KOLEKTIVNI UGOVORI

1325

Na temelju članka 185. Zakona o radu (»Narodne novine« 38/95, 54/95, 65/95, 17/01 i 82/01), članka 3., 9. i 14. Zakona o plaćama u javnim službama, članka 3., 54. i 84. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama od 13. prosinca 2001. godine Vlada Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Hrvatski školski sindikat »Preporod« zaključili su 10. lipnja 2002. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Strane kolektivnog ugovora

(1) Ovaj ugovor zaključuju Vlada Republike Hrvatske i sindikati srednjih škola i učeničkih domova: Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Hrvatski školski sindikat »Preporod« (u daljnjem tekstu: Sindikati) u ime svojih članova.

(2) Ovaj ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru.

(3) Na strani poslodavca ovaj ugovor obvezuje Vladu Republike Hrvatske, školski odbor i ravnatelja ustanove u kojoj se obavlja srednjoškolska djelatnost, a na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim sužbama (»Narodne novine«, 27/01) te kojoj se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu (u daljnjem tekstu: Srednjoškolska ustanova)

Članak 2.

Mjesno i stvarno važenje ugovora

(1) Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze potpisnika ovog ugovora.

(2) Ovim se ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika Srednjoškolske ustanove.

Članak 3.

Vremensko važenje i otkaz ugovora

(1) Ovaj ugovor se sklapa na određeno vrijeme do 31. prosinca 2003.

(2) Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa i primjenjuje se od 1. srpnja 2002. godine, osim odredbi članka 11. stavka 1., 3. i 4., članka 13. i članka 48. ovog ugovora koje se primjenjuju od 1. siječnja 2003. godine.

(3) Ovaj ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

Članak 4.

Pravno važenje

Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj ugovor, u njemu sadržana pravna pravila koja se odnose na sklapanje, sadržaj, prava, obveze te prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

II. RADNA MJESTA SLUŽBENIKA
I NAMJEŠTENIKA

Članak 5.

(1) U Srednjoškolskoj ustanovi rade: ravnatelj, nastavnici i ostali zaposlenici.

(2) Nastavnici u srednjem školstvu jesu: profesori, stručni suradnici, stručni učitelji, odgajatelji i suradnici u nastavi.

(3) Norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnika propisuje se pravilnikom o normi neposrednog odgojno-obrazovnog radu u okviru godišnjeg fonda sati pojedinog nastavnog predmeta.

(4) Nastavnicima u srednjem školstvu jamči se sloboda pedgoškog rada i poučavanja u okviru utvrđenog nastavnog plana i programa.

Članak 6.

Nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova službenika i namještenika u srednjoškolskim ustanovama

Ugovorne strane utvrđuju da su nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova službenika i namještenika utvrđeni Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u javnim službama (Narodne novine, broj 38/01 i 112/01) i to kako slijedi:

»(1) Položaji I. vrste:                                 koeficijent

A. – ravnatelj srednje škole preko 850 učenika

    – ravnatelj srednje strukovne škole s namanje

        3 programa i preko 450 učenika

    – ravnatelj učeničkog doma preko 230 učenika

    – ravnatelj specijalne ustanove preko 200 štićenika

    – ravnatelj srednje škole s učeničkim domom 1,78

B. – ravnatelj srednje škole od 301 do 600 učenika

    – ravnatelj specijalne ustanove od 101 do 200 štićenika

    – ravnatelj učeničkog doma od 151 do 230 učenika  1,65

C. – ravnatelj srednje škole do 300 učenike

    – ravnatelj specijalne ustanove do 100 učenika

    – ravnatelj učeničkog doma do 150 učenika 1,52

(2) Radna mjesta I. vrste:                                 

1. – učitelj defektolog – savjetnik                     1,50

2. – profesor, stručni suradnik, odgajatelj u

       učeničkom domu, voditelj praktične nastave
       – savjetnik                                                1,45

3. – učitelj defektolog – mentor                        1,40

4. – profesor, stručni suradnik, odgajatelj u

       učeničkom domu, voditelj praktične nastave

       – mentor                                                   1,35

                                                                  koeficijent

5. – učitelj defektolog                                      1,30

6. – profesor, stručni suradnik, odgajatelj u

       učeničkom domu, voditelj praktične nastave 1,25

7. – učitelj defektolog – početnik                     1,10

8. – profesor, stručni suradnik, odgajatelj u

       učeničkom domu, voditelj praktične

       nastave – početnik; nestručno zastupljena

       nastava I. vrste                                         1,06

9. – voditelj računovodstva                              1,27

10. – tajnik                                                      1,25

(3) Radna mjesta II. vrste:                                

1. – stručni učitelj srednje škole, voditelj praktične

       nastave – savjetnik                                    1,20

2. – stručni učitelj srednje škole, voditelj praktične

       nastave – mentor                                      1,15

3. – stručni učitelj srednje škole, voditelj praktične

       nastave, medicinska sestra u učeničkom domu

       i medicinska sestra u posebnoj ustanovi     1,10

4. – tajnik                                                        1,12

5. – voditelj računovodstva                              1,12

6. – stručni učitelj, medicinska sestra u učeničkom

       domu i medicinska sestra u posebnoj

       ustanovi – početnik                                   0,93

7. – nestručno zastupljena nastava II. vrste       0,93

8. – ostala radna mjesta II. vrste                      1,00

(4) Radna mjesta III. vrste:                               

1. – stručni učitelj srednje škole – savjetnik      1,05

2. – stručni učitelj srednje škole – mentor         1,00

3. – stručni učitelj srednje škole, medicinska sestra

       u učeničkom domu i posebnoj ustanovi      0,97

4. – stručni učitelj u srednjoj školi, medicinska sestra

       u učeničkom domu i posebnoj ustanovi – početnik  0,82

5. – nestručno zastupljena nastava, apsolvent III.vrste    0,82

6. – suradnik u nastavi u srednjoj školi             0,95

7. – voditelj u školskoj radionici, voditelj na školskim

       dobrima i voditelj u kuhinji u učeničkom domu        0,85

8. – suradnik u odgoju u učeničkom domu i suradnik

       u posebnoj ustanovi (noćni pazitelj)           0,80

9. – voditelj računovodstva                              0,95

10. –                               računovodstveni referent-financijski knjigovođa          0,88

11.   – računovodstveni referent, administrativni referent,

        administrativni tajnik, ekonom                   0,85

12.   –                                  ostala radna mjesta III. vrste (kuharica,

        domar, ložač, vozač)                                0,80

(5) Radna mjesta IV. vrste:                               

1. – radna mjesta IV. vrste                              0,62«

Članak 7.

Ostali zaposlenici

(1) Ostali zaposlenici u srednjoškolskim ustanovama su: tajnik, voditelj računovodstva, računovodstveni i administrativni referent, domar, ložač, kućni majstor, vozač, medicinska sestra, kuharica, ekonom, spremačica i ostalo osoblje.

(2) Broj i vrsta izvršitelja, kao i poslovi, utvrdit će se posebnim propisom.

III. PLAĆE I NAKNADE

OSNOVNA PLAĆA I UVEĆANJE PLAĆE

  Članak 8.

Osnovna plaća

(1) Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

(2) Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

(3) Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaće.

Članak 9.

Uvećanje plaće

(1) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se

– za rad noću                                  40 %

– za prekovremeni rad                                50 %

– za rad subotom                            25 %

– za rad nedjeljom                          35 %

– za smjenski rad                            10 %

– dvokratni rad                               10 %

(2) Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom radnog tjedna.

(3) Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

(4) Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.

(5) Naknada za rad u smjenama iz stavka 3. i 4. ovoga članka isplaćuje se kao postotno uvećanje dnevne zarade za obavljanje poslova u drugoj smjeni.

(6) Dvokratni rad nastavnika su poslovi neposrednog odgojno-obrazovnog rada u prvoj i drugoj smjeni u istom radnom danu, a unutar tjednog zaduženja, s prekidom dužim od jednog sata (60 minuta).

(7) Dvokratni rad je i rad zaposlenika koji obavlja poslove u istom radnom danu tijekom prve i druge smjene s prekidom dužim od jednog sata (60 minuta).

(8) Dvokratnim radom ne smatraju se: nastavnička i razredna vijeća, sjednice stručnih aktiva, roditeljski sastanci, informacije, pripreme učenika za natjecanje.

(9) Naknada za dvokratni rad iz stavka 7. ovoga članka isplaćuje se kao postotno uvećanje dnevne zarade za radni dan u kojem je zaposlenik radio dvokratno.

(10) Za rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom i rad na dan Uskrsa zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150 %.

(11) Uvećanja plaće iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.

(12) Kriterije za utvrđivanje natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za uspješnost na radu uređuje Vlada RH.

POSEBNI UVJETI RADA

Članak 10.

Posebni uvjeti rada

(1) Posebni uvjeti rada su:

– rad svih zaposlenika u Srednjoškolskoj ustanovi za koju je utvrđen status škole s otežanim uvjetima rada (brdsko-planinske i otočne škole)

– rad nastavnika koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju i u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama učenika s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama

– rad nastavnika koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave.

(2) Posebni uvjeti rada iz stavka 1. ovog članka su uvjeti rada koji ne zahtijevaju posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa.

(3) Za posebne uvjete rada utvrđuje se dodatak na plaću.

Članak 11.

Dodatak na plaću za rad u posebnim uvjetima

(1) Zaposlenicima srednjoškolske ustanove s otežanim uvje­tima rada osnovna se plaća uvećava za 10 %.

(2) Nastavnicima koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju naknada za rad obračunava se na način da se vrijednost održanog sata redovite nastave uveća za 10 %.

(3) Nastavnicima koji rade u razrednim odjelima ili odgojno-
-obrazovnim skupinama s učenicima s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama naknada za rad obračunava se na način da se vrijednost održanog sata redovite nastave uveća za 10 %.

(4) Nastavnicima koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave naknada za rada obračunava se na način da se vrijednost održanog sata redovite nastve po prilagođenom programu uvećava za 7%.

(5) Najveći broj programa iz stavka 4. ovog članka jest tri (3) programa.

(6) Ukoliko je drugim propisom uređeno pravo zaposlenika iz stavka 1. ovog članka zaposleniku se isplaćuje povoljnija naknada.

Članak 12

(1) Pravo na postotno povećanje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova imaju profesori, odgajatelji, stručni učitelji, suradnici u nastavi i stručni suradnici, kao i ravnatelji, ovisno o ukupnom broju godina radnog staža provedenog na poslovima učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u djelatnosti osnovnog, srednjeg višeg i visokoškolskog sustava odnosno u ustanovama koje su obavljale ili obavljaju osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje odraslih, kao i u ustanovama koje su obavljale ili obavljaju osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje za učenike s teškoćama u razvoju i to:

– od 20 do 29 godina radnog staža za 4%,

– od 30 do 34 godina radnog staža za 8%.

– od 35 i više godina radnog staža za 10%.

(2) Ugovorne strane utvrđuju pravo da su ukupne tjedne obveze utvrđene u članku 3. Pravilnika o normi rada po nastavnim predmetima u srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 72/01) manje za 2 sata nastavnicima koji su obavljali poslove u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima od 30 do 34 godine, a za 4 sata koji su obavljali poslove u neposrednog odgojno-obrazovnom rada s učenicima 35 i više godina rada.

(3) Ukoliko nastavnik iz stavka 1. alineje 2. i 3. ovoga članka koristi pravo na manje tjedne obveze neposrednog odgojno-obrazovnog rada, postotno povećanje koeficijenta složenosti poslova iz prethodnog stavka ovog članka iznosi 4 %.

Članak 13.

Nastavnici stručnih predmeta s laboratorijskim vježbama i praktičnom nastavom u strukovnim školama koji su od ukupno ostvarenog radnog staža na poslovima nastavnika proveli pet godina manje od godina radnog staža utvrđenih u stavku 1. članka 12. ovog ugovora, ostvaruju pravo na postotno povećanje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova na način uređen alinejama 1., 2. i 3. stavka 1. članka 12. ovog ugovora.

ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Članak 14.

Zaštita zaposlenika

U slučaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog:

– starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu ili

– profesionalnog oboljenja ili

– povrede na radu.

Srednjoškolska ustanova je dužna zaposleniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA

Članak 15.

Regres

(1) Zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godiš­njeg odmora.

(2) O visini regresa Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u posutpku donošenja Prijedloga Državnog proračuna.

(3) Ukoliko se strane dogovore o visini regresa, isplata će se izvršiti u cijelosti jednokratno, najkasnije mjesec dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 16.

Božićnica

(1) Zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica).

(2) O visini božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna.

Članak 17.

(1) Djetetu zaposlenika mlađem od 15 godina pripada pravo na dar u prigodi dana Svetog Nikole.

(2) O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku dono­šenja Prijedloga Državnog proračuna.

(3) Stvarni iznos dara za djecu utvrdit će se najkasnije do 1. studenog.

(4) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se zaposleniku – roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanje člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak ili zaposleniku – roditelju koji ne podliježe oporezivanju prema propisima o porezu na dohodak, a dijete je preko njega zdravstveno osigurano.

Članak 18.

Dnevnica i naknada troškova putovanja

(1) Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

(2) Za vrijeme provedeno na službenom putu u trajanju:

– od 8 do 12 sati isplaćuje se 50% iznosa pune dnevnice,

– duže od 12 sati isplaćuje se puna dnevnica.

(3) Visina dnevnice isplaćuje se u visini kako je to uređeno za državna tijela.

(4) Ako je zaposlenik upućen na službeno putovanje s učenicima Srednjoškolske ustanove koje traje najmanje 8 sati isplaćuje mu se iznos pune dnevnice.

Članak 19.

Naknada za trošak prijevoza

(1) Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, mjesnim javnim prijevozom u visini troškova godišnje karte.

(2) Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne pojedinačne karte, ukoliko mu je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.

(3) U slučaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje se posebnom odlukom Ministarstva.

(4) Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

(5) Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran.

(6) Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje ravnatelj uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za zaposlenika, uvažavajući racionalnost troškova.

(7) Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.

Članak 20.

Naknada za korištenje osobnog automobila

Ako je zaposleniku odobreno korištenje osobnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina (euro-super) po prijeđenom kilometru kao i troškovi cestarine, mostarine, prijevoza trajektom, parkirališta i slično.

Članak 21.

Terenski dodatak

(1) Za vrijeme rada izvan mjesta rada utvrđenog ugovorom o radu i izvan mjesta stalnog boravka zaposlenik ima pravo na terenski dodatak utvrđen u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

(2) Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

(3) Puni iznos terenskog dodatka isplaćuje se na način kako je to utvrđeno za državna tijela.

(4) Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec.

(5) Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Članak 22.

Bolovanje i naknada u slučaju bolovanja

(1) Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove osnovne plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo bolovanje.

(2) Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalnih bolesti ili povrede na radu.

Članak 23.

Osiguranje zaposlenika u srednjoškolskim ustanovama

Poslodavac je dužan osigurati zaposlenike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

Članak 24.

Jubilarna nagrada

(1) Zaposleniku se isplaćuje jubilarna nagrada za rad pod uvjetima utvrđenim člankom 47. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (»Narodne novine«, broj 3/02) ukoliko navrši:

– 5 godina – u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

– 10 godina – u visini 1, 25 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

– 15 godina – u visini 1, 50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

– 20 godina – u visini 1, 75 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

– 25 godina – u visini 2 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

– 30 godina – u visini 2, 50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

– 35 godina – u visini 3 osnovice iz stavka 2. ovoga članka

– 40 godina – u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iznosi najmanje 1750,00 kn neto.

(3) O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna.

(4) Osnovica za jubilarnu nagradu u 2002. godini iznosi 1750,00 kn.

(5) Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedećeg mjeseca nakon što zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu.

IV. RADNO VRIJEME

Članak 25.

Radno vrijeme

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

(2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka.

(3) U skladu s obvezama utvrđenim ugovorom o radu te godišnjim planom i programom rada Srednjoškolske ustanove, nastavniku se izdaje pojedinačni akt (rješenje o tjednom zaduženju) najkasnije do početka nastave.

(4) Zbog posebne naravi organizacije rada učeničkih domova, tjedno radno vrijeme može se preraspodijeliti i na drukčiji način, obvezno uvažavajući odrednicu o petodnevnom radnom tjednu i tjednom odmoru.

Članak 26.

Stanka

(1) Odmor u toku rada (stanka) svakodnevno traje 30 minuta.

(2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena, odnosno za nastavnika tijekom neposrednog odgojno-obrazovnog rada.

(3) Temeljem posebne naravi posla u srednjem školstvu odmor (stanka) je sastavni dio rješenja o tjednom zaduženju zaposlenika u količini od 2 sata i 30 minuta tjedno, s time da se ne umanjuje norma neposrednog odogojno-obrazovnog rada.

Članak 27.

Tjedni odmor

(1) Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

(2) Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

(3) Zbog specifičnosti organiziranja djelatnosti u učeničkim domovima, ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, mora mu se osigurati korištenje tjednog odmora dan prije obavljanja rada ili dan nakon obavljanja rada u vremenu tjednog odmora, uz ispunjenje uvjeta iz stavka 1. ovog članka.

Članak 28.

Rad u nepunom radnom vremenu

(1) Zaposlenici koji rade s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i zaposlenici s punim radnim vremenom glede dnevnog odmora, odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora i trajanja godišnjeg odmora.

(2) Zaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje pravo na plaću, mirovinski staž, naknadu za vrijeme bolovanja i naknadu za godišnji odmor razmjerno radnom vremenu na koje je zasnovao radni odnos.

(3) Razdoblje rada s nepunim radnim vremenom jednako je razdoblju radu s punim radnim vremenom glede prava na otkazni rok i otpremninu prigodom redovitog otkaza.

(4) Prilikom donošenja odluke o rasporedu godišnjeg odmora za zaposlenika koji radi u dvije ili više srednjoškolskih ustanova, srednjoškolske ustanove moraju uskladiti rješenja o korištenju godišnjeg odmora za zaposlenog na način da ga zaposlenik koristi istovremeno u svakoj Srednjoškolskoj ustanovi

(5) Naknadu za bolovanje radnika koji radi s nepunim radnim vremenom u dvije ili više srednjoškolskih ustanova obraču­nava i isplaćuje svaka Srednjoškolska ustanova.

Članak 29.

Prekovremeni rad

(1) Prekovremeni rad je rad duži od punog radnog vremena a može iznositi najviše do 10 sati tjedno.

(2) Ravnatelj je dužan zaposleniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad kojim se utvrđuje vrijeme trajanja prekovremenog rada te način isplate uvećanja plaće za prekovremeni rad.

(3) U prekovremeni rad održanog nastavnog sata sukladno tjednom zaduženju, obračunava se i pripadajuća količina vremena stručno-metodičke pripreme.

(4) Uvećanje plaće za prekovremeni rad isplaćuje se mjeseč­no uz isplatu plaće za prethodni mjesec.

V. ODMORI I DOPUSTI

Članak 30.

Godišnji odmor

(1) Godišnji odmor zaposlenika u pravilu se podudara s odmorom učenika.

(2) Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

(3) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na broj dana iz prethodnog stavka ovog članka dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima kako slijedi:

a)    prema organizaciji rada

   – rad u smjenama, dvokratni rad, redovan rad

       subotom i nedjeljom

   – rad blagdanima i neradnim danima određenim

       zakonom                                                1 dan

b)   prema složenosti poslova:

   – poslovi I. vrste                                        4 dana

   – poslovi II. vrste                                       3 dana

   – poslovi III. vrste                                     2 dana

   – poslovi IV. vrste                                     1 dan

c)    prema dužini radnog staža:

   – od 5 do 15 godina radnog staža              1 dan

   – od 15 do 25 godina                                2 dana

   – od 25 do 35 godina                                3 dana

   – preko 35 godina                                     4 dana

d)   prema posebnim socijalnim uvjetima

   – roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako

       malodobno dijete                                    1 dan

   – roditelju, posvojitelju ili staratelju djeteta s

       poteškoćama u razvoju                           3 dana

   – sudioniku Domovinskog rara                   1 dan

e)    prema doprinosu na radu:

   – ako je vrlo uspješan                                1 dan

f) invalidu:

   – s procjenom invalidnosti od 25 do 50 %  2 dana

   – s procjenom invalidnosti preko 50 %       4 dana

(4) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 25 radnih dana.

(5) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili sukladno Zakonu o radu.

Članak 31.

Plaćeni dopust

(1) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine najviše do ukupno 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:

– sklapanje braka - 5 radnih dana,

– rođenje djeteta - 5 radnih dana,

– smrt supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka - 5 radnih dana,

– smrt brata, sestre, djeda, bake, te roditelja supružnika - 2 radna dana,

– teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja – 2 radna dana,

– selidba u isto mjesto stanovanja -1 radni dan,

– selidba u drugo mjesto stanovanja - 2 radna dana,

– nastupanje u kulturnim i sportskim priredbama -1 radni dan,

– sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. – 2 radna dana,

– dobrovoljni davatelji krvi – 2 radna dana za svako davanje krvi,

– elementarne nepogode - 5 radnih dana.

(2) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Članak 32

Zaposlenik koji je upućen na stručno usavršavanje ili osposobljavanje kao i stjecanje dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja odlukom poslodavca, ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana godišnje za pripremanje i polaganje ispita.

Članak 33.

Neplaćeni dopust

(1) Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja i to:

– 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi,

– 10 dana za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu,

– 5 dana za prisustvovanje stručnim seminarima i svjetovanjima,

– 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.).

(2) Školovanje i stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka treba biti u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.

VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 34.

Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog vijećnika

(1) Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog vijećnika ne može se otkazati s ponudom izmijenjenog ugovora:

– zaposleniku nakon 25 godina radnog staža kod istog poslodavca i 50 godina života,

– trudnici, odnosno ženi koja doji dijete,

– majci djeteta do 7 godina,

– invalidnoj osobi,

– samohranom roditelju malodobnog djeteta,

– roditelju s troje ili više djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom školovanju,

– roditelju djeteta s teškoćama u razvoju.

(2) Ako se sindikalni vijećnik odnosno povjerenik u roku od 8 dana ne izjasni o davanju otkaza, smatra se da je suglasan s odlukom o otkazu ugovora o radu.

(3) Zaposleniku s najmanje 50 godina života i 25 godina radnog staža kod istog poslodavca, koji je utvrđen kao organizacijski višak i ostvaruje prednost pri zapošljavanju, poslodavac je dužan posredovati pri novom zapošljavanju u vremenskom trajanju od 12 mjeseci. Za to vrijeme zaposleniku ne može prestati radni odnos bez osobnog pristanka.

Članak 35.

Otkazni rok i staž kod istog poslodavca

(1) Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada 8 sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

(2) U slučaju redovitog otkaza sindikalni vijećnik, odnosno povjerenik, dužan je u roku od 15 dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od 8 dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanom otkazivanju ravnatelju Srednjoškolske ustanove.

(3) Kao staž kod istog poslodavca računa se ukupni radni staž proveden na poslovima u djelatnosti osnovnog i srednjeg školstva, odnosno u ustanovama koje su obavljale redovito i izvanredno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje kao i obrazovanje za učenike s poteškoćama u razvoju, odnosno u službama i udrugama na poslovima u vezi s djelatnošću odgoja i obrazovanja.

Članak 36.

Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika

Srednjoškolska ustanova može redovito otkazati zaposleniku ako utvrdi da je povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

– neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,

– neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuš­tanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada Srednjoškolske ustanove,

– nedozvoljenog korištenja sredstvima srednjoškolskih ustanova,

– povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,

– odavanje poslovne tajne određene zakonom, drugim propisima ili pravilnikom o radu,

– zloporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,

– nanošenja znatnije štete,

– nepropisnog i nekorektnog odnosa prema zaposlenicima ili njihovog šikaniranja,

– zlouporabe korištenja bolovanja.

Članak 37.

Otkazni rokovi i otpremnina

(1) Svakom zaposleniku kojem se otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.

(2) Otpremnina iz prethodnog stavka ovog članka isplaćuje se najkasnije 30. dana po prestanku radnog odnosa.

(3) Kad otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana ako se zaposlenik i poslodavac drukčije ne dogovore, a kad otkazuje poslodavac, otkazni rokovi utvrđuju se sukladno Zakonu o radu.

VII. ZAŠTITA PROFESIONALNIH PRAVA NASTAVNIKA

Članak 38.

Svaki nadzor, opći ili pojedinačni mora biti u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o radu, Zakonom o prosvjetnoj inspekciji, Zakonom o srednjem školstvu i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 39.

(1) Sindikalni povjerenik ima pravo sudjelovanja u radu tijela Srednjoškolske ustanove kada se razmatra nalaz prosvjetnog odnosno stručno-pedagoškog nadzornika, ili njihovog izvješća, ako se radi o radnopravnom i profesionalnom statusu zaposlenika.

(2) Nastavnik ima pravo žalbenog postupka.

Članak 40.

Povjernik sindikalne podružnice obvezan je pružiti pravnu pomoć pri žalbenom postupku ukoliko se član Sindikata žali na ocjenu nadzora.

Članak 41.

Izvješće o uvidu u rad pojedinog nastavnika supotpisuje voditelj nadležnog stučnog aktiva.

Članak 42.

Sindikati se obvezuje da neće zlorabiti funkciju zaštite profesije.

Članak 43.

Nastavnik ima pravo zahtijevati stručnu ekspertizu na izvješće školskog nadzora, a troškove ekspertize snosi Sindikat.

VIII. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 44.

Zaštita na radu

(1) Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu uključujući mjere za sprečavanje rizika u poučavanju i na radu.

(2) Poslodavac je dužan poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje zaposlenika, osposobljavati i organizirati provedbu osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran način te skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva.

(3) Poslodavac je dužan informirati zaposlenike o zaštiti na radu pružanjem informacija, primjenjivati propise o korištenju sredstava za rad i osobnih zaštitnih sredstava te provoditi ispitivanja istih, provoditi zaštitu od požara te evakuaciju i spašavanje, organizirati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći te raditi na zaštiti nepušača.

(4) U cilju prilagođavanja tehničkom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnološki i organizacijski razvoj radnog procesa i nastave na način da opasne i štetne tehnologije uklone iz radnog i nastavnog procesa zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim.

(5) Pri uvođenju novih tehnologija poslodavac je obvezan informirati zaposlenike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima i posljedicama tih tehnologija na zdravlje, sigurnost, ekološku i radnu sredinu.

(6) Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

(7) Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zaštiti na radu na koje je ravnatelj dužan očitovati se u roku od 30 dana.

Članak 45.

Pisane upute o sigurnosti

(1) Poslodavac je dužan postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava za rad, opasnih radnih tvari i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.

(2) Obavijesti o opasnostima i štetnostima te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja prevencije, profesionalnih rizika i njihovih štetnih posljedica ravnatelj je dužan najmanje svaka 3 mjeseca davati sindikalnom povjereniku.

Članak 46.

Obveze sindikalnog povjerenika

(1) U odnosu na provođenje mjere zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

– sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja novih tehnologija, projekata, programa i radnih procesa te njihovoj provedbi,

– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika, primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,

– biti nazočan inspekcijskim pregledima i izvijestiti inspektora zaštite na radu o svojim i zapažanjima zaposlenika, kao i pozivati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje zaposlenika a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanja, te prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,

– stavljati prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenja,

– svojim djelovanjem poticati ostale zaposlenike za rad na siguran način, planirati i osposobljavati zaposlenike i (učenike) za zaštitu na radu, te raditi na promicanju i unapređivanju sigurnosne, zdravstvene, ekološke i estetske kulture u Srednjoškolskoj ustanovi.

– slobodnog pristupa mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada,

– informirati zaposlenike i radničko vijeće o poduzetim mjerama zaštite na radu najmanje svaka 3 mjeseca.

Članak 47.

Povjerenik za zaštitu na radu

(1) Zaposlenici Srednjoškolske ustanove s više od 20 zaposlenika obavezno biraju povjerenika za zaštitu na radu kod poslodavca.

(2) Izbor i imenovanje povjerenika kao i broj povjerenika, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su uređena pitanja zaposleničkog vijeća.

(3) Bez obzira na broj zaposlenika, povjerenik mora biti izabran svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (radionički prostor, kotlovnice, kuhinje u srednjoškolskim ustanovama i učeničkim domovima i broj učenika).

(4) Povjerenika za zaštitu na radu zaposlenici biraju na vrijeme na koje je sklopljen Kolektivni ugovor, bez ograničavanja ponovnog izbora.

(5) Poslodavac je dužan osigurati povjereniku zaštite na radu uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga tijekom obnašanja dužnosti i deset mjeseci nakon isteka iste, bez pristanka zaposleničkog odnosno sindikalnog vijećnika raporediti na drugo mjesto ili k drugom poslodavcu, raskinuti s njim radni odnos ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.

(6) Ukoliko u Srednjoškolskoj ustanovi nije izabran povjerenik zaštite na radu, sva prava i obveze utvrđene odredbama ovog ugovora u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu ima sindikalni povjerenik.

(7) Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi najmanje 2 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

Članak 48.

Obveze poslodavca

(1) Obveza je poslodavca da za sve zaposlenike u sred­njo­školskim ustanovama osigura sistematski liječnički pregled svake tri godine.

(2) Za žene obvezan liječnički pregled podrazumijeva gine­ko­loški pregled, Papa-test i pregled dojki, a za muškarce pregled prostate u skladu s liječničkim standardima.

Članak 49

Zaštita na radu i dužnosti zaposlenika

(1) Dužnost je svakog zaposlenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih zaposlenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao ravnatelj Srednjo­školske ustanove.

(2) Zaposlenik, koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge zaposlenike i može uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Članak 50.

Invalidnost i naknada plaće

Naknada plaće koja zaposleniku pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene smanjene sposobnosti zbog nastanka invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može biti manja od iznosa osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio postavljen odnosno raspoređen.

Članak 51.

Isplata plaće za skraćeno radno vrijeme

Ravnatelj, u suradnji s nadležnim tijelima školske vlasti, dužan je zaposleniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen odnosno raspoređen.

IX. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA, SINDIKALNIH VIJEĆNIKA I PREDSTAVNIKA

Članak 52.

Obveze socijalnih partnera

(1) Strane potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj ugovor u dobroj vjeri na načelima promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja.

(2) Vlada Republike Hrvatske obvezuje se zatražiti mišljenje Sindikata potpisnika ovog ugovora prije predlaganja zakona i donošenja propisa koji su od utjecaja na prava i obveze iz rada i na osnovi rada zaposlenih.

(3) U svrhu promicanja suodgovornog socijalnog partnerstva na području zapošljavanja i raspoređivanja zaposlenika te racionalnog i učinkovitog rješavanja viškova i manjkova zaposlenika u srednjoškolskim ustanovama, za razdoblje važenja ovoga ugovora utemeljiti će se zajednička prosudbena komisija.

(4) Zajedničku prosudbenu komisiju sačinjavat će po dva predstavnika potpisnika ovog ugovora.

(5) Zajednička prosudbena komisija će:

– redovito pratiti stanje i evidentirati broj i kretanje zaposlenika u srednjoškolskim ustanovama,

– predlagati dodatna mjerila za iskazivanje viška zaposlenika, te mjere i aktivnosti glede njihova zbrinjavanja u školskim ustanovama,

– sagledavati utjecaj odluka o organizacijskom višku na položaj zaposlenika,

– donositi preporuku na području zapošljavanja zaposlenika iskazanih kao organizacijski višak za ostvarivanje prava na prednost pri novom zapošljavanju.

(6) Zajednička prosudbena komisija će predmete koje nije u mogućnosti riješiti uputiti zajedničkoj komisiji za tumačenje ovog ugovora.

(7) U cilju zaštite proračunskih sredstava i ušteda prigodom otkazivanja ugovora o radu, odnosno trajanja otkaznog roka i isplate otpremnine, poslodavac je dužan prije novog zapo­šljavanja izvijestiti zajedničku prosudbenu komisiju glede zapošljavanja zaposlenika kojima će započeti ili je u tijeku otkazni rok.

Članak 53.

Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika

Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Članak 54.

Prava sindikalnih povjerenika i predstavnika

(1) Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja.

(2) Poslodavac također treba sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i ravojnih odluka koje utječu na gospodarski i socijalni položaj zaposlenika.

(3) Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku od 3 dana.

(4) Poslodavac je dužan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika najkasnije u roku od 5 dana.

(5) Sindikalni povjerenik odnosno predstavnik ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(6) Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik ima i druga prava određena ovim ugovorom, zakonom i kolektivnim ugovorom.

(7) Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima uključujući i one koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.

(8) Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

(9) Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta u svezi te dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

Članak 55.

Sindikalne aktivnosti i sastanci

(1) Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno sindikalnom predstavniku kao i članovima povjereništva omogu­ćiti obavljanje sindikalnih aktivnosti u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada Srednjoškolske ustanove.

(2) Članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme Srednjoškolske ustanove vo­deći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti radu Srednjoškolske ustanove.

(3) Svi članovi Sindikata imaju pravo jednom u šest mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme Srednjoškolske ustanove, o čemu trebaju obavjestiti ravnatelja, pazeći da se sastanak organizira na vrijeme i na način koji najmanje narušavaju redovno poslovanje Srednjoškolske ustanove.

(4) Sindikalni predstavnik, povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju od ukupno 10 dana godišnje.

Članak 56.

Uvjeti za rad Sindikata

(1) Poslodavac je dužan bez naknade osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:

– prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor  za održavanje sindikalnih sastanaka,

– pravo na korištenje telefona, telefaksa, fotokopirnog stroja i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,

– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglaša­vanja na oglasnim pločama Sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima po odluci Sindikata,

– postavljanje oglasne ploče o svom trošku u zbornici Srednjoškolske ustanove ili na drugom mjestu dostupnom najve­ćem broju radnika,

– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun Sindikata, a temeljem pisane izjave člana Sindikata.

Članak 57.

Zaštita sindikalnog povjerenika

(1) Sindikalnog povjerenika za vrijeme obnašanja sindikalne dužnosti te 10 mjeseci po isteku iste srednjoškolska ustanova ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge srednjoškolske ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj bez suglasnosti Sindikata.

(2) Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz zakona i ovog ugovora određuje se:

– prema broju članova sindikata - u slučaju kada je u ustanovi izabrano zaposleničko vijeće,

– prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi - u slučaju kada zaposleničko vijeće nije izabrano.

(3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje predsjednik Sindikata ili osoba koju on ovlasti.

Članak 58.

Zamjena zaposleničkog vijeća sindikalnim povjerenikom

(1) Ako zaposleničko vijeće nije izabrano sva njegova ovlaštenja i prava preuzima jedan (sindikalni vijećnik) ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuje Sindikat u srednjoškolskoj ustanovi.

(2) Broj sindikalnih vijećnika s pravima iz prethodnog stavka je kako slijedi:

– u Srednjoškolskoj ustanovi od 20 do 75 radnika - 1 vijećnik

– u Srednjoškolskoj ustanovi od 76 i više radnika - 3 vijećnika

(3) Broj zaposlenika kao kriterij za određivanje broja sindikalnih vijećnika iz prethodnog stavka ovoga članka utvrđuje se u odnosu na sve zaposlenike s ugovorom o radu u trenutku preuzimanja ovlaštenja.

(4) Ukoliko tijekom trajanja mandata sindikalnog vijećnika odnosno sindikalnog vijeća dođe do promjene broja radnika za više od 10% strane potpisnice ovoga ugovora suglasne su provesti izmjene broja vijećnika utvrđenog stavkom 2. ovoga članka., ali na početku sljedeće školske godine.

(5) Svaki vijećnik iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na 6 radnih sati tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.

(6) Nastavnicima – sindikalnim vijećnicima iz stavka 2. ovoga članka tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada umanjuje se za 3 sata neposrednog rada i 3 sata ostalih poslova.

(7) Članovi zaposleničkog vijeća iz stavka 2. alineja 2. ovog članka mogu jedan drugome ustupati radne sate iz prethodnog stavka.

(8) Sindikalnog povjerenika, odnosno vijećnika koji ima ovlasti zaposleničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u Srednjoškolskoj ustanovi pod uvjetom da je Sindikat obavijestio ravnatelja o toj osobi i da joj je povjerenik povjerio u pisanom obliku određenu ovlast zaposleničkog vijeća.

(9) Sindikalni predstavnik iz stavka 7. ovog članka ima pravo povrata na rad u skladu s člankom 61. ovoga ugovora.

(10) Sindikalni povjerenik većinskog sindikata u Srednjoškolskoj ustanovi koji nije preuzeo ovlasti zaposleničkog vijeća ima pravo na dva sata rada tjedno uz naknadu plaće.

Članak 59.

Prava i ovlasti zaposleničkih vijeća koje preuzima Sindikat

Kad Sindikat zamjenjuje zaposleničko vijeće, preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu kao i prava iz članka 143. stavka 1., 2. i 3. Zakona o radu.

Članak 60.

Predstavnik zaposleničkog vijeća odnosno Sindikata u školskom odboru

(1) Jedan predstavnik zaposlenika član je školskog odbora ustanova iz članka 2. ovog ugovora.

(2) Predstavnika zaposlenika u školski odbor imenuje i opoziva zaposleničko vijeće.

(3) Ako u srednjoškolskoj ustanovi nije utemeljeno zapo­sleničko vijeće, predstavnika imenuje i opoziva Sindikat, odnosno većinski sindikat u srednjoškolskim ustanovama u kojima djeluje više sindikata.

(4) Predstavnik zaposlenika sudjeluje ravnopravno u radu školskog odbora bez prava glasa.

Članak 61.

Povrat na rad

(1) Čelnik Sindikata i član izvršnog i središnjeg tijela Sindikata koji je za dužnosnika u mandatu izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koji sindikalne poslove obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te dužnosti vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.

(2) O namjeri povratka na rad dužnosnik iz stavka 1. ovog članka dužan je obavijestiti ravnatelja u roku od 30 dana od prestanka dužnosti.

(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka na njegov zahtjev miruju prava iz radnog odnosa najdulje do prestanka mandata.

Članak 62.

Zaposleničko vijeće i štrajk

Članovi zaposleničkih vijeća, članovi Sindikata, odnosno sin­dikalni povjerenici mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti uključujući i organiziranje štrajka, ali ne u ime zaposleničkog vijeća već isključivo u ime Sindikata.

Članak 63.

Promjena okolnosti

Ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zaključenja ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj ugovor nego će drugoj strani predložiti izmjenu ugovora.

X. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 64.

Mirenje

(1) Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja.

(2) Mirenje provodi mirovno vijeće od tri člana od kojih jednog imenuje Vlada Republike Hrvatske, jednog sindikat koji je u sporu, a trećeg sporazumno obje strane.

(3) Ako se oko trećeg člana strane ne mogu usuglasiti, zatra­žit će da ga imenuje predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Članak 65.

Rokovi mirenja

(1) Ugovorne strane u sporu moraju u roku od 24 sata dati prijedlog svog člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti oko izbora trećeg člana.

(2) Ako je više sindikata u kolektivnom sporu, sindikat s najvećim brojem članova u djelatnosti imenuje člana mirovnog vijeća i daje suglasnost na imenovanje trećeg člana.

(3) Ako se strane ne dogovore oko izbora trećeg člana, zatražit će od predsjednika Gospodarsko-socijalnog vijeća da ga imenuje u roku od 24 sata od primitka zahtjeva.

(4) Ako se ugovorne strane drugačije ne dogovore, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja svih članova.

Članak 66.

Prihvat i učinci mirenja

(1) Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvog idućeg radnog dana nakon primitka prijedloga.

(2) Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovoga članka, smatra se da ga nije prihvatila.

(3) Prijedlog kojeg prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

(4) Troškove mirenja snose poslodavac i sindikati ravnopravno.

XI. ŠTRAJK

Članak 67.

Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka

(1) Za vrijeme važenja ovoga ugovora Sindikati neće štrajkati zbog pitanja koja su ovim ugovorom uređena.

(2) Zabrana štrajka iz stavka 1.ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovog ugovora.

(3) Sindikat ima pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovog ugovora.

Članak 68.

Donošenje odluke o štrajku

(1) Pri organiziranju i poduzimanju štrajka Sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

(2) Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.

(3) Za način donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim ugovorom, primjenit će se pravila Sindikata.

Članak 69.

Zabrana ometanja štrajka

Poslodavac ne smije spriječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

Članak 70.

Najava štrajka

(1) Štrajk se mora najaviti Vladi Republike Hrvatske i ravnatelju Srednjoškolske ustanove.

(2) U pismu kojim se štrajk najavljuje sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.

(3) Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.

Članak 71

Rukovođenje štrajkom

(1) Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.

(2) U Srednjoškolskoj ustanovi koja je uključena u štrajk mora se osnovati štrajkački odbor ili imenovati osoba koja će obavljati funkciju štrajkačkog odbora.

(3) Članovima štrajkaškog odbora ne može se odrediti da rade za vrijeme štrajka.

Članak 72.

Štrajkački odbor

(1) Štrajkaški odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorova nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.

(2) Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.

Članak 73.

Poslovi koji se ne smiju prekidati

(1)Ugovorne strane usuglasile su sljedeće poslove koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka:

– poslovi održavanja i kontrole centralnog grijanja u školama i učeničkim domovima sa vlastitom kotlovnicom kada je grijanje u funkciji,

– poslovi smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima,

– poslovi prihvata i skrbi učenika u ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju.

(2) Poslovi potrebni za opsluživanje zaposlenika koji dobrovoljno žele raditi, a nisu određeni za obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.

(3) Broj zaposlenika iz stavka 2. ovog članka je: jedan zaposlenik na poslovima održavanja centralnog grijanja u jednoj smjeni, tri zaposlenika na poslovima prehrane i jedan zaposlenik u kontroli smještaja po smjeni te dva zaposlenika po kontroli prihvata i skrbi u ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju po smjeni.

Članak 74.

Prava sudionika štrajka

(1) Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom ugovoru, zaposlenici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj.

(2) Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno ovom ugovoru ne predstavlja povredu ugovora o radu.

XII. TUMAČENJE UGOVORA

Članak 75.

Tumačenje ugovora

(1) Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga ugovora u koji svaka imenuju po dva predstavnika i njihove zamjenike.

(2) Povjerenstvo za tumačenje ovoga ugovora:

– daje tumačenje odredaba ovoga ugovora, osim odredbi preuzeti iz Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama,

– prati izvršavanje ovoga ugovora i izvještava obje strane o provedbi i kršenju ugovora.

(3) Strane potpisnice obvezuju se imenovati članove povjerenstva iz stavka 1. ovog članka u roku od osam dana od dana potpisivanja ovog ugovora.

(4) Način rada Povjerenstva utvrđuje se Poslovnikom.

XIII. IZMJENE, OTKAZ, PRODUŽENJE I ANEKSI UGOVORA

Članak 76.

Izmjene i dopune ugovora

(1) Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora.

(2) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

(3) Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s prethodnim stavkom ovog članka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti uvjeti za postupak mirenja.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 77.

(1) Dio prava i obveza utvrđenih ovim ugovorom izvorno je uređen odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora (dalje: TKU) potpisanog 13. prosinca 2001. godine između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, uključujući i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama.

(2) Sve izmjene i dopune TKU-a koje ugovore strane potpisnice tog ugovora izravno se primjenjuju kao sastavni dio ovog ugovora.

Članak 80.

Danom stupanja na snagu ovoga ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor o selektivnom pristupu plaćama profesora, odgajatelja, stručnih učitelja, suradnika u nastavi i stručnih suradnika u srednjim školama i učeničkim domovima od 13. prosinca 2001.

VLADA REPUBLIKE                                                 SINDIKATI
HRVATSKE                                                                Nezavisni sindikat zaposlanih
Ministar prosvjete i športa                                             u srednjim školama Hrvatske

dr. sc. Vladimir Strugar,                                            v. r.      Andrija Puljević, v. r.
                                                                                     Hrvatski školski sindikat

                                                                                    »Preporod«
                                                                                    Vinko Filipović, v. r.