KOLEKTIVNI UGOVORI

1663

Na teme­lju članka 185. Zakona o radu (»Narodne novine« br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01), te čl. 3. Zakona o plaćama u javnim službama (»Narodne novine« br. 27/01) Ministarstvo znanosti i tehnologije i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazova­nja zak­ljučili su 15. lip­nja 2002.

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

I. OPĆE ODREDBE

STRANE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 1.

Ovaj ugovor zak­ljučuju Ministarstvo znanosti i tehnologije u ime Vlade Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazova­nja u ime članova Sindikata.

MJESTO I STVARNO VAŽENJE

Članak 2.

Ovaj ugovor se primje­njuje u javnim institutima, javnim visokim učilištima, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, Nacionalnoj i sveuči­lišnoj k­njižnici i ustanovama čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe na području Republike Hrvatske.

VREMENSKO VAŽENJE

Članak 3.

1) Ovaj ugovor se zak­ljučuje na pet godina.

2) Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primje­njuje se od 1. srp­nja 2002. godine.

3) Materijalna prava iz ovog ugovora za koja sredstva nisu predviđena u Državnom proračunu za 2002. godinu, odnosno nisu predviđena Teme­ljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama primje­njivat će se od 1. siječ­nja 2003. godine.

PRAVNO VAŽENJE

Članak 4.

Ovaj ugovor primje­njuje se uvijek osim ako je propisom, kolektivnim ugovorom koji se odnosi na zaposlenike u ustanovama iz članka 2. ovoga ugovora (kolektivni ugovor na općoj razini ili na razini ustanove i sl.), pravilnicima poslodavca ili ugovorom o radu, za zaposlenike nešto povo­ljnije riješeno.

KOLEKTIVNI UGOVORI USTANOVA

Novi članak 5.

O posebnim pita­njima koja nisu obuhvaćena ovim ugovorom i Teme­ljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama može se pre­govarati na razini ustanova, po prethodno pribav­ljenoj suglasnosti potpisnika ovog ugovora i ne mogu se sklopiti prije ­njihova odobre­nja.

ZNAČENJE POJMOVA I SKRAĆENICE

Članak 6.

Nazivi i skraćenice koji se rabe u ovom ugovoru:

• Ministarstvo – Ministarstvo znanosti i tehnologije;

• Sindikat – Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazova­nja;

• ustanova – svaka ustanova iz članka 2. ovoga ugovora;

• službenik – zaposlenik u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradničkom i istraživačkom zva­nju i ostali zaposlenici na stručnim radnim mjestima;

• namještenik – zaposlenik s višom stručnom spremom i ostali zaposlenici nižih stručnih sprema;

• sindikalni povjerenik – osoba zaposlena u ustanovi iz članka 2. ovoga ugovora, a koju za povjerenika izabere ili imenuje Sindikat;

• sindikalni predstavnik – predstavnik Sindikata sa svim ovlašte­njima iz ovoga ugovora, Teme­ljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Zakona o radu, a koji nije zaposlen kod poslodavca kod koje­ga zastupa Sindikat;

• poslodavac – ustanova iz članka 2. ovoga ugovora;

• TKU – Teme­ljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama;

• zaposleničko vijeće – radničko vijeće na javnoj ustanovi.

II. NORMATIVNI DIO

1. PLAĆE I MATERIJALNA PRAVA

1.1. RADNA MJESTA I PLAĆE

Članak 7.

1) Zaposlenici se raspoređuju na radna mjesta teme­ljem Ured­be o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u znanosti i visokom obrazova­nju i o tome im se izdaje odluka.

2) Predstavnik Sindikata ima pravo uvida u sve odluke o rasporedu zaposlenika na radna mjesta.

ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆA

Članak 8.

1) U sustavu znanosti i visokog obrazova­nja nema tajnosti plaća.

2) Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnih povjerenika u ustanovi, odnosno članova zaposleničkog vijeća u obračun plaća, ako to zahtijeva zaposlenik.

1.2. PLAĆA NA TEMELJU PRIHODA NA TRŽIŠTU

Članak 9.

1) Ako se u ustanovi ostvaruju prihodi na tržištu od obav­lja­nja svoje djelatnosti zaposlenicima pripada pravo na odgova­rajuće uveća­nje plaće.

2) Način raspodjele prihoda i plaća­nja rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje se aneksom ovom ugovoru, odnosno kolektivnim ugovorom na razini ustanove ili pravilnikom ustanove.

3) Ako se način raspodjele prihoda i plaća­nje rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje pravilnikom ustanove, za ­nje­govo donoše­nje potrebna je suglasnost sindikata.

4) Zaposlenici koji svoje osnovne poslove obav­ljaju u punom opse­gu iz ovoga ugovora nisu dužni obav­ljati dodatne poslove za tržište.

1.3. MATERIJALNA PRAVA

NAKNADA ZA TROŠKOVE DOKTORATA I MAGISTERIJA

Članak 10.

Zaposlenici u istraživačkom, suradničkom i nastavnom zva­nju te znanstveni novaci u javnim institutima i javnim visokim učilištima imaju pravo na pokriće troškova izrade i opreme doktorata u iznosu od 4.500,00 kuna, te izrade i opreme magisterija od 3.000,00 kuna.

2. NORMIRANJE RADA

2.1. POSLOVI

Članak 11.

1) Obveze zaposlenika u redovnom radnom vremenu u ustanovama utvrđuju se u okviru 40-satnog radnog tjedna (puno radno vrijeme).

2) Ispu­njava­nje obveza nastavnika i suradnika na visokim učilištima utvrđuje se u skladu s optereće­njem u izravnoj nastavi teme­ljem satnice i nastavnog plana i programa.

3) Zaposlenici mogu sklopiti ugovor o radu s više ustanova (kumulativni radni odnos).

4) Posebnim kolektivnim ugovorom riješit će se prava zaposlenika koji imaju dva ugovora o radu, od kojih je jedan s poslodavcem izvan sustava znanosti i visokog obrazova­nja, tj. s poslodavcem koje­ga ne obvezuje ovaj kolektivni ugovor, a koja se odnose na plaću, uvjete rada, radno vrijeme i slično, i to ona prava koja proizlaze iz specifičnosti postoja­nja dvaju radnih odnosa.

5) Obveze zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme proporcionalno se uma­njuju.

ZNANSTVENO-NASTAVNA ZVANJA

POSLOVI ZAPOSLENIKA U ZNANSTVENO-
-NASTAVNOM ZVANJU

Članak 12.

1) Poslovi zaposlenika u znanstveno-nastavnom zva­nju u okviru 40-satnog radnog vremena su:

– dodiplomska i postdiplomska nastava – predava­nja, vježbe, seminari;

– poslovi koji se smatraju sastavnim dijelom nastavnog optereće­nja: terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pre­gled programa, seminarskih radova, mentorstvo diplomskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokviji, priprema, usavršava­nje u nastavnim vještinama, rad u fakultetskom vijeću, rad u fakultetskim povjerenstvima;

– znanstvenoistraživački rad i znanstveno usavršava­nje – rad na projektima Ministarstva, uk­ljučujući i rad na pripremi projekta, znanstveno usavršava­nje i publicira­nje radova.

2) Poslovi iz al. 1. stavka 1. ovoga članka normiraju se i čine teme­lj za obračun osnovne plaće.

3) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka obav­ljaju se po potrebi i u opse­gu koji je nužan i uobičajen za obav­lja­nje poslova iz al. 1. stavaka 1. ovoga članka odnosno koliko je to potrebno prema okolnostima i pravilima na visokom učilištu.

4) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka posebno se ne vrednuju, što ne isk­ljučuje mogućnost drukčije­g rješe­nja u kolektivnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu.

DODATNI POSLOVI

Članak 13.

1) Zaposlenici u znanstveno-nastavnom zva­nju mogu obav­ljati i znanstveni i stručni rad za tržište koji se obav­lja u okviru fakulteta i sredstvima fakulteta.

2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka dodatno se plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 9. ovoga ugovora.

OSTALI POSLOVI

Članak 14.

Ostali poslovi osim poslova iz članaka 12. i 13. ovoga ugovora (dežurstva na prijemnim ispitima, izrada satnice i sl.) posebno se plaćaju prema stvarnim satima rada, u  visini cijene radnog sata zaposlenika koji obav­lja te poslove.

SURADNIČKA ZVANJA

ZAPOSLENICI U SURADNIČKOM ZVANJU

Članak 15.

Odredbe članaka 12., 13. i 14. ovoga ugovora se na odgovarajući način primje­njuju i na zaposlenike u suradničkom zva­nju.

ZNANSTVENA ZVANJA

POSLOVI ZAPOSLENIKA U ZNANSTVENOM ZVANJU

Članak 16.

1) Poslovi zaposlenika u znanstvenom zva­nju u okviru 40-satnog radnog vremena su:

– znanstvenoistraživački rad – rad na programu odnosno temi Ministarstva, uk­ljučujući i rad na pripremi za temu;

– znanstveno usavršava­nje;

– sudjelova­nje u radu vijeća ustanove i povjerenstvima ustanove.

2) Za obav­lja­nje navedenih poslova zaposlenik u znanstvenom zva­nju je plaćen prema osnovnom koeficijentu.

DODATNI POSLOVI

Članak 17.

1) Zaposlenici u znanstvenom zva­nju mogu obav­ljati i znanstveni i stručni rad za tržište koji se obav­lja u okviru ustanove i sredstvima ustanove.

2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka dodatno se plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 9. ovoga ugovora.

RAVNATELJ JAVNOG INSTITUTA

Članak 18.

Zaposlenik koji obav­lja dužnost ravnate­lja javnog instituta mora 20% od ukupnog radnog vremena raditi u znanosti, tako da se kod izbora u zva­nje pet godina provedenih na mjestu ravnate­lja računa kao jedna godina rada u znanosti.

ISTRAŽIVAČKA ZVANJA

ZAPOSLENICI U ISTRAŽIVAČKOM ZVANJU

Članak 19.

Odredbe članka 16. i 17. ovoga ugovora na odgovarajući način primje­njuju se i na zaposlenike u istraživačkom zva­nju (mlađi asistent, asistent, viši asistent, stručni suradnik).

NASTAVNA ZVANJA

POSLOVI ZAPOSLENIKA U NASTAVNOM ZVANJU

Članak 20.

1) Poslovi zaposlenika u nastavnom zva­nju u okviru 40-satnog radnog vremena su:

– dodiplomska nastava – predava­nja, vježbe, seminari;

– poslovi koji se smatraju sastavnim dijelom nastavnog optereće­nja: terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pre­gled programa, seminarskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokviji, priprema, usavršava­nje u nastavnim vještinama, rad u vijeću visokog učilišta, rad u povjerenstvima visokog učilišta;

– stručno usavršava­nje odnosno publicira­nje radova.

2) Poslovi iz al. 1. stavka 1. ovoga članka normiraju se i čine teme­lj za obračun plaće.

3) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka obav­ljaju se po potrebi i u opse­gu koji je nužan i uobičajen za obav­lja­nje poslova iz al. 1. stavka 1. ovoga članka odnosno koliko je to potrebno prema okolnostima i pravilima na visokom učilištu.

4) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka posebno se ne vrednuju, što ne isk­ljučuje mogućnost drukčije­g rješe­nja u kolektivnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu.

DODATNI POSLOVI

Članak 21.

1) Zaposlenici u nastavnom zva­nju mogu obav­ljati i stručni rad i usluge za tržište koji se obav­lja u okviru visokog učilišta i sredstvima visokog učilišta.

2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka dodatno se plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 9. ovoga ugovora.

OSTALI POSLOVI

Članak 22.

Ostali poslovi osim poslova iz članka 20. i 21. ovoga ugovora (dežurstva na prijemnim ispitima, izrada satnice i slično) posebno se plaćaju prema stvarnim satima rada, u visini cijene radnog sata zaposlenika koji obav­lja te poslove.

2.2. NORMIRANJE RADA U NASTAVI

Članak 23.

1) Visoka učilišta ustrojavaju i izvode nastavu na sveuči­lišnim i stručnim studijima.

2) Nastava na studijima izvodi se u skladu s nastavnim programom kojim se u dijelu utvrđuje i oblik ­njezina izvođe­nja (predava­nja, vježbe, seminari, konzultacije, mentorstvo, ispiti i dr.).

3) Nastava iz stavka 1. ovoga članka izvodi se u nastavnim grupama čija je satnica propisana nastavnim planom, koji je trajno dostupan na web stranici visokog učilišta.

Članak 24.

1) U izvođe­nju nastave koja se normira ovim ugovorom sudjeluju nastavnici i suradnici u radnom odnosu, kao i va­njski suradnici.

2) U nastavi mogu sudjelovati i zaposlenici koji pod neposrednim stručnim nadzorom nastavnika i suradnika sudjeluju u pripremi ili izvođe­nju dijela nastave (stručni suradnici, laboranti, instruktori, programeri i ostalo pomoćno nastavno osob­lje), u skladu s nastavnim planom i programom.

NASTAVNE GRUPE

Članak 25.

1) Nastavne grupe u diplomskoj nastavi broje:

a) za predava­nje – do 150 studenata

b) za seminare – do 30 studenata

c) za vježbe:

– auditorne vježbe, vježbe iz stranog jezika – do 30 studenata

– vježbe tjelesnog odgoja/rekreacije – do 40 studenata

– metodičke vježbe, vježbe primije­njene kineziologije – do 15 studenata

– vježbe u praktikumu, laboratorijske, eksperimentalne, terenske, lektorske i govorne, sekcijske i projektantske – do 10 studenata

– konstrukcijske i kliničke vježbe – do 6 studenata

– posebne kliničke vježbe (ginekološke, kirurške i sl.) – do 4 studenta.

2) Ustanove mogu svojim aktom odrediti drugačije, te nas­tav­ne grupe prilagoditi mogućnostima visokog učilišta, odnosno omogućiti izuzetke ovisno o nastavnom planu i programu.

3) Nastavne grupe na umjetničkim akademijama odredit će se naknadno kolektivnim ugovorom tih ustanova.

4) Nove grupe mogu se ustrojiti kada se broj studenata u grupama poveća za najma­nje 20% u odnosu na broj propisan stav­cima 1. i 2. ovoga članka.

5) Ako nastavnik obav­lja nastavu u dvije ili više grupa tada takav rad predstav­lja normirani rad i plaća se na način predviđen člankom 26. ili 27. ovoga ugovora.

6) Ministarstvo neće snositi troškove izvođe­nja nastave na programima, odnosno predmetima, na koje se upisalo ma­nje od 10 studenata, osim u slučajevima navedenim u ovom članku i slučajevima kada to posebno odobri ministar.

NASTAVNO OPTEREĆENJE

Članak 26.

1) Puno nastavno optereće­nje nastavnika izabranih u znanstveno-nastavno zva­nje iznosi 300 norma sati godiš­nje.

2) Puno nastavno opotereće­nje suradnika izabranih u jedno od asistentskih zva­nja iznosi 150 norma sati godiš­nje.

3) Puno nastavno optereće­nje nastavnika izabranih u nastavno zva­nje iznosi 450 norma sati godiš­nje.

4) Puno nastavno optereće­nje stručnih suradnika, laboranata te pomoćnog nastavnog osob­lja iznosi 600 norma sati godiš­nje.

5) Puno nastavno optereće­nje na umjetničkim akademijama odredit će se naknadno kolektivnim ugovorom tih ustanova.

6) Obveza nastavnika koji obav­lja dužnost dekana iznosi 20% punog nastavnog optereće­nja (60 norma sati godiš­nje), a prodekana 50% punog nastavnog optereće­nja (150 norma sati godiš­nje).

7) Nastavnik koji obav­lja dužnost rektora nema obveze u nastavi, a obveza nastavnika koji obav­lja dužnost prorektora iznosi 20% punog nastavnog optereće­nja (60 norma sati godiš­nje).

8) Odstupa­nje od vrijednosti propisanih stavcima 1. do 4. ovoga članka koje iznosi do 20% smatra se punim nastavnim optereće­njem.

9) Za izračun norma sati vrednuje se:

– jedan sat predava­nja u postdiplomskoj nastavi kao tri norma sata

– jedan sat predava­nja u dodiplomskoj nastavi kao dva norma sata

– jedan sat seminara, ako zahtijeva veću aktivnost ne­go vježbe, kao jedan i pol norma sat

– jedan sat vježbi kao jedan norma sat

– jedan sat pomoći kod izvođe­nja vježbi i ostalih oblika izvođe­nja nastave kao jedan norma sat.

OBRAČUN RADA U NASTAVI

Članak 27.

1) Nastavnici iznimno mogu izvoditi nastavu više od punog nastavnog optereće­nja, računato prosječno na punu akademsku godinu.

2) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zva­nju, nastavnom zva­nju te viši asistenti nisu obvezni raditi više od trećine iznad punog nastavnog optereće­nja.

3) Za rad preko punog nastavnog optereće­nja plaća se može uvećati najviše do 37,5% osnovne plaće.

4) Zaposlenici za svoj rad iznad punog nastavnog optereće­nja imaju pravo na uveća­nje plaće kako slijedi:

– zaposlenici iz stavka 1. članka 26. za 1 norma sat 0,104% ukupne godiš­nje osnovne plaće

– zaposlenici iz stavka 2. članka 26. za 1 norma sat 0,208% ukupne godiš­nje osnovne plaće

– zaposlenici iz stavka 3. članka 26. za 1 norma sat 0,069% ukupne godiš­nje osnovne plaće

– zaposlenici iz stavka 4. članka 26. za 1 norma sat 0,052% ukupne godiš­nje osnovne plaće

5) Rad iznad punog nastavnog optereće­nja obračunava se prosječno na punu akademsku godinu.

6) Uveća­nje plaće isplaćuje se prema planu, a konačno se obračunava prema obav­ljenom radu na kraju akademske godine.

7) Ustanove mogu iz sredstava vlastitih prihoda isplaćivati i veća uveća­nja plaće za rad preko punog nastavnog optereće­nja od onih određenih ovim člankom.

8) Mlađi asistenti i asistenti, odnosno znanstvenici novaci u pravilu ne smiju raditi preko punog nastavnog optereće­nja, osim kada za to postoje iznimni razlozi o čemu odlučuje fakultetsko vijeće uz prethodno pribav­ljeno miš­lje­nje zaposleničkog vijeća ustanove.

9) Ako zaposlenici iz stavka 8. ovoga članka ipak rade iznad punog nastavnog optereće­nja pripada im pravo na uveća­nje plaće u skladu s odredbama stavka 4. ovoga članka.

10) Obračun rada zaposlenika koji svoje nastavno i znanstveno optereće­nje ostvaruju u više visokih učilišta obav­lja se na način kao da svoje optereće­nje ostvaruju na jednom visokom učilištu.

VIRTUALNA PODJELA RADNOG VREMENA

Članak 28.

1) U svim slučajevima kada je, radi re­gulira­nja radnog optereće­nja, potrebno znati omjer radnog vremena između rada u znanosti i rada u nastavi, kao virtualna (praktička) obračunska vrijednost uzimat će se da se ukupni fond radnog vremena na sveučilištu sastoji od prosječno 50% radnog vremena u kojem se radi znanost i 50% fonda radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punog nastavnog optereće­nja.

2) Budući da se omjer ovih poslova u stvarnom radnom vremenu svakog pojedinca razlikuje, u pravilu bez mogućnosti individualne detekcije, ova virtualna veličina ne može se koristiti za mjere­nje i obračun plaća­nja rada pojedinaca, osim ako se drukčije ne uredi posebnim ugovorom na ustanovi.

3) Ovaj virtualni omjer koristit će se u slučajevima kada va­lja re­gulirati vrijeme napredova­nja zbog rada ili izostanka rada u nastavi, ili u slučajevima kada se u institutima daju dodatna zaduže­nja izvan teme i projekata MZT-a, u slučaju dodatnih obveza nastavnika koji imaju ma­nju normu od pune u nastavi, i u svim drugim slučajevima kada je to izvedivo i korisno.

OBRAČUN RADA VANJSKIH SURADNIKA

Članak 29.

Ustanove su obvezne nastavnicima i suradnicima koji obav­ljaju nastavu u ustanovi, a nemaju ugovor o radu s tom ustanovom (va­njski suradnici), obračunati rad najma­nje na način na koji svojim zaposlenicima obračunavaju rad preko punog nastavnog optereće­nja.

3. RADNI UVJETI

UVJETI ZA RAD

Članak 30.

1) Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nas­tavnom, suradničkom i istraživačkom zva­nju trebaju biti osigurani uvjeti za znanstveni odnosno nastavni rad, kao i za na­predova­nje.

2) Uvjeti za rad su:

– oprema koja omogućuje zadovo­ljavajuće istraživačke i nastavne rezultate u skladu s očekiva­njima društva;

– sredstva potrebna za eksperimente u količini i vrsti koja omogućuje va­ljano i priznato istraživa­nje;

– uređena nastavna dvorana (dovo­ljno topla, prozračna, čista ploča i katedra, nastavnički stolac, platno i uređaj za projekciju, voda, spužva i kreda);

– stručni časopisi vezani uz nastavni predmet odnosno znanstveno područje, kako domaći tako i inozemni;

– pomoć demonstratora pri vježbama, odnosno tehničkog osob­lja pri laboratorijskim vježbama;

– korište­nje kompjutora i elektronske komunikacije;

– telefonske i telefaks veze tijekom cijelog dana, a prema posebnom odobre­nju i izvan uobičajenog radnog vremena;

– zaštitne radne kute;

– deset listova papira po predmetnom studentu i mogućnost korište­nja fotokopirnog stroja i kompjutora;

– pristup ustanovi i najnužnije uvjete nakon isteka redovnog radnog vremena ustanove prema posebnom odobre­nju.

3) Ustanova će osigurati uvjete za rad iz stavka 2. ovoga članka sukladno svojim mogućnostima.

4. IZBORI U ZVANJA

POSTUPAK PRI IZBORU U ZVANJA

Članak 31.

1) Kriteriji i postupak za izbor u zva­nja u pojedinim ustanovama moraju biti određeni općim aktom ustanove te objav­ljeni i poznati pristupnicima.

2) Ako nadležno tijelo koje utvrđuje ispu­njava­nje minimalnih uvjeta za izbor u zva­nje ne da miš­lje­nje u roku od tri mjeseca, ustanova da­lje provodi postupak izbora u zva­nje, kao da je dobila pozitivno miš­lje­nje.

ZADRŽAVANJE RADNOG MJESTA

Članak 32.

1) Ako nakon proteka vremena na koje je zaposlenik bio izabran nije raspisan natječaj, zaposlenik ostaje u svome zva­nju i zadržava svoje radno mjesto do donoše­nja odluke po raspisanom natječaju.

2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sredstva za plaću tog zaposlenika osigurava sama ustanova.

PRODUŽENJE ROKA

Članak 33.

1) Zaposlenicima izabranima u suradnička i istraživačka zva­nja će se na njihovo traže­nje produžiti vrijeme na koje su izabrani u slučaju porodnog dopusta, duže bolesti zaposlenika ili drugog člana uže obite­lji, vojne službe ili drugog opravdanog razloga za onoliko vremena koliko je trajao razlog.

2) Produže­nje može odobriti samo ministar uz pribav­ljeno miš­lje­nje stručnog vijeća ustanove.

PRODUŽENJE UGOVORA O  RADU

Članak 34.

1) Ustanova će istraživaču i suradniku koji ne obrani magistarski ili doktorski rad u propisanom roku produžiti ugovor o radu u slučaju da je rad predan i uru­džbiran najma­nje tri mjeseca prije isteka roka.

2) Ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka produžit će se do završetka postupka obrane, ali ne du­lje od 6 mjeseci.

OGRANIČENJA VEZANA ZA OTKAZ

Članak 35.

1) Ako zaposlenik u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i istraživačkom zva­nju dobije otkaz iz razloga koji nije ­nje­gova kriv­nja (ako ispu­njava uvjete a javnim se natječajem izabere druga osoba), pripada mu dvostruka otpremnina i dvostruki otkazni rok u odnosu na Zakon o radu.

2) Zaposlenicima u znanstvenom zva­nju kojima nije prih­vaćen znanstveni program, tema, odnosno projekt, te zaposlenicima koji nisu obuhvaćeni znanstvenim programom, temom odnosno projektom, ne smije se iz toga razloga raskinuti ugovor o radu prije isteka roka od jedne godine.

NASTAVNICI U MIROVINI

Članak 36.

1) Održava­nje nastave predviđene nastavnim planom može se povjeriti osobi izabranoj u zva­nje profesora emeritusa.

2) Održava­nje nastave predviđene nastavnim planom može se povjeriti umirov­ljenom redovitom profesoru do 70 godina života.

3) Nastavniku koji odlazi u mirovinu prije navršenih 65 godina života mogu se dati akademska prava do 65 godina života u skladu sa Statutom fakulteta.

4) Nastavniku u znanstveno-nastavnom zva­nju koji je u mirovini zbog navršenih 65 godina života koji prema posebnom programu Ministarstva obav­lja nastavu na drugom sveučilištu ili veleučilištu pripadaju akademska prava do 70 godina života u skladu sa statutom fakulteta.

5) Nastavnicima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka naknada za rad obračunava se na način opisan u članku 29. ovoga ugovora.

5. ZNANSTVENI NOVACI

UGOVOR O RADU

Članak 37.

1) Sa znanstvenim novakom zak­ljučuje se prvi ugovor o radu na vrijeme od četiri godine, u kojem roku je znanstveni novak dužan magistrirati.

2) Sa znanstvenim novakom koji je magistrirao zak­ljučuje se ugovor o radu na određeno vrijeme od četiri godine, u kojem roku je znanstveni novak dužan doktorirati.

3) Sa znanstvenim novakom koji je doktorirao zak­ljučuje se ugovor o radu na određeno vrijeme od tri godine.

4) Ako znanstveni novak magistrira ili doktorira prije roka, ima pravo na produže­nje ugovora o radu tako da ukupno vrijeme u sustavu u svojstvu znanstvenog novaka ne prelazi zbroj godina iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

UVJETI RADA

Članak 38.

1) Znanstveni novaci obvezno se biraju u istraživačka zva­nja.

2) Znanstvenim novacima koji rade u visokoškolskim ustanovama mora se osigurati rad u neposrednoj nastavi.

3) Znanstvenim novacima nakon izbora u istraživačko zva­nje asistenta pripada plaća asistenta, a nakon izbora u istraživačko zva­nje više­g asistenta pripada plaća više­g asistenta.

OCJENA I OTKAZ

Članak 39.

1) Vodite­lj projekta ili teme jednom godiš­nje podnosi struč­nom vijeću ustanove i Ministarstvu znanosti i tehnologije izvješće o radu znanstvenog novaka koje mora sadržavati sve elemente za ocjenu s obrazlože­njem.

2) Teme­ljem ne­gativne ocjene rada znanstvenog novaka ne smije doći do automatskog prestanka financira­nja znanstvenog novaka, ali ne­gativna ocjena može biti razlog za pokreta­nje postupka redovitog otkaza ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz ili otkaz uvjetovan skriv­ljenim ponaša­njem).

6. ODMORI I DOPUSTI

KRITERIJI ZA UVEĆANJE GODIŠNJEG ODMORA

Članak 40.

1) Traja­nje godiš­nje­g odmora utvrđuje se tako da se na 18 radnih dana, koliko iznosi zakonom određeno najkraće traja­nje godiš­nje­g odmora, dodaju dani prema s­ljedećim kriterijima:

– prema složenosti poslova

   poslovi za koje se traži dr.                           4 dana

   poslovi VSS i mr.                                        3 dana

   poslovi VŠS                                               2 dana

   poslovi SSS                                                  1 dan

– prema dužini radnog staža

   od 6 do 12 godina                                        1 dan

   od 12 do 18 godina                                    2 dana

   od 18 do 24 godina                                    3 dana

   od 24 do 30 godina                                    4 dana

   više od 30 godina                                        5 dana

– prema posebnim socijalnim uvjetima

   rodite­lju, posvojitelju, staratelju za
svako dijete do 15 godina starosti                 1 dan

   rodite­lju, posvojite­lju, starate­lju djeteta
s težim smet­njama u razvoju                        2 dana

   invalidu                                                       2 dana

– prema uvjetima rada

   rad na poslovima s posebnim uvjetima
rada, navedenim u prilogu ovom ugovoru

   za poslove iz čl. 51. st. 1. alineja 1. i 2.        3 dana

   za poslove iz čl. 51 st. 1. alineja 3. i 4.         2 dana

   za poslove iz čl. 51. st. 1. alineja 5.               1 dan

2) Ukupno traja­nje godiš­nje­g odmora ne može iznositi više od 25 radnih dana.

3) Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godiš­nji odmor za svaku kalendarsku godinu u traja­nju od minimalno 30 radnih dana, a maksimalno 37 radnih dana.

Studijski dopusti

Članak 41.

1) Zaposleniku se može na ­nje­gov zahtjev odobriti plaćeni ili neplaćeni dopust radi:

– znanstvenog ili stručnog usavršava­nja,

– sudjelova­nja u radu znanstvenih ustanova ili međunarodnih organizacija.

2) Zaposleniku se dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti ako je predviđen planom znanstvene i stručne djelatnosti ustanove.

Članak 42.

1) Radi poslijediplomskog studija u inozemstvu zaposlenicima se može odobriti dopust najdu­lje do četiri godine.

2) Radi poslijedoktorskog usavršava­nja u inozemstvu zaposlenicima se može jednom odobriti dopust najdu­lje do dvije godine.

3) Zaposlenici koji su na usavršava­nju u inozemstvu teme­ljem stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju pravo na plaćeni dopust u traja­nju od jedne godine, a u preostalom traja­nju usavršava­nja ustanova će im uplaćivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osigura­nje.

4) Ako zaposlenik napusti usavršava­nje bez suglasnosti poslodavca, dužan je vratiti poslodavcu sve troškove koje je poslodavac imao, osim ako je razlog viša sila ili teža bolest.

5) Po završetku usavršava­nja zaposlenik je dužan raditi kod poslodavca najma­nje onoliko koliko je proveo na usavršava­nju, a u protivnom dužan je poslodavcu nadoknaditi sve troškove.

6) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka uma­njuju se proporcionalno vremenu provedenom na radu nakon stručnog usavršava­nja.

Članak 43.

1) Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom i znanstvenom zva­nju te u zva­nju profesora visoke škole može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical) uz naknadu osnovne plaće za znanstveno i stručno usavršava­nje ili za znanstveno-struč­ni rad.

2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposlenici imaju pravo koristiti jednom u svakih sedam godina i to nakon 6 neprekinuto provedenih godina rada u ustanovi.

3) Ako zaposlenik raskine ugovor o radu za vrijeme korište­nja studijske godine dužan je poslodavcu nadoknaditi troškove.

Članak 44.

Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradničkom ili istraživačkom zva­nju može se jednom u kalendarskoj godini odobriti plaćeni dopust u traja­nju do tri mjeseca radi:

– upoznava­nja s novim tehnikama i metodama rada

– korište­nja instrumenata kojih nema u ustanovi, a potrebni su u radu na programu ili projektu

– surad­nje na projektu.

Članak 45.

Tijekom radnog vremena sveukupno plaćeni dopust zaposleniku odobren teme­ljem članka 43. i 44. ovoga ugovora ne može biti duži od pet godina.

7. SIGURNOST NA RADU

OBVEZE POSLODAVCA

Članak 46.

1) Poslodavac je dužan primje­njivati propise s područja zaštite na radu i raditi na unapređiva­nju zaštite na radu.

2) Poslodavac je obvezan poduzimati mjere za sigurnost i zdrav­lje zaposlenika uk­ljučujući mjere za sprječava­nje rizika na radu i u službi, pruža­nja informacija i osposob­ljava­nja zaposlenika za rad na siguran način kao i brinuti se za potrebnu organizaciju i sredstva zaštite na radu.

NapuŠta­nje radnog mjesta zbog opasnosti

Članak 47.

1) Zaposlenik koji za slučaj ozbi­ljne, prijeteće i neizbježne opasnosti po život napusti svoje radno mjesto odnosno službu ili opasno područje, ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svog postupka, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašava­nja života ­ljudi i spašava­nja imovine.

2) O slučaju iz prethodnog stavka zaposlenik je dužan obavijestiti poslodavca i Sindikat.

8. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

Dodatak na plaĆu

Članak 48.

Zaposlenicima koji rade u posebnim uvjetima (rad na strojevima i uređajima s povećanim opasnostima, za rad s otrovima, zrače­njima, kancerogenim, patogenim i sličnim tvarima) pripada dodatak na plaću u visini od 5% do 15% proračunske bruto osnovice.

Rad u posebnim uvjetima

Članak 49.

1) Grupe izvora opasnosti su:

– izvori ionizirajuće­g ili neionizirajuće­g zrače­nja;

– štetne odnosno opasne tvari: otrovi, biološki agensi, kancerogene tvari i sl;

– ostali izvori opasnosti (eksplozivi, posude pod pritiskom, podmorje – ro­nje­nje i sl.).

2) Deta­ljan popis izvora opasnosti dan je u prilogu ovom Ugovoru, koji čini ­nje­gov sastavni dio.

Pravo na dodatak

Članak 50.

Zaposlenici imaju pravo na dodatak na plaću ako rade s izvorima opasnosti, odnosno ako su izravno ili neizravno izloženi izvorima opasnosti.

Visina dodatka

Članak 51.

1) Zaposlenici imaju pravo na s­ljedeće dodatke:

– od 15% – ako stalno i redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako su stalno i redovito izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 50% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti;

– od 12% – ako redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako su redovito izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 25% pa do 50% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti;

– od 10% – ako povremeno rade s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 10% pa do 25% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti;

– od 7% – ako povremeno rade s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloženi izvorima opasnosti, i to ma­nje od 10% vremena, odnosno ako se radi o specifičnim poslovima koji u pravilu ne mogu trajati vremenski dugo (poput minira­nja, ro­nje­nja i sl.);

– od 5% – ako su posredno izloženi izvorima opasnosti odnosno ugroženi od izvora opasnosti (zaposlenici koji izravno ne rade s izvorima opasnosti, ali im je mjesto rada u neposrednoj blizini izvora opasnosti).

2) Pravo na dodatke imaju zaposlenici koji čiste odnosno održavaju laboratorije i druge prostorije odnosno opremu (posuđe i sl.) u kojima se nalaze izvori opasnosti i to u visini 2/3 dodatka koji pripada zaposlenicima koji izravno rade s tim izvorima opasnosti, a razmjerno vremenu izloženosti sukladno stavku 1. ovoga članka.

3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primje­njuju se na jednak način i u slučaju da isti zaposlenik radi s više izvora opasnosti odnosno da je izložen od strane više izvora opasnosti.

4) Pravo na dodatak imaju znanstvenici i drugi zaposlenici, osim članova posade broda, za boravak na istraživačkom brodu, u onom mjesecu kada su na brodu i to:

– 15% – ako su na brodu 8 ili više dana,

– 12% – ako su na brodu od 5 do 7 dana,

– 10% – ako su na brodu 3 do 5 dana,

– 7% – ako su na brodu do 3 dana.

5) Pravo na dodatak ima i posada istraživačkih brodova i to u visini od 10%.

UtvrĐiva­nje poslova

Članak 52.

1) Teme­ljem odredaba ovoga Ugovora, na svakoj ustanovi konkretno će se utvrditi poslovi odnosno radna mjesta s izvorima opasnosti te vrijeme odnosno uvjeti izloženosti opasnostima.

2) Utvrđiva­nje iz stavka 1. ovoga članka učinit će zajednički poslodavac ili ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu te sindikalni povjerenik.

3) Popis poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti na ustanovi te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima, poslodavac će dostaviti Ministarstvu znanosti, u roku 15 dana nakon određiva­nja tih poslova u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

4) Jednom godiš­nje sačinit će se reažurira­nje podataka iz prethodnih stavaka ovoga članka.

LijeČniČki pre­gled

Članak 53.

1) Ustanova je dužna prije zasniva­nja radnog odnosa sa zaposlenikom za poslove s posebnim uvjetima rada, uputiti ga na zdravstveni pre­gled radi utvrđiva­nja zdravstvene sposobnosti za obav­lja­nje poslova s posebnim uvjetima rada.

2) Prilikom utvrđiva­nja popisa poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti, ustanova će također utvrditi vrstu pre­gleda i rokove u kojima se zaposlenici moraju upućivati na periodske pre­glede dok rade na ovim poslovima ili se premještaju na druge poslove u okviru ustanove.

9. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA

Prava sindikalnih PREDSTAVNIKA I POVJERENIKA

Članak 54.

1) Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnaša­nja ­nje­gove dužnosti, te radi omogućava­nja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvariva­njem i zaštitom prava zaposlenika u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslova­nja.

2) Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se re­guliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika.

3) Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah ali najkasnije u roku tri dana.

4) Poslodavac je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.

5) Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obnaša­nju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

6) Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.

7) Sindikalni je predstavnik dužan pred poslodavcem predstaviti se odgovarajućom punomoći i iskaznicom.

8) Oz­ljeda sindikalnog povjerenika prilikom obav­lja­nja dužnosti zaposleničkog vijeća i službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se oz­ljedom na radu kod poslodavca.

PREDSTAVNICI ZAPOSLENIČKIH VIJEĆA ODNOSNO SINDIKATA U UPRAVNIM TIJELIMA

Članak 55.

1) U upravnim tijelima ustanova javnih službi (tijelima koja imaju upravne ili nadzorne ovlasti), najma­nje jedan član mora biti predstavnik zaposlenika.

2) Predstavnika zaposlenika u upravnim tijelima imenuje i opoziva zaposleničko vijeće.

3) Ako kod poslodavca nije uteme­ljeno zaposleničko vijeće, predstavnika zaposlenika imenuje i opoziva sindikat.

4) Predstavnici zaposlenika sudjeluju ravnopravno u radu upravnog tijela bez prava glasa.

POVJERENIK ZAŠTITE NA RADU

Članak 56.

1) U provođe­nju mjera zaštite na radu povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

– sudjelovati u planira­nju mjera za unapređiva­nje rada,

– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdrav­lje zaposlenika,

– primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provođe­nje mjera zaštite na radu,

– pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdrav­lje zaposlenika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

– školovati se za obav­lja­nje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapređivati svoje zna­nje, pratiti i prikup­ljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,

– svojom aktivnošću poticati ostale zaposlenike za rad na siguran način.

2) Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi najma­nje 2 radna sata tjedno uz naknadnu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku traja­nja mandata.

3) Ukoliko u ustanovi nije izabran povjerenik zaštite na radu sva prava i obveze u odnosu na zaštitu zdrav­lja i sigurnosti na radu može preuzeti sindikalni povjerenik.

SINDIKALNE AKTIVNOSTI I SASTANCI

Članak 57.

1) Poslodavac je sindikalnom predstavniku odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva dužan omo­gućiti da sindikalne aktivnosti obav­lja u radno vrijeme na način i u opse­gu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obav­lja­nju službe.

2) Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslova­nja ustanove.

3) Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najma­nje narušava redovno poslova­nje ustanove.

4) U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, Sindikat ima pravo sastanak, odnosno skup, sazvati najkasnije dva sata prije iste­ka radnog vremena.

5) Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne teča­jeve, seminare, kongrese i konferencije u traja­nju do ukupno 10 dana godiš­nje.

UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 58.

1) Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za rad sindikata najma­nje s­ljedeće uvjete:

– jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održava­nje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korište­nja prostorije određuje se sukladno broju plaćenih sati rada na koje pojedini sindikat ima pravo u zaposleničkom vijeću;

– pravo na korište­nje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme, te pristup internetu u mjeri nužnoj za ostva­riva­nje sindikalne aktivnosti;

– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćiva­nja i oglašava­nja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obav­lja­nju službe;

– slobodu podjele tiska, izvješćiva­nja i oglašava­nja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provođe­nja drugih sredstava pritiska;

– oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom naj­većem broju zaposlenika;

– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačiva­nja članarine na račun sindikata, a teme­ljem pisane izjave člana sindikata;

– vođe­nje žiroračuna sindikalne podružnice (uplate, isplate i završni račun).

2) U slučaju kad sindikalni povjerenik obav­lja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode ­nje­gova posla te aktivnosti nije moguće obav­ljati na ­nje­govom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obav­lja­nje sindikalnih aktivnosti.

3) Poslodavac će se suzdržavati od svakoga či­nje­nja ili propušta­nja či­nje­nja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

4) U slučaju spora o korište­nju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvariva­nje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži GSV-a, odnosno Ureda za socijalno partnerstvo.

ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIJKA

Članak 59.

1) Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovo­ljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.

2) Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona o radu i ovoga Ugovora, određuje se:

– prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano zaposleničko vijeće;

– prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju kada zaposleničko vijeće nije izabrano.

3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a ako nije određena onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.

ZAMJENA ZAPOSLENIČKIH VIJEĆA SINDIKATOM

Članak 60.

1) Ako zaposleničko vijeće nije izabrano, ­nje­ga ustrojava sindikat koji preuzima sva ­nje­gova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu, kao i prava iz članka 143. stavka 1. do 3. Zakona o radu.

2) Broj sindikalnih povjerenika zaposleničkog vijeća koje­g ustrojava sindikat, ne može biti veći od broja članova zaposleničkog vijeća da je ono bilo izabrano.

3) Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti zaposleničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast zaposleničkog vijeća.

4) Kada zamje­njuju zaposleničko vijeće sindikalni povjerenik odnosno drugi članovi tako ustrojenog zaposleničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o radu, a koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo zaposleničko vijeće da je bilo izabrano, s time da uvjeti i način naknade plaće mogu biti pobliže određeni posebnim sporazumom sa Sindikatom.

5) U ustanovi s ma­nje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najreprezentativnije­g sindikata ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.

POVRAT NA RAD

Članak 61.

1) Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnoga odnosa kod poslodavca, a koju obav­lja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema onda na odgovarajuće poslove u okviru ­nje­gove stručne spreme.

2) O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije.

III. OBAVEZNI DIO

1. TEMELJNA NAČELA

Članak 62.

Ugovorne strane su se suglasile da će se zalagati i rukovoditi s­ljedećim načelima:

– međusobne surad­nje u području radnih odnosa i socijalnog osigura­nja;

– promica­nje socijalnog partnerstva i kolektivnog pre­govara­nja;

– mirnog rješava­nja sporova.

PRIMJENA UGOVORA O DOBROJ VJERI

Članak 63.

Ugovorne strane se obvezuju primje­njivati ovaj ugovor u dobroj vjeri.

PROMJENA OKOLNOSTI

Članak 64.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zak­ljuče­nja ugovora, jedna od strana ne bi mogla izvršavati neke od odredbi ugovora, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj ugovor, ne­go će drugoj strani predložiti izmjenu ugovora.

PRETHODNO TRAŽENJE MIŠLJENJA SINDIKATA

Članak 65.

Ministarstvo se obvezuje zatražiti miš­lje­nje Sindikata prije donoše­nja i predlaga­nja donoše­nja propisa koji utječu na radnopravni, socijalni i materijalni položaj zaposlenika i djelatnosti.

2. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

MIRENJE I ARBITRAŽA

Članak 66.

1) Ako nastane spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mire­nja.

2) Ugovorne strane mogu se dogovoriti da nastali spor iznesu pred arbitražu.

3) Na imenova­nje članova mirovnog vijeća, imenova­nje arbitra ili arbitražnog vijeća, postupak i rokove mire­nja i arbitraže analogno će se primje­njivati odredbe o mirnom rješava­nju sporova iz TKU-a.

3. ŠTRAJK

SUZDRŽAVANJE OD ŠTRAJKA I UVJETI ZA DOPUŠTENJE ŠTRAJKA

Članak 67.

1) Za vrijeme važe­nja ovog ugovora sindikat neće štrajkati radi pita­nja koja su ovim ugovorom riješena i koja se uredno izvršavaju, što ne isk­ljučuje pravo na štrajk za sva druga ne­riješena pita­nja, za pita­nja koja će se rješavati aneksima ovom ugovoru, kolektivnim ugovorom ustanove, za pita­nja koja će se rješavati nekim općim odnosno nacionalnim kolektivnim ugovorom, za pita­nja koja su predmet posebnog ugovora s Vladom Republike Hrvatske o visini osnovice i za druga pita­nja za koja je dopušten štrajk, a koja nisu u domeni kolektivnih ugovora.

2) Zbog spora oko dopune ovoga ugovora Sindikat može štrajkati tek nakon proteka jednog mjeseca od trenutka podnoše­nja prijedloga, a zbog spora oko izmjene tek nakon tri mjeseca.

Članak 68.

Na ostala pita­nja vezana za štrajk primje­njivat će se odredbe članaka 11. do 19. TKU-a.

POSLOVI KOJI SE NE SMIJU PREKIDATI

Članak 69.

1) Na prijedlog poslodavca Sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

2) O prijedlogu poslodavca iz stavka 1. ovoga članka Sindikat se treba očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, a u protivnom se smatra da je dao suglasnost.

3) U slučaju da poslodavac ne dostavi Sindikatu prijedlog za izradu pravila iz stavka 1. ovoga članka do najave štrajka, a Sindikat ocijeni da poslovi koji se ne smiju prekidati ipak postoje, može samostalno izraditi pravila o tim poslovima.

4) O pravilima iz prethodnog stavka, Sindikat će obavijestiti poslodavca najkasnije dan prije početka štrajka.

5) Poslovi potrebni za opsluživa­nje onih zaposlenih koji dobrovo­ljno žele raditi, a nisu određeni za obav­lja­nje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.

6) Pri određiva­nju poslova koji se ne smiju prekidati va­lja voditi računa o tome da obveza rada obuhvati najma­nji mogući broj zaposlenika koji trebaju raditi u vrijeme štrajka, a da se ti poslovi ipak obave.

7) Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati uk­ljučuju i broj zaposlenika koji trebaju raditi u vrijeme štrajka.

8) Poslodavac poimenično određuje zaposlenike koji će raditi, a u skladu s odredbama ovoga članka.

9) Poslodavac ne može odrediti da članovi štrajkaškog odbora rade za vrijeme štrajka.

Članak 70.

1) Poslodavac i Sindikat se mogu suglasiti da Sindikat izradi prijedlog pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vri­jeme štrajka.

2) O prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka poslodavac se treba očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, a u protivnom se smatra da je dao suglasnost.

4. TUMAČENJE UGOVORA

OSNIVANJE I OVLASTI POVJERENSTVA ZA TUMAČENJE

Članak 71.

1) Ministarstvo i Sindikat osnivaju zajedničko Povjerenstvo za tumače­nje, u koje svaki imenuje po dva predstavnika.

2) Povjerenstvo za tumače­nje ovoga ugovora:

– daje tumače­nje odredaba ovoga ugovora,

– prati izvršava­nje ovoga ugovora i izvještava obje strane o krše­nju ugovora;

– može predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora koje su obje strane dužne razmotriti i na ­njih se očitovati.

NAČIN RADA POVJERENSTVA

Članak 72.

1) Povjerenstvo donosi odluke većinom glasova svih članova.

2) Ako se Povjerenstvo ne može složiti oko tumače­nja odredbi ovoga ugovora, tumače­nje će povjeriti neutralnom struč­njaku.

3) Pri izboru neutralnog struč­njaka i određiva­nju roka u kojem se treba donijeti odluka, analogno će se primijeniti odredbe TKU-a o imenova­nju treće­g člana mirovnog vijeća.

4) Tumače­nja Povjerenstva obvezna su i smatraju se sastavnim dijelom ovoga ugovora, a dostav­ljaju se podnosiocu te svim ustanovama na koje se odnose.

ROKOVI ZA TUMAČENJE I ODGOVORNOST ZA NEDAVANJE TUMAČENJA

Članak 73.

1) Na zahtjev jedne od ugovornih strana, poslodavca ili sindikalnog povjerenika. Povjerenstvo za tumače­nje dužno je dati tumače­nje ovoga ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

2) Ako Povjerenstvo ne postupi u roku iz prethodnog stavka ovoga članka ili ne odredi neutralnog struč­njaka u roku iz stavka 3. članka 66. ovoga ugovora, ugovorna strana koja je odgovorna za nepoštiva­nje roka materijalno odgovara za pos­ljedice koje mogu nastati zbog nedava­nja tumače­nja.

3) Kao odgovorna strana iz prethodnog stavka ovoga članka smatra se ona strana čiji predstavnik predsjedava Povjerenstvom, ako sastanak nije sazvan, odnosno strana koja se nije odazvala pozivu za sastanak.

5. IZMJENA, OTKAZ, PRODUŽENJE I ANEKSI UGOVORA

IZMJENE I DOPUNE UGOVORA

Članak 74.

1) Obje ugovorne strane mogu pokrenuti postupak za izmjenu i dopunu ovoga ugovora.

2) Na pisani prijedlog za izmjenu ili dopunu ovoga ugovora druga strana se treba očitovati  u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga.

3) Ugovorne strane su suglasne da će bez odlaga­nja pristupiti pre­govorima o izmjeni i dopuni ovoga ugovora ako dođe do bitnih promjena okolnosti (sta­nje u gospodarstvu, bitna promjena u izdvaja­nju sredstava za znanost i visoko obrazova­nje u Državnom proračunu, narušava­nje odnosa između pojedinih djelatnosti, izmjena Državnog proračuna, uredba Vlade i sl.), a zbog če­ga pojedine odredbe ovoga ugovora mogu postati neodržive ili nepravedne, a time i neprihvat­ljive za jednu od strana.

OTKAZ UGOVORA

Članak 75.

Ovaj ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

PRODUŽENJE UGOVORA

Članak 76.

1) Ovaj ugovor može se produžiti na vrijeme koje ugovorne strane dogovore.

2) Ako se niti jedna strana najkasnije 30 dana prije isteka važe­nja ovoga ugovora pisano ne očituje da ne želi produžiti ovaj ugovor, važe­nje ugovora produžava se za još jednu godinu.

ANEKSI UGOVORU

Članak 77.

1) Sve specifičnosti kao i da­lj­nja razrada elemenata ovoga ugovora riješit će se aneksima ovome ugovoru ili kolektivnim ugovorima na razini ustanove koje zak­ljučuju poslodavci i sindikalni povjerenici.

2) Pre­govori o ovim kolektivnim ugovorima moraju početi najkasnije 100 dana od početka važe­nja ovoga ugovora.

6. UGOVORNE KAZNE

Članak 78.

1) Za neizvrše­nje obveza iz članaka 7., 8., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 61., 77. i 80. ovoga ugovora od strane poslodavca, stranke ugovaraju ugovornu kaznu.

2) U skladu s odredbom st. 1. ovoga članka poslodavac će Sindikatu isplatiti 5.000,00 kuna ugovorne kazne ako:

a) ne omogući predstavniku Sindikata uvid u sve odluke o rasporedu zaposlenika na radna mjesta (čl. 7., st. 2.)

b) ne osigura javnost plaća, odnosno ne omogući sindikalnom povjereniku, odnosno članovima zaposleničkog vijeća uvid u obračun plaća na zahtjev zaposlenika (čl. 8. st. 2.)

c) ne omogući sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku neophodni pristup radnim mjestima radi obnaša­nja sindikalne dužnosti te uvida u podatke i isprave u svezi s ostvariva­njem i zaštitom prava zaposlenika (čl. 54. st. 1.);

d) ne osigura informacije važne za gospodarski položaj zaposlenika (čl. 54. st. 2.);

e) ne primi na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika na ­nje­gov zahtjev (čl. 54. st. 3.);

f) ako sprječava ili ometa sindikalnog povjerenika, odnosno povjerenika u obnaša­nju ­nje­gove dužnosti u skladu sa Zakonom i ovim ugovorom (čl. 54. st. 5);

g) ne omogući imenova­nje predstavnika zaposlenika u upravno tijelo ustanove ili mu ne omogućuje ravnopravan rad u upravnom tijelu (čl. 55. st. 1. i 4.);

h) onemogućuje ili ometa povjerenika zaštite na radu u provođe­nju mjera zaštite na radu, te ne poštuje druge obveze iz čl. 56;

i) onemogućuje sindikalnog povjerenika ili predstavnika da sindikalne aktivnosti obav­lja u radno vrijeme na način koji ne šteti djelotvornosti poslova­nja ustanove (čl. 57. st. 1.);

j) zabra­njuje ili ometa održava­nje sindikalnih sastanaka u radno vrijeme ustanove (čl. 57. st. 2., 3. i 4.);

k) zabra­njuje ili ometa održava­nje sindikalnog skupa jednom u 6 mjeseci u radno vrijeme ustanove (čl. 57. st. 3.);

l) ne odobrava plaćene dopuste povjereniku ili članovima povjereništva za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije (čl. 57. st. 5.),

m) ne osigurava uvjete za rad sindikata iz čl. 58. ovoga ugovora u roku od dva mjeseca od dana primjene ovoga ugovora;

n) krši odredbe o zaštiti sindikalnog povjerenika iz članka 59. ovog ugovora;

o) onemogućuje povratak na rad čelnika sindikata pod uvjetima određenim čl. 61. ovoga ugovora;

p) onemogućuje početak pre­govora o kolektivnim ugovorima ustanove, zbog če­ga bude propušten rok iz članka 77. ovoga Ugovora.

q) onemogućuje utvrđiva­nje poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti, vremena odnosno uvjeta izloženosti opasnostima i zaposlenika koji rade na tim poslovima, zbog če­ga bude propušten rok iz članka 80. ovoga Ugovora.

3) Sindikat ima pravo na ugovornu kaznu iz st. 2. ovoga članka samo ako je poslodavac prethodno pisano upozorio na krše­nje odredaba ovoga ugovora za koje je predviđena ugovorna kazna.

4) Sredstva za isplatu kazne osigurava sama ustanova.

5) Odredbe st. 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način primje­njuju se ako sindikalni povjerenik zloupotrebom prava iz ovog ugovora šteti djelotvornosti poslova­nja pri čemu kaznu plaća Sindikat poslodavcu.

6) Općinski sud nadležan je za sve sporove koji proisteknu iz ovoga članka.

PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 79.

1) Rok za donoše­nje aneksa ovom Ugovoru, kolektivnog ugovora na razini ustanove ili pravilnika ustanove iz članka 9. st. 2. ovoga Ugovora je 3 mjeseca od stupa­nja ovog Ugovora na snagu.

2) Ustanove u sastavu sveučilišta dostavit će akt iz stavka 1. ovoga članka na potvrdu Ministarstvu, Sindikatu i Sveučilištu, a ustanove izvan sveučilišta Ministarstvu i Sindikatu.

3) Nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka isplate uveća­nja plaća zaposlenicima uvjetovat će se ispu­nje­njem obveze iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 80.

Rok za utvrđiva­nje poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti, vremena odnosno uvjeta izloženosti opasnostima i zaposlenika koji rade na tim poslovima na ustanovama, iz članka 52. ovoga Ugovora je 30 dana od stupa­nja ovog Ugovora na snagu.

Članak 81.

U slučaju izmjene Zakona o visokim učilištima i Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, na prijedlog jedne od ugovornih strana pristupit će se usklađiva­nju ovoga Ugovora s izmjenama najkasnije u roku 2 mjeseca.

Članak 82.

Sve odredbe ovog ugovora koje se pozivaju na odredbe TKU-a ili su iz nje­ga prenesene, mije­njaju se sukladno izmjenama i dopunama TKU-a.

            MINISTARSTVO ZNANOSTI          NEZAVISNI SINDIKAT
            I TEHNOLOGIJE                                ZNANOSTI I VISOKOG
            ministar                                                 OBRAZOVANJA
            prof. dr. sc. Hrvoje                             predsjednik Sindikata
            Kraljević, v. r.                                     prof. dr. sc. Zvonimir
                                                                        Šikić, v. r.

                                                                        predsjednik Glavnog vijeća
                                                                        Vilim Ribić, v.r.

PRILOG UGOVORU
POPIS IZVORA OPASNOSTI

 1.        Rad odnosno izloženost biološkim agensima

 2.        Rad odnosno izloženost kiselinama i lužinama

 3.        Rad odnosno izloženost ionizacijskom zrače­nju

 4.        Rad odnosno izloženost neionizacijskom zrače­nju

 5.        Rad odnosno izloženost u nepovo­ljnoj mikroklimi

 6.        Rad odnosno izloženost u buci

 7.        Rad odnosno izloženost vibracijama i otresa­nju

 8.        Rad odnosno izloženost povišenom atmosferskom tlaku

 9.        Rad odnosno izloženost nefibrogenim prašinama

10.       Rad odnosno izloženost fibrogenim prašinama

11.       Rad odnosno izloženost organskim prašinama

12.       Rad odnosno izloženost prašini i dimu olova i ­nje­govih organskih spojeva

13.       Rad odnosno izloženost tetraetil olovu

14.       Rad odnosno izloženost parama žive i prašini živinih spojeva

15.       Rad odnosno izloženost kromu i ­nje­govim spojevima

16.       Rad odnosno izloženost niklu i ­nje­govim spojevima

17.       Rad odnosno izloženost prašini i dimovima mangana i spojeva

18.       Rad odnosno izloženost prašini i dimovima kadmija

19.       Rad odnosno izloženost prašini i dimu vanadija, selena i platine

20.       Rad odnosno izloženost prašini tvrdog metala

21.       Rad odnosno izloženost uranu i ­nje­govim spojevima

22.       Rad odnosno izloženost prašini i dimu berilija

23.       Rad odnosno izloženost parama i prašini arsena i ­nje­govih spojeva

24.       Rad odnosno izloženost prašini i dimovima fosfora i ­nje­govih soli

25.       Rad odnosno izloženost plinovitim nadraž­ljivcima

26.       Rad odnosno izloženost fluoru i ­nje­govim spojevima

27.       Rad odnosno izloženost ug­ljičnom monoksidu

28.       Rad odnosno izloženost cijanovodiku

29.       Rad odnosno izloženost ug­ljičnom disulfidu

30.       Rad odnosno izloženost glikolima

31.       Rad odnosno izloženost parama nafte i derivata nafte

32.       Rad odnosno izloženost halogenim derivatima ug­ljikovodika

33.       Rad odnosno izloženost vinil klorid monomeru

34.       Rad odnosno izloženost benzenu i drugim homolozima

35.       Rad odnosno izloženost nitro i aminoderivatima benzena

36.       Rad odnosno izloženost kemijskim tvarima u proizvod­nji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa

37.       Rad odnosno izloženost organofosfornim i karbomatnim pesticidima

38.       Rad odnosno izloženost drugim pesticidima

39.       Rad odnosno izloženost prašini umjetnih gnojiva

40.       Rukova­nje i uprav­lja­nje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti

41.       Uprav­lja­nje i rukova­nje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon

42.       Ronilački poslovi

43.       Izrada eksploziva i rukova­nje eksplozivom

44.       Pu­nje­nje i pa­lje­nje mina

45.       Poslovi vatrogasaca

46.       Čuva­nje ­ljudi i imovine vatrenim oružjem

47.       Poslovi koji zahtijevaju teško fizičko napreza­nje

48.       Poslovi koji se izvode na visini

49.       Rukova­nje uređajima na postroje­njima za uskladište­nje i preradu lakozapa­ljivih i eksplozivnih tekućina i plinova

50.       Montaža, održava­nje i ispitiva­nje električnih instalacija, uređaja i postroje­nja napona veće­g od 250 V s posebnim zahtjevima

51.       Rukova­nje uređajima na postroje­nju za dobiva­nje i preradu sirove nafte i plina

52.       Rukova­nje kotlovskim postroje­njima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim postroje­njima, stanicama s komprimiranim plinovima

53.       Građevinsko-montažni poslovi na podiza­nju skela, postav­lja­nju oplata i ograda

54.       Rukova­nje uređajima za opskrbu zrakom radnika u rudnicima, u kesonima ronilaca

55.       Uprav­lja­nje dizalicama na mehanizirani pogon

56.       Poslovi signalista (veza­nje tereta, dava­nje upozore­nja pri radu s dizalicom, usmjerava­nje prometa, dava­nje upozore­nja na opasnost i dr.)

Napomena: Prilog sadržava sve uobičajene izvore opasnosti, neovisno postoje li trenutno na ustanovama ili ne. Naime, budući se u da­ljnjem postupku treba utvrditi koji od izvora opasnosti stvarno postoji na pojedinoj ustanovi, držimo korisnim u prilogu navesti sve izvore opasnosti, jer time još nikome ne dajemo ikakva prava, a ostav­ljamo otvorenu mogućnost za slučaj da se na nekoj ustanovi takav izvor opasnosti pojavi.