HRVATSKI SABOR

1389

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ŠTEDNO-KREDITNIM ZADRUGAMA

Proglašavam Zakon o štedno-kreditnim zadrugama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 3. srpnja 2002.

Broj: 01-081-02-2613/2
Zagreb, 8. srpnja 2002.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O ŠTEDNO-KREDITNIM ZADRUGAMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje osnivanje, svrha, ustroj, djelatnost, nadzor nad poslovanjem i prestanak poslovanja štedno-kreditnih zadruga.

Članak 2.

Štedno-kreditna zadruga jest financijska institucija zadrugara u čijem poslovanju sudjeluje svaki zadrugar prema načelu uzajamne pomoći, pri čemu unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi interes u skladu sa zakonom i statutom štedno-kreditne zadruge.

Članak 3.

Štedno-kreditna zadruga je pravna osoba, a koja svojstvo pravne osobe stječe upisom u registar trgovačkog suda.

Članak 4.

(1) Tvrtka štedno-kreditne zadruge mora sadržavati pojam »štedno-kreditna zadruga«.

(2) Riječi »štedno-kreditna zadruga« ili izvedenicu tih riječi, ili skraćeni izraz »ŠKZ«, može koristiti u pravnom prometu i upisati u sudski registar samo pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao štedno-kreditna zadruga od Ministarstva financija.

II. OSNIVANJE ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE

Članak 5.

Štedno-kreditnu zadrugu može osnovati najmanje trideset poslovno sposobnih fizičkih osoba koje samostalnim radom obav­ljaju dopuštenu djelatnost, individualnih poljoprivrednika i građana.

Članak 6.

(1) Štedno-kreditna zadruga osniva se na osnivačkoj skup­štini koja donosi statut štedno-kreditne zadruge. Osnivačkoj skupštini mora prisustvovati javni bilježnik. Zapisnik s osnivačke skupštine, odluku o donošenju statuta, kao i druge odluke prilikom osnivanja štedno-kreditne zadruge mora ovjeriti javni bilježnik.

(2) Osnivačka skupština štedno-kreditne zadruge imenuje upravitelja i članove nadzornog odbora štedno-kreditne zadruge i druga tijela zadruge u skladu sa Zakonom i statutom zadruge.

(3) Osnivačka skupština štedno-kreditne zadruge donosi odluke većinom glasova svih osnivača, od kojih svaki osnivač ima jedan glas neovisno o broju zadružnih uloga.

Članak 7.

Statut štedno-kreditne zadruge mora sadržavati odredbe o:

1.  nazivu, sjedištu i predmetu poslovanja štedno-kreditne zadruge,

2.  pristupanju zadrugara u štedno-kreditnu zadrugu i istupanju iz štedno-kreditne zadruge, te pravima i obvezama zadrugara u slučaju istupanja,

3. visini zadružnih uloga kao i mogućnost da zadruga općim aktima regulira visinu članarine,

4. unutarnjem ustroju štedno-kreditne zadruge,

5. načinu donošenja odluka na skupštini zadrugara,

6. pravima, odgovornostima, obvezama i ovlastima članova nadzornog odbora,

7. pravima, odgovornostima, obvezama i ovlastima upravitelja,

8. upravljanju štedno-kreditnom zadrugom i njezinim tijelima,

9. zastupanju i predstavljanju štedno-kreditne zadruge,

10. stjecanju prava i obveza u pravnom prometu,

11. poslovnoj tajni,

12. načinu podjele dobiti i pokriću gubitka,

13. spajanju s drugom štedno-kreditnom zadrugom, pripa­ja­nju štedno-kreditnoj zadruzi i prestanku rada štedno-kreditne zad­ruge,

14. drugim pitanjima od značenja za poslovanje štedno-kre­dit­ne zadruge.

Članak 8.

(1) Svojstvo zadrugara stječe se sudjelovanjem u osnivanju štedno-kreditne zadruge ili pristupanjem toj zadruzi, tako da osoba koja pristupa potpiše izjavu o prihvaćanju statuta štedno-kreditne zadruge i u nju unese zadružni ulog. Izjava o prihvaćanju statuta prilikom pristupanja štedno-kreditnoj zadruzi ne mora biti ovjerena kod javnog bilježnika.

(2) Svaki zadrugar prilikom osnivanja štedno-kreditne zadruge, ili pristupanja u takvu zadrugu, mora u nju unijeti propisani zadružni ulog, ali može unijeti i više uloga ako je to propisano statutom.

(3) Visina zadružnog uloga te njegovo povećanje, smanjenje i povlačenje određuje se statutom štedno-kreditne zadruge.

(4) Zadrugari su ravnopravni neovisno o broju uplaćenih zadružnih uloga. Svaki zadrugar ima pravo na jedan glas u skupštini neovisno o broju uplaćenih zadružnih uloga.

(5) Zadružni ulog ne može služiti kao sredstvo osiguranja za obveze zadrugara izvan štedno-kreditne zadruge.

(6) Zadružni ulozi mogu se ukamaćivati.

(7) Štedno-kreditna zadruga mora voditi imenik zadrugara. U imenik zadrugara obvezno se unosi sljedeće:

1. redni broj u imeniku zadrugara,

2. datum upisa,

3. ime i prezime, adresa stanovanja zadrugara,

4. ukupni iznos uplaćenih uloga,

5. datum izlaska zadrugara iz štedno-kreditne zadruge,

6. napomena.

Članak 9.

(1) Ukupan iznos zadružnih uloga prilikom osnivanja štedno-kreditne zadruge ne može iznositi manje od 100.000,00 kuna. Zadružni ulozi mogu se uplatiti samo u novcu.

(2) Iznos zadružnih uloga jednog zadrugara i s njim povezanih zadrugara u štedno-kreditnoj zadruzi ne smije biti veći od 10% ukupnog iznosa zadružnih uloga.

(3) Pod povezanim zadrugarom smatraju se zadrugari koji su u krvnom srodstvu u prvoj liniji, a u pobočnoj liniji do prvog stupnja zaključno, te ako su bračni drugovi.

Članak 10.

(1) Štedno-kreditna zadruga može obavljati sljedeće poslove:

1. prikupljati štedne uloge od zadrugara u domaćoj valuti,

2. odobravati kredite i davati garancije zadrugarima,

3. obavljati financijsko-knjigovodstvene, konzalting usluge za zadrugare,

4. obavljati mjenjačke poslove za zadrugare pod uvjetima i na način utvrđen propisima kojima se uređuje poslovanje ovlaš­tenih mjenjača, uz osiguranje podataka o identitetu nalogodavca za obavljene transakcije,

5. ulagati slobodna sredstva u vrijednosne papire Republike Hrvatske.

(2) Štedno-kreditna zadruga može obavljati platni promet u zemlji za zadrugare na temelju ugovora sklopljenog s poslovnom bankom kod koje štedno-kreditna zadruga ima račun za redovito poslovanje. Poslovna banka koja štedno-kreditnoj zadruzi otvori račun za redovito poslovanje mora na temelju ugovora povjeriti štedno-kreditnoj zadruzi, kao trećoj osobi, ako ista izjavi da želi obavljati platni promet, obavljanje poslova platnog prometa za njezine zadrugare, a u ime i za račun banke.

(3) Iznimno, štedno-kreditna zadruga može obavljati platni promet u zemlji za zadrugare, samostalno prema uvjetima i propisima koje donosi Hrvatska narodna banka i na temelju odobrenja za obavljanje poslova platnog prometa koje izdaje Hrvat­ska narodna banka.

(4) Štedno-kreditna zadruga može primati, kao depozit ili kredit, sredstva tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatske banke za obnovu i razvoj, fondova, pravnih osoba, zadruga, obrtničkih komora, gospodarskih komora, zadružnih saveza i udruženja obrtnika, sindikata, međunarodnih organizacija, te donacije, u svrhu odobravanja namjenskih kredita zadrugarima.

Članak 11.

(1) Za obavljanje poslova iz članka 10. ovoga Zakona Ministarstvo financija izdaje rješenje kojim se štedno-kreditnoj zadruzi odobrava rad.

(2) Ministarstvo financija obvezno je u roku od šezdeset dana od dana podnošenja zahtjeva izdati rješenje kojim se odobrava rad štedno-kreditnoj zadruzi ako ona za to ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i dostavi svu potrebnu dokumentaciju navedenu u članku 12. ovoga Zakona.

(3) Ukoliko Ministarstvo financija ne izda rješenje u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da je odobrenje dano.

Članak 12.

(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, osnivači štedno-kreditne zadruge moraju dostaviti sljedeće:

1. odluku osnivačke skupštine o donošenju statuta štedno-kreditne zadruge,

2. statut štedno-kreditne zadruge, usvojen na osnivačkoj skupštini, u obliku ovjerene preslike javnobilježničkog akta,

3. popis osnivača u kojem su navedena njihova puna imena i adrese stanovanja i/ili naziv i adresa sjedišta za fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju dopuštenu djelatnost s podacima o visini zadružnog uloga svakog osnivača,

4. dokaz o uplati zadružnih uloga.

5. odluku osnivačke skupštine o imenovanju upravitelja, kao i dokaze da ispunjava uvjete prema odredbama ovoga Zakona,

6. odluku osnivačke skupštine o imenovanju članova nadzornog odbora kao i dokaze o ispunjavanju uvjeta prema odredbama ovoga Zakona,

7. dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi postoje li tehnički i kadrovski uvjeti za obavljanje poslova utvrđenih statutom štedno-kreditne zadruge. Pod navedenom dokumentacijom podrazumijeva se dokumentacija o poslovnom prostoru, opremi i sistematizaciji radnih mjesta u štedno-kreditnoj zadruzi.

Članak 13.

Ministarstvo financija odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za rad štedno-kreditnoj zadruzi:

1. ako iz dostavljene dokumentacije uz zahtjev za izdavanje odobrenja proizlazi da štedno-kreditna zadruga nije organizirana u skladu s odredbama ovoga Zakona ili

2. ako iz dostavljene dokumentacije proizlazi da štedno-kreditna zadruga kadrovski ili tehnički nije sposobna obavljati poslove prema odredbama ovoga Zakona ili

3. ako upravitelj ili jedan od članova nadzornog odbora štedno-kreditne zadruge ima izrečenu zaštitnu mjeru iz članka 47. stavak 4. ovoga Zakona.

Članak 14.

(1) Ministarstvo financija donijet će rješenje o oduzimanju odobrenja za rad štedno-kreditnoj zadruzi:

1. ako štedno-kreditna zadruga ne započne s obavljanjem djelatnosti u roku od šest mjeseci od dana primitka odobrenja za rad ili

2. ako štedno-kreditna zadruga prestane s obavljanjem djelatnosti duže od šest mjeseci ili

3. ako je odobrenje za rad štedno-kreditnoj zadruzi dano na temelju neistinitih podataka ili

4. ako štedno-kreditna zadruga, unatoč pisanom upozorenju Ministarstva financija i nakon proteka danog roka za ispravak nepravilnosti ne ispravi nepravilnosti u svom radu i nastavi postupati suprotno zakonskim propisima ili

5. ako štedno-kreditna zadruga prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad ili

6. ako obavlja djelatnost za koju nema odobrenje za rad od Ministarstva financija.

(2) Štedno-kreditna zadruga ne smije sklopiti, započeti obavljanje ili obaviti niti jedan novi posao vezan uz obavljanje djelatnosti prema odredbama ovoga Zakona od dana izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Protiv rješenja o oduzimanju odobrenja za rad žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 15.

Prijavu za upis u registar trgovačkog suda štedno-kreditna zadruga podnosi po dobivanju rješenja kojim se odobrava rad štedno-kreditnoj zadruzi.

III. TIJELA ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE I UPRAVLJANJE ŠTEDNO-KREDITNOM ZADRUGOM

Članak 16.

(1) Tijela štedno-kreditne zadruge jesu skupština, nadzorni odbor i upravitelj.

(2) Statutom štedno-kreditne zadruge mogu se osnovati i druga tijela štedno-kreditne zadruge, ali na koje se ne mogu prenositi ovlasti koje ima skupština.

Članak 17.

(1) Najviše tijelo štedno-kreditne zadruge jest skupština koja se sastaje najmanje jedanput godišnje. Skupštinu zadruge čine svi zadrugari ili njihovi izabrani predstavnici.

(2) Statutom štedno-kreditne zadruge može se utvrditi da skupštinu štedno-kreditne zadruge, koja ima više od sto zadrugara, čine izabrani predstavnici zadrugara. Jedan predstavnik može predstavljati najviše sto zadrugara. Minimalan broj predstavnika u tom slučaju mora biti trideset.

(3) Skupština obavlja ove poslove:

1. donosi statut štedno-kreditne zadruge,

2. imenuje i razrješava upravitelja štedno-kreditne zadruge,

3. imenuje i razrješava članove nadzornog odbora i drugih tijela prema statutu zadruge koji se biraju iz redova zadrugara,

4. utvrđuje poslovnu politiku štedno-kreditne zadruge,

5. odlučuje o raspodjeli i upotrebi dobiti, te o pokriću gubitka štedno-kreditne zadruge,

6. usvaja financijska izvješća štedno-kreditne zadruge,

7. odlučuje o udruživanju s drugom štedno-kreditnom zadrugom ili o pripajanju drugoj štedno-kreditnoj zadruzi,

8. odlučuje o prestanku rada štedno-kreditne zadruge,

9. odlučuje o drugim pitanjima predviđenim statutom štedno-kreditne zadruge ili ovim Zakonom.

(4) Skupština može valjano odlučivati ako je na njoj prisutno više od polovine zadrugara ili njihovih predstavnika.

(5) Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih zadrugara ili glasova predstavnika zadrugara. Svaki zadrugar ima po jedan glas neovisno o broju zadružnih uloga.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, za donošenje odluke o promjeni statuta, potrebno je 75% glasova prisutnih zadrugara ili glasova predstavnika zadrugara, osim u slučaju izmjene statuta koja se odnosi na promjenu naziva i sjedišta zadruge.

(7) Na skupštini štedno-kreditne zadruge mora se sastaviti popis prisutnih zadrugara ili njihovih predstavnika. Svaka odluka skupštine mora se navesti u zapisniku kojega potpisuje zapisničar, predsjednik skupštine i najmanje dva ovjerovitelja zapisnika iz redova zadrugara.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, u postupku donošenja odluke o izmjenama i dopunama statuta, skupštini mora prisustvovati javni bilježnik, osim u slučaju izmjene statuta koja se odnosi na promjenu naziva i sjedišta zadruge. Zapisnik, kao i odluku o izmjenama i dopunama statuta, mora ovjeriti javni bilježnik, osim u slučaju izmjene statuta koja se odnosi na promjenu naziva i sjedišta zadruge.

Članak 18.

(1) Nadzorni odbor štedno-kreditne zadruge mora imati najmanje tri člana, izabrana iz redova zadrugara, a statutom se može odrediti i veći broj članova nadzornog odbora, koji mora biti neparan.

(2) Član nadzornog odbora ne može biti upravitelj štedno-kreditne zadruge, osoba zaposlena u štedno-kreditnoj zadruzi, niti osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima.

Članak 19.

(1) Nadzorni odbor nadzire poslovanje štedno-kreditne zadruge o čijem radu podnosi izvješće na skupštini.

(2) Nadzorni odbor ili njegovi pojedini članovi mogu obavljati uvid u poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju štedno-kreditne zadruge, te druge radnje određene statutom štedno-kreditne zadruge.

(3) Nadzorni odbor može suspendirati upravitelja štedno-kreditne zadruge do odluke skupštine ako postoji opravdana sumnja da je ugrožen njezin opstanak. Ako suspendira upravitelja, nadzorni odbor mora sazvati skupštinu radi razrješenja suspendiranog upravitelja i imenovanja novog upravitelja, a najkasnije 30 dana od suspenzije.

Članak 20.

Upravitelj vodi poslove štedno-kreditne zadruge, zastupa je i predstavlja, te obavlja druge poslove koji su mu određeni ovim Zakonom, statutom ili drugim aktom štedno-kreditne zadruge.

Članak 21.

(1) Za upravitelja štedno-kreditne zadruge može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. visoka ili viša stručna sprema,

2. ima najmanje trogodišnje radno iskustvo u financijskim institucijama ili najmanje petogodišnje iskustvo na ostalim financijskim poslovima,

3. osoba koja ispunjava uvjete iz članka 239. Zakona o trgovačkim društvima.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka, za upravitelja može biti izabrana osoba koja ima srednju stručnu spremu i koja je na toj dužnosti u štedno-kreditnoj zadruzi bila na dan stupanja na snagu ovoga Zakona uz uvjet da četiri godine nakon stupanja na snagu ovoga Zakona upravitelj mora zadovoljiti uvjete iz stavka 1. ovoga članka. Ako protekom tog roka upravitelj ne zadovolji uvjete iz stavka 1. ovoga članka, skupština zadruge mora imenovati novog upravitelja.

(3) Za upravitelja štedno-kreditne zadruge ne može biti izabrana osoba koja je bila upravitelj u štedno-kreditnoj zadruzi nad kojom je pokrenut postupak likvidacije iz razloga navedenog u članku 44. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona i to u roku od tri godine od dana izvršnosti rješenja kojim se toj štedno-kreditnoj zadruzi oduzima odobrenje za rad.

(4) Za upravitelja štedno-kreditne zadruge ne može biti izabrana osoba koja je bila član uprave u bilo kojem drugom trgo­vačkom društvu nad kojim je otvoren stečaj u protekle tri godine od dana izbora za upravitelja.

(5) Upravitelj mora biti u radnom odnosu sa štedno-kreditnom zadrugom na neodređeno i puno radno vrijeme.

IV. POSLOVANJE ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE

Članak 22.

Štedno-kreditna zadruga obvezna je poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravovremeno ispuniti sve dospjele obveze, te se u poslovanju pridržavati načela sigurnosti.

Članak 23.

(1) Radi pokrića rizika iz poslovanja, štedno-kreditna zadruga obvezna je osnovati sredstva pričuve.

(2) Sredstva pričuve štedno-kreditne zadruge koriste se za otpis nenaplaćenih potraživanja, za pokriće gubitaka koji proizlaze iz poslovanja štedno-kreditne zadruge i drugih rizika.

(3) Ministar financija propisat će visinu i način izdvajanja sredstava pričuve.

(4) Račun sredstava pričuve štedno-kreditna zadruga dužna je voditi u istoj poslovnoj banci u kojoj se vodi račun za redovno poslovanje.

(5) Štedno-kreditna zadruga može osnovati i druge neobavezne pričuve, koje će se koristiti u skladu sa statutom.

Članak 24.

(1) Zadrugari štedno-kreditne zadruge sudjeluju u raspodjeli ostvarene dobiti proporcionalno iznosu uplaćenih zadružnih uloga.

(2) Skupština štedno-kreditne zadruge može odlučiti da se ostvarena dobit ili dio ostvarene dobiti može koristiti u razvoj poslovanja štedno-kreditne zadruge.

(3) Ukoliko sredstva pričuve iz članka 23. ovoga Zakona nisu dovoljna, zadrugari sudjeluju u pokriću rizika iz poslovanja svojim zadružnim ulozima.

Članak 25.

(1) Štedno-kreditna zadruga dužna je najmanje jednom godišnje, a obvezno na kraju poslovne godine, bez naknade, obavijestiti zadrugare i učiniti im dostupnim podatke o stanju njihovih kreditnih i/ili depozitnih računa.

(2) U slučaju kada su ugovorene promjenljive kamatne stope, štedno-kreditna zadruga dužna je obavijestiti zadrugare o promjeni tih stopa prije nego se one počnu primjenjivati i to putem javne obavijesti.

Članak 26.

(1) Štedno-kreditna zadruga dužna je istaknuti na vidljivom mjestu u poslovnim prostorijama opće uvjete poslovanja.

(2) Za štedne uloge u štedno-kreditnoj zadruzi jamče zadrugari svojim zadružnim ulozima.

(3) Pod općim uvjetima poslovanja iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se sljedeći podaci:

1. za odobravanje kredita:

– važeće nominalne godišnje stope redovne i zatezne kamate,

– način obračuna kamate,

– uvjeti pod kojima se mogu mijenjati stope redovne i zatezne kamate tijekom korištenja, odnosno otplate kredita,

– naknade, odnosno provizije koje se zaračunavaju zadrugaru-korisniku kredita,

– uvjeti štednje ili novčanog pologa ako je to uvjet za odobravanje kredita,

– instrumenti osiguranja otplate kredita i drugi uvjeti koje postavlja štedno-kreditna zadruga,

2. za primanje štednih uloga:

– važeće nominalne godišnje kamatne stope,

– način obračuna kamate,

– uvjeti pod kojima se mogu mijenjati kamatne stope,

– naknade, odnosno provizije ako ih zaračunava štedno-kreditna zadruga,

– osnovne informacije o osiguranju štednih uloga.

Članak 27.

(1) Štedno-kreditna zadruga može osnovati podružnicu.

(2) Na osnivanje podružnica štedno-kreditne zadruge odgo­va­rajuće se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na podružnicu.

(3) Štedno-kreditna zadruga može osnovati i poslovnicu koja obavlja iste poslove kao i štedno-kreditna zadruga, ali bez pravne osobnosti.

(4) Obavljanje izvršavanja pojedinih poslova štedno-kreditna zadruga može ugovorom povjeriti vanjskom suradniku.

(5) Opseg poslova i ovlasti povjerenika štedno-kreditna zadruga uređuje statutom.

Članak 28.

(1) Štedno-kreditne zadruge mogu se udružiti u savez štedno-kreditnih zadruga.

(2) Savezom štedno-kreditnih zadruga upravljaju članice na način utvrđen statutom saveza.

(3) Na savez štedno-kreditnih zadruga odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

(4) Savez štedno-kreditnih zadruga može biti član Hrvatskog saveza zadruga. Članovi Hrvatskog saveza zadruga mogu biti i one štedno-kreditne zadruge koje nisu učlanjene u savez štedno-kreditnih zadruga.

Članak 29.

(1) Štedno-kreditna zadruga dužna je, u roku od petnaest dana po njihovom nastanku, izvješćivati Ministarstvo financija o sljedećim činjenicama:

1. o promjeni statuta,

2. o promjeni podataka koji se odnose na tvrtku i sjedište,

3. o otvorenom računu za redovno poslovanje i drugim računima,

4. o otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom pres­tanku rada podružnice, odnosno poslovnice, te angažiranju povjerenika,

5. o imenovanju i razrješenju upravitelja i članova nadzornog odbora.

(2) Štedno-kreditna zadruga dužna je izvješćivati Ministarstvo financija o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi za upis podataka u registar trgovačkog suda, kao i svakom izvršenom upisu promjene podataka u registru trgovačkog suda u roku od petnaest dana od do­nošenja odluke o promjeni podataka.

Članak 30.

Podaci o štednim ulozima, primljenim depozitima i kreditima, kao i o danim kreditima, poslovna su tajna štedno-kreditne zadruge i mogu se priopćiti samo na pisani zahtjev suda ako je protiv vlasnika uloga ili kredita pokrenut sudski postupak ili ako je to potrebno radi zaštite interesa štedno-kreditne zadruge.

Članak 31.

Odredbe članka 30. ovoga Zakona ne primjenjuju se na obvezu štedno-kreditne zadruge o davanju podataka Ministarstvu financija u obavljanju nadzora nad njenim poslovanjem.

Članak 32.

(1) Štedno-kreditna zadruga dužna je sa zadrugarom, zaklju­čiti ugovor o pružanju pojedine usluge za koje je dobila odobrenje za rad i koje su upisane u registru trgovačkog suda.

(2) Prije zaključivanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka, štedno-kreditna zadruga dužna je u pisanom obliku zadrugaru predočiti sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obveze ugovorenih strana.

(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka zaključuje se u pisanoj formi i jedan primjerak ugovora štedno-kreditna zadruga dužna je predati zadrugaru.

(4) Štedno-kreditna zadruga dužna je u ugovor o štednom ulogu unijeti odredbu da štedni ulozi nisu osigurani kod nadležne državne agencije.

Članak 33.

Štedno-kreditna zadruga mora organizirati svoje poslovanje i vođenje poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, te ostale poslovne evidencije na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru njezina poslovanja.

Članak 34.

(1) Štedno-kreditna zadruga vodi poslovne knjige i sastavlja temeljna financijska izvješća za male poduzetnike u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim računovodstvenim standardima.

(2) Ministar financija može propisati oblik sastavljanja i obvezu dostavljanja i drugih izvješća.

Članak 35.

Štedno-kreditna zadruga obvezna je Ministarstvu financija dostaviti temeljna financijska izvješća najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju su izvješća sastav­ljena.

V. NADZOR POSLOVANJA ŠTEDNO-KREDITNIH ZADRUGA

Članak 36.

(1) Poslovanje štedno-kreditne zadruge sukladno ovom Zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugih zakona, kojih je u svom poslovanju dužna pridržavati se štedno-kreditna zadruga, nadzire Ministarstvo financija.

(2) U obavljanju svoje nadzorne funkcije Ministarstvo financija ocjenjuje zakonitost i pravilnost poslovanja štedno-kreditnih zadruga i rješenjem nalaže mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti u njihovom poslovanju.

(3) Ministarstvo financija je ovlašteno u okviru svojih nadzornih nadležnosti nad štedno-kreditnim zadrugama provjeravati da li se štedno-kreditne zadruge općenito pridržavaju dobrih poslovnih običaja, objavljenih općih uvjeta poslovanja i ugovora koje su sklopile sa svojim zadrugarima, ali nije dužno rješavati pojedinačne reklamacije zadrugara.

(4) Ovlašteni službenici Ministarstva financija ovlašteni su i za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz članka 47. ovoga Zakona.

(5) Pod poslovanjem štedno-kreditnih zadruga podrazumi­jeva se poslovanje do brisanja iz registra trgovačkog suda.

Članak 37.

(1) Tijekom obavljanja nadzora ovlašteni službenici Ministarstva financija mogu od štedno-kreditne zadruge zatražiti izvješća i informacije o svim pitanjima koja su važna za procjenu posluje li ona u skladu s odredbama ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona koji propisuju poslovanje štedno-kreditnih zadruga.

(2) Ovlašteni službenici Ministarstva financija mogu od upravitelja ili zaposlenika štedno-kreditne zadruge zatražiti izjavu o pitanjima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 38.

(1) Nadzor poslovanja štedno-kreditne zadruge obavlja se analizom financijskih izvješća i izravnim nadzorom u štedno-kreditnim zadrugama.

(2) Izravni nadzor obavlja se u prostorijama štedno-kreditne zadruge uvidom u poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i poslovne evidencije, te drugu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje štedno-kreditne zadruge.

(3) Izravni nadzor poslovanja štedno-kreditne zadruge obav­ljaju ovlašteni službenici Ministarstva financija.

Članak 39.

(1) Štedno-kreditna zadruga mora ovlaštenim službenicima Ministarstva financija, na njihov zahtjev, omogućiti obavljanje nadzora poslovanja u svojim poslovnim prostorijama.

(2) Štedno-kreditna zadruga mora ovlaštenim službenicima Ministarstva financija, na njihov zahtjev, omogućiti obavljanje nadzora poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i poslovnih evidencija.

(3) Štedno-kreditna zadruga mora ovlaštenim službenicima Ministarstva financija, na njihov zahtjev, uručiti preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i poslovnih evidencija.

(4) Nadzor poslovanja štedno-kreditne zadruge obavlja se radnim danom i u radnom vremenu štedno-kreditne zadruge.

Članak 40.

Štedno-kreditna zadruga mora ovlaštenim službenicima Ministarstva financija osigurati uvjete za neometano obavljanje nadzora i prisutnost osoba koje će osigurati pristup dokumentaciji i njezin pregled, te koje će surađivati s ovlaštenim službenicima koji obavljaju nadzor.

Članak 41.

(1) Po obavljenom nadzoru sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru koji se dostavlja upravitelju i predsjedniku nadzornog odbora štedno-kreditne zadruge.

(2) Na zapisnik o obavljenom nadzoru mogu se podnijeti Ministarstvu financija dokumentirane pisane primjedbe u roku od deset dana od dana primitka zapisnika o obavljenom nadzoru.

Članak 42.

(1) Ministarstvo financija ovlašteno za nadzor nad poslovanjem štedno-kreditnih zadruga može rješenjem privremeno štedno-kreditnoj zadruzi zabraniti rad i raspolaganje sredstvima na žiroračunu i drugim računima:

1. ako ne nađe štedno-kreditnu zadrugu na prijavljenoj adresi sjedišta da bi obavila nadzor ili

2. ako štedno-kreditna zadruga ne osigura uvjete za obav­ljanje nadzora ili

3. ako se prilikom nadzora ometaju ovlašteni službenici Ministarstva financija, odnosno ako im se onemogućava ili izbjegava dostava tražene poslovne dokumentacije ili

4. ako štedno-kreditna zadruga uskrati poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i druge evidencije na uvid ovlaštenim službenicima Ministarstva financija koji obavljaju nadzor ili

5. ako štedno-kreditna zadruga ne postupi po rješenju Ministarstva financija.

(2) Na rješenje iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu financija.

(3) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja.

VI. LIKVIDACIJA I STEČAJ ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE

Članak 43.

Na postupak likvidacije štedno-kreditne zadruge primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima o likvidaciji društva s ograničenom odgovornošću, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 44.

(1) Razlozi za pokretanje postupka likvidacije štedno-kreditne zadruge jesu:

1. ako se broj zadrugara štedno-kreditne zadruge smanji ispod broja propisanog odredbama ovoga Zakona,

2. ako se iznos zadružnih uloga smanji ispod iznosa propisanog odredbama ovoga Zakona,

3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da upis štedno-kreditne zadruge u registar trgovačkog suda nije bio zakonit,

4. ako joj bude oduzeto odobrenje za rad.

(2) Kada nastanu uvjeti navedeni u stavku 1. ovoga članka štedno-kreditna zadruga dužna je pokrenuti postupak likvidacije.

(3) Ako se postupak likvidacije pokreće iz razloga navedenih u stavku 1. točki 4. ovoga članka za likvidatora ne može biti imenovana osoba koja je bila upravitelj, odnosno član nadzornog odbora štedno-kreditne zadruge koja je po odredbama ovoga Zakona morala pokrenuti likvidacijski postupak.

Članak 45.

(1) Štedno-kreditna zadruga u likvidaciji ne smije primati nove štedne uloge, produžavati dospjele oročene štedne uloge, odobravati nove kredite, niti produžavati dospjele kredite, obavljati mjenjačke poslove, kao ni sklapati druge poslove izuzev onih koji su potrebni za unovčenje likvidacijske mase radi podmirenja obveza štedno-kreditne zadruge u likvidaciji.

(2) Osim odredbi prethodnog stavka, štedno-kreditna zadruga u postupku likvidacije ne može prenositi štedne uloge odnosno kredite na druge financijske institucije.

Članak 46.

Na stečaj štedno-kreditne zadruge primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona.

VII. KAZNENE ODREDBE

Članak 47.

(1) Štedno-kreditna zadruga čini prekršaj:

1. ako započne s radom prije upisa u registar trgovačkog suda,

2. ako iznos zadružnih uloga jednog zadrugara i s njim povezanih zadrugara poraste iznad 10% ukupnog iznosa zadružnih uloga,

3. ako obavlja poslove za koje nije dobila odobrenje za rad i/ili ako poslove obavlja suprotno odredbama ovoga Zakona,

4. ako sjednice skupštine ne održava u skladu s odredbama ovoga Zakona,

5. ako od dana izvršnosti rješenja kojim joj se oduzima odobrenje za rad ugovori i obavi novi posao vezan za obavljanje djelatnosti,

6. ako ne vodi imenik zadrugara u skladu s odredbama ovoga Zakona,

7. ako isplaćuje ostvarenu dobit suprotno odredbama ovoga Zakona,

8. ako ne obračuna i uplati sredstva pričuve na način i u rokovima određenim ovim Zakonom odnosno propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

9. ako ne dostavi Ministarstvu financija izvješća o obračunu i uplati sredstava pričuve na način i u rokovima određenim ovim Za­konom, odnosno propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

10. ako ne izvještava korisnika svojih usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona,

11. ako na vidnom mjestu u poslovnom prostoru ne istakne opće uvjete poslovanja,

12. ako u općim uvjetima poslovanja ne navede sve podatke propisane ovim Zakonom,

13. ako na vidnom mjestu u poslovnom prostoru ne istakne obavijest da štedni ulozi nisu osigurani kod nadležne državne agencije,

14. ako osnuje podružnicu, poslovnicu ili angažira povjerenika suprotno odredbama ovoga Zakona,

15. ako Ministarstvu financija ne dostavlja izvješća o svim promjenama podataka sukladno odredbama ovoga Zakona,

16. ako Ministarstvu financija dostavlja neistinita izvješća,

17. ako se ne pridržava općih uvjeta poslovanja,

18. ako s korisnikom svojih usluga ne zaključi ugovor u pisanom obliku i/ili ako u ugovoru ne navede odredbu da štedni ulozi nisu osigurani kod nadležne državne agencije,

19. ako poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju ne vodi na način propisan u odredbama ovoga Zakona,

20. ako temeljna financijska izvješća ne sastavlja u skladu s odredbama ovoga Zakona,

21. ako Ministarstvu financija ne dostavlja godišnja financijska izvješća ili ista ne dostavljaju u roku propisanom ovim Zakonom,

22. ako ne pokrene postupak likvidacije sukladno ovom Zakonu,

23. ako u postupku likvidacije sklapa poslove suprotno od­red­bama ovoga Zakona,

24. ako u postupku likvidacije prenese svoje depozite i/ili kredite na druge financijske institucije,

25. ako ne omogući nadzor ovlaštenim službenicima Ministarstva financija u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka štedno-kreditna zadruga kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se upravitelj, odnosno likvidator štedno-kreditne zadruge, te druge osobe koje su, prema njihovim aktima, odgovorne za počinjeni prekršaj, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.

(4) Uz novčanu kaznu, osobama iz stavka 3. ovoga članka za prekršaje iz stavka 1. točke 1., 3., 14., 17. i 23. ovoga članka izriče se zaštitna mjera zabrane obavljanja dužnosti u toj ili drugoj štedno-kreditnoj zadruzi i osnivanja nove štedno-kreditne zadruge na vrijeme do tri godine od dana izvršnosti rješenja o prekršaju.

VIII. ZASTARA

Članak 48.

(1) Pravo Ministarstvo financija na pokretanje prekršajnog postupka zastarijeva za pet godina računajući od dana kada je zastara počela teći.

(2) Zastara prava na pokretanje prekršajnog postupka počinje teći nakon isteka godine u kojoj je počinjen prekršaj.

(3) Tijek zastare prekida se svakom službenom radnjom nad­ležnog tijela radi gonjenja počinitelja prekršaja.

(4) Poslije svakog prekida zastara počinje ponovo teći, ali se prekršajni postupak ne može voditi po isteku apsolutnog roka za zastaru od deset godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 49.

(1) Štedno-kreditne zadruge dužne su uskladiti svoje poslovanje i poslovnu dokumentaciju s ovim Zakonom do 31. prosinca 2002.

(2) Štedno-kreditne zadruge koje nisu uskladile svoje poslovanje s odredbama Zakona o štedno-kreditnim zadrugama (»Narodne novine», br. 47/98. i 67/01.) moraju provesti postupak likvidacije.

(3) Ministar financija dužan je propise iz članka 23. ovoga Zakona donijeti u roku od šezdeset dana od njegova stupanja na snagu.

Članak 50.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o štedno-kreditnim zadrugama (»Narodne novine», br. 47/98. i 67/01.).

Članak 51.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 452-02/02-01/01
Zagreb, 3. srpnja 2002.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.