri primjeni metoda i s pijeskom i sa zemljom.

3.13. Temperatura

Na propisanu temperaturu tolerancija može iznositi najviše, ±1°C. Ako su propisane izmjenične temperature, niža temperatura mora trajati 16, a viša 8 h. Prelazak s jedne temperature na drugu temperaturu može trajati do 3 h, a za sjeme u fazi mirovanja temperaturu treba promijeniti za 1 h ili brže ili testove treba prenijeti u drugi prostor za klijanje s nižom temperaturom. Ako se mije­nja­nje temperature ne može nadzirati (nedjelje, praznici), testovi se ostavljaju na nižoj temperaturi.

3.14. Svjetlost

Sjeme klija na svjetlosti ili u tami. Osvjetljavanje umjetnom ili dnevnom svjetlošću preporučljivo je za bolji razvoj klijanaca, koji u potpunoj tami etioliraju i mogu biti napadnuti mikroorganizmima, što otežava ocjenjivanje klijavosti. U trava, na primjer, svjetlost ubrzava klijavost, a u drugim slučajevima (npr. Phacelia tanacetifolia) ometa klijavost te se daju posebne preporuke za osvjetljavanje ili tamu.

3.15. Kad na kraju ispitivanja ostane previše tvrdog ili svježeg sjemena (npr. fiziološko mirovanje – dormantnost – inhibitorne supstancije, tvrdo sjeme) ili ako se pretpostavlja da će nastati takva pojava, predviđeno je više metoda kojima se može dobiti potpuniji uvid u klijavost sjemena.

3.15.1. Metode za prekidanje mirovanja sjemena:

– suho čuvanje: sjeme koje po prirodi zahtijeva dulje vrijeme mirovanja produženo se čuva u suhoj prostoriji;

– prethodno hlađenje: sjeme poljoprivrednog bilja, povrća i cvijeća obično se prethodno hladi na podlogama za klijanje, na temperaturi od 5 °C do 10 °C, sedam i više dana prije nego što se stavi na propisanu temperaturu. Ponekad prethodno hlađenje treba produljiti ili ponoviti, ali to vrijeme ne ubraja se u vrijeme potrebno za klijanje;

– u nekim slučajevima potrebno je prethodno grijati sjeme na podlogama za klijanje na temperaturi od 30 °C do 35 °C, sedam ili više dana prije nego se stavi u propisane uvjete za klijanje. To se vrijeme ne ubraja u vrijeme potrebno za klijanje. Za neke tropske i suptropske vrste potrebna je temperatura od 40 °C do 50 °C (npr. Arachis hypogea 40 °C);

– svjetlost: test se osvjetljava osam sati od 24 h u razdoblju kad je viša temperatura i pri temperaturi koja se mijenja. Osvjetljavanje hladnom bijelom svjetlošću mora iznositi od 750 do 1250 luksa, a preporučuje se osobito za tropske i suptropske trave (npr. Synodon dac tylon);

– kalijev nitrat (KNO₃): njime se (0,2%-tna vodena otopina) na početku vlaži podloga za klijanje; za kasnije vlaženje, upotrebljava se voda;

– giberelinska kiselina (GA₃): preporučuje se za vrste Avena sativa, hordeum vulgare, Secale cereale, Triticosecale i Triticum aestivum. Podloga za klijanje vlaži se 0,05%-tnom otopinom GA₃. Ako je mirovanje sjemena oslabilo, dovoljno je 0,02 %-tna otopina, a ako je jako, upotrebljava se 0,1%-tna otopina. Ako je koncentracija veća od 0,08 %, preporučuje se otapanje GA₃ u fosfatno pufernoj otopini (1.7799 g Na₂HPO₄ - 2 H₂O i 1.3799 g NaH₂PO₄ - H₂O otapa se u litri destilirane vode);

– zatvoreni polietilenski omoti upotrebljavaju se kad na kraju testiranja ostane još dovoljno svježeg sjemena. Ponovno testiranje u zatvorenim polietilenskim omotima odgovarajuće veličine za test preporučuje se za poticanje klijanja svježeg sjemena.

3.15.2. Metoda omekšavanja tvrdog sjemena

Karakteristično je da na kraju testa za mnoge vrste ostane tvrdo sjeme koje se upisuje u deklaraciju. Da bi se dobio realniji rezultat klijavosti, potrebno je različitim metodama utjecati na sniženje postotka tvrdog sjemena u korist proklijalog sjemena.

Natapanje: sjeme s tvrdom sjemenskom epidermom natapa se u vodi od 24 h do 48 h.

Mehaničko oštećenje epiderme: prekidanje uvjeta mirovanja zbog nepropusne epiderme postiže se ako se sjeme probode, zasiječe ili istrlja pijeskom, pri čemu se vodi računa o tome da se ne oštete embriji pa su ispravnije mehaničke intervencije na strani suprotnoj od embrija.

Obrada sjemena kiselinom: primjenjuje se kad se za omekšivanje tvrde ljuske upotrebljava koncentrirana sumporna kiselina (H₂SO₄). Sjeme se natapa u kiselini toliko dugo da se počne mreškati, što traje nekoliko minuta do 1 h. Za vrijeme natapanja sjeme treba pregledati svakih nekoliko minuta, a nakon natapanja dobro ga oprati u tekućoj vodi i staviti da klija u odgovarajućim uvjetima. Sjeme vrste Oryza sativa natapa se u normalnoj dušičnoj kiselini (HNO₃) 24 h (nakon prethodnog grijanja na temperaturi od 50°C).

3.15.3. Metode otklanjanja inhibitornih supstancija:

– ispiranje: prirodne supstancije u perikarpu ili u sjemenskoj epidermi, koji su inhibitori klijavosti, mogu se otkloniti ispiranjem tekućom vodom pri temperaturi 25°C prije nego se sjeme stavi na klijanje; nakon ispiranja sjeme treba osušiti na temperaturi od najviše 25°C (npr. Beta vulgaris);

– otklanjanje struktura oko sjemena: klijavost se može ubrzati ako se otklone razne strukture oko sjemena, kao što su dlačice ili pretpljeva i površinska pljeva u nekih vrsta Gramineae;

– dezinfekcija sjemena može se primijeniti prije sijanja sjemena samo u vrste Beta vulgaris kad se zna da sjeme nije tretirano.

3.16. Trajanje ispitivanja klijavosti

Trajanje ispitivanja određeno je za pojedine biljne vrste. Ako se primijeti da će neko sjeme i nakon tog roka klijati, vrijeme klijavosti produžava se do sedam dana ili za polovicu propisanog vremena, što se mora evidentirati, a kad se najveća moguća klijavost postigne brže, ispitivanje se može završiti prije propisanog vremena. Vrijeme prvog ocjenjivanja dano je približno, ali mora odgovarati vremenu kad su klice dostigle razvojnu fazu u kojoj se mogu ocijeniti njihova bitna svojstva. Vrijeme za ocjenjivanje dano je za najviše temperature, a pri nižim temperaturama prvo ocjenjivanje pomiče se za kasnije. Za ispitivanje u pijesku, koje traje od 7 do 10 dana, prvo ocjenjivanje može se izostaviti. Ako je potrebno, ocjenjivanje se može obaviti u međuvremenu, a mogu se otkloniti dobro razvijeni klijanci. Datume ocjenjivanja određuje analitičar, imajući na umu najmanji rizik oštećenja nedovoljno razvijenih klijanaca.

3.17. Ocjenjivanje

3.17.1. Klijanci: pri prvom i svim ostalim ocjenjivanjima izdvajaju se klijanci kojima su sve životno potrebne strukture dobro razvijene. Oboljeli klijanci se, uz obvezatno utvrđivanje uzročnika, izdvajaju prije konačnog brojenja. Nedovoljno raz­vijeni i nenormalni klijanci, a i neklijavo sjeme, ostavljaju se do kraja ispitivanja klijavosti. Ako se pojavljuju znaci ograničenog razvoja ili fitotoksičnosti, ispitivanje treba ponoviti u pijesku ili u zemlji pri temperaturi koja je propisana za tu vrstu sjemena.

3.17.2. Svaka višesjemenska jedinica s jednim klijancem ili s više klijanaca računa se kao jedan postotak klijavosti. Ako se traži nalaz prema broju klijanaca na 100 jedinica ili prema broju jedinica koje daju jedan, dva ili više klijanaca, u klijavost se ubrajaju svi normalni klijanci.

3.17.3. Neklijavo sjeme:

– tvrdo sjeme: na kraju vremena propisanog za klijanje, tvrdo se sjeme broji, a njegov postotak upisuje se u rubriku izvješ­taja »tvrdo sjeme«;

– svježe sjeme: koriste se preporuke za ubrzavanje klijavosti, osobito ako je veliki broj svježih sjemenki. Vitalnost svježeg sjemena može se utvrditi i biokemijskom metodom ili presijeca­njem, a upisuje se u izvještaju kao »svježe sjeme«;

– mrtvo sjeme: ne klija, a nije tvrdo ni svježe, nego mekano i pljesnivo; obvezatno se utvrđuje uzročnik neklijanju;

– ostalo neklijavo sjeme: prazno sjeme i sjeme koje nije proklijalo; u zahtjev se navodi broj praznih sjemenki (koje su oštetile štetočine) ili sjemenki bez embrija.

Za utvrđivanje tih skupina mogu se primijeniti ove metode: (1) prije ispitivanja klijavosti - zračenjem testa X-zrakama kojima se zrače ponavljanja za ispitivanje klijavosti i presijecanjem sjemena, gdje se svako od četiri ponavljanja po 100 sjemenki posebno natapa u vodi 24 h na sobnoj temperaturi, a svako sjeme presiječe po uzdužnoj osi i ocjenjuje; (2) nakon ispitivanja klijavosti, svježe sjeme, koje nije proklijalo, presijeca se i ocjenjuje. Ako se primijeni tetrazol-test (biokemijska metoda), u pripremi se ocjenjuje i postotak praznog sjemena i sjemena što su ga ozlijedile štetočine.

3.18. Ponavljanje ispitivanja

Ako rezultat ispitivanja nije prihvatljiv, ispitivanje će se ponoviti prema istom postupku ili će se odabrati druga prikladnija metoda. Razlozi za ponovno ispitivanje jesu:

– sumnja na mirovanje sjemena (svježe sjeme);

– utvrđene (nađene) ekonomske bezopasne biljne bolesti i štetočine;

– pogreške u odnosu na propisane uvjete za razvoj klica ili pogreške u ocjenjivanju.

3.19. Ispitivanje klijavosti sjemena s ovojnicom

Sjeme s ovojnicom iz osnovne skupine »čistog sjemena« ispituje se tako što se ovojnica ne uklanja. Za podlogu klijanja upotrebljava se papir, pijesak te zemlja u nekim slučajevima. Za sjeme s ovojnicom upotrebljava se naborani papir (preporuka: naborani papir težine od 100 do 120 g na 1 m² i naborani filtar u težini 70 g na 1 m², uz sposobnost apsorpcije vode od 220 do 240 %). Sadržaj vode varira ovisno o sjemenoj ovojnici i vrsti bilja. Ako je sjemena ovojnica pripijena uz kotiledone, treba je isprati raspršivanjem vode. Sjeme iz vrpci stavlja se između papira i savija u vertikalne smotuljke. Radni uzorak čini 4 x 100 sjemenki s ovojnicom. Sjeme u vrpcama otkida se po slučajnom izboru da bi se u malim dijelovima na vrpci sastavila četiri ponavljanja po 100 sjemenki. Aparati i uvjeti ispitivanja jednaki su kao za sjeme bez ovojnice, a isti su i uvjeti za prekidanje mirovanja. Usporavanje klijavosti može biti posljedica neodgovarajućih uvjeta za klijanje ili čvrste sjemene ovojnice. Razvoj klijanaca, a i više­sjemenskih jedinica, ocjenjuje se isto kao klijavost sjemena bez ovojnice. U izvještaju se priopćuje postotak normalnih i nenormalnih klijanaca i mrtvog sjemena. Za sjeme u vrpcama priopćuje se broj normalnih klijanaca na metru vrpce.

3.20. Izračunavanje i priopćavanje rezultata

Rezultat se izražava kao postotak broja normalnih i nenormalnih klijanaca, tvrdoga, svježega i mrtvog sjemena, a koji ukup­no iznosi 100. Svako ponavljanje izračunava se posebno (ako ima 25 ili 50 sjemenki, u rezultatu se zbrajaju ponavljanja 4 x 25 ili 2 x 50 sjemenki). Prosječni postotak svih ponavljanja izražava se u cijelom broju, bez decimala.

Rezultat između najvećeg i najmanjeg postotka među ponav­ljanjima mora biti u granicama dopuštenog odstupanja, pa i kad se isti uzorak ispituje dva puta.

Ako su odstupanja veća, ispitivanje je potrebno ponoviti.

Tablica 4.

NAJVEĆA MOGUĆA DOPUŠTENA ODSTUPANJA MEĐU PONAVLJANJIMA

      

 

Tablica pokazuje najveću razliku u postotku klijanja koja se dopušta između ponavljanja. Dopušteno odstupanje između vrijednosti uzoraka dopušta se s 0,025 vjerojatnosti. Da bi se odredila najveća moguća dopuštenost, izračuna se prosječni postotak za sva četiri ponavljanja, za najbliži cijeli broj. Odredi se prosjek postotaka klijavosti u kolonama 1. i 2. ove tablice i u koloni 3. pročita se najveća moguća dopuštenost odstupanja.

 Tablica 5.

PODUDARNOST ISPITIVANJA

                              

Ova tablica pokazuje dopušteno odstupanje koje se može uzeti pri odlučivanju jesu li za pokus po slučajnom izboru varijacije dvaju ispitivanja podudarne samo s 0,025 vjerojatnosti. Da bi se utvrdilo jesu li dva ispitivanja podudarna, izračunava se prosjek postotaka klijanja od dva ispitivanja, za najbliži cijeli broj i odredi se u kolonama 1. i 2. ove tablice. Testovi su podudarni ako razlika između postotaka klijanja dvaju ispitivanja ne premašuje dopušteno odstupanje navedeno u koloni 3.

4. Biokemijsko ispitivanje vitalnosti sjemena (topografski tetrazol-test)

4.1. Biokemijsko ispitivanje primjenjuje se za brzo utvrđivanje vitalnosti sjemena uopće, a osobito u slučaju dugotrajnog mirovanja (dormantnosti) sjemena:

– ako je na kraju ispitivanja klijavosti ostalo dosta neproklijaloga mirujućeg (dormantnog) sjemena, utvrđuje se vitalnost pojedinog mirujućeg sjemena ili vitalnost radnog uzorka;

– test važi za sve biljne vrste za koje su navedene metode.

4.2. U topografskom tetrazol-testu upotrebljava se bezbojna otopina 2-,3-,5-trifenil-tetrazol klorida ili bromida kao indikator redukcijskih procesa u živim stanicama s pomoću hidrogenaze. Pri tome se stvara trifenil-formazan, koji žive stanice oboji u crveno, a mrtve ostaju neobojene. Uz potpuno obojeno i potpuno neobojeno neživo sjeme nalazi se i djelomično obojeno sjeme. Prema razlikama dijelova nekrotičnog tkiva, prema mjestu i veličini u embriju i/ili endospermalnome, gametofitnom tkivu te prema intenzivnosti obojenja utvrđuje se koje se sjeme ocjenjuje kao živo, a koje kao neživo. Razlike u boji odlučujuće su za utvrđivanje zdravoga, oslabljenoga ili mrtvoga tkiva.

Upotrebljava se 0,1 %-tna do 1,0 %-tna vodena otopina 2-, 3-, 4-trifenil-tetrazol klorida ili tetrazol bromida. Za različite vrste, koncentracija varira. Ako praškaste otopine destilirane vode nisu u granicama pH vrijednosti 6,5 do 7,5, otopinu treba pripremiti prema ovom postupku:

A otopinu čini 9,078 g KH₂PO₄ u 1000 ml vode,

B otopinu čini 9,472 g Na₂HPO₄ u 1000 ml vode ili 11,876 g Na₂HPO₄ . 2H₂O u 100 ml vode.

Pomiješaju se dva dijela otopine A s tri dijela otopine B. U toj se smjesi otopi potrebna količina tetrazolove soli (ili klorida ili bromida) da bi se dobila željena koncentracija (npr. 1 g soli u 100 ml mješovite otopine daje 1%-tnu otopinu).

4.3. Radni uzorak čini 4 x 100 sjemenki odabranih prema slučajnom izboru iz osnovne skupine »čisto sjeme« ili pojedinačne sjemenke koje su ocijenjene da na kraju ispitivanja klijavosti još miruju.

4.4. Priprema sjemena i postupci

4.4.1. Natapanje sjemena prije bojenja preporučuje se za sve vrste bilja. Navlaženo sjeme manje je krhko od suhoga sjemena, lakše se zasiječe ili probode, a i bojenje je izjednačenije. (Vrijeme natapanja navedeno je u tablici.) Ako sjemenska kožica ne dopušta bubrenje sjemena, treba je probosti.

– Sporo vlaženje preporučuje se za sjeme koje se zalomi u vodi ili za staro i suho sjeme. Sjeme se vlaži između dvaju vlažnih papira. Sjeme nekih vrsta pri sporom vlaženju ne nabrekne pa ga treba potapati u vodi.

– Natapanje u vodi: sjeme se natopi u vodi, a ako natapanje traje 24 h, vodu treba zamijeniti. Postotak tvrdog sjemena u porodici Leguminosae utvrđuje se natapanjem u toku 22 h na temperaturi 20 °C, jer ostali postupci ne daju ispravne rezultate.

4.4.2. Priprema sjemena prije bojenja: priprema sjemena mora biti precizna da se ne bi oštetili životno značajni dijelovi tkiva. Za otvaranje ili otklanjanje sjemenske kožice primjenjuju se različite tehnike. Tako pripremljeno sjeme mora biti natopljeno do kraja priprema svih ponavljanja. U vrijeme prethodnog natapanja sjeme nekih vrsta bilja postaje sluzavo. Sluz se otklanja površinskim sušenjem ili se sjeme obriše krpom ili papirnim ručnicima ili natapa pet minuta u 1%-tnoj do 2%-tnoj otopini aluminij-kalijeva sulfata - AIK(SO₄)₂ . 12 H₂O.

Sjeme koje je prethodno natopljeno ili tvrdo sjeme probada se iglom ili skalpelom na životno beznačajnoj strani sjemena.

Uzdužni rez – raspolovljavanja:

– žita i trave, veličine Festuca spp. i veće režu se po dužini, posred embrionalne osi i približno tri četvrtine duljine endosperma;

– vrste dikotila bez endosperma i s ravnim embrijem, presijeku se uzdužno kroz sredinu između kotiledona, tako da embrij ostane nezasiječen;

– vrstama kojima je embrij pokrivenim endospermom ili gametofitnim tkivom treba oprezno prerezati embrij po dužni.

Sjeme se poprečno reže na životno beznačajnim dijelovima tkiva:

– sjeme trava reže se iznad embrija, a embrionalni se dio boji. Sjemenu dikotila bez endosperma i s ravnim embrijem odsiječe se trećina kotiledona;

– poprečni rez jest metoda pogodna za sitno sjeme trava veličine Agrostis, Phleum i Poa;

– ljuštenje embrija jest metoda koja se primjenjuje za ječam, raž i pšenicu. Lancetom se izdube embriji sa skutelumom iz endosperma i stavljaju u otopinu tetrazola;

– otklanjanje sjemenske epiderme jest metoda koja se primjenjuje ako prethodni postupci ne odgovaraju. Ako je koštica sjemena tvrda (oraščići i drvenasti plodovi), treba je pažljivo otvoriti ili smrviti kad je sjeme suho ili nakon natapanja da se ne bi povrijedio embrij. Unutrašnja pokožica uklanja se nakon natapanja.

4.5. Bojenje

Sjeme mora biti potpuno pokriveno otopinom tetrazola, a da nije izloženo izravnoj svjetlosti koja uzrokuje redukciju soli tetrazola. Vrijeme bojenja može se produljiti ako se sjeme dovoljno ne oboji u propisano vrijeme. Svjetlija boja može biti posljedica oštećenja nakon mraza, slabog sjemena itd. Sjemenu nekih vrsta dodaje se mala količina fungicida ili antibiotika (npr. 0,01%-tni preventol 115) da bi se spriječilo pjenušanje otopine s tamnim talogom. Sitno sjeme može se prethodno navlažiti na papiru koji se smota ili nabora i zatim stavi u otopinu tetrazola.

4.6. Ocjenjivanje: ocjenjuje se živo i neživo sjeme. Potrebno je pažljivo ocijeniti karakteristike koje određuju skupinu živoga ili neživoga sjemena. Živo će sjeme biti sposobno razvijati normalne klice pri testiranju klijavosti u povoljnim uvjetima kad je mirovanje (dormantnost) prekinuto i, nakon odgovarajuće dezinfekcije, zdravo. Živo je ono sjeme ili embrij koji je potpuno ili samo djelomično obojen na karakteričnim dijelovima tkiva. Neživo sjeme jest sjeme koje nema te karakteristike ili koje je nekarakteristično obojeno odnosno koje ima mutno obojene životno značajne dijelove stanica. Sjeme s vidljivo nenormalno razvijenim embrijem ili nenormalnim životno značajnim dijelovima ocjenjuje se neživim ako je obojeno ili neobojeno. Sjeme s malim nekrozama na životno beznačajnim dijelovima ocjenjuje se živim.

4.7. Izračunavanje i prikazivanje rezultata: broj živih sjemenki iz svakog ponavljanja, izražen u postotku, izračunava se zajedničkim postotkom najbližemu cijelom broju. Dopuštena odstupanja između ponavljanja jednaka su kao pri ispitivanju klijavosti.

U izvješće, odnosno deklaracije unosi se »Tetrazol-test.... postotak živog sjemena«. Za porodice Leguminosae može se unijeti i postotak tvrdog sjemena nađen pri testiranju. Ako se testira pojedinačno sjeme, na kraju testa klijavosti rezultat se uključuje u postotak sjemena koje klija.

Tablica pokazuje postupak pripreme sjemena prije bojenja, bojenje (koncentraciju otopine i vrijeme na 30 °C), pripremu za ocjenjivanje i ocjenu obojenih uzoraka. Sjeme s potpuno oboje­nim embrijem i s neobojenim ili nekrotiranim dijelovima (kao što je prikazano u koloni 7.) sposobno je za život.

 

Tablica 6.

POSTUPCI TETRARZOL-TESTA ZA VRSTE CORYLUS SPP., MALUS SPP., PYRUS SPP. I PRUNUS SPP.

 

5. Vlaga sjemena

5.1. Vlaga sjemena jest količina vode u sjemenu iskazana u postotku. Propisane metode za ispitivanje vlage onemogućavaju redukciju, razgradnju ili gubitak hlapljivih supstancija.

5.2. Aparati

5.2.1. Mlin za mljevenje sjemena mora biti napravljen od neapsorbirajućeg i nekorozivnog materijala tako da za vrijeme mljevenja sjeme ili mljeveni materijal budu do najveće moguće mjere zaštićeni od zraka iz okolice, da ravnomjerno usitnjava sjeme i ne uzrokuje zagrijavanje usitnjenog materijala, da zrak kruži normalno da se ne bi gubila vlaga te da mlin bude pripremljen tako da odgovara zahtjevima za veličinu samljevenih čestica.

5.2.2. Peć s konstantnom temperaturom i dodacima treba se električno zagrijati i nadzirati termostatom, treba biti dobro izolirana da temperatura bude izjednačena u cijeloj komori, treba biti opremljena termometrom s preciznošću od 0,5 °C te biti takva da se za 15 min može ponovno zagrijati na traženu temperaturu kad se nakon prethodnog zagrijavanja otvori da bi se u nju stavile posude.

5.2.3. Posude moraju biti od nekorozivnog metala ili stakla debljine oko 0,5 mm, moraju imati poklopce koji sprečavaju gubitak vlage iz usitnjenog materijala te biti okrugle, ravnoga dna i glatko brušene. Prije upotrebe posude se suše 1 h na temperaturi od 130 °C i hlade u eksikatoru. Usitnjeni materijal raspoređuje se tako da ga ima najviše 3 g na 1 cm², a eksikator mora omogućiti brzo hlađenje i biti napunjen eksikantnim materijalom.

5.2.4. Analitička vaga koristi se za brzo vaganje do točnosti od 0,001 g.

5.2.5. Sita moraju imati otvore od 0,50 mm, 1,00 mm i 4,00 mm.

5.3. Postupci

5.3.1. Zaštitna mjera: uzorak za vlagu mora biti zatvoren u nepropustivu ambalažu iz koje je zrak maksimalno uklonjen, a postupak utvrđivanja vlage mora biti brz, tako da uzorak bude minimalno izložen vanjskoj atmosferi (laboratorija). Za vrste koje se ne melju može proteći najviše 1 min od trenutka uzimanja sjemena do vremena kad se radni uzorak zatvara u posudu za sušenje i važe.

5.3.2. Rezultat vaganja iskazuje se u gramima, s tri decimale.

5.3.3. Vlaga se ispituje u dva ponavljanja iz uzorka za vlagu u količini koja odgovara veličini promjera posude:

– manji od 8 cm – 4 do 5 g

– veći od 8 cm – 10 g.

5.3.4. Mljevenje: krupnozrno se sjeme prije sušenja mora usitniti, osim ako sadrži ulja, što otežava usitnjavanje i oksidacijom povećava težinu (npr. sjeme vrste Linum s uljima visokoga jodnog broja). Prije pripreme radnog uzorka, usitni se uzorak za vlagu. Sjeme žita i pamuka usitnjava se u takve čestice da najmanje 50 % prođe kroz sito s otvorima od 0,50 mm, a na situ s otvorima od 1,00 mm da ostane najviše 10 %. Usitnjene čestice leguminoseae grublje su, tako da na mreži s otvorima od 4,00 mm ostane najmanje 50 %. Kad se mlin za mljevenje regulira na poželjnu veličinu čestica, najprije se usitni mala pokusna količina uzorka koja se odbaci, a zatim se usitni masa uzorka veća od mase potrebne za ispitivanje vlage.

5.3.5. Prethodno sušenje: za sjeme koje je potrebno samljeti, a udio mu je vlage veći od 17 % odnosno 10 % za Glycine max ili više od 13 % za Oryza sativa, obvezatno je prethodno sušenje. Primjenom dvaju ponavljanja od po 25 g (vagane do točnosti 2,0 mg), stavljaju se u izvagane posude i suše 5 do 10 min na temperaturi od 130 °C. Ako je vlažnost sjemena Zea myas iznad 25 %, rasprostire se u sloju do 20 mm debljine i suši dva do pet sati na temperaturi 70 °C, ovisno o početnoj količini vlage. Ostale vrste kojima sjeme sadrži vlagu veću od 30 % suše se noću u toploj prostoriji (npr. na peći). I u ostalim slučajevima sjeme se prethodno suši 5 do 10 min u peći i na konstantnoj temperaturi od 130 °C. Dosušeno sjeme ostavlja se u laboratorijskim uvjetima 2 h. Nakon prethodnog sušenja uzorci u posudama ponovno se važu da bi se utvrdila količina gubitka vlage, a zatim se oba ponavljaju, melju i ispituju prema ovim metodama:

– metoda s niskom konstantnom temperaturom: radni uzorak raspoređuje se u posude za sušenje koja se važe s poklopcem prije i nakon punjenja. Zatim se posude s otvorenim poklopcima brzo stavljaju 17h ± 1h u peć za sušenje na temperaturu od 103° C ± 2° C. Sušenje počinje kad je temperatura u peći ponovno na traženoj visini. Nakon proteka propisana vremena posude se pokriju i prenesu u eksikator, u kojem se hlade 30 do 45 min te važu, s poklopcima, u uvjetima relativne vlage ispod 70 %;

– metoda s visokom konstantnom temperaturom: s radnim uzorkom postupa se kao i u prethodnoj metodi ali temperatura sušenja iznosi od 130° C do 133° C, a vrijeme: 4 h za Zea mays, 2 h za druga žita i 1 h za druge vrste kulturnog bilja; za visinu relativne vlage u okolini nema posebnih zahtjeva.

5.4. Izračunavanje i priopćivanje rezultata: udio vlage priop­ćuje se (izračunava) u postotku, na jednu decimalu, prema formuli:

gdje je:

M1 - masa posude i poklopca u gramima;

M2 - masa posude, poklopca i sadržaja prije sušenja;

M3 - masa posude, poklopca i sadržaja nakon sušenja.

Ako je sjeme prethodno sušeno, uvažavaju se oba rezultata (iz prethodnog sušenja i sušenja). Ako je S1 gubitak vlage u prvoj fazi i S2 gubitak vlage u drugoj fazi, oba se računaju prema navedenoj formuli i izražavaju u postocima. Postotak stvarne vlage izračunava se prema obrascu:

Tablica 7.

VRSTE ZA KOJE SE UZORAK ZA ISPITIVANJE VLAGE MELJE

                                     

Tablica 8.

VRSTE KOJE SE SUŠE NA NISKOJ STALNOJ TEMPERATURI

Tablica 9.

VRSTE KOJE SE SUŠE NA VISOKOJ STALNOJ TEMPERATURI

5.5. Dopuštena odstupanja pri utvrđivanju udjela vlage u sjemenu

5.5.1. Kao rezultat izračunava se aritmetička sredina obaju ponavljanja. Ako razlika između obaju rezultata iznosi više od 0,2 %, postupak treba ponoviti.

5.5.2. Za vrste sjemena Malus spp., Pyrus spp. i Prunus spp. i sl., dopuštena su odstupanja između 0,3 % do 2,5 %, ovisno o veličini sjemena.

Tablica 10.

DOPUŠTENE RAZLIKE IZMEĐU DVAJU ODREĐIVANJA UDJELA VLAGE SJEMENA VOĆA

6. Masa 1000 sjemenki

6.1. Ispitivanje mase 1000 sjemenki obavlja se uzimanjem 1000 sjemenki od frakcije »čisto sjeme« i njihovim vaganjem utvrđuje prosječna masa 1000 sjemenki, iskazana u gramima.

Za uzimanje sjemena služi posebni ili obični aparat za brojenje koji se upotrebljava pri ispitivanju klijavosti. Radni uzorak može biti cijela frakcija »čisto sjeme« ili ponavljanja u ovoj frakciji.

6.2. Postupci brojenja

6.2.1. Brojenje cijeloga radnoga uzorka: cijeli radni uzorak (frakcija »čisto sjeme«) propušta se kroz aparat, a broj se očitava na indikatoru i važe u gramima, na isti broj decimala kao pri analizi čistoće.

6.2.2. Brojenje ponavljanja: iz radnog uzorka, prema načelu slučajnosti (ručno) ili brojilom za klijavost, odabere se osam ponavljanja, svako po 100 sjemenki, koja se važu na isti broj decimala kao pri analizi čistoće, te se izračunava varijanca, standardna devijacija i varijacijski koeficijent, prema ovim obrascima:

gdje je:

                         n(åx²) – (åx²)

Varijanca= —————————-

                             n(n-1)

x – masa svakog ponavljanja, u gramima;

n – broj ponavljanja;

å – zbroj (suma).

Ako varijacijski koeficijent ne prelazi 6,0 za pljevaste trave ili 4,0 za drugo sjeme, može se izračunati rezultat. Kad varijacijski koeficijent prelazi bilo koji od tih limita, onda se to navodi, ponovno se važe osam ponavljanja i standardna devijacija izračunava za 16 ponavljanja, a izdvaja se svako ponavljanje koje odudara od prosjeka za više od dvostruke standardne devijacije.

6.3. Izračunavanje i priopćivanje rezultata

6.3.1. Ako je brojenje obavljeno aparatom iz količine cijeloga radnog uzorka, izračunava se masa 1000 sjemenki. Ako se računaju ponavljanja osam ili više puta po 1000 sjemenki, broj ponavljanja pomnoži se s prosječnom masom 100 sjemenki i dobije se prosječna masa 1000 sjemenki (npr. 10 puta X).

6.3.2. Masa i veličina sjemena s ovojnicom ispituju se tako što se čista frakcija 1000 sjemenki s ovojnicom broji, važe i izračunava. Za taj se postupak uzima uzorak odgovarajuće veličine, prosije sitom (čistoća sjemena s ovojnicom) i svaka prosijana frakcija determinira. Za utvrđivanje mase upotrebljavaju se odgovarajući aparati za brojenje, a za utvrđivanje veličine - odgovarajuća sita, prema postupcima određenim za utvrđivanje čistoće obloženog sjemena (preporuka za Beta sjeme i za pilirano sjeme).

7. Ispitivanje zdravstvenog stanja sjemena

Cilj ispitivanja zdravstvenog stanja sjemena jest određivanje zdravstvenog stanja uzorka za pripadajuću partiju, što nam daje mogućnost uspoređivanja vrijednosti različitih partija sjemena.

Ispitivanje zdravstvenog stanja sjemena važno je zbog tri razloga:

1. sjemenom prenesena zaraza može dovesti do razvoja bolesti u polju i do umanjenja komercijalne vrijednosti usjeva;

2. uvezena partija sjemena može donijeti bolest u novo područje;

3. ispitivanje zdravstvenog stanja sjemena može razjasniti ocjenu klijanaca i razlog niske klijavosti ili slabog formiranja usjeva te biti dopuna ispitivanju klijavosti.

7.1. Zdravstveno stanje sjemena obavlja se prema Pravilniku o obvezatnom zdravstvenom pregledu usjeva i objekata, sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog i šumskog bilja (»Narodne novine«, br. 53/91., 11/94., 11/95. i 9/99.).

8. Identifikacija genotipa

Za analizu sortne čistoće ili identifikaciju genotipa mogu se koristiti molekularne biotehnološke, tehnike (finger printing).

9. Ostali temeljni zahtjevi za kakvoĆu i metode ispitivanja sjemena

9.1. Temeljni zahtjevi za kakvoću gomolja krumpira (Solanum tuberosum L.).

Veličina partije iznosi najviše 25 t.

Veličina gomolja: donja granica 28 mm, gornja granica 60 mm za okrugle oblike gomolja, a za izdužene gomolje gornja je granica 65 mm. Izduženima se smatraju sorte kojima je prosječna duljina dva puta veća od širine.

9.1.1. U sjemenskom krumpiru ne smije biti zemlje i drugih primjesa više od 2% težinskog odnosa.

9.1.2. Dopušta se 1% u težinskom omjeru gomolja sa suhom i mokrom truleži i gnjiloćom, ali trulež i gnjiloća ne smiju biti uzrokovani Synchytrium endobioticum, Corynebacterium sepedonicum i Pseudomonas solonacearum.

9.1.3. Dopušta se 3 % u težinskom omjeru nepravilnih gomolja (gomolji nepravilnih oblika i nasječeni).

9.1.4. Dopušta se 5 % u težinskom omjeru gomolja sa simptomima obične krastavosti, Streptomyces scabies (to su gomolji kojima je više od 1/3 površine pokriveno krastavošću).

9.1.5. Dopušta se 5 % u težinskom omjeru gomolja oboljelih od srebrnaste krastavosti (Helminthosporium solani syn. Spondilocladium atrovirens), ali da bolest ne uzrokuje gubitak turgora gomolja i da nije napadnuto više od jednog okca po jednom gomolju.

9.1.6. Do 31. siječnja sjemenski gomolji ne smiju imati klice, a nakon toga datuma dopušta se manje od 1/3 težinskog omjera gomolja s klicom od 10 mm (od 1. veljače do 15. ožujka) te do 15 mm nakon 15. ožujka. Partije sjemena ne smiju se tretirati sredstvima za sprječavanje ili kontrolu klijanja.

9.1.7. Dopušteno je 5 % težinskog omjera »sklerotičnih« gomolja (Rizoctonia solani-sklerocij) s ne više od 10 % inficirane površine.

9.1.8. Ukupna tolerantnost za suhu i mokru gnjiloću (točka 9.1.2.) i nepravilne gomolje (točka 9.1.3.), krastave gomolje (točka 9.1.4.) i srebroliku krastavost (točka 9.1.5.) ne smije biti veća od 6 % u težinskom omjeru.

9.1.9. Tolerancija u kalibraži za svaku partiju iznosi najviše 3 % u težinskom omjeru za gomolje manje ili veće od deklarirane kalibraže.

9.2. Norma za lukovice crvenog luka (Allium cepa L.)

Veličina partije iznosi najviše 20 t.

Lukovice crvenog luka dobivene iz sjemena (crvenog luka) koje služi kao sjemenski materijal za daljnju proizvodnju razvstavaju se sortiranjem lukovica prema krupnoći (promjeru) glavice u dvije kalibraže, i to:

– prva: promjera glavice od 6 do 22 mm (sitne lučice), s tolerancijama ± 3%;

– druga: promjera glavice većeg od 23 mm za luk (krupna lučica koja služi za proizvodnju mladoga zelenog luka za neposrednu potrošnju i za konzerviranje) s tolerancijama ± 3%

U sitnim lučicama prve skupine mogu se nalaziti glavice s mehaničkim oštećenjima, proklijale glavice, glavice bez ovojne ljuske i stranih primjesa ukupno do 3 %, a u srednjim lučicama druge skupine do 6 %.

3. Norme za češnjeve češnjaka (Allium schoenoprasum L.)

Veličina partije iznosi najviše 20 t.

U češnjaku se mogu nalaziti češnjevi s mehaničkim oštećenjima, proklijali češnjevi bez ovojne ljuske i stranih primjesa najviše do 3 %.

Češnjak namijenjen sadnji može se pakirati i u glavicama.

9.4. Norme za kategorije sjemena strnih žita

9.4.1. U certificiranom sjemenu prve generacije (C1) strnih žita u uzorku od 1000 g dopušta se najviše pet zrna korova, bez primjesa drugih vrsta sjemena poljoprivrednog bilja.

9.4.2. U certificiranom sjemenu druge generacije (C2) strnih žita, u uzorku od 1000 g dopušta se najviše pet zrna korova i najviše 10 zrna drugih strnih žita.

9.4.3. U sjemenu strnih žita ne smije biti više od 3 % sjemena koje prolazi kroz sita s pravokutnim otvorima kojima duljine strana iznose: za pšenicu i dvoredi ječam 2,2 x 25,0 mm; za ostali ječam 2,0 x 21,0 mm, a za raž i zob 1,8 x 21,0 mm.

9.5. U prosječnom uzorku ne smije biti ni jedno zrno:

– viline kosice (Cuscuta sp.) u uzorku svih vrsta djetelina, lucerne, smiljke, trava te u smjesama trava s tim biljnim vrstama;

– viline kosice (Cuscuta sp.) i volovoda (Orobanche spp.) u uzorku lana, grahorice, stočnog graška, smjese grahorica, zobi, grahorice sa stočnim graškom te u smjesama trava;

– divlje zobi (Avena fatua) u uzorku zobi i strnih žita;

– bunike (Hyokscyamus niger) u uzorku maka;

– Ambrosia spp. i Orobanche spp. u uzorku konoplje.

9.6. Dopušta se u prosječnom uzorku prisutnost:

– do tri zrna dinjice (Poterium sanguisorba) u uzorku esparzete,

– do pet zrna Lolium linicolum, do 10 zrna Lolium temulentum i do 10 zrna Camelina sativa u uzorku lana;

– do pet zrna Rumex spp. u uzorku djeteline i lucerne.

9.7. Posebne norme za sjeme šećerne repe

9.7.1. Jednoklično (monogermno) sjeme šećerne repe jest isključivo genetski jednoklično sjeme koje mora dati najmanje 90% pojedinačnih klijanaca.

9.7.2. Višeklično (multigermno) sjeme jest sjeme koje klijanjem daje više klica (najčešće 2-3).

9.7.3. Prema broju kromosoma može biti:

– diploidno sjeme kojemu klupka sadrže najmanje 85 % diploida;

– triploidno sjeme kojemu klupka sadrže najmanje 75 % triploida;

– tetraploidno sjeme kojemu klupka sadrže najmanje 85 % tetraploida;

– poliploidno sjeme kojemu smjesa diploida-triploida-tetraploida sadrži najviše 40 % diploida.

9.7.4. Prema stupnju dorade sjeme šećerne repe može biti:

– naturalno - nedorađeno čini smjesu kvržica veličine 3,25 - 6,25 mm;

– tehnički dorađeno sjeme jest polirano ili i segmentirano i na kraju kalibrirano. Segmentirano sjeme dobije se mehaničkim razbijanjem višekličnog sjemena na segmente da bi se povećao udjel jednokličnih segmenata;

– pilirano sjeme obloženo je sjeme kojemu se omotač nanosi radi postizanja okrugle forme sjemena i povećanja njegove apsolutne mase. Omotač čine inertne, hranjive, stimulirajuće i zaštitne tvari, a da bi se pilirano sjeme dobro uočavalo u tlu, boji se;

– inkrustirano sjeme jest sjeme prekriveno tankim slojem punila, zaštitnih sredstava, boje i sličnoga da bi se klice zaštitite i bolje uočavale u tlu.

9.7.5. Kalibriranje peleta počinje od 3,50 mm i obavlja se na sitima okruglih otvora. Raspon između donje i gornje granice smije iznositi 1 mm.

9.8. Temeljni zahtjevi kakvoće za kalibriranje sjemena kukuruza

9.8.1. Sjeme kukuruza može se kalibrirati, i to:

– po širini,

– po debljini,

– po duljini.

9.8.2. Kalibriranje sjemena obavlja se unutar ovih dimenzija:

– širina zrna od 6 do 11 mm,

– debljina zrna od 3,5 do 9 mm,

– duljina zrna od 8 do 14 mm.

Dimenzije zrna u pojedinim frakcijama određuje dorađivač sjemena u sklopu propisanih dimenzija, ali odstupanje od dimenzije frakcije može imati najviše 5 % sjemena.

9.9. Kalibrirano sjeme krastavca, paprike, cvjetače, kelja, kupusa, salate, luka i drugih povrtlarskih kultura mora biti izjednačeno po veličini i obliku, s najvećom tolerancijom od 2 %.

9.10. U čistoću smjesa sjemena ubraja se zbroj postotka sjemena kultura koje ulaze u smjesu. U smjesi trava i smjesi trava s lucernom, djetelinom ili smiljkitom, čistoća mora iznositi najmanje 90 %, a u ostalim smjesama - najmanje 95 %. Klijavost smjese sjemena ocjenjuje se posebno za svaku kulturu. Smjesa sjemena smatra se neispravnom ako sjeme jedne kulture ili više kultura koje čine smjesu i zastupljene su s više od 10% ne odgovara odredbama iz ove točke.

9.11. Pri ispitivanju klijavosti sjemena djeteline, lucerne, smiljkite, esparzete, grahorice, lupine, leće i pamuka, tvrda zrna ubrajaju se u klijavo sjeme.

10. DopuŠtena odstupanja (tolerancije) u kakvoĆi sjemena izmeĐu deklarirane kakvoĆe i kakvoĆe utvrĐene ponovnim ispitivanjem

10.1. Ispitivanjem kakvoće sjemena može se dobiti rezultat odnosno kakvoća drukčija od deklarirane kakvoće. Dopuštena su odstupanja (tolerancije) između deklarirane kakvoće i kakvoće što je ponovnim ispitivanjem utvrde ovlaštene pravne osobe u granicama do kojih je razlika odnosno odstupanje dopušteno.

10.2. Granice dopuštenih odstupanja za čistoću sjemena

Tablica 11.

DOPUŠTENA ODSTUPANJA ZA SVE KOMPONENTE ČISTOĆE

_____________________________________________________________________________  

Ako je prosjek između dekla-           Dopuštena odstupanja

rirane i ispitivanjem utvrđene         za postotak deklarirane

kakvoće (postotka) u granicama:               kakvoće

_____________________________________________________________________________

50 % do            manji od             za nepljevasto      za pljevasto

 100%               50%                    sjeme u %          sjeme u %

_____________________________________________________________________________

   1.                          2.                             3.                 4.

_____________________________________________________________________________

99,95 - 100,00    0,00 - 0,04               0,18                0,21

99,90 - 99,94     0,05 - 0,09               0,28                0,32

99,85 - 99,89     0,10 - 0,14               0,34                0,40

99,80 - 99,84     0,15 - 0,19               0,40                0,47

99,75 - 99,79     0,20 - 0,24               0,44                0,53

99,70 - 99,74     0,25 - 0,29               0,49                0,57

99,65 - 99,69     0,30 - 0,34               0,53                0,62

99,60 - 99,64     0,35 - 0,39               0,57                0,66

99,50 - 99,59     0,40 - 0,44               0,60                0,70

99,60 - 99,54     0,45 - 0,49               0,63                0,73

99,40 - 99,49     0,50 - 0,59               0,68                0,79

99,30 - 99,39     0,60 - 0,69               0,73                0,85

99,20 - 99,29     0,70 - 0,79               0,78                0,91

99,10 - 99,19     0,80 - 0,89               0,83                0,96

99,00 - 99,09     0,90 - 0,99               0,87                1,01

99,75 - 98,99     1,00 - 1,24               0,94                1,10

98,50 - 98,74     1,25 - 1,49               1,04                1,21

98,25 - 98,49     1,50 - 1,74               1,12                1,31

98,00 - 98,24     1,75 - 1,99               1,20                1,40

97,75 - 97,99     2,00 - 2,24               1,26                1,47

97,50 - 97,74     2,25 - 2,49               1,33                1,55

97,25 - 97,49     2,50 - 2,74               1,39                1,63

97,00 - 97,25     2,75 - 2,99               1,46                1,70

96,50 - 96,99     3,00 - 3,49               1,54                1,80

96,00 - 96,49     3,50 - 3,99               1,64                1,92

95,50 - 95,99     4,00 - 4,49               1,74                2,04

95,00 - 95,49     4,50 - 4,99               1,83                2,15

94,00 - 94,99     5,00 - 5,99               1,95                2,29

93,00 - 93,99     5,00 - 6,99               2,10                2,46

92,00 - 92,99     7,00 - 7,99               2,23                2,62

91,00 - 91,99     8,00 - 8,99               2,36                2,76

90,00 - 90,99     9,00 - 9,99               2,48                2,92

88,00 - 89,99   10,00 - 11,99              2,45               3,11

86,00 - 92,99   12,00 - 13,99              2,85               3,35

84,00 - 85,99   14,00 - 15,99              3,02               3,55

82,00 - 83,99   16,00 - 17,99              3,18               3,74

80,00 - 81,90   18,00 - 19,99              3,32               3,90

78,00 - 79,99   20,00 - 21,99              3,45               4,05

76,00 - 77,99   22,00 - 23,99              3,56               4,19

74,00 - 75,99   24,00 - 25,99              3,67               4,36

72,00 - 73,79   26,00 - 27,99              3,76               4,42

70,00 - 71,99   28,00 - 29,00              3,84               4,51

65,00 - 69,99   30,00 - 34,99              3,97               4,66

60,00 - 64,00   35,00 - 39,99              4,10               4,82

 

NAPOMENA: U pljevasto sjeme ubrajaju se: Agropyrum, Agrostis, Alopecurus, anthoxanthum, Arrhenatherum, Bromus, Cynodon, Cynosurus, Dactylis, Deschampsia, Festuca, Holcus, Panicum, Poa, Trisetum.

Ako se čistoća sjemena ispituje s dvije polovice jednoga radnog uzorka ili s dva radna uzorka, provjerava se jesu li rezultati ispitivanja u granicama dopuštenih odstupanja. Ako rezultati ispitivanja čistoće sjemena nisu u granicama dopuštenih odstupanja, postupak određivanja čistoće ponavlja se na isti način jednom ili više puta. Kao konačni rezultat ispitivanja uzimaju se prosječne vrijednosti čistoće dobivene nakon svih ispitivanja.

Dopuštena odstupanja (tolerancije) koriste se za sve komponente čistoće (sjeme osnovne kulture, sjeme drugih vrsta poljoprivrednog bilja, korova i mrtve primjese).

Dopuštena odstupanja za postotak čistoće sjemena osnovne kulture, sadržaj sjemena drugih vrsta kulturnog poljoprivrednog bilja, sadržaj korova i sadržaj inertnih (mrtvih) primjesa, odnose se na razliku između deklarirane kakvoće i kakvoće utvrđene ispitivanjem. Ako razlika između deklarirane kakvoće i kakvoće utvrđene ispitivanjem prelazi izračunati iznos dopuštenih odstupanja, smatrat će se da sjeme ne odgovara deklariranoj kakvoći.

10.3. Granica dopuštenih odstupanja za klijavost sjemena

 

Tablica 12.

           DOPUŠTENA ODSTUPANJA (TOLERANCIJE) ZA POSTOTAK KLIJAVOSTI SJEMENA

Ako je prosjek između deklarirane i ispitivanjem utvrđene kakvoće (postotka) klijavosti u granicama		Dopušteno odstupanje od deklarirane kakvoće, u  postotku	Ako je prosjek između deklarirane i ispitivanjem utvrđene kakvoće (postotka) klijavosti u granicama		Dopušteno odstupanje od deklarirane kakvoće, u postotku
iznad 50 %	50 % i manji		iznad 50 %	50 % i manji
1.	2.	3.	1.	2.	3.
99	2	3	82 do 86	15 do 19	7
97 do 98	3 do 4	3	76 do 81	20 do 25	8
94 do 96	5 do 7	4	70 do 75	26 do 31	9
91 do 93	8 do 10	5	60 do 69	32 do 41	10
87 do 90	11 do 14	6	51 do 59	42 do 50	11

 

Dopuštena odstupanja za postotak klijavosti sjemena odnose se na razliku između deklarirane kakvoće i kakvoće što ponovnim ispitivanjem utvrde ovlaštene pravne osobe. Ako razlika između deklarirane kakvoće i kakvoće utvrđene ispitivanjem prelazi dopuštena odstupanja, smatrat će se da sjeme ne odgovara deklariranoj kakvoći.

10.4. Granice dopuštenih odstupanja za broj drugih vrsta za deklariranu i naknadno utvrđenu kakvoću

                                                                                                                                         

            Tablica 13.

DOPUŠTENA ODSTUPANJA (TOLERANCIJE) ZA IZBROJENO SJEME KOROVA I DRUGIH VRSTA

 

 

                                                                                                                                                                                                                             

                       

Tablica 14.                                                 

11.Temeljni zahtjevi kakvoće i uvjeti za klijanje sjemena
Temeljni zahtjevi kakvoće

                                                                                                                                                                                                                                         

                                                                                                                                                                                                                                         

 

TumaČ znakova Temeljnih zahtjeva za kakvoću i uvjeta za klijanje sjemena

Tablica 14. Tumač znakova

Veličina partije, masa uzorka, norme kakvoće i uvjeti za ispitivanje klijavosti sjemena

Objašnjenje oznaka za čitanje tablice:

1) Podloge za klijanje:

IF - između filtrirnog papira odnosno bugačice;

NF - na filtrirnom papiru odnosno bugačici;

P - pijesak.

2) Temperatura:

- jedan broj označava konstantnu temperaturu (npr. »20; 15«);

- dva broja razdvojena crticom označavaju izmjenične temperature (npr. »20 - 30«).

3) Svjetlost:

S - biljne vrste koje se ispituju pri svjetlu;

T - biljne vrste koje se ispituju u tami.

4) Postupak za prekidanje mirovanja i druge preporuke:

Ph - prethodno hlađenje;

PS - prethodno sušenje;

KNO3 - 0,2%-tna otopina kalijeva nitrata;

GA3 - otopina giberelinske kiseline;

TT-tetrazolij-test

PRILOZI:

1. METODE ISPITIVANJA I TEMELJNI ZAHTJEVI ZA KAK­VOĆU SJEMENA

2. OBRASCI

Obrazac br. 1. Prijava za uzimanje uzoraka

Obrazac br. 2. Izvješće o kakvoći sjemena

Obrazac br. 3. Zapisnik o uzorkovanju poljoprivrednog sjemena

Obrazac br. 4., 4a. Zahtjev za izdavanje i produženje valjanosti deklaracije

Obrazac br. 5., 6., 6a. 7, 8., 8a. 9., 9a. 10. i 10a. Deklaracije

Obrasci br. 11, 12., 13. i 14. Evidencija

3. POPIS BILJNIH VRSTA KOJE SU U SUSTAVU CERTIFICIRANJA OECD-a

POPIS BILJNIH VRSTA KOJE SU U SUSTAVU CERTIFICIRANJA OECD-A (2000.)

1. KRMNO I INDUSTRIJSKO BILJE

CRUCIFERAE

BRASSICA JUNCEA L. Czernj. et Cosson

BRASSICA NAPUS (VAR. OLEIFERA SUBVAR. ANNUA) L.

BRASSICA NAPUS (VAR. OLEIFERA SUBVAR. BIENNIS) L.

BRASSICANAPUS (VAR. NAPOBRASSICA) (var.napobrassica (L.) Rchb.)

BRASSICA NIGRA (L.9 KOCH)

BRASSICA OLERACEA (CONVAR ACEPHALA) L.

BRASSICA RAPA L.

CAMELINA SATIVA (L.) CRANTZ

RAPHANUS SATIVUS (VAR. OLEIFERUS) L.

SINAPIS ALBA L.

GRAMINEAE

AGROPYRON CRISTATUM (L.) Gaertn.

AGROPYRON DASYSTACHYUM (Hooker) Scribner

AGROPYRON DESERTORUM (fischer ex Link) Schultes

AGROPYRON ELONGATUM (Host) P. Beauv.

AGROPYRON INERME (Scribner et J.G.Smith) Rydb.

AGROPYRON INTERMEDIUM (Host) P. Beauv. ex Baumg.

AGROPYRON RIPARIUM Scribner et J. G. Smith

AGROPYRON SMITHII Rydb.

AGROPYRON TRACHYCALIUM (Link) Malte ex H. Lewis

AGROPYRON TRICHOPHORUM (Link) K. Richter

AGROSTIS CANINA L. ssp. canina

AGROSTIS CAPILLARIS L.

AGROSTIS GIGANTEA Roth

AGROSTIS MONTANA HARTM.

AGROSTIS STOLONIFERA L. (incl. A. palustris Hudson)

ALOPECURUS PRATENSIS L.

ANDROPOGON GAYANUS

ANDROPOGON GERARDII VITMAN

ANDROPOGON HALLII HACKEL

ANDROPOGON SCOPARIUS MICHAUX

ARRHENATHERUM ELATIUS (L.) P. Beauv. ex J.S. et K.B. Presl

BORTHRIOCHLOA INSCULPTA (A. Rich) A. Camus

BORHRIOCHLOA PERTUSA (Willd.)

BOUTELUA OLIGOSTACHYA (Nutt.) Torrey ex A. Gray

BRACHIARIA DECUMBENS Stapf

BRACHIARIA HUMIDICOLA (Rendle) Schweick.

BROMUS ARVENSIS L.

BROMUS BIEBERSTEINII (Roem et Schult.)

BROMUS CARINATUS Hook. et Arn.

BROMUS CATHARTICUS Vahl

BROMUS ERECTUS Hudson

BROMUS INERMIS Leysser

BROMUS SITCHENSIS Trin.

BROMUS STAMINEUS Desv.

BUCHLOE DACTYLOIDES (Nutt.) Engelm.

CENCHRUS CILIARIS L./Pennisetum ciljare (L.) Link/

CHLORIS GAYANA Kunth

CYNODON DACTYLON (L.) Pers

CYNOSURUS CRISTATUS L.

DACTYLIS GLOMERATA L.

DIGITARIA SMUTSII Stent

ELYMUS JUNCEUS Fischer

ERAGROSTIS CURVULA (Schrader) Nees

POA PALUSTRIS L.

POA PRATENSIS L.

POA TRIVIALIS L.

SETERIA ITALICA (L:) Beauv.

SETARIA SPHACELATA (Schum.) Stapf et C.E. Hubb.

SORGHASTRUM NUTANS (L) Nash

STIPA VIRIDULA Trin.

TRISETUM FLAVESCENS (L:) p.Beauv.

UROCHLOA MOSAMBICENSIS (Hackel) Dandy

X FESTULOLIUM BRAUNII (K. Richt.) A. Camus

LEGUMINOSAE

AESCHNOMENE AMERICANA L.

CAJANUS CAJAN (L.) Millsp

CASSIA ROTONDIFOLIA Pers.

CENTROSEMA PUBESCENS

CICER ARIETINUM L.

CORONILLA VARIA L.

GLYCINE MAX (L.) Merrill (Soja hispida Moench)

HEDYSARUM CORONARIUM L.

LATHYRUS CICERA L.

LATHYRUS CLYMENUM L.

LATHYRUS OCHRUS (L.) DC.

LATHYRUS SATIVUS L.

LENS CULINARIS Medikus (L. esculenta Moench)

LESPEDEZA STIPULACEA Maxim.

LEUCAENA LEUCOCEPHALA (Lam.) de Wit

LOTUS CORNICULATUS L.

LOTUS TENUIS Waldst. et Kit. ex Willd.

LOTUS ULIGINOSUS Schk.

FESTUCA ARUNDINACEA Schreber

FESTUCA HETEROPHYLLA Lam.

FESTUCA OVINA (INCL. F TENUIFOLIA,
F DURUISCULA) L.

FESTUCA PRATENSIS Hudson (F. elatior auct.) (5)

FESTUCA RUBRA L.

HOLCUS LANATUS L

KOELERIA CRISTATA

LOLIUM MULTIFLORUM Lam.

LOLIUM PERENNE L.

LOLIUM X BOUCHEANUM Kunth (L. x hybridum Hausskn.)

PANICUM COLORATUM L.

PANICUM MAXIMUM Jacq.

PANICUM MILIACEUM L.

PANICUM VIRGATUM L.

PASPALUM DILATATUM Poiret

PASPALUM NOTATUM Flugge

PASPALUM PLICATULUM Michaux

PENNISETUM CLANDESTINUM Hochst. ex Chiov.

PENNISETUM GLAUCUM (L) R. Br. emend Stantz

PHALARIS AQUATICA L. (incl. P. stenoptera Hackel, P. tuberosa L.)

PHALARIS ARUNDINACEA L.

PHLEUM BERTOLONII DC.

PHLEUM PRATENSE L.

POA AMPLA Merr.

POA ANNUA L.

POA COMPRESSA L.

POA NEMORALIS L.

LUPINUS ALBUS L.

LUPINUS ANGUSTIFOLIUS L.

LUPINUS LUTEUS L.

MACROPTILIUM ATROPURPUREUM (DC.) Urban

MEDICAGO LUPULINA L.

MEDICAGO SATIVA L.

MEDICAGO Y VARIA T. Martyn

MELILOTUS ALBA Medikus

MELILOTUS OFFICINALIS (L.) Pallas

ONOBRYCHIS VECIFOLIA Scop. (O.sativa Lam.)

ORNITHOPUS SATIVUS Brot.

PHASEOLUS ANGULARIS (Willd.) W. Wight

PHASEOLUS MUNGO L.

PHASEOLUS RADIATUS L.

PHASEOLUS VULGARIS L.

PISUM SATIVUM L.

STYLOSANTHES GUIANENSIS (Aublet) Sw.

STYLOSANTHES HAMATA (L.) Taubert

STYLOSANTHES HUMILIS H.B.K.

STYLOSANTHES SCABRA J. Vogel

TRIFOLIUM ALEXANDRINUM L.

TRIFOLIUM BALANSAE Boiss

TRIFOLIUM FRAGIFERUM L.

TRIFOLIUM HYBRIDUM L.

TRIFOLIUM INCARNATUM L.

TRIFOLIUM PRATENSE L.

TRIFOLIUM REPENS L.

TRIFOLIUM RESUPINATUM L.

TRIFOLIUM SEMIPILOSUM Fresn.

TRIFOLIUM VESICULOSUM Savi

TRIGONELLA FOENUM-GRAECUM L.

VICIA FABA L.

VICIA PANNONICA Crantz

VICIA SATIVA L.

VICIA VILLOSA Roth

VIGNA UNGUICULATA (L.) Walp.

DRUGE VRSTE

ARACHIS HYPOGAEA L.

CANNABIS SATIVA L.

CARTHAMUS TINCTORIUS L.

CARUM CARVI L.

CICHORIUM INTYBUS L.

GOSSYPIUM SPP

HELIANTHUS ANNUUS L.

LINUM USITATISSIMUN L.

PAPAVER SOMNIFERUM L.

PHACELIA TANACETIFOLIA Benth

2. SJEME ŽITARICA

AVENA BYZANTINA K. Koch

AVENA NUDA L.

AVENA SATIVA L.

FAGOPYRUM ESCULENTUM Moench

HORDEUM VULGARE L.

ORYZA SATIVA L.

PHALARIS CANARIENSIS L.

SECALE CEREALE L.

TRITICUM AESTIVUM L. emend. Fiori et Paol.

TRITICUM DURUM Desf.

TRITICUM SPELTA L.

X TRITICOSECALE Wittm.

SEMENCES DE BETTERAVES - BEET SEED

3. BETA VULGARIS

4. KUKURUZ I SIRAK

SORGHUM ALMUM Parodi

SORGHUM BICOLOR (L.) Moench

SORGHUM BICOLOR SORGHUM X SUDANENESE

SORGHUM SSP. HYBRID HYBRID

SORGHUM SUDANENSE Stapf

ZEA MAYS (L.)

 

 

 

OBRAZAC broj 1

 

 

__________________________________

 

(Naziv (ime) i sjedište podnosioca prijave)

 

 

PRIJAVA  br. ___________

 

 

ZA UZIMANJE UZORAKA I ISPITIVANJE

KAKVOĆE SJEMENA (ZA JEDNU VRSTU,

SORTU, ODNOSNO MJEŠAVINU)

 

1. Pravna osoba kojoj se podnosi prijava:                                                                                

                                                                                                                                               

 

2. Biljna vrsta                                                                                                                          

 

3. Sorta ili hibrid                                                                                                                      

 

4. Kategorija                                                                                                                           

 

5. Porijeklo sjemena (Proizvođač i broj Uvjerenja o priznavanju usjeva, broj certifikata  

    o sortnosti)                                                                                                                          

                                                                                                                                               

 

6. Dorađivač sjemena                                                                                                              

 

7. Podaci o partiji sjemena koja se prijavljuje:

 

Broj partije deklaracije	Veličina partije, u kg	Broj pakiranja	Masa jednog pakiranja	Naziv preparata za dezinfekciju i sl.
1	2	3	4	5

 

8. Posebni-dodatni zahtjevi za neka ispitivanja ili izbor metode ispitivanja                                                                                                                                                                                                                                                          

9. Mjesto, potanja lokacija, vrsta ambalaže i način uskladištenja partije sjemena koja se prijavljuje                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                

 

 

Datum podnošenja prijave                                (M.P.)              Podnositelj prijave

 

                                                                                                                                   

 

 

 

 

 

OBRAZAC      broj  2

 

 

 

                                                __________

(Naziv i adresa laboratorija koji je izvršio ispitivanje)

 

 

IZVJEŠĆE br.                                   

O KAKVOĆI SJEMENA POLJOPRIVREDNOG BILJA

 

 

 

1.      Ime ili naziv podnositelja prijave:                                                                                                    

2. Broj prijave za uzimanje uzoraka i ispitivanje kakvoće sjemena:                                                        

3. Biljna vrsta, sorta ili hibrid, mješavina i kategorija:                                                      ______           

4. Porijeklo sjemena:                                                                                                                           

(broj Uvjerenja o priznavanju usjeva, certifikat o sortnosti)

5. Dorađivač sjemena, uvoznik:                                                                                                            

6. Broj i datum zapisnika o uzorkovanju:                                                                                              

7. Veličina partije, broj i masa pakiranja:                                                                                              

8. Utvrđena kakvoća:

 

    Analiza br.:                          

 

Broj partije sjemena		Čistoća sjemena u %	Sadržaj u %				Ener- gija klijanja u %	Klijavost sjemena u %	Nenor- malni klijanci u %	Neklijavo sjeme u %							Udio vlag u %	Masa 1000 sjemenki
			Dru-  gih vrsta	Korova	Inert. tvari					Sve- ga	Tvrdo sjeme	Svježe sjeme			Mrtvo sjeme	Ostalo nekl. sjeme
1	2		3	4	5	6		7	8	9	10		11	12		13	14	15

 

7. Ostali nalazi:                                                                                                                                    

8. Nazivi nađenih drugih vrsta i broj zrna:                                                                                              

9. Nazivi nađenih korova i broj zrna:                                                                                                    

10. Zdravstveno stanje:

a) nazivi ispitivanih bolesti i utvrđeni postotak:                                                                           

b) nazivi ispitivanih štetočinja i nađeni broj:                                                                               

11. Primijenjene metode ispitivanja:                                                                                                      

12. Nalaz po posebnim-dodatnim ispitivanjima ili metodama ispitivanja (samo ako je u   

      prijavi traženo):                                                                                                                              

13. Napomena:                                                                                                                                    

 

Datum izrade    izvješća:             (M.P.)                         Odgovorna osoba

                                                                                    u pravnoj osobi                        

                                                                                                                       

 

 

 

 

 

 

OBRAZAC broj 3

 

 

 

ZAPISNIK  br. ___________

 

O UZORKOVANJU

POLJOPRIVREDNOG SJEMENA

 

Prijava za uzimanje uzoraka br.                                                

Datum uzorkovnja                                                                   

Mjesto uzorkovanja                                                                 

 

1. Biljna vrsta                                                                                                                                      

 

2. Sorta i kategorija                                                                                                                             

 

3. Broj partije                                                                                                                                      

 

4. Naziv proizvođača                                                                                                                           

 

5. Br. uvjerenja o kontroli usjeva ili broj certifikata izdan od zemlje izvoznice                                         

 

6. Uvoznik i vlasnik  sjemena                                                                                                               

 

7. Veličina  partije (kg)                                                                                                                                    

    Broj i masa pakiranja (kg)                                                                                                                

 

8. Broj sjemenki u pakiranju (ako se pakira po broju sjemenki), naziv i dimenzije frakcije   

   (za kalibrirano sjeme)                                                                                                                        

 

9. Tretirano                                                         u dozi                                                                       

 

10. Masa prosječnog uzorka (3x)                                                                                                        

 

11. Šifra uzorka                                                                                                                                   

 

12. U laboratoriju utvrditi kakvoću sjemena                                                                                          

 

NAPOMENA: Uzorkovanje izvršeno prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za kakvoću, pakiranje i deklariranje sjemena poljoprivrednog bilja)

                                                                                                                                                           
                                                                                                                                                           

Nazočni kod uzorkovanja                                             Uzorkovanje obavio

                                                                                                                                   

                                                                                                                                   

                                                                                   

 

 

 

 

 

Obrazac broj 4.

 

Naziv (ime) i sjedište podnositelja prijave, MB

 

 

 

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE I PRODUŽENJE VALJANOSTI DEKLARACIJE  ZA SJEME POLJOPRIVREDNOG BILJA   BR.________

 

 

1. Biljna vrsta _____________________________________________________________________

 

2. Sorta _________________________________________________________________________

 

3.Kategorija______________________________________________________________________

 

4. Proizvođač- uvoznik ______________________________________________________________

 

5. Broj uvjerenja o priznavanju usjeva, certifikat o sornosti za sjeme iz uvoza  _______________________

 

6. Broj i datum svjedodžbe o zdravstvenom stanju usjeva ili Fitocertifikat

________________________________________________________________________________

 

 

Redni broj	Broj deklaracije	Broj izvješća o kakvoći	Godina proizvodnje	Masa partije	Masa jednog pakiranja ili broj zrna	Broj pakiranja	Naziv preparata za dezinfekciju sjemena	Naziv i veličina frakcije	Klijavost %

                   

      

7. Rok važenja deklaracije _____________________________________________________________

 

8. Vrsta deklaracije na ambalaži (samoljepiva, za prošivanje, za vezanje) _________________________________________________________________________________

 

 

 

   Datum podnošenja prijave                (M.P.)                                             Podnosilac prijave

 

___________________________                                                    _______________________

Obrazac broj 4 a.

Naziv (ime) i sjedište podnosioca prijave, MB

 

 

 

 

 

ZAHTJEV br ______________

 

ZA IZDAVANJE I PRODUŽENJE VALJANOSTI DEKLARACIJE MJEŠAVINE DJETELINSKO TRAVNIH SMJESA

 

 

 

 

1.       Broj deklaracije____________________________________

 

 

 

 

Redni broj	Biljna vrsta	Sorta	Postotni udio	Kategorija	Broj deklaracije	Broj izvješća o kakvoći	Godina proizvodnje	Minimalna klijavost %

                   

      

1.       Masa partije : ____________________________________________________________

 

2.       Masa jednog pakiranja: _____________________________________________________

 

3.       Broj pakiranja: ___________________________________________________________

 

4.       Broj uvjerenja o priznavanju usjeva, certifikat o sortnosti za sjeme iz uvoza: _______________

 

5.       Broj i datum svjedodžbe o zdravstvenom stanju usjeva ili Fitocertifikat: ___________________

 

6.       Rok važenja deklaracije: ____________________________________________________

7.  Vrsta deklaracije na ambalaži (samoljepiva, za prošivanje, za vezanje) __________________________________________________________________________

 

 

   Datum podnošenja prijave                (M.P.)                                             Podnosilac prijave

___________________________                                                    _______________________

                                                                            Obrazac broj 5

_______________________________________________________________________________________________

(Naziv i sjedište pravne ili fizičke osobe)

                                  DEKLARACIJA 

      O KAKVOĆI SJEMENA POLJOPRIVREDNOG BILJA BR:__________________

                                                                  (UZ OTPREMNICU)

I. Osnovni podaci o sjemenu

1.Biljna vrsta (narodno ime, latinski naziv)___________________________________________________

2.Sorta-Hibrid    _______________________________    3.   Kategorija   ________________________  

4.Godina proizvodnje  ili uvoza _______________________________________________________________

5.Proizvođač sjemena __________________________________________________________________________

                         (naziv i sjedište, a za sjeme iz uvoza uvoznik-zemlja izvoznica)

6.   Dorađivač sjemena   ______________________________________________________________________      

                                                                                                                                                      (naziv i sjedište)

7.Broj i datum uvjerenja o priznavanju sjemenskog  usjeva. OECD certifikata, odnosno certifikata o

 sortnosti sjemena što  ga je izdala zemlja izvoznica  _______________________________________                      

8. Broj i datum svjedodžbe o zdravstvenom stanju ili fitocertifikat  __________________________

9. Količina, u kg  ____________________________________________________________________________        

10.  Broj pakiranja i neto masa jednog pakiranja u partiji sjemena,  u kg  ____________________           

11.  Serijski brojevi deklaracija na ambalaži  ________________________________________________                     

12.  Naziv preparata kojim je sjeme tretirano i klauzula  _____________________________________

13.Broj sjemenki u pakiranju (ako se pakira po broju sjemenki), naziv i dimenzija frakcije (za 

kalibrirano sjeme) _________________________________________________________________________

II Utvrđena kakvoća 

Naziv ovlaštenog laboratorija koji je obavljao ispitivanje ____________________________________

Broj i datum izvješća o kakvoći sjemena   _____________________________________________________        

1. Čistoća, u %        _______________________________________________________________________________

2. Klijavost, u % _____________________________________________________________________________               

3. Energija u klijanju, u % ___________________________________________________________________         

4. Masa 1000 sjemenki _________________________________________________________________________           

5. Udio drugih biljnih vrsta u % ______________________________________________________________       

                                                                                                                                                                                    (naziv i broj zrna)

6. Udio korova, u %  __________________________________________________________________________

                                                                                                                                                                                 (naziv i broj zrna)

7. Datum do kojega važi deklaracija ___________________________________________________________  

Datum izdavanja deklaracije ___________________________________________________________________

               (M.P.)                                        Odgovorna osoba                                                                                        

                                                           ____________________________

                                                                            Obrazac broj 6

_______________________________________________________________________________________________

(Naziv i sjedište pravne ili fizičke osobe koja deklarira sjeme)                                                                                    

                                      DEKLARACIJA

                  O KAKVOĆI GOMOLJA  BR: ____________________________

                                                  (UZ OTPREMNICU)

I. Osnovni podaci o sjemenu

1.Biljna vrsta (narodno ime, latinski naziv)__________________________________________________

2.Sorta-Hibrid  ___________________________    3.   Kategorija _______________________________        

4. Godina proizvodnje  ili uvoza  ____________________________________________________________ 

5. Proizvođač sjemena  _______________________________________________________________________ 

                             (naziv i sjedište, a za sjeme iz uvoza zemlja izvoznica- uvoznik)

6. Dorađivač sjemena   _______________________________________________________________________

(naziv i sjedište)

7.  Broj i datum uvjerenja o priznavanju sjemenskog  usjeva. OECD certifikata, odnosno certifikata o sortnosti sjemena što  ga je izdala zemlja izvoznica  ______________________________________                       

8.  Broj i datum svjedodžbe o zdravstvenom stanju ili fitocertifikat _________________________      

9.  Količina, u kg  __________________________________________________________________________                  

10. Broj pakiranja i neto masa jednog pakiranja u partiji sjemena,  u kg  ____________________           

11.  Serijski brojevi deklaracija na ambalaži  _______________________________________________                      

12.  Naziv preparata kojim je sjeme tretirano i klauzula  ____________________________________

II. Utvrđena kakvoća

Naziv ovlaštenog laboratorija _________________________________________________________________                                                                                                                       

Broj i datum izvješća o kakvoći sjemena:_______________________________________________________

1.Sortna čistoća, u %: ________________________________________________________________________

2.Mehaničke primjese  u %: ____________________________________________________________________                                                   

3.Mehanički oštećeni gomolji %  _______________________________________________________________

4.Veličina gomolja u poprečnom presjeku (kalibraža):  _________________________________________  

5.Datum do kojega važi deklaracija: ___________________________________________________________

Datum izdavanja deklaracije ___________________________________________________________________  

                (M.P.)                               Odgovorna osoba                

                                                 ________________________________

                                                                     Obrazac broj 6a

_________________________________________________________________________________________

(Naziv i sjedište pravne ili fizičke osobe koja deklarira sjeme)                                                                                     

                                      DEKLARACIJA

                        O KAKVOĆI LUKOVICA  BR: _________________

                                                   (UZ OTPREMNICU)

I. Osnovni podaci o sjemenu

1.Biljna vrsta (narodno ime,latinski naziv)______________________________________________

2.Sorta-Hibrid  ________________________    3.   Kategorija   ___________________________        

4. Godina proizvodnje  ili uvoza  _______________________________________________________

5. Proizvođač sjemena  __________________________________________________________________                                                                   

     (naziv i sjedište, a za sjeme iz uvoza zemlja izvoznica- uvoznik)

6. Dorađivač sjemena   __________________________________________________________________

(naziv i sjedište)

7.Broj i datum uvjerenja o priznavanju sjemenskih  usjeva. OECD certifikata, odnosno certi-

  fikata o sortnosti sjemena što  ga je izdala zemlja izvoznica  ________________________    

8.Broj i datum svjedodžbe o zdravstvenom stanju ili fitocertifikat  _____________________

9.Količina, u kg  _______________________________________________________________________            

10.  Broj pakiranja i neto masa jednog pakiranja u partiji sjemena,  u kg _______________

11.  Serijski brojevi deklaracija na ambalaži  __________________________________________            

12.  Naziv preparata kojim je sjeme tretirano i klauzula_________________________________

II. Utvrđena kakvoća

Naziv ovlaštenog laboratorija __________________________________________________________

Broj i datum izvješća o kakvoći sjemena: _______________________________________________

1.  Veličina lukovica (kalibraža): _____________________________________________________

5.  Datum do kojega važi deklaracija: __________________________________________________      

Datum izdavanja deklaracije  ___________________________________________________________    

      (M.P.)                                  Odgovorna osoba                       

                                         ___________________________

 

 

Obrazac broj 7

(Naziv i sjedište pravne ili fizičke osobe koja deklarira sjeme)                                                                                     

                                                                                                               

DEKLARACIJA

O KAKVOĆI SJEMENA POLJOPRIVREDNOG BILJA U MJEŠAVINI

                                                                           BR. _______________

                                                                                                               (UZ OTPREMNICU)                              

 

I.                    Osnovni podaci o sjemenu

1.

Biljna vrsta (narodno ime i latinski naziv)		Sorte u mješavini	Kategorije sjemena	Udio u mješavini (%)	Broj deklaracije sjemena

 

Proizvođač sjemena:  ________________________________________________________________      

^{(naziv  i sjedište, a za sjeme iz uvoza  - uvoznik)}

Dorađivač sjemena:   ________________________________________________________________      

^{(naziv  i sjedište, a za sjeme iz uvoza  - uvoznik)}

 

Broj i datum uvjerenja o priznavanju sjemenskih usjeva, OECD certifikat, odnosno certifikata o sortnosti sjemena što ga je izdala zemlja  ______________________________________________________________________

                   

Broj i datum svjedodžbe o zdravstvenom stanju ili fitocertifikat  _________________________________

 

Koičina u kg:  ______________________________________________________________________     

                 

Broj pakiranja i neto masa jednog pakiranja, u partiji sjemena, u kg  ______________________________    

                                                                                                                                        

Serijski brojevi deklaracija na ambalaži: ___________________________________________________

 

II.                 Utvrđena kakvoća

 

Naziv ovlaštenog laboratorija  ________________________________________________

 

Čistoća u %   __________________________________________________________     

 

                            

Biljna vrsta (narodno ime i latinski naziv)		Sorta	Broj  i datum izvješća o kakvoći  sjemena	Klijavost  (%)

                                                               

 

Datum do kojega važi deklaracija:  _____________________________________________________

 

Datum izdavanja deklaracije ____________________________________________________       

 

                               

                      (M. P.)                                                                                          Odgovorna osoba

                                                                                                             ___________________________

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Obrazac broj 8.

 

 

 

 

(Naziv i sjedište pravne ili fizičke osobe koja deklarira micelij)

 

 

 

DEKLARACIJA

 

O KAKVOĆI MICELIJA GLJIVA    BR. _________________

                                                                      (UZ OTPREMNICU)

 

 

 

Broj partije	Vrsta	Soj	Količina	Supstrat na kojem je  proizveden	Broj svjedodžbe o zdravstvenom stanju  micelija ili fitocertifikat	Proizvođač ili zemlja izvoznica
1	2	3	4	5	6	7

                           

       

 

Za točnost podataka navedenih u ovoj deklaraciji odgovaramo moralno i materijalno.

 

 

 

     Mjesto i datum                                            M. P.                            Odgovorna osoba

___________________                                                                             ______________________________                                

 

 

 

 

 

 

Obrazac broj 8.a

(Naziv i sjedište proizvođača presadnica)                                                                                             

                                                                                                 

 

 

 

DEKLARACIJA O KAKVOĆI PRESADNICA

(UZ OTPREMNICU)

 

 

 

Broj _____________________

 

Broj partije	Vrsta	Sorta Hibrid	Deklaracija o kakvoći sjemena	Količina (kom)	Supstrat na kojem je proizveden	Napomena
1	2	3	4	5	6	7

 

 

 

Za  točnost podataka navedenih u ovoj deklaraciji odgovaramo moralno i materijalno.

 

 

    Mjesto i datum                                        M.P.                                    Odgovorna osoba

 

__________________                                                                   ______________________

 

 

 

 

 

Obrazac broj 9.

 

___________________________________________________

(Naziv i sjedište pravne osobe koja deklarira sjeme)

 

 

DEKLARACIJA

 

O KAKVOĆI SJEMENA POLJOPRIVREDNOG BILJA

(NA AMBALAŽI)

 

 1. Broj deklaracije priložene uz otpremnicu ____________________________________________   

 2. Biljna vrsta _________________________________________________________________    

 3. Sorta _____________________________________________________________________    

 4. Kategorija __________________________________________________________________  

 5 Minimalna klijavost u % ________________________________________________________    

 6. Datum do kojega važi deklaracija _________________________________________________    

 7. Naziv preparata kojim je sjeme tretirano i klauzula _____________________________________    

 8. Neto masa pakiranja, u kg ili g ili broj zrna ___________________________________________    

 9. Dimenzija frakcije (samo za kalibrirano sjeme)________________________________________    

 

 

 

 

Obrazac broj 9 a.

 

___________________________________________________

(Naziv i sjedište pravne osobe koja deklarira sjeme)

 

 

DEKLARACIJA

 

O KAKVOĆI SJEMENA POLJOPRIVREDNOG BILJA U MJEŠAVINI

(NA AMBALAŽI)

 

1         Broj deklaracije priložene uz otpremnicu __________________________________________    

 

1.       Biljna vrsta i                          3. Kategorija            4. Postotni                5. Minimalna

sorte u mješavini                                                   udio                       klijavost

 

-------------------------           -------------------        -----------------------   --------------------------------

-------------------------           -------------------        -----------------------   --------------------------------

-------------------------           -------------------        -----------------------   --------------------------------

-------------------------           -------------------        -----------------------   --------------------------------

-------------------------           -------------------        -----------------------   --------------------------------

 

6         Datum do kojega važi deklaracija ______________________________________________

 

 

7. Neto masa jednog pakiranja ___________________________________________________

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Obrazac broj 10.

______________________________________________

(Naziv i sjedište pravne osobe koja deklarira presadnice)

 

 

DEKLARACIJA

 

O KAKVOĆI  GOMOLJA

(NA AMBALAŽI)

 

1. Broj deklaracije priložene uz otpremnicu ____________________________________________ 

2. Biljna vrsta _________________________________________________________________  

3. Sorta ______________________________________________________________________  

4. Kategorija __________________________________________________________________  

5. Veličina (kalibraže)____________________________________________________________  

6. Datum do kojega važi deklaracija__________________________________________________  

7. Neto masa pakiranja, u kg _______________________________________________________  

8. Naziv preparata kojim je tretirano i klauzula __________________________________________

   ___________________________________________________________________________  

                                                 

 

 

Obrazac broj 10 a

______________________________________________

(Naziv i sjedište pravne osobe koja deklarira presadnice)

 

 

DEKLARACIJA

 

O KAKVOĆI  LUKOVICA

(NA AMBALAŽI)

 

1. Broj deklaracije priložene uz otpremnicu __________________________________________  

2. Biljna vrsta _________________________________________________________________  

3. Sorta ______________________________________________________________________  

4. Kategorija __________________________________________________________________  

5. Veličina (kalibraže)___________________________________________________________  

6. Datum do kojega važi deklaracija________________________________________________  

7. Neto masa pakiranja, u kg odnosno broj  lukovica u pakiranju _________________________

8. Naziv preparata kojim je tretirano i klauzula ________________________________________

 

 

 

 

Obrazac broj 11

 

 

EVIDENCIJA O MASI PREUZETOG SJEMENA

 

Redni broj	Vrsta	Sorta	Kate gorija	Proizvođač ili zemlja porijekla	Naturalno sjeme kg	Čisto sjeme kg	Brojevi partija	Masa partije kg	Masa jednog pakiranja ili br. zrna	Broj pakiranja	Izvješće o kakvoći	Broj dokumenta o sortnosti	Napomene
1	2	3	4	5	6	7	8	9			10	11	12

                                                                              

 

 

 

 

Obrazac broj 12.

 

 

EVIDENCIJA O PROIZVODNJI PRESADNICA - MICELIJA GLJIVA

 

Redni broj	Vrsta	Sorta Soj	Porijeklo sjemena	Deklaracija broj	Broj presadnica (micelija gljiva)	Broj isporučenih presadnica (micelija gljiva)
1	2	3	4	5	6	7