Naredba o poduzimanju mjera radi sprječavanja širenja i suzbijanju zlatne krumpirove cistolike nematode - Globodera rostochiensis Woll. i sprječavanja pojave blijedožute krumpirove cistolike nematode

NN 91/2002 (31.7.2002.), Naredba o poduzimanju mjera radi sprječavanja širenja i suzbijanju zlatne krumpirove cistolike nematode - Globodera rostochiensis Woll. i sprječavanja pojave blijedožute krumpirove cistolike nematode

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
I ŠUMARSTVA

1483

Na temelju članka 11. stavka 1. i 3. i članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti bilja (»Narodne novine« br. 10/94), ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

NAREDBU

o poduzimanju mjera radi sprjeČavanja Širenja i suzbijanja zlatne krumpirove cistolike nematode – Globodera rostochiensis Woll. i sprjeČavanja pojave blijedoŽute krumpirove cistolike nematode – Globodera pallida Stone

I. UVOD

Članak 1.

Ovom Naredbom propisuje se minimum mjera radi sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne krumpirove cistolike nematode – Globodera rostochiensis Woll. i sprječavanja pojave blijedožute krumpirove cistolike nematode – Globodera pallida Stone (u daljnjem tekstu: krumpirove cistolike nematode) na cijelom području Republike Hrvatske.

Članak 2.

(1) Glavna biljka domaćin krumpirovih cistolikih nematoda u smislu ove Naredbe je krumpir – Solanum tuberosum.

(2) Drugo bilje domaćini krumpirovih cistolikih nematoda, u smislu ove Naredbe su: rajčica, patliđan i drugo bilje iz porodice Solanaceae uključujući korove.

Članak 3.

Na zarazu se sumnja ako se u nasadima krumpira pojavljuju »oaze« slabije razvijenih biljaka. Biljke sporije rastu i svojim se izgledom znatnije razlikuju od zdravih. Stabljike zaraženih biljaka su tanke s usitnjenim lišćem koje žuti od baznog dijela, a kasnije se i suši.

Članak 4.

(1) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) donosi godišnji program praćenja krumpirovih cistolikih nematoda.

(2) Nositelj programa iz stavka 1. ovoga članka je Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zavod).

Članak 5.

(1) Vlasnici/ korisnici parcela na kojima se proizvodi krumpir, moraju redovito pregledavati nasade krumpira i ako posum­njaju da su zaraženi krumpirovim cistolikim nematodama, dužni su o tom obavijestiti nadležnu inspekciju zaštite bilja koja o tom izvješćuje nositelja programa.

(2) Ukoliko postoji sumnja da se radi o zarazi krumpirovim cistolikim nematodama stručna osoba nositelja programa, uzet će uzorke bilja i tla i proslijediti ih na laboratorijsku analizu.

(3) Zaraza krumpirovim cistolikim nematodama utvrđuje se metodama preporučenim od Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO) ili metodama preporučenim od Europske unije ili drugim međunarodno priznatim metodama.

Članak 6.

(1) U nezaraženim područjima preporuča se sadnja sorata otpornih na krumpirove cistolike nematode uz pridržavanje najmanje trogodišnjeg plodoreda.

(2) U područjima koja graniče sa zaraženim područjima, u okrug 10 km od zaraženog područja (zaštitne zone) obvezna je sadnja u skladu s mjerama propisanim u članku 8. ove Naredbe.

II. ZARAŽENA PODRUČJA

Članak 7.

Područja u kojima je službeno utvrđena prisutnost zlatne krumpirove cistolike nematode (Globodera rostochiensis Woll.) su:

1. U Međimurskoj županiji: katastarske općine Belica i Gardinovec.

2. U Varaždinskoj županiji: dio katastarske općine Zamlača u sljedećim granicama:

– istok – granica katastarske općine Nedeljanec,

– sjever – granica katastarske općine Varaždin do poljskog puta označenog k.b. 346,

– zapad – poljski put označen k.b. 346,

– jug – poljski put označen k.b. 345 i katastarskim česticama 245/116 i 247/96.

Članak 8.

(1) U područjima u kojima je službeno utvrđena prisutnost zlatne krumpirove cistolike nematode (u daljnjem tekstu: zaražena područja) zabranjuje se proizvodnja sjemenskog krumpira.

(2) U zaraženim područjima, proizvodnja konzumnog krumpira u vegetacijskoj sezoni 2003. i dalje, radi provociranja i smanjenja broja cisti u tlu na razinu ispod praga štetnosti, dopuštena je uz pridržavanje sljedećih mjera četverogodišnjeg plodoreda:

1. (prva) godina: sadnja otpornih sorti krumpira (uz uvaža­vanje odgovarajućih agrotehničkih mjera za dotičnu sortu),

2. (druga) godina: sadnja otpornih sorti krumpira,

3. (treća) godina: sadnja bilja koje nije domaćin krumpirovih cistolikih nematoda (pšenica, kukuruz, soja i sl.),

4. (četvrta) godina: sadnja osjetljive odnosno neotporne sorte (preventivna mjera u cilju sprječavanja razvoja novih otpornih patotipova cistolike nematode).

(3) Obvezuje se Zavod da, u suradnji s nadležnom inspekcijom zaštite bilja i sa stručnjacima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, na zaraženim područjima utvrdi referentne njive na kojima će obavljati redovit pregled krumpira i to pregled korijena na prisutnost cista te redovitu analiza tla radi praćenja broja cisti zlatne krumpirove cistolike nematode.

Članak 9.

(1) U zaraženim područjima zabranjuje se proizvodnja bilja domaćina krumpirovih cistolikih nematoda namijenjenog za presađivanje (sadnog materijala i presadnica). Zabrana se ne odnosi na proizvodnju u kontejnerima, loncima i sl. ako se u proizvodnji u cijelosti koriste supstrati za rast bilja.

(2) U zaraženim područjima, proizvodnja povrća i ostalog bilja domaćina krumpirovih cistolikih nematoda namijenjenog za konzumnu prodaju na tržištu (plodovi rajčice, patliđana i sl.), dopuštena je uz pridržavanje četverogodišnjeg plodoreda.

(3) Iznimno, dopušta se sadnja bilja iz stavka 1. i 2. ovoga članka bez pridržavanja uvjeta navedenih u tim stavcima, ako je vlasnik/korisnik parcele prije sadnje izvršio analizu tla u stručnoj ili znanstvenoj instituciji osposobljenoj za provođenje analize na nematode (državni zavodi, fakulteti i sl.) i ako je analizom potvrđeno da parcela nije zaražena krumpirovim cistolikim nematodama.

Članak 10.

Radi sprječavanja širenja zaraze zlatnom krumpirovom cistolikom nematodom u nezaražena područja, konzumni krumpir proizveden u zaraženim područjima smije se staviti u promet izvan zaraženog područja uz uvjet da je u cijelosti očišćen od čestica tla (četkanjem, pranjem gomolja vodom i sl.) unutar zaraženog područja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Popis sorata krumpira priznatih u Republici Hrvatskoj za koje je utvrđeno da su otporne na krumpirove cistolike nematode nalazi se u Prilogu koji je sastavni dio ove Naredbe.

Članak 12.

Sredstva za provedbu programa iz članka 4. stavka 1., za obavljanje laboratorijske analize članka 5. stavka 2. i za utvrđivanje zdravstvenog stanja na referentnim njivama iz članka 8. stavka 3. ove Naredbe osigurava Ministarstvo.

Članak 13.

Stupanjem na snagu ove Naredbe, prestaje važiti Naredba o poduzimanju mjera radi sprječavanja širenja i iskorjenjivanja zlatne krumpirove cistolike nematode – Globodera rostochiensis Woll. i sprječavanja pojave blijedožute krumpirove cistolike nematode – Globodera pallida Stone (»Narodne novine« br. 5/02) i Naredba o proglašenju područja zaraženih karantenskom štetočinjom bilja – zlatnom krumpirovom cistolikom nematodom – Globodera rostochiensis Woll. (»Narodne novine« br. 118/01).

Članak 14.

Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 320-20/02-01/8

Urbroj: 525-1-02-1

Zagreb, 24. srpnja 2002.

Ministar
poljoprivrede i šumarstva
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

PRILOG

Popis

sorata krumpira priznatih u Republici Hrvatskoj za koje je utvrĐeno da su otporne1 na krumpirove cistolike nematode

Red. br.Sorta krumpira        Red.br. Sorta krumpira

1.          Adora                    39.        Quinta

2.          Agata                     40.        Raja

3.          Agria                      41.        Red Scarlet

4.          Amorosa                42.        Remarka

5.          Almera                   43.        Rosella

6.          Arinda                    44.        Sante

7.          Arnova                   45.        Solara

8.          Artemis                  46.        Symfonia

9.          Asterix                   47.        Tomensa

10.        Ausonia                  48.        Tresor

11.        Berber                    49.        Ukama

12.        Bimonda                 50.        Victoria

13.        Carrera                  51.        Vineta

14.        Cinja                                  

15.        Colette                               

16.        Concorde                           

17.        Courage                             

18.        Dali                                    

19.        Felsina                               

20.        Fianna                                

21.        Fresco                               

22.        Frisia                                  

23.        Helena                               

24.        Impala                                

25.        Junior                                 

26.        Krostar                              

27.        Latona                               

28.        Laura                                 

29.        Liseta                                 

30.        Lutetia                                

31.        Lyra                                   

32.        Marabel                             

33.        Marko Polo                       

34.        Milva                                 

35.        Mondial                             

36.        Morene                              

37.        Nikita                                 

38.        Paola                                 

1Pod otpornošću se podrazumijeva smanjenje populacije cista u vegetaciji najmanje za 35%.