HRVATSKA NARODNA BANKA

231

Na temelju članka 25. i 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvat­skoj narodnoj banci (»Narodne novine«, broj 36/2001.) te članka 69. stavka 3. i članka 70. stavka 3. Zakona o bankama (»Narodne novine«, broj 84/2002.), guverner Hrvatske narodne banke donio je

ODLUKU

O KLASIFIKACIJI PLASMANA I POTENCIJALNIH OBVEZA BANAKA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom odlukom propisuju se kriteriji klasifikacije plasmana i izvanbilančnih potencijalnih obveza po kojima je banka izložena kreditnom riziku u odgovarajuće rizične skupine, te način provođenja rezerviranja za pokriće gubitaka vezanih uz kreditni rizik i utvrđivanja kreditne izloženosti banke.

Članak 2.

Za potrebe ove odluke ukupna aktiva banke dijeli se:

1) na aktivu koja se raspoređuje u rizične skupine - stavke na osnovi kojih je banka izložena kreditnom riziku, odnosno riziku gubitka zbog neispunjenja dužnikove obveze prema banci;

2) na aktivu koja se ne raspoređuje u rizične skupine - stav­ke na osnovi kojih je banka izložena tržišnom i ostalim vrstama rizika različitim od kreditnog (ulaganja u vrijednosne papire i druge financijske instrumente koji se drže radi trgovanja ili kao imovina raspoloživa za prodaju, ulaganja u pridružene kompanije i povezana trgovačka društva odnosno podružnice te materijalna imovina i ostale slične nespomenute stavke).

Članak 3.

(1) Izvanbilančne stavke za potrebe ove odluke dijele se:

1) na potencijalne obveze koje banka izravno preuzme prema nekoj osobi (odobreni neiskorišteni neopozivi okvirni i drugi slični krediti)

2) na potencijalne obveze koje banka preuzme prema vjerovniku neke osobe (izdane garancije, otvoreni nepokriveni akreditivi, mjenična jamstva i slične obveze na osnovi kojih može uslijediti plaćanje od strane banke umjesto od glavnog dužnika)

3) na posebne izvanbilančne stavke na osnovi kojih je banka izložena tržišnom riziku i ostalim rizicima različitim od kreditnog (izvedeni financijski instrumenti).

(2) Izvanbilančne potencijalne obveze iz točke 1. i 2. stavka 1. ovog članka raspoređuju se u rizične skupine prema ovoj odluci, dok se posebne izvanbilančne stavke iz točke 3. stavka 1. ovog članka ne raspoređuju u rizične skupine.

Članak 4.

(1) Banka je dužna u roku od šest mjeseci, računajući od dana stupanja na snagu ove odluke, donijeti opći akt kojim pobliže uređuje način sustavnog:

• utvrđivanja i praćenja (tijekom zasnivanja i trajanja poslov­nog odnosa) kreditne sposobnosti osoba prema kojima je izložena te kvalitete instrumenata osiguranja tražbina i potencijalnih obveza banke

• vođenja kreditnih spisa i spisa preuzetih potencijalnih obveza

• raspoređivanja plasmana i potencijalnih obveza u rizične skupine

• provođenja rezerviranja za pokriće identificiranih i neidentificiranih gubitaka na osnovi izloženosti kreditnom riziku.

(2) Opći akt iz stavka 1. ovog članka, kao i sve njegove naknadne izmjene i dopune, banka je dužna dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.

II. RASPOREĐIVANJE PLASMANA PREMA STUPNJEVIMA RIZIKA

II/1. RIZIČNE SKUPINE

Članak 5.

(1) U svrhu provođenja rezerviranja za identificirane gubitke plasmane po kojima je banka izložena kreditnom riziku, ovisno o procijenjenom stupnju rizika, banka je dužna klasificirati u tri rizične skupine, i to:

1) potpuno nadoknadivi plasmani (rizična skupina A)

2) djelomično nadoknadivi plasmani (rizična skupina B)

3) nenadoknadivi plasmani (rizična skupina C).

II/2. PLASMANI KOJI SE RASPOREĐUJU U RIZIČNE SKUPINE

Članak 6.

(1) Pod plasmanima koji se u skladu s ovom odlukom raspo­ređuju u rizične skupine podrazumijevaju se sljedeće kategorije financijske imovine:

1) krediti koje je odobrila banka (uključujući akceptne kredite i udjele u sindiciranim kreditima, tražbine za izvršena plaćanja po garancijama i drugim oblicima jamstava, iskorištene okvirne kredite, repo kredite)

2) depoziti kod banaka i ostalih financijskih institucija, uk­lju­čujući i depozite kod Hrvatske narodne banke

3) tražbine na osnovi financijskog lizinga

4) tražbine na osnovi faktoringa i forfaitinga, ukoliko su u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 39 (u nastavku teksta: MRS 39) klasificirane u financijsku imovinu koja se drži do dospijeća

5) ulaganja u dužničke vrijednosne papire, ukoliko su u skladu s MRS-u 39 ta ulaganja klasificirana u kategoriju financijske imovine koja se drži do dospijeća, odnosno u kategoriju imovine koja se vrednuje po metodi amortizacijskog troška

6) tražbine na osnovi kamatnih prihoda (redovne i zatezne kamate, uključujući sve vrste naknada koje se uzimaju u obzir pri izračunu efektivne kamatne stope na kredite, odnosno koje se obračunavaju na temelju davanja sredstava banke na korištenje drugim osobama)

7) tražbine na osnovi nekamatnih prihoda (sve vrste naknada odnosno provizija koje banka ostvaruje pružanjem usluga svojim klijentima, korištenjem ljudskih i tehničkih resursa banke, bez davanja financijskih sredstava na korištenje drugim osobama)

8) isplaćeni predujmovi kod kojih banka može biti izložena riziku gubitka zbog neispunjenja obveze druge ugovorne strane

9) ostale tražbine u vezi s kojima je banka izložena riziku gubitka zbog neispunjenja obveze dužnika prema banci.

(2) U odgovarajuću rizičnu skupinu raspoređuju se plasmani iz stavka 1. ovog članka, i to na pojedinačnoj osnovi (predmet su raspoređivanja plasmani, a kreditna sposobnost dužnika jedan je od kriterija raspoređivanja).

II/3. KRITERIJI RASPOREĐIVANJA PLASMANA U RIZIČNE SKUPINE

Članak 7.

(1) Raspoređivanje plasmana u rizične skupine od A do C obavlja se:

1) prema dužnikovoj kreditnoj sposobnosti

2) prema dužnikovoj urednosti u podmirivanju obveza i

3) prema kvaliteti instrumenata osiguranja tražbina banke.

(2) Dužnikova kreditna sposobnost procjenjuje se barem po sljedećim osnovama:

1) dužnikovu karakteru, tj. statusnim, osobnim i ekonom­skim značajkama te kvaliteti i stručnosti menadžmenta i kvaliteti programa, za ostvarenje kojeg banka pruža financijsku podršku

2) dužnikovu kapitalu

3) dužnikovoj imovinskoj snazi, uključujući njegovu moguć­nost ostvarivanja budućih novčanih priljeva za otplatu duga;

4) dužnikovoj likvidnosti i profitabilnosti;

5) dužnikovim novčanim tokovima ostvarenim u proteklom razdoblju i očekivanim budućim novčanim tokovima;

6) općim uvjetima poslovanja i perspektivi dužnika te položaju na tržištu djelatnosti kojom se dužnik bavi.

(3) Dužnikova urednost u podmirivanju obveza podrazumijeva njegovu sposobnost da u cijelosti podmiruje obveze prema banci po glavnici, kamatama i drugim osnovama u ugovorenom iznosu i ugovorenom roku. U smislu ovog stavka ne smatra se da je dužnik podmirio obvezu prema banci u skladu s ugovorom ako banka odobri novi u zamjenu za postojeći plasman (obnavljanje plasmana) ili ako za postojeći plasman produži rok vraćanja, osim ako se analizom dužnikova financijskog položaja može utvrditi da obnavljanje plasmana ili produženje roka vraćanja nije uzrokovano dužnikovim lošim financijskim položajem.

(4) Kvaliteta instrumenata osiguranja plasmana utvrđuje se na temelju:

1) tržišne unovčivosti

2) dokumentiranosti i mogućnosti ostvarivanja nadzora od strane banke nad određenim instrumentom osiguranja

3) mogućnosti prisilne naplate.

(5) Plasmani koji pripadaju »portfelju malih kredita« mogu se raspoređivati u rizične skupine na temelju dužnikove urednosti u podmirivanju obveza prema banci i/ili kvalitete instrumenata osiguranja tražbina banke (ne zahtijeva se kontinuirano praćenje dužnikova financijskog stanja i procjenjivanje njegovih novčanih tokova).

Članak 8.

(1) »Portfelj malih kredita« iz članka 7. ove odluke čine ukupni plasmani jednom dužniku čije je stanje u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos rezervacija) na dan procjene odnosno izvješćivanja manje:

1) od 700.000 kuna kod banke koja ima aktivu veću od 10 milijardi kuna prema revidiranim financijskim izvješćima iz prethodne godine

2) od 500.000 kuna kod banke koja ima aktivu veću od pet, a manju od 10 milijardi kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine

3) od 300.000 kuna kod banke koja ima aktivu veću od jedne milijarde kuna, a manju od pet milijardi kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine

4) od 200.000 kuna kod banke koja ima aktivu manju od jedne milijarde kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine.

(2) Banka je dužna svojim aktom iz članka 4. ove odluke posebno utvrditi procedure odobravanja i praćenja naplate plasmana koji pripadaju »portfelju malih kredita« te pobliže kriterije raspoređivanja tih plasmana u rizične skupine u skladu s člankom 7. stavkom 5. ove odluke.

(3) Ako se u skladu s odredbom članka 7. stavka 5. ove od­luke plasmani koji pripadaju »portfelju malih kredita« raspo­ređuju u rizične skupine samo na temelju dužnikove urednosti u podmirivanju obveza prema banci, onda se u smislu ove odluke smatra da su ispunjeni uvjeti za raspoređivanje tih plasmana:

• u rizičnu skupinu B kada postoje dospjele tražbine na osnovi tih plasmana koje nisu naplaćene u roku od 60 dana, računajući od dana dospijeća (plasmani s jednokratnim rokom dospijeća), ili ako dužnik nije podmirio tri dospjela obroka kredita za koji je ugovorena obročna otplata

• u rizičnu skupinu C kada postoje dospjele tražbine na osnovi tih plasmana koje nisu naplaćene u roku od 180 dana, ra­ču­najući od dana dospijeća (plasmani s jednokratnim rokom dos­pijeća), ili ako dužnik nije podmirio šest dospjelih obroka kredita za koji je ugovorena obročna otplata.

II/4. RASPOREĐIVANJE PLASMANA U RIZIČNU SKUPINU A (POTPUNO NADOKNADIVI PLASMANI)

Članak 9.

(1) U rizičnu skupinu A raspoređuju se plasmani iz članka 6. ove odluke za koje se procjenjuje da će u skladu s ugovorom biti u cijelosti naplaćeni (glavnica i kamate). To su plasmani kod kojih nije identificiran gubitak promatranjem na pojedinačnoj osnovi (MRS 30, točka 45.).

(2) U smislu stavka 1. ovog članka smatra se da su ispunjeni uvjeti za raspoređivanje plasmana u rizičnu skupinu A:

1) ako sadašnje dužnikovo financijsko stanje i procijenjeni budući novčani priljevi ne dovode u pitanje njegovo daljnje poslovanje i podmirivanje tekućih i budućih obveza prema banci

2) ako su plasmani osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja naplate.

(3) U skladu s dobrim praksama za uspješno upravljanje kreditnim rizikom podrazumijeva se da se u rizičnu skupinu A mogu najčešće rasporediti oni plasmani kod kojih su ispunjena oba kriterija iz stavka 2. ovog članka, što osobito vrijedi za raspo­re­đivanje dugoročnih plasmana. Time se ne isključuje mogućnost da banka rasporedi pojedini plasman u rizičnu skupinu A samo na temelju jednog od kriterija iz stavka 2. ovog članka, ukoliko se s velikim stupnjem sigurnosti može procijeniti da će naplata plasmana (glavnica i kamate) biti ostvarena u visini ugovorenog iznosa.

(4) Ako se pojavi dužnikova neurednost u podmirivanju obveza prema banci, a banka ne poduzme potrebne pravne radnje za naplatu svojih tražbina pomoću raspoloživih instrumenata osiguranja naplate, banka je dužna plasmane koji su na temelju instrumenata osiguranja naplate bili raspoređeni u rizičnu skupinu A, rasporediti u rizičnu skupinu B te za njih provesti odgovarajući ispravak vrijednosti odnosno rezerviranje. U smislu ovog stavka smatra se da je nastupila dužnikova neurednost u podmirivanju obveza prema banci ako je proteklo više od 60 dana od dana dospijeća plasmana s jednokratnim rokom dospijeća ili ako dužnik nije podmirio tri dospjela obroka plasmana za koje se ugovara obročna otplata.

Bez obzira na pravne radnje poduzete radi naplate tražbina banke pomoću instrumenata osiguranja tražbina, ako naplata nije izvršena u roku od dvije godine, računajući od dana kada je nastupila dužnikova neurednost u podmirivanju njegovih obveza, banka je dužna nenaplaćeni plasman rasporediti u rizičnu podskupinu B-2 ili B-3 iz članka 11. stavka 3. ove odluke te, uzimajući u obzir preostale izglede za naplatu, provesti odgovarajući ispravak vrijednosti plasmana odnosno rezerviranje za identificirane gubitke.

Odredbe ovog stavka jednako se odnose i na plasmane koji po kriterijima iz članka 8. ove odluke pripadaju »portfelju malih kredita«.

(5) Banka je dužna aktom iz članka 4. ove odluke posebno utvrditi kriterije i uvjete koje moraju ispunjavati instrumenti osiguranja naplate, na temelju kojih se osigurani plasman može rasporediti u rizičnu skupinu A. Pritom se osobito utvrđuje odnos vrijednosti instrumenata osiguranja i iznosa plasmana na koji se instrumenti odnose te procedure kontinuiranog praćenja i pro­cjenjivanja tržišne odnosno fer vrijednosti pribavljenih instrumenata osiguranja i ponovnog utvrđivanja stupnja pokrivenosti plasmana instrumentima osiguranja naplate tijekom cijelog razdoblja poslovnog odnosa.

(6) Iznimno tražbine banke iz članka 6. točke 7. ove odluke (tražbine na osnovi obračunatih nekamatnih prihoda) mogu se rasporediti u rizičnu skupinu A, bez prethodnog dokazivanja da su ispunjeni kriteriji iz stavka 1. i 2. ovog članka, gdje kao nenaplaćene tražbine mogu ostati najduže 60 dana računajući od dana dospijeća. Ukoliko tražbina iz ovog stavka nije naplaćena u roku od 60 dana, za nju se na teret rashoda banke provodi ispravak vrijednosti (rezerviranje) u 100-postotnom iznosu, te se ras­poređuje u rizičnu skupinu C.

II/5. PRIZNAVANJE KAMATNIH PRIHODA OD PLASMANA KOJI SU RASPOREĐENI U RIZIČNU SKUPINU A (POTPUNO NADOKNADIVI PLASMANI)

Članak 10.

(1) Kamatni prihodi od plasmana koji su raspoređeni u rizičnu skupinu A priznaju se u računu dobiti i gubitka razdoblja u kojem su zarađeni (načelo nastanka poslovnog događaja odnosno načelo fakturirane realizacije), i to na vremenski proporcionalnoj osnovi, uzimajući u obzir stvarni prinos na plasmane (MRS 18, točka 30.).

(2) Ako se pojavi nemogućnost naplate plasmana u ugovorenom iznosu (glavnica i kamate), odnosno ako nastupe okolnosti koje zahtijevaju da se plasman rasporedi u rizičnu skupinu B te ako u isto vrijeme po tome plasmanu postoji nenaplaćena tražbina na osnovi kamatnog prihoda koji je u prethodnom razdoblju priznat u računu dobiti i gubitka, provodi se rezerviranje u 100-postotnom iznosu nenaplaćene tražbine na osnovi prije priznatoga kamatnog prihoda.

(3) Trošak rezerviranja za identificirane gubitke iz tražbina na osnovi kamatnih prihoda uključuje se u račun dobiti i gubitka za razdoblje u kojem je došlo do pogoršanja kvalitete plasmana, odnosno u kojem su nastupile okolnosti koje zahtijevaju da se plasman rasporedi u rizičnu skupinu B.

II/6. RASPOREĐIVANJE PLASMANA U RIZIČNU SKUPINU B (DJELOMIČNO NADOKNADIVI PLASMANI)

Članak 11.

(1) U rizičnu skupinu B raspoređuju se plasmani banke koji ne ispunjavaju uvjete za raspoređivanje u rizičnu skupinu A.

(2) Plasmanima iz stavka 1. ovog članka smatraju se oni po­je­dinačni plasmani za koje se na temelju praćenja i analize duž­ni­ko­va financijskog stanja i kvalitete odnosno tržišne vrijednosti raspoloživih instrumenata osiguranja tražbina procjenjuje da neće biti u cijelosti naplaćeni u ugovorenoj visini (glavnica i kamate), odnosno plasmani za koje postoje objektivni dokazi da je sa­dašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih priljeva po tim plas­manima manja od njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti.

(3) Banka je dužna svojim aktom iz članka 4. ove odluke pobliže razraditi kriterije prema kojima će, ovisno o visini nadoknadivog iznosa, plasmane rizične skupine B klasificirati u tri podskupine, i to:

1) podskupinu B-1, u koju se klasificiraju oni plasmani kod kojih se procjenjuje da će nadoknadivi iznos biti veći od 70%, a manji od 100% nominalnoga knjigovodstvenog odnosno ugovorenog iznosa plasmana

2) podskupinu B-2, u koju se klasificiraju oni plasmani kod kojih se procjenjuje da će nadoknadivi iznos biti između 30% i 70% nominalnoga knjigovodstvenog odnosno ugovorenog iznosa plasmana

3) podskupinu B-3, u koju se klasificiraju oni plasmani kod kojih se procjenjuje da će nadoknadivi iznos biti između 10% i 30% nominalnoga knjigovodstvenog odnosno ugovorenog iznosa plasmana.

II/7. UMANJENJE VRIJEDNOSTI PLASMANA RIZIČNE SKUPINE B (DJELOMIČNO NADOKNADIVI PLASMANI)

Članak 12.

(1) Plasmani raspoređeni u rizičnu skupinu B djelomično su naplativa odnosno djelomično nadoknadiva financijska imovina, koja zbog nastanka okolnosti koje upućuju na zaključak da neće biti u cijelosti naplaćena (MRS 39, točka 110.), podliježe uma­njenju vrijednosti za iznos gubitka zbog nemogućnosti potpune naplate.

(2) Gubitak iz stavka 1. ovog članka čini razlika između knjigo­vodstvenog iznosa plasmana i sadašnje vrijednosti očeki­vanih budućih novčanih tokova po tim plasmanima. Tako utvr­đeni gubitak knjiži se u poslovnim knjigama banke kao trošak rezerviranja u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem je gubitak utvrđen te u bilanci kao ispravak vrijednosti djelomično nadoknadivih plasmana. Pritom se odvojeno prati:

• dio gubitka koji se sastoji od razlike između knjigovodstvenog iznosa plasmana i očekivanih budućih naplata

• dio gubitka koji se sastoji od diskonta nastalog svođenjem očekivanih budućih naplata na njihovu sadašnju vrijednost.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka banka ne mora utvrđivati sadašnju vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova po djelomično nadoknadivim plasmanima njihovim diskontiranjem, ako je rok u kojem se očekuju budući novčani tokovi po tim plasmanima kraći od jedne godine računajući od datuma bilance. U tome slučaju smatra se da je gubitak po djelomično nadoknadivom plasmanu jednak razlici između knjigovodstvenog iznosa plasmana i očekivanih budućih naplata po tome plasmanu.

(4) Sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova po djelomično naplativim plasmanima utvrđuje se njihovim diskontiranjem uz primjenu efektivne kamatne stope (MRS 39, točka 111. i 113.).

(5) Visina gubitka po plasmanima rizične skupine B utvrđuje se posebno za svaki plasman koji je pojedinačno značajan, odnosno čija je knjigovodstvena vrijednost veća od iznosa iz članka 8. stavka 1. točke 1. do 4. ove odluke (»portfelj malih kredita«).

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovog članka gubitak po plasmanima može se utvrđivati na skupnoj osnovi (za više plasmana zajedno), i to:

1) za plasmane unutar »portfelja malih kredita» iz članka 8. ove odluke, koji imaju slična svojstva s obzirom na namjenu, rokove dospijeća, kamatnu stopu, instrumente osiguranja tražbina i druga slična obilježja

2) za sve plasmane jednom dužniku nad kojim je pokrenut stečajni postupak, osim tražbina od stečajnog dužnika po kojima banka ima status razlučnog vjerovnika, za koje se nadoknadivi iznos, odnosno iznos gubitka, utvrđuje na pojedinačnoj osnovi za svaku tražbinu koja je pojedinačno značajna (tražbine koje se prema kriterijima iz članka 8. ove odluke ne mogu smatrati »port­feljom malih kredita«).

(7) Ako se nakon prvog umanjenja vrijednosti plasmana, prilikom ponovne procjene, koja se provodi najmanje jedanput tromjesečno odnosno s datumom izvješća, gubitak poveća (zbog izmijenjenih okolnosti koje utječu na procjenu), iznos povećanja gubitka knjiži se u poslovnim knjigama banke u skladu s odred­bom stavka 2. ovog članka.

(8) Ako se gubitak smanji, iznos smanjenja priznaje se u računu dobiti i gubitka kao prihod od ukinutog rezerviranja te u bilanci kao smanjenje ispravka vrijednosti djelomično naplativih (sumnjivih i spornih) tražbina.

II/8. PRIZNAVANJE KAMATNIH PRIHODA OD PLASMANA KOJIMA JE UMANJENA VRIJEDNOST

Članak 13.

(1) Kada se jednom provede umanjenje vrijednosti plasmana do njihova nadoknadivog iznosa, daljnje priznavanje kamatnog prihoda od takvih plasmana u računu dobiti i gubitka ne može se provoditi prema uvjetima iz ugovora. Umjesto toga prihod od djelomično nadoknadivih plasmana (plasmani rizične skupine B) priznaje se u računu dobiti i gubitka tekućeg razdoblja, na osnovicu koju čini sadašnja vrijednost diskontiranih budućih novčanih tokova, uz primjenu stope koja je korištena pri diskontiranju tih novčanih tokova radi mjerenja nadoknadivog iznosa plasmana (MRS 39, točka 116.).

(2) Prihod iz stavka 1. ovog članka smatra se amortizacijom diskonta nastalog svođenjem na sadašnju vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova po djelomično nadoknadivim plasmanima, te se na računima bilance ne knjiži kao izravno povećanje tražbina, nego kao smanjenje prethodno provedenog ispravka vrijednosti, odnosno kao amortizacija diskonta djelomično nadoknadivih plasmana. U računu dobiti i gubitka taj se prihod priznaje kao prihod od ukinutog rezerviranja na osnovi amortizacije diskonta.

(3) Ako na plasmane kojima je umanjena vrijednost banka nastavi obračunavati kamate prema uvjetima iz ugovora, tražbina na osnovi tako obračunatih kamata evidentira se na računima izvanbilančne evidencije. Te se kamate mogu priznati u računu dobiti i gubitka kao kamatni prihod samo ako se naplate. U smislu ovog stavka primljena doznaka ne može se smatrati naplatom kamata, ako dužnik u isto vrijeme ima dospjelih nepodmirenih obveza po glavnici plasmana.

II/9. RASPOREĐIVANJE PLASMANA U RIZIČNU SKUPINU C (POTPUNO NENADOKNADIVI PLASMANI)

Članak 14.

(1) U rizičnu skupnu C raspoređuju se plasmani banke koji ne ispunjavaju uvjete za raspoređivanje u rizičnu skupinu A ili B odnosno za koje se procjenjuje da su 100% nenaplativi ili da su naplativi u neznatnom iznosu (iznosu koji ne prelazi 10% nominalnoga knjigovodstvenog odnosno ugovorenog iznosa plasmana).

(2) Plasmanima iz stavka 1. ovog članka smatraju se tražbine banke od dužnika za koje se procjenjuje da ni njihova imovina, ni instrumenti osiguranja tražbina ne omogućuju makar djelomičnu naplatu, odnosno naplatu koja bi prelazila 10% nominalnoga knjigovodstvenog odnosno ugovorenog iznosa plasmana.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka u rizičnu skupinu C raspoređuju se sve tražbine banke na osnovi nekamatnih prihoda iz članka 6. točke 7. ove odluke koje nisu naplaćene u roku od 60 dana od dana dospijeća.

II/10. UMANJENJE VRIJEDNOSTI PLASMANA RIZIČNE SKUPINE C

Članak 15.

(1) S obzirom na to da se u rizičnu skupinu C raspoređuju potpuno nenaplativi plasmani ili plasmani koji su naplativi u neznatnom iznosu (manje od 10% knjigovodstvene vrijednosti), s kojima se u smislu ove odluke izjednačavaju i sve tražbine banke na osnovi nekamatnih prihoda koje nisu naplaćene u roku od 60 dana od dana dospijeća, podrazumijeva se da je sadašnja vrijednost tih tražbina jednaka nuli odnosno da gubitak po tim tražbinama iznosi 100% njihove nominalne (knjigovodstvene) vrijednosti.

(2) Gubitak iz stavka 1. ovog članka knjiži se u poslovnim knjigama banke kao trošak rezerviranja u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem je gubitak utvrđen, te u bilanci kao 100-postotni ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih tražbina.

(3) Tražbine koje su raspoređene u rizičnu skupinu C (tražbine sa 100-postotnim ispravkom vrijednosti) iskazuju se u poslovnim knjigama banke u skladu s procedurama i politikama banke (u bilanci ili izvanbilančno) dok se ne provedu pravne radnje u vezi s prestankom neispunjenih obveza dužnika na neki od ostalih načina prema zakonskim propisima (npr. otpust duga).

III. RASPOREĐIVANJE POTENCIJALNIH OBVEZA U RIZIČNE SKUPINE

III/1. RIZIČNE SKUPINE

Članak 16.

Potencijalne obveze u smislu ove odluke, ovisno o procije­njenom stupnju rizika, klasificiraju se u tri rizične skupine, i to:

1) potencijalne obveze na osnovi kojih se očekuje da neće doći do odljeva sredstava banke ili ako do odljeva dođe, da će on biti u cijelosti nadoknađen (rizična skupina A)

2) potencijalne obveze na osnovi kojih se očekuje odljev sred­stava banke veći od procijenjenoga nadoknadivog iznosa (ri­zič­na skupina B)

3) potencijalne obveze na osnovi kojih se očekuje odljev sred­stava banke koji se procjenjuje kao potpuno nenadoknadiv (rizična skupina C).

III/2. POTENCIJALNE OBVEZE KOJE SE RASPOREĐUJU U RIZIČNE SKUPINE

Članak 17.

(1) Pod potencijalnim obvezama iz ove odluke, koje se raspoređuju u odgovarajuće rizične skupine, podrazumijevaju se sljedeće kategorije izvanbilančnih stavki:

1) Izvanbilančne potencijalne obveze koje banka izravno preuzme prema nekoj osobi, kao što su:

• odobreni neiskorišteni neopozivi okvirni i drugi slični krediti

• zaključeni, a neizvršeni neopozivi ugovori o financijskom najmu (lizingu), faktoringu i forfaitingu

• ostali slični ugovori izvršenjem kojih nastaje tražbina banke od klijenta kao druge ugovorne strane.

2) Izvanbilančne potencijalne obveze koje banka preuzme prema vjerovniku svoga klijenta, kao što su:

• izdane bankovne garancije

• otvoreni nepokriveni akreditivi

• mjenična jamstva (avali)

• ostala slična jamstva na osnovi kojih može uslijediti plaća­nje od strane banke umjesto od glavnog dužnika.

(2) U odgovarajuću rizičnu skupinu raspoređuju se potencijalne obveze iz stavka 1. ovog članka, i to na pojedinačnoj os­novi (predmet su raspoređivanja potencijalne obveze, a kreditna sposobnost osobe za koju je obveza preuzeta jedan je od kriterija raspoređivanja).

(3) Ako banka izvrši plaćanje po potencijalnoj obvezi, ona prestaje biti izvanbilančna stavka i postaje bilančna kategorija te se na nju, zavisno od stupnja procijenjenog rizika, primjenjuju odredbe ove odluke koje se odnose na raspoređivanje plasmana, na osnovi kojih je banka izložena kreditnom riziku, u rizične skupine.

III/3. KRITERIJI RASPOREĐIVANJA POTENCIJALNIH OBVEZA U RIZIČNE SKUPINE

Članak 18.

(1) Raspoređivanje potencijalnih obveza na temelju kojih je banka izložena kreditnom riziku, provodi se zavisno od vjero­jatnosti odljeva sredstava banke u svrhu podmirenja preuzetih obveza te od mogućnosti nadoknade nastalog odljeva.

(2) Pri raspoređivanju potencijalnih obveza u rizične skupine na odgovarajući se način primjenjuju kriteriji iz članka 7. ove odluke.

(3) Općim aktom iz članka 4. ove odluke banka je dužna pobliže propisati politike i procedure raspoređivanja potencijalnih obveza iz članka 17. ove odluke u rizične skupine.

III/4. POTENCIJALNE OBVEZE NA OSNOVI KOJIH SE NE OČEKUJE ODLJEV SREDSTAVA BANKE (RIZIČNA SKUPINA A)

Članak 19.

(1) Smatra se da su ispunjeni uvjeti za raspoređivanje pojedi­načnih potencijalnih obveza u rizičnu skupinu A:

1) ako sadašnje financijsko stanje i procijenjeni budući nov­čani tokovi osobe prema kojoj je banka na temelju nastanka potencijalne obveze izložena kreditnom riziku ne upućuju na vjerojatnost odljeva sredstava banke ili ako do odljeva dođe, da će on u cijelosti biti nadoknađen

2) ako su sklopljeni ugovori po kojima banka ima potencijalnu obvezu pokriveni adekvatnim instrumentima osiguranja naplate, na temelju kojih instrumenata bi banka (ukoliko dođe do odljeva njezinih sredstava za podmirenje preuzete obveze) mogla u cijelosti taj odljev nadoknaditi.

(2) Prilikom raspoređivanja potencijalnih obveza u rizičnu skupinu A na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 9. ove odluke.

III/5. POTENCIJALNE OBVEZE NA OSNOVI KOJIH SE OČEKUJE ODLJEV SREDSTAVA BANKE KOJI NEĆE BITI MOGUĆE U CIJELOSTI NADOKNADITI (RIZIČNA SKUPINA B)

Članak 20.

(1) U rizičnu skupinu B raspoređuju se potencijalne obveze (iz članka 17. ove odluke) koje ne ispunjavaju uvjete za raspo­ređi­vanje u rizičnu skupinu A.

(2) Rizična skupina B obuhvaća preuzete obveze prema osobi ili za račun osobe čije financijsko stanje nije zadovoljavajuće, odnosno čije se financijsko stanje pogoršalo nakon preuzimanja potencijalne obveze, tj. nakon nastanka prošloga obvezujućeg događaja. To su potencijalne obveze za koje se procjenjuje da će uslijediti odljev sredstava banke po njima, a projekcija budućih novčanih tokova osobe prema kojoj je ili za čiji je račun banka preuzela obvezu, kao i kvaliteta raspoloživih instrumenta osiguranja, upućuju na zaključak da banka neće moći u cijelosti nadoknaditi sve što joj po ugovoru pripada u slučaju podmirenja preuzete obveze.

(3) Prilikom raspoređivanja potencijalnih obveza u rizičnu skupinu B na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 11. ove odluke, uključujući i podjelu potencijalnih obveza u podskupine u sklopu rizične skupine B.

(4) Ovisno o visini procijenjenoga nadoknadivog iznosa oče­ki­vanog odljeva sredstava u svrhu podmirenja preuzetih potencijalnih obveza potencijalne obveze rizične skupine B klasificiraju se u tri podskupine, i to:

1) podskupinu B-1, u koju se klasificiraju one potencijalne obveze kod kojih se procjenjuje da će nadoknadivi iznos biti veći od 70%, a manji od 100% nominalnoga knjigovodstvenog odnosno ugovorenog iznosa očekivanog odljeva

2) podskupinu B-2, u koju se klasificiraju one potencijalne obveze kod kojih se procjenjuje da će nadoknadivi iznos biti između 30% i 70% nominalnoga knjigovodstvenog odnosno ugovorenog iznosa očekivanog odljeva

3) podskupinu B-3, u koju se klasificiraju one potencijalne obveze kod kojih se procjenjuje da će nadoknadivi iznos biti između 10% i 30% nominalnoga knjigovodstvenog odnosno ugovorenog iznosa očekivanog odljeva.

III/6. POTENCIJALNE OBVEZE NA OSNOVI KOJIH SE OČEKUJE ODLJEV SREDSTAVA BANKE KOJI NEĆE BITI MOGUĆE NADOKNADITI (RIZIČNA SKUPINA C)

Članak 21.

(1) Rizična skupina C obuhvaća preuzete obveze prema osobi ili za račun osobe čije se financijsko stanje nakon preuzimanja potencijalne obveze, odnosno nakon nastanka prošloga obvezu­jućeg događaja pogoršalo toliko da se sa sigurnošću može očeki­vati odljev sredstava banke za podmirenje preuzete obveze, a procjena budućih novčanih priljeva osobe prema kojoj je banka izložena i kvaliteta instrumenata osiguranja naplate upućuju na zaključak da banka neće moći nadoknaditi ništa od onoga što joj po ugovoru pripada nakon što se podmiri preuzeta obveza ili je nadoknadivi iznos manji od 10% ugovorenog iznosa.

(2) Prilikom raspoređivanja potencijalnih obveza u rizičnu skupinu C na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 14. ove odluke.

III/7. REZERVIRANJA ZA IDENTIFICIRANE GUBITKE NA OSNOVI POTENCIJALNIH OBVEZA

Članak 22.

(1) Potencijalne obveze raspoređene u rizične skupine B i C podložne su rezerviranjima za identificirane gubitke u skladu s načelima sadržanima u MRS-u 37 – Rezerviranja za nepred­viđe­ne obveze i nepredviđena imovina.

(2) Iznos rezerviranja iz stavka 1. ovog članka jednak je iznosu očekivanih budućih izdataka za podmirenje preuzetih potencijalnih obveza koje banka neće moći nadoknaditi.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, ako je učinak vremenske vrijednosti novca značajan, iznos rezerviranja iz stavka 1. ovog članka jednak je diskontiranoj vrijednosti očekivanih budućih nenadoknadivih izdataka za podmirenje potencijalne obveze (sadašnja vrijednost budućih izdataka). Iznos očekivanih izdataka svodi se na njihovu sadašnju vrijednost na svaki datum bilance, primjenom diskontne stope koja odražava tekuću tržišnu cijenu novca (MRS 37, točka 45. i 47.).

(4) U smislu stavka 3. ovog članka smatra se da je učinak vremenske vrijednosti novca značajan kada se procjenjuje da će odljev resursa za podmirenje preuzete obveze uslijediti u roku koji je duži od jedne godine, računajući od datuma bilance.

(5) Pod izdacima iz stavka 2. ovog članka (koje banka neće moći nadoknaditi) podrazumijeva se nominalni iznos očekivanih izdataka za podmirenje potencijalne obveze umanjen za iznos za koji se pouzdano procjenjuje da će biti nadoknađen od druge strane, aktiviranjem raspoloživog instrumenta osiguranja naplate ili poboljšanjem financijskog stanja osobe prema kojoj je banka izložena kreditnom riziku.

(6) Iznos rezerviranja iz ovog članka knjiži se u poslovnim knjigama banke kao trošak rezerviranja u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem je gubitak utvrđen te u pasivi bilance kao posebne rezerve za identificirane gubitke po potencijalnim obvezama.

III/8. PRIZNAVANJE PRIHODA NA OSNOVI IZVANBILANČNIH INSTRUMENATA

Članak 23.

Priznavanje prihoda od naknada obračunatih na osnovi izvanbilančnih instrumenata i rezerviranja za identificirane gubitke zbog izostanka naplate tražbina na osnovi tih naknada provode se u skladu s odredbom članka 9. stavka 6. ove odluke.

IV. REZERVIRANJA ZA NEIDENTIFICIRANE GUBITKE

Članak 24.

(1) Banka je dužna provoditi rezerviranja za pokriće neidentificiranih gubitaka zbog izloženosti kreditnom riziku.

(2) Pod gubitcima iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se oni gubitci koji nisu posebno identificirani, odnosno koji se ne mogu pripisati pojedinačnim plasmanima/potencijalnim obvezama, ali za koje iskustvo pokazuje da postoje u kreditnom portfelju ili da mogu nastati kao posljedica preuzetih izvanbilančnih potencijalnih obveza.

(3) Rezerviranja iz stavka 2. ovog članka provode se na teret rashoda banke, a u poslovnim se knjigama evidentiraju na zasebnim računima rezervi u pasivi.

(4) Rezerviranja za neidentificirane gubitke po plasmanima iskazuju se u financijskim izvješćima kao odbitna stavka koja umanjuje aktivu banke, dok se rezerviranja za neidentificirane gubitke koji se odnose na izvanbilančne potencijalne obveze u financijskim izvješćima iskazuju kao »ostale obveze« u pasivi.

(5) Banka provodi i održava razinu rezerviranja za neidentificirane gubitke po plasmanima i potencijalnim obvezama koji su raspoređeni u rizičnu skupinu A u skladu s kriterijima koje utvrdi općim aktom iz članka 4. ove odluke. Pri utvrđivanju kriterija za procjenu neidentificiranih gubitaka banka se treba rukovoditi općeprihvaćenim načelima procjene (opreznosti i razboritosti), uzimajući pritom u obzir distribuciju plasmana i potencijalnih obveza rizične skupine A po gospodarskim djelatnostima, geografskim područjima, financijskoj snazi osoba prema kojima je banka izložena i drugim obilježjima prema kojima se plasmani i potencijalne obveze rizične skupine A mogu klasificirati u više podskupina s različitim stupnjem kreditnog rizika.

(6) Stanje ukupnih rezerviranja za neidentificirane gubitke, kao zbroj rezerviranja za sve podskupine rizične skupine A (zbroj postotnih iznosa dobivenih primjenom različitih stopa na stanje plasmana/potencijalnih obveza pojedine podskupine u sklopu rizične skupine A) mora biti u rasponu od 0,85% do 1,20% ukupnog stanja plasmana i potencijalnih obveza raspoređenih u rizičnu skupinu A.

(7) Banka je dužna najmanje jedanput godišnje ocijeniti prikladnost kriterija za provođenje rezerviranja za neidentificirane gubitke i prema potrebi ih korigirati, a sve zato da se ova rezerviranja održavaju na razini najboljih procjena latentnih gubitaka koji postoje u plasmanima i potencijalnim obvezama rizične skupine A.

V. REZERVE ZA OPĆE BANKOVNE RIZIKE

Članak 25.

Osim rezerviranja za pokriće neidentificiranih gubitka iz članka 24. ove odluke banka je dužna formirati i održavati i dodatne rezerve za opće bankovne rizike, koji mogu nastati kao posljedica naglog rasta bilance i izvanbilančnih aktivnosti banke te zbog toga pojačane izloženosti banke raznim vrstama rizika.

Članak 26.

Obvezu formiranja i održavanja rezervi za opće bankovne rizike ima ona banka koja u tekućoj godini (prema revidiranom godišnjem izvješću) ostvari rast određenih pozicija aktive i određenih pozicija izvanbilančnih potencijalnih obveza iz članka 28. ove odluke veći od 20% u usporedbi sa stanjem krajem prethodne godine.

Članak 27.

(1) Rezerve za opće bankovne rizike banka formira iz dobiti godine u kojoj je ostvaren rast izloženosti zbog kojeg je potrebno formirati ove rezerve.

(2) U slučaju da dobit godine za koju je potrebno formirati rezerve za opće bankovne rizike nije dostatna za formiranje propisane visine rezervi, razlika će se pokriti iz dobiti iduće godine odnosno idućih godina.

(3) Obveza izdvajanja dobiti u rezerve za opće bankovne rizike utvrđuje se za svaku poslovnu godinu u kojoj je došlo do rasta izloženosti iz članka 28 ove odluke za više od 20% na godišnjoj razini.

(4) Sve dok ne dosegne propisanu razinu rezervi za opće bankovne rizike, banka ne može vršiti isplatu dividende na redovne dionice (iz dobiti tekuće godine, zadržane dobiti i rezervi), ni bilo koje druge isplate iz dobiti, kao što su isplate članovima nadzornog odbora, uprave i poslovodstva u obliku sudjelovanja u raspodjeli dobiti na temelju ugovora o radu i/ili po drugim osnovama.

Članak 28.

(1) Osnovicu za formiranje rezervi za opće bankovne rizike čini stanje određenih pozicija aktive i određenih pozicija izvanbilančnih potencijalnih obveza banke na kraju godine za koju se formiraju ove rezerve.

(2) Pod pozicijama aktive iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se ukupna aktiva iskazana u zadnjem retku bilance prema obrascu BS-2 Statističkog izvješća banaka, uvećana za iznos rezervacija za identificirane i neidentificirane gubitke po plasmanima te zatim umanjena za sljedeće stavke:

• gotovina,

• depoziti kod Hrvatske narodne banke,

• depoziti kod banaka (domaćih i stranih)

• trezorski zapisi Ministarstva financija i blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke,

• vrijednosni papiri Republike Hrvatske,

• krediti odobreni Republici Hrvatskoj,

• materijalna imovina (umanjena za akumuliranu amortizaciju).

(3) Pod izvanbilančnim potencijalnim obvezama iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se one potencijalne obveze koje se iskazuju u Statističkom izvješću banaka prema Obrascu BS/IBS-3 u retcima: garancije, akreditivi, mjenice, okvirni krediti i obveze financiranja.

Članak 29.

(1) Ovisno o ostvarenom rastu izloženosti u tekućoj godini u usporedbi sa stanjem krajem prethodne godine banka je dužna formirati rezerve za opće bankovne rizike primjenom odgo­va­rajuće stope na stanje osnovice iz članka 28. ove odluke, i to: