Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

NN 118/2003, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

HRVATSKI SABOR

1647

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgo­vačkim društvima koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14. srp­nja 2003.

Broj: 01-081-03-2628/2
Zagreb, 18. srp­nja 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

Članak 1.

U Zakonu o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 111/93., 34/99. i 52/00.) u članku 2. stavku 2. riječ: »i« zamje­njuje se zarezom, a iza riječi: »odgovornošću« briše se točka i dodaju riječi: »i gospodarsko interesno udruženje«.

U stavku 3. iza riječi: »dioničko društvo« riječ: »i« se zamjenjuje zarezom a iza riječi: »odgovornošću« dodaju se riječi: »i gospodarsko interesno udruženje«.

Članak 2.

U članku 3. stavku 1. druga rečenica mijenja se i glasi: »Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna.«

Stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 3. riječi: »nad­ležnom državnom organu« zamjenjuju se riječima: »Financijskoj agenciji«.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 5. riječi: »organ iz stavka 4.« zamjenjuju se riječima: »Agencija iz stavka 3.«. U točki 1. brojka: »5.« zamjenjuje se brojkom: »4.«, a u točki 2. riječi: »organ iz stavka 4.« zamjenjuju se riječima: »Agenciji iz stavka 3.«.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.

U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 7. riječ: »donese« zamjenjuje se riječju: »podnese«, a riječi: »organ iz stavka 4.« zamjenjuju se riječima: »Agenciji iz stavka 3.«.

Članak 3.

U članku 5. briše se točka i dodaju riječi »i sudjelovati u drugim postupcima«.

Članak 4.

U članku 6. stavku 2. ispred prve rečenice dodaje se rečenica koja glasi: »Prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar zajednička su nepodijeljena imovina osnivača.« U dosadašnjoj prvoj rečenici koja postaje druga rečenica riječ: »odgovara« zamjenjuje se riječju: »odgovaraju«, briše se točka i dodaju riječi: »i osnivači«. Dosadašnja druga rečenica postaje treća rečenica.

Članak 5.

U članku 7. stavku 4. točki 4., članku 8. stavku 3. točki 2. i članku 70. stavku 1. riječi: »jedinstveni matični broj građana« brišu se.

Članak 6.

U članku 9. stavku 2. iza riječi: »obveze« stavlja se zarez i dodaju riječi: »uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca,«.

Članak 7.

U članku 10. u stavku 2. riječ »i« zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: »dioničkog društva« dodaju se riječi: »i komanditori u komanditnom društvu«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva iz stavka 3. ovoga članka naročito:

1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,

2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,

3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,

4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.«

Članak 8.

U članku 13. stavku 2. točka 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»1. tvrtka javnoga trgovačkog društva mora sadržavati riječi »javno trgovačko društvo« ili naznaku« j.t.d.«,

2. tvrtka komanditnoga društva mora sadržavati riječi »komanditno društvo« ili oznaku »k.d.«.

Iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi:

»5. tvrtka gospodarskoga interesnog udruženja mora sadrža­vati na početku ili na kraju riječi: »gospodarsko interesno udru­ženje« ili oznaku GIU.«

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ako je član u javnom trgovačkom društvu ili komplementar u komanditnom društvu neko društvo, u tvrtki se mora navesti tvrtka ili skraćena tvrtka tog društva.«

Članak 9.

U članku 17. stavku 3. riječi: »se s time složi« zamjenjuju se riječima: »za to dade pristanak«.

Stavak 4. i 5. brišu se.

Članak 10.

U članku 19. stavku 2. druga rečenica briše se.

Članak 11.

U članku 20. stavku 1. iza riječi: »hrvatskom jeziku« dodaju se riječi: »i latiničnom pismu«.

 U stavku 2. iza riječi: »žig člana« dodaju se riječi: »zaštićen u Republici Hrvatskoj«.

Članak 12.

U članku 21. stavku 2. iza riječi: »jezik« dodaju se riječi: »i pismo«, iza riječi: »jeziku« dodaju se riječi: »i pismu«, a iza riječi: »hrvatskom jeziku« dodaju se riječi: »i latiničnom pismu«.

U stavku 4. riječ: »institucije« zamjenjuje se riječima: »pravnih osoba«, a riječi: »koje drži račun i broj toga računa« zamjenjuju se riječima: »kojih se vode njegovi računi i brojevi tih računa«.

U stavku 5. točki 2. iza riječi: »dionica« stavlja se zarez a riječi: »i njihovi nominalni« zamjenjuju se riječima: »a izdaje li društvo dionice s nominalnim iznosom ti«.

U stavku 6. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Na poslovnom papiru gospodarskoga interesnog udruženja mora se navesti i podatak o skupnoj ovlasti za zastupanje, ako su članovi uprave ovlašteni tako zastupati udruženje.«

Članak 13.

U članku 23. stavku 2. iza riječi: »potrebna je« dodaje se riječ: »izričita«.

Članak 14.

U članku 31. stavku 1. riječi: »drugi trgovac« u odgo­varajućem padežu zamjenjuju se riječima: »druga osoba« u odgo­varajućem padežu, riječ: »toga« zamjenjuje se riječju: »te«, a riječi: »da ga« zamjenjuju se riječima: »da ju«.

U stavku 2. riječi: »drugog trgovca« zamjenjuju se riječima: »druge osobe«.

U stavku 3. riječi: »nelojalnoj utakmici« zamjenjuju se riječima: »zaštiti tržišnog natjecanja«.

Članak 15.

U članku 32. stavku 3. riječi: »Trgovačko društvo« zamjenjuju se riječima: »Ako je zakonom propisano da trgovačko društvo«, riječi: »upravnog organa« zamjenjuju se riječju: »tijela«, točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »ono ne smije početi obavljati takvu djelatnost prije nego što registarskom sudu podnese takvu odluku«.

U stavku 4. riječi: »državnog organa ili neke institucije« i »državnog organa ili institucije« zamjenjuju se riječima: »nad­ležnog tijela«.

Članak 16.

U članku 34. stavku 2. riječi: »državnog organa ili neke institucije« i riječi: »organa ili institucije« zamjenjuju se riječima: »nadležnog tijela«.

Članak 17.

U članku 37. stavku 1. iza riječi: »društvo« dodaje se riječ: »trajno«.

U stavku 4. iza riječi: »društvo« dodaje se riječ: »trajno«.

Članak 18.

U članku 40. stavku 2. iza riječi: »članka 115.« dodaju se riječi: »članka 137. stavka 2., članka 150. stavka 2.,«, iza riječi: »203. stavka 3.,« dodaju se riječi: »članka 204. stavka 3., članka 230. stavka 3.,«, iza riječi: »i 260.,« dodaju se riječi: »članka 273.a stavka 2. i 3.,«, iza riječi: »298. stavka 2.« briše se zarez i dodaju riječi:

»i 5.,«, iza riječi: »300. stavka 2.,« dodaju se riječi: »članka 300.h stavka 2., članka 300.k stavka 1.«, iza riječi: »članka 471.« stavlja se zarez, briše riječ: »i« i dodaju riječi: »članka 481.a stavka 1., članka«, iza riječi: »članka 500.« stavlja se zarez briše riječ: »i« i dodaju riječi: »članka 504.a stavka 3.,« , riječi: »članka 545., članka 547., stavka 1., članka 532., članka 545., stavka 1., članka 547.,« zamjenjuju se riječima: »članka 545. stavka 1. i 4., članka 547. stavka 1., članka 550k. stavka 2., članka 550p. stavka 2.«, a iza riječi: »članka 575. stavka 3. dodaju se riječi: »i članka 607. stavka 3.«.

U stavku 4. iza riječi: »članka 115.,« dodaju se riječi: »članka 137. stavka 2.«, iza riječi: »i 260.,« dodaju se riječi: »članka 273.a stavka 2. i 3.,«, iza riječi: »298. stavka 2.« briše se zarez i dodaju riječi: »i. 5.«, iza riječi: »300. stavka 2.,« dodaju se riječi: »članka 300.h stavka 2.,«, iza riječi: »članka 471.,« dodaju se riječi: »članka 481.a stavka 1., članka«.

Članak 19.

U članku 43. stavku 1., članku 55. stavku 1. i članku 57. stavku 1., riječ: »djelatnik« zamjenjuje se riječju: »radnik«.

Članak 20.

U članku 54. stavku 1. riječ: »Dodjela« zamjenjuje se riječju: »Davanje«.

U stavku 2. riječ: »i njegov jedinstveni matični broj građana« brišu se.

Članak 21.

U članku 56. stavku 2. riječi: »ugovoriti nadležnost izbranog suda,« brišu se.

Članak 22.

Članak 64. mijenja se i glasi:

»Sudski upis u sudski registar trgovački sud objavljuje u »Narodnim novinama«.

Članak 23.

U članku 66. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Treći se mogu pozivati na isprave i podatke koji nisu objavljeni, osim ako se za njihov učinak zahtijeva da ih se objavi.«

U stavku 2. koji postaje stavak 3. iza riječi: »kojoj« dodaju se riječi: »se dokaže da joj«, a riječi: »ili moralo biti poznato« brišu se. Dodaje se druga rečenica koja glasi: »U pogledu radnji poduzetih prije šesnaestog dana nakon dana objave upisa trećoj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni isprave iz objave ako dokaže da za njih nije mogla znati.«

Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.

Članak 24.

U naslovu iznad članka 77. riječ: »utakmice« zamjenjuje se riječju: »konkurencije«.

Članak 25.

U članku 82. riječi: »na zahtjev« zamjenjuju se riječima: »po tužbi«, a riječ: »može« riječju: »će«, dok se riječi: »oduzeti ovlast za« zamjenjuju se riječju: »zabraniti«.

Članak 26.

U članku 93. riječi: »Na prijedlog« zamjenjuju se riječima: »Po tužbi«, a riječ: »može« riječju: »će«, dok se riječi: »oduzeti ovlast za« zamjenjuju riječju: »zabraniti«.

Članak 27.

U članku 99. stavku 1. riječi: »Na zahtjev« zamjenjuju se riječima: »Po tužbi«, a riječ: »može« riječju: »će«.

U stavku 3. iza riječi: »da« dodaje se riječ: »tužbom«.

Članak 28.

U članku 101. riječ: »izvršenje« zamjenjuje se riječju: »ovrhu«, riječ: »izvršne« riječju: »ovršne«, a iza riječi: »zaplijeni« dodaju se riječi: »njegov udio u društvu«.

Članak 29.

U članku 108. stavku 1. iza riječi: »pravo« dodaje se riječ: »tužbom«, riječ: »može« zamjenjuje se riječju: »će«, a riječi: »na zahtjev« riječima: »po tužbi«.

Članak 30.

U članku 109. stavku 2. riječi: »Ovi propisi vrijede« zamjenjuju se riječima: »Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se.«

Članak 31.

U članku 110. stavku 1. riječi: »na njegov zahtjev« zamjenjuju se riječima: »po njegovoj tužbi«.

Članak 32.

U članku 112. stavku 1. riječi: »prestane otvaranjem stečaja« zamjenjuju se riječima: »prestaje stečajem«.

Članak 33.

U članku 113. stavku 2. riječi: »suglase vjerovnici« zamje­njuju se riječima: »suglasi vjerovnik«.

Članak 34.

U članku 115. riječi: »stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »stavka 2. i 3.«

Članak 35.

U članku 137. stavku 2. riječ: »može« zamjenjuje se riječju: »će«.

Članak 36.

U naslovu iznad članka 139. riječi: »Sudjelovanje u dobiti i u snošenju gubitaka« zamjenjuju se riječima: »Udio u dobiti i u gubitku«.

Članak 37.

U članku 148. stavku 4. iza riječi: »obveza« stavlja se točka, a riječi: »iz poslovanja tajnog društva« brišu se.

Članak 38.

U članku 150. stavku 2. riječ: »može« zamjenjuje se riječju: »će«.

Članak 39.

U članku 151. stavku 1., 3. i 4. riječi: »tajnoga društva« zamjenjuju se riječima: »poduzetnikovog poduzeća«.

Članak 40.

U članku 152. stavku 1. riječi: »tajnog društva« zamjenjuju se riječima: »poduzetnikovog poduzeća«

U stavku 2. u prvoj i drugoj rečenici riječ: »društva« zamjenjuje se riječima: »poduzetnikovog poduzeća«.

U stavku 3. riječi: »tajnog društva« zamjenjuju se riječima: »poduzetnikovog poduzeća«.

Članak 41.

U članku 156. stavku 2. riječ »društva« briše se.

Članak 42.

U članku 157. stavku 1. briše se na kraju rečenice riječ: »društva« i stavlja točka.

U stavku 2. riječ: »društva« na kraju rečenice zamjenjuje se riječima: »poduzetnikova poduzeća«.

Članak 43.

Članak 158. briše se.

Članak 44.

U članku 161. iza riječi: »dionice« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim onih bez nominalnog iznosa,«, riječ: »glase« zamjenjuje se riječima: »moraju glasiti«, a riječi: »valuti Republike Hrvatske.« zamjenjuju se riječju: »kunama.«.

Članak 45.

Članak 162. mijenja se i glasi:

»Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna.«

Članak 46.

U članku 163. stavak 1. zamjenjuje se novim stavcima 1. i 2. koji glase:

»(1) Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.

 (2) Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna.«

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. riječi: »stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »stavka 2.«.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa iz stavka 2. ovoga članka moraju glasiti na iznose koji su višekratnici iznos od 10,00 kuna.«

Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. i 6. koji glase:

»(5) Dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakome dijelu. Iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne može biti manji od onoga iz stavka 2. ovoga članka. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 3. ovoga članka.

(6) Udio u temeljnom kapitalu određuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem dionica.«

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 7.

Članak 47.

U članku 164. stavku 2. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa«.

U stavku 3. na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: »od dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada«.

Članak 48.

U članku 165. stavku 2. u prvoj rečenici riječi: »nominalnog iznosa ili iznosa koji je viši od nominalnog« zamjenjuju se riječima: »iznosa za koji se izdaje te kada se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir«. U drugoj rečenici iza riječi: »na« dodaju se riječi: »ispravi o«, a točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu zakonom ovlaštene pravne osobe na kome je dionica elektronički zapisana«.

Članak 49.

U članku 169. stavku 2. u drugoj rečenici riječ: »nominalni« briše se, a riječi: »takvih dionica« zamjenjuju se riječima: »temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice«.

U stavku 3. riječ: »nominalni« briše se, a iza riječi: »iznos« dodaju se riječi: »temeljnog kapitala koji se na njih odnosi«.

Članak 50.

U članku 170. u uvodnoj rečenici iza riječi: »Dionica« dodaju se riječi: »koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku«.

U točki 1. dodaju se riječi: »ako društvo izdaje dionice s nominalnim iznosom«.

Dodaje se stavak 2. koji glasi:

»(2) Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku ne sadrže broj ni sastojak iz točke 6. stavka 1. ovoga članka.«

Članak 51.

U članku 171. stavku 2. iza riječi: »iz« dodaju se riječi: »stavka 1.«.

Članak 52.

U članku 172. stavku 1. briše se točka i dodaju riječi: »u skladu sa statutom.«.

U stavku 2. točki 3. iza zareza dodaju se riječi: »ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom,«.

Iza točke 4. dodaje se nova točka 5. koja glasi:

»5. izdaju li se uz izdavanje isprava o dionici ili kao nematerijalizirani vrijednosni papiri,«.

Dosadašnje točke 5. do 10. postaju točke 6. do 11.

U stavku 3. riječi: »može se odrediti« zamjenjuju se riječima: »se određuje«, riječi: »umjesto isprava o dionicama« brišu se, a iza riječi: »izdaje« dodaju se riječi: »isprave o dionicama ili«.

Članak 53.

U članku 173. stavku 2. točki 2. riječi: »nominalni iznosi dionica,« zamjenjuju se riječima: »ako društvo izdaje dionice s nominalnim iznosima ti iznosi, u protivnom broj dionica,«.

U stavku 3. točki 4. riječi: »nominalnim iznosima dionica i broju,« zamjenjuju se riječima: »podjeli temeljnog kapitala na dionice s nominalnim iznosima ili na one bez tog iznosa, kod dionica s nominalnim iznosima o tim iznosima i ukupnom broju dionica svakog nominalnog iznosa a kod dionica bez tog iznosa samo o njihovu broju«.

U stavku 4. dodaje se treća rečenica koja glasi: »Odredbe statuta donesene protivno spomenutim ograničenjima su ništave.«

Članak 54.

U članku 174. stavku 2. iza riječi: »glasilima« briše se točka i dodaju riječi: »uključujući elektroničke informacijske medije«.

Članak 55.

U naslovu članka 176. riječi: »Preuzimanje stvari« zamje­njuju se riječima: »Preuzimanje stvari i prava«.

U članku 176. stavku 1. u prvoj rečenici riječi: »nominalni iznos dionica, odnosno veći« brišu se, riječ: »one« zamjenjuje se riječju: »dionice«, a riječi: »nominalni iznos dionica« zamjenjuju se riječima: »ukupan nominalni iznos dionica te njihove pojedinačne nominalne iznose, odnosno broj dionica bez nominalnog iznosa«.

U stavku 3. u trećoj rečenici riječ: »pava« zamjenjuje se riječju: »prava«, riječi: »nominalni iznos dionice ili viši« brišu se a riječ: »ona« zamjenjuje riječju: »dionica«.

U stavku 5. riječ: »satutu« zamjenjuje se riječju: »statutu«.

Članak 56.

U članku 178. stavku 2. iza riječi: »preuzima,« dodaju se riječi: »a ako preuzima dionice bez tog iznosa samo njihov broj,«.

Članak 57.

U članku 179. stavku 3. riječi: »nominalnog iznosa svake dionice,« zamjenjuju se riječima: »najnižeg iznosa te dionice za koji se ona može izdati, bez obzira na to je li riječ o dionici u nematerijaliziranom obliku ili o dionici za koju se izdaje isprava o dionici,«, a riječ: »nominalnog« zamjenjuje se riječju: »tog« te riječi: »njezin nominalni« zamjenjuje se riječju: »taj«.

U stavku 5. u trećoj rečenici riječ: »pavu« zamjenjuje se riječju: »pravu«. U petoj rečenici riječi: »nominalnom iznosu dionice, a ako se ona izdaje za iznos koji je veći od nominalnog iznosa i tom većem iznosu« zamjenjuju se riječima: »iznosu za koji se dionica izdaje«.

Članak 58.

U članku 183. stavku 1. točki 2. riječi: »nominalnom iznosu dionica« zamjenjuju se riječima: »iznosu temeljnog kapitala koji otpada na dionice«, a riječ: »ili« zamjenjuje se riječju: »odnosno«.

Članak 59.

U članku 187. stavku 1. dodaje se točka 6. koja glasi:

»6. ima li društvo jednog dioničara za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i broj i oznaku osobne identifikacijske isprave, a za strance i državu koja ju je izdala, a za pravnu osobu tvrtka ili naziv i matični broj subjekta odnosno odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi.«

U stavku 2. točki 2. iza riječi: »stvar« briše se zarez i dodaju riječi: »ili pravo,«.

Članak 60.

U članku 188. stavku 2. u drugoj rečenici iza riječi: »preuzimanja stvari« dodaju se riječi: »odnosno prava«, riječi: »nominalnih iznosa dionica« zamjenjuju se riječima: »iznosa temeljnog kapitala koji otpada na dionice«, a riječi: »daju ili« zamjenjuju se riječima: »daju odnosno«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako statut:

1. ne sadrži odredbe sukladno članku 173. stavku 3. ovoga Zakona i drugog zakona kojim se propisuje njegov obvezni sadržaj,

2. sadrži odredbe kojima se ograničavaju ili umanjuju prava vjerovnika ili

3. sadrži odredbe koje ga čine ništavim.«

Članak 61.

U članku 189. iza točke 8. dodaje se točka 9. koja glasi:

»9. podaci iz članka 187. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ako je društvo osnovao jedan osnivač.«

Članak 62.

Iza članka 189. dodaje se članak 189.a i naslov iznad njega koji glase:

»Društvo s jednim dioničarom

Članak 189.a

(1) Stekne li nakon osnivanja društva jedan dioničar sve dionice društva ili ih uz njega drži još i društvo, u sudski se registar moraju upisati podaci iz članka 189. točke 9. ovoga Zakona.

(2) Ako nakon toga dionice stekne još neki dioničar, osim kada se po ovome Zakonu smatra da je riječ o stjecanju vlastitih dionica društva, dotadašnji se jedini dioničar briše iz sudskog registra.«

Članak 63.

U članku 190. stavku 1. točki 3. riječi: »a ako se radi o fizičkoj osobi i jedinstveni matični broj građana« brišu se.

Točka 4. briše se.

Članak 64.

U članku 191. stavku 6. u prvoj rečenici riječi: »ukupno s najmanje desetinom« zamjenjuju se riječima: »dionicama koje predstavljaju najmanje desetinu«.

Članak 65.

U članku 192. točki 2. briše se zarez i dodaju riječi: »i prava,«.

U točki 3. briše se točka i dodaju riječi: »i prava.«.

Članak 66.

Iza članka 194. dodaje se članak 194.a i naslov iznad njega koji glase:

»Nastavak osnivanja društva

Članak 194.a

(1) Ugovori koje društvo u prve dvije godine nakon što se upiše u sudski registar sklopi s osnivačima ili s dioničarima na čije dionice otpada više od desetine iznosa temeljnog kapitala društva kojima društvo stječe stvari i prava za cijenu jednaku ili višu od iznosa desetine tog kapitala valjani su ako ih odobri glavna skupština i kada ih se upiše u sudski registar. Pravne radnje koje društvo poduzme u ispunjenju takvih ugovora nemaju pravni učinak dok glavna skupština ne odobri ugovor i dok ga se ne upiše u sudski registar.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora biti sklopljen u pisanom obliku, ako zakonom nije propisano da ga se mora sklopiti u obliku javnobilježničke isprave. Društvo mora omogućiti svakom dioničaru uvid u takav ugovor u poslovnim prostorijama u sjedištu društva i na njegov zahtjev bez odgađanja besplatno dati njegovu presliku.

(3) Prije odlučivanja na glavnoj skupštini o davanju odobrenja na ugovor, uprava mora iznijeti razloge sklapanja ugovora i obrazložiti odredbe ugovora te podnijeti dioničarima pisano izvješće o tom ugovoru i u njemu iznijeti svrhu u koju se stječe stvar ili pravo. Na to se izvješće na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 181. stavka 2. ovoga Zakona. Prije donošenja odluke glavnoj skupštini mora se podnijeti izvješće revizora osnivanja koji su pregledali ugovor i stvar, odnosno pravo koje se njime treba steći. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182., 183. i 184. ovoga Zakona.

(4) Odluka kojom se odobrava ugovor valjana je ako je za nju glasovalo toliko članova glavne skupštine koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini na dan donošenja odluke, a ako se odluka donosi u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar, najmanje tri četvrtine od ukupnog temeljnog kapitala društva. Statutom se može odrediti veća većina i ispunjavanje posebnih uvjeta. Ovjerovljena preslika ugovora prilog je i sastavni dio zapisnika.

(5) Nakon što glavna skupština odobri ugovor, uprava mora podnijeti prijavu za njegov upis u sudski registar. Prijavi se mora priložiti:

1. ugovor u originalu ili u preslici koju ovjeri javni bilježnik,

2. primjerak zapisnika s glavne skupštine sastavljen i potpisan od strane javnog bilježnika i

3. izvješća iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Sud može odbiti upis ugovora u sudski registar, osim iz razloga zbog kojih i inače može odbiti upis, ako revizor osnivanja, ili je to očigledno, izjavi da je izvješće uprave nepotpuno, sadrži pogrešne podatke ili je protivno propisima ili je za stvar ili pravo koje treba steći ugovorena neprimjereno velika cijena.

(7) U sudski se registar upisuju:

1. datum sklapanja ugovora i datum održavanja glavne skupštine koja ga je odobrila,

2. stvar ili pravo koji se stječu na temelju ugovora i

3. cijena koja se za to plaća.

(8) U objavi upisa mora se navesti datum sklapanja ugovora i datum kada ga je odobrila glavna skupština, stvar ili pravo koji se na temelju njega stječu, osoba od koje ih društvo stječe i cijena koja se za to plaća.

(9) Odredbe stavka 1. do 8. ovoga članka ne odnose se na ugovore kojima se stvari ili prava stječu u okviru tekućeg poslovanja društva, u ovršnom postupku ili na burzi.«

Članak 67.

U članku 196. stavku 1. točki 3. iza riječi: »nominalni iznos« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, u protivnom njihov broj«, a u točki 5. riječi: »a za fizičke osobe i jedinstveni matični broj građana« brišu se.

Članak 68.

U članku 198. stavku 2. točki 1. iza riječi: »nominalni iznos« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, u protivnom njihov broj«.

U stavku 3. riječi: »odgovornost obveze« zamjenjuju se riječju: »obveza«.

Članak 69.

U članku 203. stavku 2. riječ: »podijeljene« zamjenjuje se riječju: »raspoređene«, a riječ: »podjeli« riječju: »rasporedu«.

Članak 70.

U članku 209. stavku 3. riječi: »ponovnog sastanka« zamjenjuju se riječju: »ponovne«.

Članak 71.

U članku 212. riječi: »koji odgovara nominalnom iznosu dionice, odnosno veći iznos ako je ona izdana za veći iznos« zamjenjuju se riječima: »za koji su dionice izdane«.           

Članak 72.

U članku 213. stavku 3. iza riječi: »stvari« dodaju se riječi: »i prava«.

Članak 73.

U članku 215. stavku 1. u prvoj rečenici riječ: »knjigu« zamjenjuje se riječju: »registru«. U drugoj rečenici riječ: »isklju­čenom« zamjenjuje se riječju: »ranijem«, a riječ: »sljednika« rije­čju: »prednika«.

U stavku 2. riječ: »knjizi« zamjenjuje se riječju: »registru«.

Članak 74.

U naslovu iznad članka 217. dodaju se riječi: »te povrat zajma kojim se nadomješta kapital«.

U članku 217. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Na povrat zajma kojim se nadomješta kapital društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 408. ovoga Zakona ako je zajam dao dioničar čije se dionice odnose na najmanje četvrtinu temeljnog kapitala društva a ono bez tog zajma u svom poslovanju ne bi moglo iskazati dobit.«

Članak 75.

U članku 218. stavku 2. riječ: »na« zamjenjuje se riječju: »za«.

Članak 76.

U članku 219. stavku 3. u trećoj rečenici riječi: »u svoje ime« zamjenjuju se riječima: »za svoj račun«.

Članak 77.

U članku 220. stavci 1. do 3. zamjenjuju se stavcima 1. do 5. koji glase:

»(1) Neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini društvo je dužno najprije uporabiti za namjene redom kako su navedene:

1. za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina,

2. za unos u zakonske rezerve,

3. za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je društvo steklo ili ih namjerava steći,

4. za unos u statutarne rezerve, ako ih društvo ima.

(2) Uprava mora pri sastavljanju godišnjih financijskih izvješća poštivati odredbe prethodnog stavka ovoga članka.

(3) Uprava i nadzorni odbor mogu nakon što utvrde godišnja financijska izvješća uporabiti iznos neto dobiti, koji ostane nakon što je ona korištena za namjene iz stavka 1. ovoga članka, za unos u ostale rezerve iz dobiti ali ne više od polovine tog iznosa. Statutom ih se može ovlastiti da za to koriste više ili manje od polovine tog iznosa. Statutom dana ovlast upravi i nadzornom odboru da na spomenuti način raspolažu s više od polovine iznosa neto dobiti koji ostane nakon njene upotrebe za namjene iz stavka 1. ovoga članka vrijedi samo dok ostale rezerve iz dobiti ne dosegnu visinu koja je jednaka polovini temeljnog kapitala društva pa oni ne mogu u njih rasporediti iznos dijela neto dobiti ako spomenute rezerve prelaze visinu polovine tog kapitala ili bi se to dogodilo kada bi se u njih rasporedio dio neto dobiti tekuće godine.

(4) Ako godišnja financijska izvješća u skladu sa Zakonom utvrdi glavna skupština, može pritom odlučiti da neto dobit koja ostane nakon što ju se uporabi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka rasporedi u ostale rezerve iz dobiti, ali za tu namjenu ne može uporabiti više od polovine neto dobiti koja ostane nakon njene uporabe za namjene iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Odlukom o uporabi dobiti glavna skupština može odlučiti da se u ostale rezerve iz dobiti rasporedi i dodatni iznos onima iz stavka 3. i 4. ovoga članka. Odredi li se statutom da se dobit može uporabiti osim za unos u druge rezerve iz dobiti iz stavka 1. ovoga članka i za podjelu dioničarima i za druge namjene (primjerice za isplate zaposlenima, članovima uprave ili nadzornog odbora), glavna skupština može odlučiti da ju se uporabi i za te druge namjene.«

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 6. riječ: »i« zamjenjuje se riječju: »ili«, iza riječi: »dobit« dodaju se riječi: »uporabi za namjene iz stavka 5. ovoga članka ili da se«, a točka se briše i dodaju riječi: »(prenesena dobit)«.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

»(7) Osim ako se smanjuje temeljni kapital društva, dioničarima se ne smije isplatiti dividenda ako je u godišnjim financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu neto aktiva                        manja od iznosa temeljnog kapitala uvećanog za iznos rezervi koje se po zakonu ili statutu ne smiju isplatiti dioničarima ili bi postala manjom takvom isplatom. Pritom se uzima u obzir iznos temeljnog kapitala umanjen za iznos koji nije uplaćen, ako taj neuplaćeni dio nije iskazan u aktivnoj strani bilance. Iznos koji se isplaćuje dioničarima ne smije biti veći od iznosa dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu uvećanog za neraspoređenu dobit iz ranijih godina i sredstava rezervi koje se mogu koristiti za isplate dioničarima, umanjen za gubitke iz ranijih poslovnih godina te iznose koji su po zakonu ili statutu bili uneseni u rezerve društva.«

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 8.

Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

»(9) Statutom se može predvidjeti da glavna skupština može donijeti odluku o isplati dobiti dioničarima u stvarima.«        

Članak 78.

U članku 221. stavku 1. riječ: »tijekom« zamjenjuje se rije­čima: »po proteku«.

U stavku 2. u prvoj rečenici iza riječi: »ako« dodaje se riječ: »privremeni«. Iza prve rečenice dodaje se nova druga rečenica koja glasi: »Na ime predujma može se isplatiti najviše polovinu iznosa dobiti umanjenog za iznose koji se po zakonu i statutu moraju unijeti u rezerve društva.« U drugoj rečenici koja postaje treća rečenica riječ: »Isplata« zamjenjuje se riječima: »Uz to isplata«.

Članak 79.

U članku 223. stavku 1. riječi: »odnosom nominalnih iznosa dionica« zamjenjuju se riječima: »prema temeljnom kapitalu društva koji otpada na njihove dionice«.

Članak 80.

U članku 224. stavku 1. u drugoj rečenici iza riječi: »onda ako« dodaju se riječi: »im društvo dokaže da«, a iza riječi: »ili« dodaje se riječ: »da«.

Članak 81.

U naslovu iznad članka 225. i u članku 225. riječ: »usluga« zamjenjuje se riječju: »činidbi« u odgovrajućem padežu.

Članak 82.

U naslovu iznad članka 226. i u članku 226. stavku 1. riječ: knjigu« zamjenjuje se riječju: »registar«, a na kraju stavka 1. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o dionicama s nominalnim iznosima njihov broj i nominalni iznos.«

U stavku 2. riječ: »knjizi« zamjenjuje se riječju: »registru« i dodaje druga rečenica koja glasi: »Ako je društvo izdalo dionice u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara kojeg za dionice društva vodi zakonom za to ovlaštena pravna osoba.«

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Kada se prenosi dionica koja glasi na ime, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se u registru na temelju zahtjeva kome se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena. Financijske institucije koje skrbe o dionicama koje glase na ime dužne su uz naknadu za to potrebnih troškova dati društvu sve potrebne podatke za vođenje registra dionica.«

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Svaki dioničar ima pravo zahtijevati od društva da ga izvijesti o podacima u registru dionica koji se na njega odnose i o tome tko su imatelji i kojih dionica u društvu. Društvo smije podatke iz registra upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare. Podatke se u ostale svrhe može koristiti ako se dioničar tome ne usprotivi. Dioničare se mora na primjereni način obavijestiti o pravu da se tome mogu usprotiviti.«

Članak 83.

U članku 227. stavku 1. u prvoj rečenici iza riječi: »ime« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim onih koje su izdane u nematerijaliziranom obliku,«, a iza riječi: »se« dodaje se riječ: »i«. Iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi: »Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku prenose se na način određen zakonom kojim se uređuju nematerijalizirani vrijednosni papiri.«

U stavku 2. u prvoj rečenici iza riječi: »dionice« dodaju se riječi: »koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku«. Iza četvrte rečenice dodaju se peta i šesta rečenica koje glase: »Ako u statutu nisu određeni spomenuti razlozi, davanje suglasnosti za prijenos dionice može se odbiti samo kada je to u interesu društva, a naročito kada bi se s obzirom na strukturu dioničara njenim prijenosom moglo ugroziti ostvarenje cilja društva ili njegovu gospodarsku opstojnost. Statutom se ne mogu odrediti stroži razlozi za odbijanje suglasnosti za prijenos dionice.«

Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Društvo može od osobe koja treba steći dionicu zahtijevati da se izjasni stječe li je u svoje ime i za svoj račun ili za račun nekoga drugog. Davanje suglasnosti za prijenos dionice može se odbiti, ako se stjecatelj o tome odbije izjasniti ili izjavi da dionice stječe za tuđi račun. Stječe li se dionica nasljeđivanjem, sveopćim sljedništvom pravne osobe ili prodajom u ovršnom ili stečajnom postupku, društvo može odbiti davanje suglasnosti za prijenos iz nekog od navedenih razloga samo ako stjecatelju ponudi da će je otkupiti po tržišnoj vrijednosti. Ako stjecatelj dionice u roku od mjesec dana od dana primitka ponude ne izjavi društvu da ju odbija, smatra se da je ponudu prihvatio.

(4) Dok ne dobije suglasnost za prijenos dionice njen stjecatelj ne može u društvu ostvarivati članska prava, a ako je dionica stečena nasljeđivanjem, sveopćim sljedništvom pravne osobe ili prodajom u ovršnom ili stečajnom postupku, stjecatelj ne može ostvarivati upravljačka prava u društvu. Ako društvo u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva ne odluči o davanju suglasnosti ili je odbije dati iz razloga koji nisu navedeni u stavku 2. ovoga članka, smatra se da je suglasnost dana.«

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Pri prijenosu dionice indosamentom društvo je dužno ispitati neprekinuti slijed indosamenata ali ne i potpise.«

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.

Članak 84.

U članku 229. u prvoj rečenici riječi: »vlasništvom se« zamjenjuju se riječima: »njegovim se spomenutim pravom na dionicu«. U drugoj rečenici riječi: »vlasništvo imao« zamjenjuju se riječima: »imatelj dionice bio«, a riječ: »skupni« zamjenjuje se riječju: »sveopći«.

Članak 85.

U članku 233. stavku 1. iza točke 6. dodaje se točka 7. koja glasi:

»7. na temelju ovlasti glavne skupštine za stjecanje dionica koja vrijedi najviše 18 mjeseci i određuje najnižu i najvišu cijenu koja se može platiti za te dionice te udio temeljnog kapitala koji se odnosi na te dionice s time da ne može prijeći deseti dio spomenutog kapitala. Društvo ne može stjecati vlastite dionice da bi njima trgovalo. Pri stjecanju dionica mora se primijeniti odredba članka 211. ovoga Zakona. Smatra se da je tako postupljeno ako se dionice stječu na organiziranom tržištu vrijednosnih papira. Za drukčije stjecanje dionica potrebna je odluka glavne skupštine. Pri stjecanju dionica na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 308. stavka 3. i 4. ovoga Zakona. Glavna skupština može ovlastiti upravu da povuče vlastite dionice a da za to nije potrebna njena posebna odluka.«

U stavku 2. prva rečenica mijenja se i glasi: »Na dionice stečene u svrhe navedene u stavku 1. točki 1. do 3. i točki 7. ovoga članka zajedno s vlastitim dionicama koje društvo već ima ne može otpasti više od deset posto (10 %) temeljnog kapitala društva.« U trećoj rečenici iza brojke: »2.« stavlja se zarez, i riječi: »i 4.« zamjenjuju se riječima: »4. i 7.«, a riječi: »nominalni iznosi ili viši« brišu se.

U stavku 3. u prvoj rečenici riječi: »slučaju iz stavka 1. točke 1.« zamjenjuju se riječima: »slučajevima iz stavka 1. točki 1. i 7.«, a riječi: »nominalnim iznosima stečenih dionica,« zamjenjuju se riječima: »iznosima temeljnog kapitala koji otpada na stečene dionice,«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Stjecanje dionica protivno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka je valjano.«

Članak 86.

U članku 234. stavku 1. u drugoj rečenici iza riječi: »institucija« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,«.

Članak 87.

Članak 235. mijenja se i glasi:

»Prava iz vlastitih dionica miruju.«

Članak 88.

U članku 236. stavku 2. riječi: »ukupni nominalni iznos dionica« zamjenjuje se riječima: »temeljni kapital društva koji otpada na dionice«, a riječi: »temeljnog kapitala društva« zamjenjuju se riječima: »tog kapitala«.

Članak 89.

U članku 237. u prvoj rečenici iza riječi: »do 5.« dodaju se riječi: »i točke 7.«. U drugoj rečenici riječi: »nominalnog iznosa dionica« zamjenjuju se riječima: »iznosa temeljnog kapitala koji otpada na dionice«. U četvrtoj rečenici riječi: »pribaviti vlas­ništvo dionica« zamjenjuju se riječima: »prodati dionice«.

Članak 90.

U članku 238. stavku 1. u prvoj rečenici riječi: »članka 233. stavka 1. i 2., članka 233.« zamjenjuju se riječima: »članka 233. stavka 1. i 2.«. U drugoj rečenici iza riječi: »institucija« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,«.

U stavku 2. riječi: »nominalni iznos ili veći« brišu se.

Članak 91.

U članku 241. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Ako društvo ima samo jednog dioničara, ili kad uz njega dionice društva drži i društvo, pravni poslovi između njega i društva u kojima on zastupa društvo mogu se sklapati pod pretpostavkom iz članka 49. stavka 3. ovoga Zakona, pa i kada nije jedini član uprave, ali ih se mora sklopiti u pisanom obliku ili se o tome mora sastaviti isprava s tekstom onoga što je dogovoreno.«

Članak 92.

U članku 244. stavku 1. u drugoj rečenici iza riječi: »imenovanje« dodaju se riječi: »predsjednika i članova«.

Članak 93.

Iza članka 244. dodaje se članak 244.a i naslov iznad njega koji glase:

»Ostavka člana uprave

Članak 244.a

Ostavka predsjednika i člana uprave daje se u pisanom obliku nadzornom odboru društva koji mora o podnesenoj ostavci obavijestiti ostale članove uprave i poduzeti mjere radi upisa promjene u sastavu uprave u sudski registar.«

Članak 94.

Iza članka 245. dodaje se članak 245.a i naslov iznad njega koji glase:

»Upis promjene u upravi u sudski registar

Članak 245.a

(1) Nakon svake promjene u svom sastavu kao i promjene ovlasti za zastupanje mora se bez odgađanja podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa te promjene u sudski registar.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti odluke nadzornog odbora o opozivu imenovanja i imenovanju članova uprave, odnosno ostavka člana uprave u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici i javno ovjereni potpisi novih članova uprave, te podaci o datumu imenovanja, ostavke ili opoziva člana uprave.

(3) Novi članovi uprave moraju u prijavi dati izjave iz članka 187. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.«

Članak 95.

U članku 246. stavku 2. u prvoj rečenici riječi: »gubitak iz prethodne godine« zamjenjuju se riječima: »nepokriveni gubitak iz prethodnih godina«.

Članak 96.

U članku 250. stavku 1. točki 1. briše se zarez i dodaju riječi: »te odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to,«. Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

(2) »Kod društava majki u koncernu izvješće obuhvaća i društva koncerna.«

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

U stavku 4. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Ona moraju biti pravodobna i u pravilu u tekstualnom obliku.«

U stavku 5. dodaju se tri rečenice koje glase: »On može zahtijevati podnošenje izvješća o prilikama društva, pravnim i poslovnim odnosima s povezanim društvima. I svaki član nadzornog odbora može zahtijevati da uprava podnese spomenuto izvješće nadzornom odboru. Odbije li ga uprava dati, ponovljeni zahtjev za njegovo podnošenje može postaviti spomenuti član nadzornog odbora, ako ga u tome podrži najmanje još jedan član tog odbora, u kojem slučaju je uprava dužna odboru dati spomenuto izvješće.«

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Svaki član nadzornog odbora ima pravo zahtijevati da mu se izvješće dade na uvid. Ako nadzorni odbor drukčije ne odluči, svaki njegov član ima pravo da mu se na njegov zahtjev dade pisani primjerak izvješća. Zaključi li tako nadzorni odbor, izvješće treba dati na uvid i članovima komisije nadzornog odbora u skladu s tim zaključkom. Predsjednik nadzornog odbora je dužan izvijestiti članove odbora o izvješću uprave najkasnije na prvoj sjednici odbora koja se održi po primitku tog izvješća.«

Članak 97.

U članku 252. stavku 3. točki 4. riječi: »nominalni iznos ili veći« brišu se.

Iza točke 6. dodaju se nove točke 7. i 8. koje glase:

»7. dadu naknadu članovima nadzornog odbora,

8. dadu kredit,«.

Dosadašnja točka 7. postaje točka 9.

 U stavku 4. u trećoj rečenici riječi: »ukupno s« zamjenjuju se riječima: »dionicama koje predstavljaju«, a riječ: »desetinom« zamjenjuje se riječju: »desetinu«. U petoj rečenici briše se točka i dodaju riječi: »ili se pak obveza naknade štete uredi stečajnim planom«.

U stavku 5. nakon treće rečenice dodaje se rečenica koja glasi: »Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja tog postupka pravo vjerovnika društva protiv članova uprave ostvaruje stečajni upravitelj.«

Članak 98.

U članku 254. stavku 2. podstavci prvi, drugi i treći mije­nja­ju se i glase:

»– do 12.000.000,00 kuna, 9 članova,

 – do 20.000.000,00 kuna, 15 članova,

 – preko 80.000.000,00 kuna, 21 član.«

Stavak 3. briše se.

Članak 99.

U članku 255. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Statutom se mogu propisati posebni uvjeti za članove nadzornog odbora koje bira glavna skupština osim za članove koje bira na temelju prijedloga sukladno posebnom zakonu.«

Članak 100.

U članku 260. u prvoj rečenici iza riječi: »odbora« dodaju se riječi: »ili dioničara koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnog kapitala društva«. U trećoj rečenici riječi: »čiji ukupni nominalni iznos čini najmanje jednu desetinu« zamjenjuju se riječima: »na koje otpada najmanje jedna desetina«.

Članak 101.

Iza članka 260. dodaje se članak 260.a i naslov iznad njega koji glase:

»Ostavka člana nadzornog odbora

Članak 260.a

»Ostavka predsjednika člana nadzornog odbora daje se u pisanom obliku upravi društva koja mora o podnesenoj ostavci obavijestiti ostale članove nadzornog odbora i poduzeti mjere radi upisa promjene u sastavu nadzornog odbora u sudski registar.«

Članak 102.

U članku 261. stavku 2. u drugoj rečenici iza riječi: »traje« dodaje se riječ: »ukupno«.

Članak 103.

Naslov iznad članka 262. mijenja se i glasi: »Upis u sudski registar i objava promjena u nadzornom odboru«.

Članak 262. mijenja se i glasi:

»(1) Uprava i predsjednik nadzornog odbora moraju svaku promjenu u sastavu nadzornog odbora bez odgađanja objaviti onako kako se objavljuju priopćenja društva i u propisanom roku podnijeti registarskom sudu prijavu za upis promjene u sudski registar.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti odluka o opozivu člana nadzornog odbora, odnosno njegova ostavka i odluka o izboru, odnosno imenovanju novog člana u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici te izjava novog člana kojom prihvaća izbor, odnosno imenovanje u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici, te podaci o datumu imenovanja odnosno izbora, ostavke ili opoziva.«

Članak 104.

U članku 263. stavku 2. dodaje se treća rečenica koja glasi: »Nadzorni odbor daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća društva i koncerna.«

U stavku 3. u drugoj rečenici iza riječi: »glede« dodaje se riječ: »upotrebe«.

U stavku 5. u drugoj rečenici iza riječi: »uz« dodaje se riječ: »prethodnu«. U petoj rečenici riječi: »Statutom se« zamjenjuju se riječima: »Statutom se ne«, riječi: »a može se« zamjenjuju se riječima: »niti se može«, a riječ: »i« briše se.

Članak 105.

U članku 264. stavku 1. druga rečenica mijenja se i glasi: »Uprava mora podnijeti prijavu registarskom sudu za upis izabranih osoba u sudski registar.«

U stavku 2. u prvoj rečenici briše se točka i dodaju riječi: »odnosno potpredsjednik koji je vodio sjednicu«. Iza prve rečenice dodaje se nova druga rečenica koja glasi: »U zapisniku se moraju navesti mjesto i vrijeme održavanja sjednice, dnevni red, bitan sadržaj vođene rasprave i donesene odluke.« Dosadašnja druga rečenica postaje treća rečenica.

U stavku 3. iza druge rečenice dodaje se rečenica koja glasi: »Komisije su dužne o svom radu redovito izvješćivati nadzorni odbor.«

Članak 106.

U članku 265. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Ako se ne udovolji tom traženju, član nadzornog odbora ili uprava mogu sazvati sjednicu nadzornog odbora uz navođenje razloga sazivanja i dnevnog reda sjednice.«

Članak 107.

U članku 267. stavku 1. u drugoj rečenici briše se točka i dodaju riječi: »ali ne manje od tri«. Iza druge rečenice dodaje se rečenica koja glasi: »Nadzorni odbor može valjano odlučivati i ako nije izabran zakonom ili statutom propisani broj njegovih članova, ako ih je izabrano najmanje onoliko koliko je potrebno da bi na temelju zakona ili statuta mogao valjano odlučivati.«

U stavku 3. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Glas se pisanim putem može dati putem drugog člana nadzornog odbora ili osobe iz članka 266. stavka 3. ovoga Zakona.«

U stavku 4. iza riječi: »odboru« dodaju se riječi: »odnosno njegovoj komisiji«, na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: »odnosno komisije, ako poslovnikom o njihovu radu nije drukčije određeno«.

Članak 108.

Članak 269. mijenja se i glasi:

»(1) Članovima nadzornog odbora može se za njihov rad platiti naknada koja se može odrediti i sudjelovanjem člana odbora u dobiti društva. Naknada se određuje statutom a može ju odobriti i glavna skupština društva. Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja član odbora i stanju društva. Ako je naknada određena statutom, glavna skupština može većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta kojom se ta naknada smajuje.

(2) Članovima prvog nadzornog odbora naknadu za rad može odobriti samo glavna skupština i to istodobno s odlu­či­vanjem o davanju razrješnice članovima tog odbora.«

Članak 109.

U članku 272. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Članovi nadzornog odbora su posebno obvezni čuvati kao poslovnu tajnu sve ono što saznaju iz povjerljivih izvješća i danih savjeta u društvu.«

Dodaje se stavak 2. koji glasi:

»(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na izvješća i akte kojima se daju savjeti, ako su označeni kao poslovna tajna.«.

Članak 110.

Iza članka 272. dodaje se Pododjeljak 2.a i članak 272.a koji glase:

»Pododjeljak 2.a

Primjena Kodeksa korporacijskog upravljanja

Izjava o primjeni Kodeksa

Članak 272.a

Uprava i nadzorni odbor društava čije dionice kotiraju na burzi dužne su svake godine dati izjavu o tome da su postupale u skladu s preporukama objavljenim u Kodeksu korporacijskog upravljanja i da će i dalje po njima postupati te navesti po kojoj od njih nisu postupale ili neće postupati. Ta izjava mora biti trajno dostupna dioničarima društva.

Članak 111.

U članku 273. stavku 3. riječi: »utjecao na osobu koja je učinila tu radnju.« zamjenjuju se riječima: »u tome sudjelovao.«.

U stavku 4. dodaje se treća rečenica koja glasi: »Ako je nad društvom otvoren stečaj, za vrijeme trajanja stečajnog postupka pravo vjerovnika društva ostvaruje stečajni upravitelj.«

U stavku 6. točki 1. riječi: »odlukom glavne skupštine« zamjenjuju se riječima: »glasovanjem na glavnoj skupštini«.

Članak 112.

Iza članka 273. dodaje se Pododjeljak 3.a i članak 273.a i naslov iznad njega koji glase:

»Pododjeljak 3.a

Postavljanje zahtjeva za naknadu Štete

Obveza postavljanja zahtjeva

Članak 273.a

(1) Društvo mora postaviti zahtjev za naknadu štete protiv osoba iz članka 191., 252. i 273. ovoga Zakona ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju. Zahtjev se može postaviti u roku od šest mjeseci od dana održavanja glavne skupštine.

(2) Za zastupanje društva u tome glavna skupština može imenovati posebne zastupnike društva. Ako glavna skupština odluči, odnosno spomenuta manjina dioničara zatraži postavljanje zahtjeva onako kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka, sud iz članka 40. ovoga Zakona može na prijedlog spomenute manjine dioničara ili dioničara koji imaju dionice koje se odnose na temeljni kapital u iznosu od najmanje 8.000.000,00 kuna imenovati druge zastupnike društva ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtjeva društva. Udovolji li sud zahtjevu, troškove tog postupka snosi društvo. Društvo je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troškove koje imaju u vezi sa zastupanjem. Visinu naknade i iznos troškova koje treba nadoknaditi određuje sud.

(3) Ako društvo ne postavi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka u roku koji je tamo naveden, sud iz članka 40. ovoga Zakona će na prijedlog dioničara čije dionice predstavljaju iznos od najmanje dvadesetog dijela temeljnog kapitala društva ili najmanje njegov iznos od 4.000.000,00 kuna imenovati posebne zastupnike, postoje li činjenice koje opravdavaju osnovanu sumnju da je društvu nepoštenim djelovanjem ili grubom povredom zakona ili statuta nanesena šteta. Zastupnici koje imenuje sud dužni su postaviti zahtjev za naknadu štete u ime društva ako svojom stručnom prosudbom ocijene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.

(4) Zahtijeva li manjina dioničara iz prethodnih stavaka ovoga članka da se postavi zahtjev prema osobama navedenim u stavku 1. ovoga članka pa društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično, dioničari koji su zahtijevali da se postavi zahtjev dužni su društvu solidarno nadoknaditi time pričinjene troškove u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je dobiveno u sporu. Ako tužba društva bude odbijena, dioničari koji su zahtijevali postavljanje zahtjeva dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanja zastupnika te troškove i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.«

Članak 113.

U članku 274. stavku 1. riječ: »poslovima« zamjenjuje se riječju: »stvarima«.

U stavku 2. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima članovi nadzornog odbora smiju sudjelovati u radu glavne skupštine putem prijenosa zvuka i slike.«

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Statutom ili poslovnikom o radu glavne skupštine može se odrediti da se rad glavne skupštine smije prenositi zvukom i slikom.«

Članak 114.

U članku 275. stavku 1. točki 2. riječi: »godišnjim financijskim izvješćima i« brišu se. U točki 7. briše se zarez i dodaju riječi: »i utvrđivanju naknade za njegov rad,«.

Članak 115.

U članku 276. stavku 1. na kraju prve rečenice briše se točka i dodaju riječi: »jednom godišnje kada su joj predočena godišnja financijska izvješća«.

U stavku 3. u prvoj rečenici riječ: »tekuće« briše se.

Članak 116.

U članku 277. stavku 1. dodaju se rečenice koje glase:

 »Uprava je dužna sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobije izvješće nadzornog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o godišnjim financijskim izvješćima koncerna te izvješću o stanju koncerna. Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine«.

 U stavku 3. riječi: »Sazivanje glavne skupštine« zamjenjuju se riječima: »Poziv za glavnu skupštinu«. Iza druge rečenice dodaju se 3., 4., 5. i 6. rečenica koje glase: »U pozivu se mora navesti sadržaj odluke o sazivanju glavne skupštine. Od dana objave poziva za glavnu skupštinu u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se izložiti za razgledanje dioničarima godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, izvješće nadzornog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, kada su predmet razmatranja i/ili odlučivanja na glavnoj skupštini. Na zahtjev svakog dioničara mora mu se staviti na raspolaganje preslika spomenutih isprava. To vrijedi i u pogledu glavne skupštine društva majke u koncernu za godišnja financijska izvješća koncerna, izvješće o stanju koncerna i izvješće nadzornog odbora.«

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

»(5) Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva.

(6) Ako na glavnoj skupštini sudjeluju ili su zastupljeni svi dioničari, ona može donositi valjane odluke i kada se ne postupi po odredbama Zakona o njenom sazivanju, ako se nijedan dioničar ne usprotivi donošenju odluka.«

Članak 117.

U članku 278. stavku 3. dodaje se treća rečenica koja glasi: »U pozivu se mora naznačiti da se glavna skupština saziva po ovlasti suda uz navođenje odluke kojom se ovlast daje.«

Nakon stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Troškove sazivanja i održavanja glavne skupštine snosi društvo kao i sudske troškove ako sud udovolji zahtjevu dioničara za sazivanje glavne skupštine.«

Članak 118.

U članku 279. stavku 2. u drugoj rečenici riječi: »isteka treba« zamjenjuju se riječima: »se isteka moraju«, a iza riječi: »odnosno« dodaje se riječ: »mora«.

U stavku 3. u prvoj rečenici riječ: »desetoga« zamjenjuje se riječju: »sedmog«.

U stavku 4. riječ: »desetoga« zamjenjuje se riječju: »sedmog«.

Članak 119.

U članku 280. stavku 1. u prvoj rečenici riječi: »objavljuje se« zamjenjuju se riječima: »mora se objaviti«. Iza druge rečenice dodaje se treća rečenica 3. koja glasi: »Propust spomenutog roka ima za posljedicu da predložene točke dnevnog reda nisu valjano objavljene.«

U stavku 3. dodaju se tri rečenice koje glase: »To ne vrijedi ako je predmet odlučivanja uvršten u dnevni red na zahtjev manjinskih dioničara. Prijedlog za izbor članova nadzornog odbora i imenovanje revizora mora sadržavati njihova imena i prezimena, zanimanje i prebivalište, a kada je riječ o revizoru pravnoj osobi njenu tvrtku i sjedište. Kada se u nadzornom odboru nalazi i predstavnik radnika, za donošenje odluke tog odbora o stavljanju prijedloga za izbor članova nadzornog odbora potrebna je većina glasova članova koje su u nadzorni odbor izabrali ili imenovali dioničari.«

Članak 120.

U članku 281. stavku 1. riječi: »sazivanja glavne skupštine« zamjenjuju se riječima: »poziva za glavnu skupštinu«, riječ: »udruženjima« riječju: »udrugama«, riječi: »da je sazvana glavna skupština« zamjenjuju se riječima: »poziv za glavnu skupštinu i objavljeni dnevni red.«, a riječi: »te zahtjeve i prijedloge dio­ničara uz navođenje njihovih imena, obrazloženja i stavova uprave« brišu se. Iza prve rečenice dodaju se dvije rečenice koje glase: »U priopćenju se mora navesti mogućnost da dioničari glasuju na glavnoj skupštini putem punomoćnika i putem udruge dioničara. Kod društava čije dionice kotiraju na burzi u prijedlogu za izbor članova nadzornog odbora moraju se navesti i podaci o njihovu članstvu u nadzornim odborima drugih društava te drugim nadzornim tijelima u zemlji i u inozemstvu.«

U stavku 2. točki 2. iza riječi: »su« dodaju se riječi: »nakon objave poziva za skupštinu«.

Stavak 4. se mijenja tako da glasi:

»(4) Svakom članu nadzornog odbora i svakom dioničaru moraju se na njegov zahtjev priopćiti odluke glavne skupštine.«

Članak 121.

U članku 282. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Prijedlozi dioničara s navođenjem njihova imena, obrazlo­ženja i eventualnog stava uprave moraju biti dostupni osobama navedenim u članku 281. stavku 1. do 3. ovoga Zakona pod tamo navedenim pretpostavkama, ako dioničar najkasnije dva tjedna prije dana održavanja glavne skupštine dostavi društvu na adresu za to navedenu u pozivu svoj protuprijedlog prijedlogu odluke koji je dala uprava i/ili nadzorni odbor o nekoj određenoj točki dnevnog reda s obrazloženjem. Tu se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 281. stavka 3. ovoga Zakona. Ako se dioničar ne koristi spomenutim pravom, to nema za posljedicu gubitak prava na stavljanje protuprijedloga na glavnoj skupštini društva.«

U stavku 2. riječ: »priopćiti« zamjenjuje se riječju: »učiniti dostupnima«.

U stavku 3. riječ: »priopćavati« zamjenjuje se riječima: »učiniti dostupnim«, a riječi: »sto riječi« riječima: »5.000 znakova«.

Članak 122.

U članku 284. stavci 1. i 2. zamjenjuju se stavcima 1., 2. i 3. koji glase:

»(1) Ima li skrbnik najkasnije dva tjedna prije dana odr­žavanja glavne skupštine u skrbništvu za dioničare dionice društva koje glase na donositelja ili je u pogledu dionica koje glase na ime koje mu ne pripadaju upisan u registru dionica, mora bez odgađanja proslijediti tim dioničarima priopćenja iz čl. 281. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ako skrbnik ima namjeru na glavnoj skupštini glasovati za dioničare, mora u slučaju iz stavka 1. ovoga članka svakom dioničaru priopćiti vlastite prijedloge za glasovanje o pojedinim točkama dnevnog reda. Ima li skrbnik u skrbništvu za dioničare dionice društva koje glase na ime za koje nije upisan u registru dionica, prijedloge mora učiniti dostupnima dioničarima a priopćiti samo ako ne želi glasovati za prijedloge uprave i nadzornog odbora iz članka 280. stavka 1. prve rečenice ovoga Zakona. Skrbnik je dužan svake godine obavijestiti dioničare o tom postupku. Pri stavljanju prijedloga on mora voditi brigu o interesima dioničara i učiniti sve da interesi skrbnika na drugim područjima poslovanja na to ne utječu. On mora zadužiti člana uprave da nadzire kako se ispunjavaju te obveze, koristi li se pravo glasa uredno i vodi li se o tome uredna dokumentacija.

(3) Zajedno s prijedlozima iz stavka 2. ovoga članka skrbnik mora pozvati dioničara da mu dade upute o tome kako da glasuje s upozorenjem da će, ne dobije li uputu na vrijeme, glasovati onako kako mu je priopćio. Dioničaru se mora olakšati način davanja uputa za glasovanje o pojedinim odlukama čije je donošenje na dnevnom redu putem obrasca koji mu se u tu svrhu mora staviti na raspolaganje. Skrbnik mora priopćiti dioničaru ako je neki član njegove uprave ili zaposlenik član nadzornog odbora društva ili ako je neki član uprave ili zaposlenik društva član njegovog nadzornog odbora. On mora priopćiti i ako ima udio u društvu za koji bi po zakonu morao objaviti da ga drži ili je član konzorcija koji je u posljednjih pet godina preuzeo vrijednosne papire društva. Ako je skrbnik dužan po stavku 2. ovoga članka svoje prijedloge učiniti dioničarima samo dostupnim, obvezu priopćavanja podataka iz rečenice 3. i 4. ovoga stavka ima društvo.«

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. riječi: »financijskoj instituciji« zamjenjuju riječju: »skrbniku«, a riječi: »u pisanome obliku« brišu se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. riječ: »udruženja« zamjenjuje se riječju: »udruge«.

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Ako su članovi udruge dioničari koji imaju dionice što glase na donositelja ili je ona za dioničare s dionicama koje glase na ime upisana u registru dionica, premda joj ne pripadaju, udruga im mora bez odgađanja proslijediti priopćenja iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona. Dioničar se može odreći spomenutih priopćenja ako su mu ona dostupna na drugi način.«

Članak 123.

U naslovu članka 285. riječ: »Popis« zamjenjuje se riječima: »Poslovnik i popis«.

U članku 285. stavku 1. dodaje se nova prva rečenica koja glasi: »Glavna skupština može većinom glasova koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri odlučivanju donijeti poslovnik o svom radu i u njemu odrediti pravila za pripremu i provođenje glavne skup­štine.« U dosadašnjoj rečenici koja postaje druga rečenica riječi: »nominalnog iznosa svake od« zamjenjuju se riječima: »kod dionica s nominalnim iznosom tog iznosa za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broja«.

U stavku 2. ispred riječi: »odnosno« dodaju se riječi: »vjerodostojne isprave koju izda zakonom ovlaštena institucija u čijem su kompjutorskom sustavu na računu dioničara zabilježene dionice koje mu pripadaju,«.

U stavku 3. u prvoj rečenici riječi: »financijskoj instituciji« zamjenjuju se riječima: »skrbniku o dionicama«, riječ: »udru­ženju« zamjenjuje se riječju: »udruzi«, riječi: »i njihovo ime,« riječima: »u ime onoga koga se to tiče,«, a riječi: »nominalne iznose« zamjenjuju se riječima: »kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj«.

U stavku 4. u prvoj rečenici riječi: »nominalni iznos i rodove« zamjenjuju se riječima: »kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj«. U drugoj rečenici riječ: »knjizi« zamjenjuje se riječju: »registru«.

U stavku 5. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Svakome se dioničaru mora u roku od dvije godine od održavanja glavne skupštine omogućiti uvid u popis sudionika na toj skupštini.«

Članak 124.

U članku 287. stavku 1. iza druge rečenice dodaju se dvije rečenice koje glase: »Ako je društvo kroz poslovnu godinu steklo vlastite dionice, uprava mora u izvješću o stanju društva navesti razloge stjecanja, broj i nominalni iznos stečenih dionica, a ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj i iznos temeljnog kapitala koji na njih otpada, stekne li ih pak naplatnim putem i ono što je za to dalo, vlastite dionice koje je otuđilo i takve dionice koje još drži. Uprava društva majke u koncernu dužna je skupštini tog društva kojoj se podnose godišnja financijska izvješća koncerna i izvješće o stanju koncerna dati obavještenja i o stanju društava koncerna.«      

U stavku 2. u uvodnoj rečenici iza riječi: »obavijesti« dodaje se riječ: »samo«.

U točki 1. riječi: »prouzročiti štetu« zamjenjuju se riječima: »štetiti«.

U točki. 3. riječ: »potvrdi« zamjenjuje se riječju: »utvrdi«.

Članak 125.

U članku 288. stavku 1. riječi: »stavka 1.« brišu se.

U stavku 2. u prvoj rečenici riječ: »podići« zamjenjuje se riječju: »postaviti«, a iza riječi: »dano« dodaje se riječ: »zatra­ženo«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Udovolji li sud zahtjevu, obavijest se daje i izvan glavne skupštine.«

Članak 126.

U članku 291. stavku 1. u prvoj rečenici točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »a na temelju dionica bez nominalnog iznosa prema njihovu broju.« Iza pete rečenice dodaju se dvije rečenice koje glase: »Spomenuta ograničenja nisu dopuštena u pogledu dionica društva s kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira. Ona se ne uzimaju u obzir ni pri donošenju odluka za koje je zakonom ili statutom propisano da se donose nekom većinom koja se određuje po temeljnom kapitalu društva.«

U stavku 2. u drugoj rečenici riječ: »dionice« zamjenjuje se riječju: »dionicu«. U trećoj rečenici riječ: »dionice« zamjenjuje se riječju: »dionicu«, a riječ: »koje« riječju: »koju«.

U stavku 3. u trećoj rečenici riječi: »tim se slučajevima« za­mjenjuju se riječima: »slučajevima iz prethodnoga i ovoga stavka«, a iza riječi: »uzimaju« dodaje se riječ: »se«.

U stavku 6. druga rečenica mijenja se i glasi: »Punomoć se daje u pisanom obliku, ako se statutom ne utvrdi i drukčiji oblik davanja pomoći.«

Članak 127.

U članku 292. stavku 1. briše se točka i dodaju riječi: »ili punomoćju danom standardnim elektronskim putem kojim je osigurana autentičnost izjave dioničara koji daje punomoć. Na vlastitoj glavnoj skupštini financijska institucija može ostvarivati pravo glasa samo na temelju punomoći kojom joj dioničar dade izričitu uputu kako će glasovati pri odlučivanju o pojedinim točkama koje su na dnevnom redu. Ona na temelju punomoći koja nije dana samo za jednu određenu glavnu skupštinu nego vrijedi za zastupanje dioničara na neko određeno vrijeme ne može glasovati kao punomoćnik na glavnoj skupštini društva u čijem kapitalu ima udio veći od pet posto, osim ako na njoj ne koristi pravo glasa iz dionica koje joj pripadaju.«

U stavku 2. u prvoj rečenici riječi: »i ne može trajati dulje od petnaest mjeseci« brišu se. U drugoj rečenici iza riječi: »puno­moći« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ako je u njoj naveden«. Iza druge rečenice dodaju se rečenice koje glase: »Financijska institucija je dužna jednom godišnje jasno staviti do znanja svakome dioničaru da u svako doba može opozvati danu punomoć i na druge mogućnosti zastupanja na glavnoj skupštini društva. Očitovanje kojim se daje punomoć mora biti potpuno i smije se odnositi samo na očitovanja koja su povezana s korištenjem prava glasa.«   

U stavku 3. riječ: »može« zamjenjuje se riječju: »smije«.

U stavku 4. u prvoj rečenici riječ: »može« zamjenjuje se riječju: »smije«. U petoj rečenici briše se točka i dodaju riječi: »ili u čijem je kompjutorskom sustavu zabilježena na računu dioničara«.

U stavku 6. riječ: »knjizi« zamjenjuje se riječju: »registru« i dodaju rečenice 2., 3. i 4. koje glase: »Ako je tako određeno u punomoći, financijska institucija može ostvarivati pravo glasa i u ime onoga koga se to tiče. Punomoć se mora ostaviti na čuvanje društvu. Ostvaruje li se pravo glasa u ime onoga koga se to tiče, za dokaz o postojanju ovlasti moraju se ispuniti i pretpostavke određene statutom društva, a ako u njemu nema takvih odredbi, dovoljno je predočenje isprava o dionicama, potvrda o tome da su pohranjene kod ovlaštene pravne osobe koja se time bavi ili kod javnog bilježnika odnosno potvrda pravne osobe koja je zakonom ovlaštena za vođenje računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira koja ih vodi za dionice društva o tome na čijem se računu vode.«

Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

»(8) Financijska institucija je dužna prihvatiti nalog dio­ničara da za njega ostvaruje pravo glasa u glavnoj skupštini, ako skrbi o njegovim dionicama društva ili je umjesto njega upisana u registru dionica i ponudila se dioničarima da će za njih to činiti. Te obveze nema ako financijska institucija nema podružnicu u mjestu održavanja glavne skupštine a dioničar ne pristane na to da ona za ostvarenje prava glasa ovlasti neku osobu koja nije njen zaposlenik.«

U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 9. u točki 1. riječ: »udruženja« zamjenjuje se riječju: »udruga«, briše se zarez i dodaju riječi: »i skrbnika nad dionicama,«.

U točki 3. iza riječi: »zastupnike« stavlja se zarez i dodaju riječi: »bračne drugove«.

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 10.

Članak 128.

U članku 293. stavku 1. u prvoj rečenici riječ: »odgovornosti« zamjenjuje se riječima: »neke obveze«, a riječi: »o zahtjevu« zamjenjuju se riječima: »o ostvarenju zahtjeva«.

Članak 129.

U članku 294. riječi: »što čine ukupni udio od« zamjenjuju se riječima: »na koje otpada«, a riječ: »desetine« zamjenjuje se riječju: »desetina«.

Članak 130.

U članku 295. stavku 2. iza riječi: »čine« dodaje se riječ: »najmanje«.

Članak 131.

U članku 298. stavku 1. iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi: »Član uprave i nadzornog odbora ne može tada ostvarivati pravo glasa ni putem neke druge osobe.«

U stavku 2. riječ: »zahtjev« u odgovarajućem padežu zamje­njuje se riječju: »prijedlog« u odgovarajućem padežu. U prvoj rečenici riječi: »udjele koji« zamjenjuju se riječima: »dionice koje«, a riječ: »deseti« zamjenjuje se riječju: »dvadeseti«. U drugoj rečenici iza riječi: »dionicama« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ako ih je društvo izdalo,«.

U stavku 3. riječ: »Zahtjev« zamjenjuje se riječju: »Pri­jedlog«.

Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) Za posebnog revizora može se imenovati samo osoba koja ispunjava uvjete za ovlaštenog revizora i bavi se tim poslom.

(5) Ako glavna skupština imenuje posebnog revizora, sud će na prijedlog dioničara čije se dionice odnose na najmanje deseti dio temeljnog kapitala društva ili najmanje na 8.000.000,00 kuna tog kapitala umjesto njega imenovati drugog revizora ako se razlog za to nalazi u osobi revizora kojeg je imenovala glavna skupština, osobito ako imenovani revizor nema potrebna stručna znanja za obavljanje revizije, ako je prezauzet ili postoje sumnje u njegovu pouzdanost. Prijedlog se mora postaviti u roku od četrnaest dana od dana održavanja glavne skupštine na kojoj je donesena odluka o imenovanju revizora. Prije donošenja odluke sud treba saslušati revizora kojeg je imenovala glavna skupština.«

Članak 132.

Iza članka 300. dodaju se odjeljci 5.a i 5.b i članci 300.a, 300.b, 300.c, 300.d, 300.e, 300.f, 300.g, 300.h, 300.i, 300.j, i 300.k koji glase:

»Odjeljak 5.a

UTVRĐENJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA

Sastavljanje financijskih izvješća

Članak 300.a

 Financijska izvješća sastavlja uprava u skladu s propisima o računovodstvu.

Podnošenje financijskih izvješća nadzornom odboru

Članak 300.b

(1) Uprava je dužna podnijeti nadzornom odboru godišnja financijska izvješća i izvješće o stanju društva bez odgađanja od kada ih sastavi. To vrijedi i za društvo majku u koncernu u pogledu godišnjih financijskih izvješća koncerna i izvješća o stanju koncerna.

(2) Istodobno s podnošenjem godišnjih financijskih izvješća uprava je dužna nadzornom odboru predočiti i prijedlog odluke o upotrebi dobiti koji želi predložiti glavnoj skupštini za donošenje (podjelu dioničarima, unos u rezerve, neraspoređenu dobit).

(3) Svaki član nadzornog odbora ima pravo pregledati financijska izvješća, izvješće o stanju društva i izvješće revizora. Treba ih dostaviti svakom članu nadzornog odbora, a ako taj odbor tako odluči i članovima njegovih komisija.

Ispitivanje od strane nadzornog odbora

Članak 300.c

(1) Nadzorni odbor mora ispitati godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva i prijedlog odluke o upotrebi dobiti. U koncernu nadzorni odbor društva majke dužan je ispitati i financijska izvješća na razini koncerna i izvješće o stanju koncerna. Ako godišnja financijska izvješća ispituje revizor, dužan je sudjelovati u radu sjednice nadzornog odbora i njegove komisije na kojoj se ona ispituju, izvijestiti o svom izvješću i dati objašnjenja koja se od njega traže.

(2) Nadzorni odbor mora u pisanom obliku izvijestiti glavnu skupštinu o rezultatima ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka. U tom izvješću mora navesti na koji je način i u kojem opsegu u toku poslovne godine ispitao vođenje poslova društva. U društvima čije dionice kotiraju na burzi u spomenutom se izvješću mora navesti i koje komisije ima nadzorni odbor te koliko je sjednica tog odbora održano kao i broj održanih sjednica svake komisije. Nadzorni odbor mora zauzeti stav i o izvješću revizora. U izvješću se mora navesti ima li nadzorni odbor primjedaba na podnesena mu izvješća i daje li suglasnost na godišnja financijska izvješća koja mu je podnijela uprava. Odredbe rečenica 3. i 4. ovoga stavka na odgovarajući se način primjenjuju i na ispitivanje financijskih izvješća društva majke u koncernu.

(3) Nadzorni odbor je dužan svoje izvješće dostaviti upravi u roku od mjesec dana nakon što su mu podnesena sva izvješća koja treba ispitati. Ne postupi li tako, uprava mu je dužna dati dodatni rok za dostavljanje spomenutog izvješća koji ne može biti dulji od mjesec dana. Ne dostavi li nadzorni odbor svoje izvješće ni u tom roku, smatra se da nije dao suglasnost na izvješća uprave, što vrijedi i kada je riječ o godišnjim financijskim izvješćima društva majke u koncernu.

Utvrđenje godišnjih financijskih izvješća od strane uprave i nadzornog odbora

Članak 300.d

Dade li nadzorni odbor suglasnost na godišnja financijska izvješća, time su ih utvrdili uprava i nadzorni odbor, ako oni ne odluče da se utvrđenje tih izvješća prepusti glavnoj skupštini. Odluke uprave i nadzornog odbora o tome moraju se navesti u izvješću nadzornog odbora glavnoj skupštini i moraju mu se priložiti.

Utvrđenje godišnjih financijskih izvješća od strane glavne skupštine

Članak 300.e

(1) Glavna skupština utvrđuje godišnja financijska izvješća kada joj uprava i nadzorni odbor prepuste da to učini ili kada nadzorni odbor ne dade suglasnost na spomenuta izvješća koja joj podnese uprava. Isto vrijedi i kada je riječ o godišnjim financijskim izvješćima društva majke u koncernu.

(2) Pri utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća primjenjuju se propisi kojima se uređuje sastavljanje tih izvješća. Glavna skupština smije pri utvrđenju godišnjih financijskih izvješća rasporediti u rezerve društva samo iznose koje u njih treba unijeti po zakonu i statutu.

(3) Izmijeni li glavna skupština godišnje financijsko izvješće koje je ispitao revizor, njena odluka o utvrđenju tog izvješća i odluka o upotrebi dobiti imaju pravni učinak tek nakon što ih ispita revizor i o tome podnese izvješće bez rezerve. Te su odluke ništave ako revizor ne podnese izvješće bez rezerve u roku od dva tjedna od dana njihova donošenja.

Odjeljak 5.b

PRIJENOS DIONICA MANJINSKIH DIONIČARA

Prijenos dionica uz plaćanje otpremnine

Članak 300.f

(1) Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu.

(2) Za utvrđenje ima li glavni dioničar dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva primjenjuje se odredba članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

Otpremnina u novcu

Članak 300.g

(1) Glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Uprava društva mu mora pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potrebna obavještenja.

(2) Na iznos otpremnine obračunava se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećane za dva postotna poena za vrijeme od upisa odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioničarima. Time se ne isključuje odgovornost za eventualnu drugu štetu.

(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar.

Priprema glavne skupštine

Članak 300.h

(1) U objavi dnevnog reda glavne skupštine koja odlučuje o prijenosu dionica moraju se navesti:

1. tvrtka i sjedište glavnog dioničara, a ako je to fizička osoba, njeno ime, prezime i prebivalište,

2. iznos otpremnine koju je odredio glavni dioničar.

(2) Glavni dioničar mora glavnoj skupštini podnijeti pisano izvješće i u njemu iznijeti pretpostavke za prijenos dionica te obrazložiti primjerenost otpremnine koju mora isplatiti u novcu. Primjerenost otpremnine moraju ispitati jedan ili više vještaka koje na zahtjev glavnog dioničara imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 481.a ovoga Zakona.

(3) Od dana sazivanja glavne skupštine u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se radi slobodnog uvida dioničarima izložiti:

1. prijedlog odluke glavne skupštine o prijenosu dionica,

2. godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društva za tri posljednje godine,

3. izvješće glavnog dioničara iz stavka 2. ovoga članka,

4. izvješće vještaka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Svakome se dioničaru na njegov zahtjev mora besplatno i bez odgađanja dati preslike akata iz stavka 3. ovoga članka.

Provedba glavne skupštine

Članak 300.i

Na glavnoj skupštini moraju se objasniti akti iz članka 300.h stavka 3. ovoga Zakona. Glavnom dioničaru se može omogućiti da na početku raspravljanja usmeno obrazloži prijedlog odluke o prijenosu dionica i primjerenost visine otpremnine koju za to treba platiti.

Upis odluke o prijenosu dionica u sudski registar

Članak 300.j

(1) Uprava društva mora podnijeti prijavu registarskom sudu za upis odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar. Prijavi se mora priložiti zapisnik s glavne skupštine u kome se navodi odluka o prijenosu dionica i prilozi toj odluci u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici.

(2) Uprava u prijavi daje izjavu da odluka glavne skupštine nije pobijana u roku u kome se to moglo učiniti ili da je podignuta tužba za pobijanje pravomoćno odbijena.

(3) Upisom odluke o prijenosu dionica u sudski registar sve dionice manjinskih dioničara prenose se glavnom dioničaru. Ako su za te dionice izdane isprave, u njih se do prijenosa isprava glavnom dioničaru upisuje zahtjev manjinskih dioničara za isplatom otpremnine.

Sudsko ispitivanje primjerenosti otpremnine

Članak 300.k

(1) Odluka o prijenosu dionica ne može se pobijati tužbom zbog toga što iznos otpremnine koji je odredio glavni dioničar nije primjeren. Ako iznos otpremnine nije primjeren, odredit će ga na zahtjev manjinskog dioničara sud iz članka 40. ovoga Zakona. Isto vrijedi i ako glavni dioničar ne ponudi iznos otpremnine u novcu ili to ne učini onako kako bi to trebao učiniti, a tužba kojom se pobija donesena odluka nije podignuta ili se to ne učini u za to propisanom roku, ona bude povučena ili pravomoćno odbijena.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti sudu samo u roku od dva mjeseca od dana od kada se po odredbama članka 64. ovoga Zakona smatra da je objavljen upis odluke o prijenosu dionica u sudski registar.«

Članak 133.

Iza članka 301. dodaje se članak 301.a i naslov iznad njega koji glase:

»Obveza prijenosa imovine društva

Članak 301.a

(1) Za valjanost ugovora kojim se društvo, osim u slučaju pripajanja, spajanja ili podjele, obvezuje prenijeti na drugoga cijelu svoju imovinu ili imovinu čija je vrijednost veća od četvrtine iznosa temeljnog kapitala, kad bi u ovom drugom slučaju to značilo značajnu strukturnu promjenu društva, potrebna je suglasnost glavne skupštine dana odlukom donesenom na način propisan u članku 301. ovoga Zakona, ako se istodobno s time ne mijenja i predmet poslovanja društva. Statutom se može odrediti da je za donošenje takve odluke potrebna veća većina, odnosno ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(2) Za sve vrijeme nakon objave poziva za glavnu skupštinu mora se u poslovnim prostorijama u sjedištu društva omogućiti dioničarima slobodan uvid u ugovor iz stavka 1. ovoga članka. Na njegov zahtjev svakom se dioničaru mora bez odgađanja dati presliku ugovora. Ugovor se mora izložiti na uvid dioničarima i na glavnoj skupštini, a uprava društva ga mora objasniti prije donošenja odluke o davanju suglasnosti. Mora ga se priložiti zapisniku s glavne skupštine.

(3) Ako prijenos imovine dovodi do prestanka društva, prijavi za upis nastupanja razloga za prestanak društva mora se priložiti primjerak ugovora o prijenosu imovine ovjeren od strane javnog bilježnika.«

Članak 134.

U članku 304. stavku 1. iza četvrte rečenice dodaje se peta rečenica koja glasi: »U društvu koje je izdalo dionice bez nominalnog iznosa mora se povećati ukupan broj tih dionica u omjeru povećanja temeljnog kapitala i temeljnog kapitala prije povećanja.«

U stavku 3. riječi: »nominalnog iznosa« zamjenjuju se riječima: »dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada«.

Članak 135.

U članku 305. stavku 1. u rečenici 1. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »a ako se izdaju dionice bez nominalnog iznosa, samo njihov broj.«.

U stavku 2. u rečenici 3. riječi: »nominalni iznos dionica, odnosno veći iznos za koji su one« zamjenjuje se riječima: »iznos za koji su dionice«.

U stavku 3. u rečenici 3. riječi: »nominalnog iznosa dionica« zamjenjuju se riječima: »temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice«.

Članak 136.

U članku 306. stavku 1. u prvoj rečenici iza riječi: »pove­ćanju« dodaje se riječ: »temeljnog«.

Članak 137.

U članku 307. stavku 1. u prvoj rečenici iza riječi: »iznosima,« dodaju se riječi: »pri izdavanju dionica bez nominalnog iznosa njihovim brojem,«. U točki 3. riječi: »nominalni iznos dionica« zamjenjuju se riječima: »iznos temeljnog kapitala koji otpada na dionice,«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Stavci 1. do 4. ovoga članka ne primjenjuju se u slučajevima u kojima se primjenjuju propisi posebnog zakona kojim se uređuje izdavanje vrijednosnih papira.«

Članak 138.

U članku 308. stavku 3. iza riječi: »izdaju« dodaju se riječi: »ili osnove za njegovo određivanje«. Dodaje se druga rečenica koja glasi: »Ako su navedene samo osnove za određenje spomenutog iznosa, mora se najkasnije tri dana prije isteka roka za upis dionica u glasilu društva i putem elektronskog informativnog medija objaviti iznos za koji se dionice izdaju.«

U stavku 5. riječ: »članka« u zagradi zamjenjuje se riječju: »članak«.

Članak 139.

U članku 309. stavku 3. točki 1. iza zareza se dodaju riječi: »a u slučajevima iz članka 307. stavka 5. ovoga Zakona primjerak obavijesti poslane Komisiji za vrijednosne papire o broju i postotku upisanih i uplaćenih dionica te osobama koje su uplatile i koje iznose za te dionice i potvrdu banke u kojoj društvo ima račun za tekuće poslovanje o položenim uplaćenim sredstvima na posebnom računu,«.

Članak 140.

U članku 311. riječ: »članka« u zagradi zamjenjuje se riječju: »članak«.

Članak 141.

U članku 313. stavku 2. točki 2. riječ: »spajanje« zamjenjuje se riječju: »pripajanje«.

U točki 3. riječi: iza oznake te točke zamjenjuju se riječima: »ostvarenja prava na dionice zaposlenika i članova uprave društva ili nekog s njim povezanog društva na temelju odluke glavne skupštine,«.

Iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:

»4. davanja dionica vladajućeg društva dioničarima odnosno članovima ovisnoga društva prema članku 492. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti ili dionica glavnoga društva dioničarima odnosno članovima priključenog društva prema članku 504. stavku 5. ovoga Zakona.«

U stavku 3. iza riječi: »polovinu« stavlja se zarez i dodaju riječi: »a u slučaju iz stavka 2. točke 3. ovoga članka deseti dio,«. Dodaje se rečenica koja glasi: »Na odgovarajući način primjenjuje se članak 304. stavak 1. rečenica 5. ovoga Zakona.«

Članak 142.

U članku 314. stavku 2. iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:

»4. kod odluke iz članka 313. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona i raspodjela prava ovlaštenika na zaposlenike i članove uprava, cilj koji se time želi postići, vrijeme za koje se ovlaštenici mogu koristiti tim pravom kao i vrijeme za koje će ih se čekati da bi ga prvi put koristili (najmanje dvije godine).«

Članak 143.

U članku 315. stavku 1. u prvoj rečenici iza riječi: »iznos« stavlja se zarez i dodaju riječi: »kod dionica bez nominalnog iznosa broj,«, a riječ: »članka« u zagradi zamjenjuje se riječju: »članak«.

U stavku 2. u trećoj rečenici riječi: »nominalni iznos dionica ili veći« brišu se, a riječ: »one« zamjenjuje riječju: »dionice«.

U stavku 4. riječi: »nominalnog iznosa dionica koje se za to daju« zamjenjuju se riječima: »iznosa temeljnog kapitala koji otpada na dionice koje se za to izdaju«.

Članak 144.

U članku 316. stavku 2. točki 1. riječ: »članka« u zagradi zamjenjuje se riječju: »članak«.

Članak 145.

U članku 317. riječ: »članka« u zagradi zamjenjuje se riječju: »članak«, a riječ: »stavka« riječju: »stavak«.

Članak 146.

U naslovu članka 319. riječ: »prvenstva« briše se.          

U članku 319. stavku 1. u prvoj rečenici riječ: »prvenstva« briše se. U trećoj rečenici iza riječi: »iznos,« dodaju se riječi: »kod dionica bez nominalnog iznosa njihov broj,«.

Članak 147.

U članku 320. stavku 2. u prvoj rečenici riječi: »nominalnog iznosa dionica« zamjenjuju se riječima: »iznosa temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice«. U drugoj rečenici riječi: »dionica ili je od njih veći« zamjenjuje se riječima: »temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice koje se za njih izdaju ili je od njega veći«.

Članak 148.

U naslovu članka 322. riječ: »Obavijest« zamjenjuje se riječju: »Prijava«.

U članku 322. stavku 1. riječi: »obavijestiti registarski sud o ukupnom iznosu« zamjenjuju se riječima: »prijaviti registarskome sudu ukupni iznos«.

U stavku 2. riječ: »Obavijesti« zamjenjuje se riječju »Prijavi«.

U stavku 3. riječ: »obavijesti« zamjenjuje se riječju »prijavi«.

Članak 149.

U članku 323. stavku 3. iza druge rečenice dodaje se rečenica koja glasi: »Na odgovarajući način primjenjuje se članak 304. stavak 1. rečenica 5. ovoga Zakona«.

Članak 150.

U članku 326. stavku 2. u prvoj rečenici iza riječi: »dionica« stavlja se zarez i dodaju riječi: »a kod dionica bez nominalnog iznosa njihov broj,«.

U stavku 3. u trećoj rečenici 3. riječi: »nominalnih iznosa dionica« zamjenjuju se riječima: »iznosa temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice«.

U stavku 4. u četvrtoj rečenici riječi: »nominalni iznos dionica ili veći« brišu se.

Članak 151.

U članku 328. stavku 2. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Društvo s dionicama bez nominalnog iznosa može povećati temeljni kapital i bez izdavanja novih dionica, ali se u odluci glavne skupštine o povećanju temeljnog kapitala mora navesti na koji je način to učinjeno.«

Članak 152.

U članku 335. stavku 1. u prvoj rečenici riječ: »podignu« zamjenjuje se riječju: »preuzmu«. U podstavku 2. riječ: »nepodignute« zamjenjuje se riječju: »nepreuzete«.

U stavku 2. riječ: »nepodignute« zamjenjuje se riječju: »nepreuzete«.

U stavku 3. riječ: »nepodignute« zamjenjuje se riječju: »nepreuzete«.

Članak 153.

U članku 336. stavku 2. u prvoj rečenici riječi: »njihovim nominalnim iznosima« zamjenjuju se riječima: »njihovom udjelu u temeljnom kapitalu društva«, a riječi: »povećanje kapitala« zamjenjuju se riječima: »povećanje kapitala kod dionica s nominalnim iznosom«. U drugoj rečenici iza riječi: »pored dionica« dodaju se riječi: »s nominalnim iznosom«, a riječi: »kod njih« zamjenjuju se riječima: »kod potpuno uplaćenih dionica s nominalnim iznosom«.

Članak 154.

U članku 339. u drugoj rečenici riječ: »dionica« zamjenjuje se riječima: »za koji su izdane dionice«.

Članak 155.

U članku 342. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) U društvu koje je izdalo dionice s nominalnim iznosom temeljni se kapital smanjuje smanjenjem nominalnog iznosa dionica. Ako bi iznos smanjenja temeljnog kapitala koji otpada na svaku dionicu doveo do toga da bi nominalni iznos dionice bio niži od dopuštenog najnižeg takvog iznosa pa ga se više ne bi moglo smanjiti, smanjenje se provodi spajanjem dionica. U odluci o smanjenju temeljnog kapitala mora se odrediti način njegova smanjenja.«

Članak 156.

U članku 349. stavku 2. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Smanjenje temeljnog kapitala nije dopušteno dok društvo ima neraspoređenu dobit.«

U stavku 3. iza riječi: »stavka 1., 2. i 4.« stavlja se zarez, a riječi: »i članka 343. do 348.« zamjenjuju se riječima: »članka 343. do 344. i od članka 346. do 348.«.

Članak 157.

U članku 351. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»(2) Isplata dividende koja bi prelazila iznos od 4 % od dijela temeljnog kapitala koji otpada na dionicu nije dopuštena prije isteka dvije poslovne godine po proteku poslovne godine u kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala društva. Spomenuto ograničenje ne vrijedi ako su podmireni vjerovnici društva čije su tražbine nastale prije nego što je odluka o smanjenju temeljnog kapitala upisana u sudski registar ili im je za to dano osiguranje, ako se u tom cilju prijave društvu u roku od šest mjeseci od objave godišnjega financijskog izvješća na temelju kojeg je donesena odluka o isplati dividende. Osiguranje ne mogu tražiti vjerovnici koji bi u slučaju stečaja imali pravo prvenstvenog namirenja iz stečajne mase dužnika. Želi li društvo isplatiti dividendu koja prelazi spomenuti iznos, mora u objavi godišnjeg financijskog izvješća na temelju kojeg želi obaviti isplatu pozvati vjerovnike da mogu tražiti podmirenje svojih tražbina ili zahtijevati da im se za to dade osiguranje.«

Članak 158.

U članku 352. stavku 3. riječi: »nominalni iznos ili veći« brišu se, na kraju točke 2. točka se zamjenjuje riječju: »ili« i dodaje točka 3. koja glasi:

»3. dionice bez nominalnog iznosa i odlukom glavne skupštine je određeno da se povlačenjem dionica povećava udio preostalih dionica u temeljnom kapitalu društva prema odredbi članka 163. stavka 5. ovoga Zakona, a ako je uprava ovlaštena povući dionice ovlaštena je i u statutu s time uskladiti podatak o broju dionica društva.«

U stavku 5. riječi: »ukupnom nominalnom iznosu povučenih dionica« zamjenjuju se riječima: »iznosu temeljnog kapitala koji otpada na povučene dionice«. Dodaje se druga rečenica koja glasi: »Ta se sredstva, osim u slučaju smanjenja temeljnog kapitala, ne smiju isplatiti dioničarima.«

Članak 159.

U članku 353. u prvoj rečenici riječi: »ukupni nominalni iznos povučenih dionica« zamjenjuje se riječima: »iznos temeljnog kapitala koji otpada na povučene dionice«.

Članak 160.

U članku 355. u uvodnoj rečenici riječ: »i« zamjenjuje se zarezom a iza riječi: »348. stavka 2.« dodaju se riječi: »i članka 300.e stavka 3.«.

U točki 5. iza riječi: »tužbe« dodaju se riječi: »za pobijanje odluke«.

Članak 161.

Naslov članka 356. mijenja se i glasi: »Uklanjanje ništavo­sti«.

U članku 356. stavku 2. iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi: »Ako je odluka glavne skupštine ništava po odredbi članka 355. točki 1. ovoga Zakona zbog postupanja protivno odredbi članka 277. stavka 5. ovoga Zakona, na njenu se ništavost ne može pozivati ako se s njom suglase dioničari koji nisu bili uredno pozvani na glavnu skupštinu.«

Članak 162.

Članak 357. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

»Pravne posljedice ništavosti

Članak 357.

(1) Ništavost se može isticati tužbom i na bilo koji drugi način.

(2) Podignu li protiv društva tužbu za utvrđenje ništavosti odluke glavne skupštine dioničar, uprava ili član uprave ili nadzornog odbora na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 363., stavka 2., 3. i 4. i članka 364. ovoga Zakona.

(3) Osim slučajeva iz članka 356. ovoga Zakona ništava odluka glavne skupštine nema pravni učinak.

(4) Ono što se od društva stekne na temelju ništave odluke glavne skupštine mora mu se vratiti i naknaditi mu troškove nastale u vezi s tim.«

Članak 163.

U članku 358. stavku 1. riječi: »u slučajevima iz članka 255. stavka 2.« zamjenjuju se riječima: »zbog razloga iz članka 355. ».

Iza točke 3. dodaje se nova točka 4. koja glasi:

»4. ako izabrana osoba u vrijeme početka razdoblja za koje je izabrana ne ispunjava ovim Zakonom propisane uvjete za člana nadzornog odbora.«

Stavak 2. briše se.

Članak 164.

U članku 359. riječ: »usvajanju« zamjenjuje se riječju: »utvr­đi­vanju«.

Točka 3. mijenja se i glasi:

»3. ako pri izradi godišnjih financijskih izvješća nisu poštovane odredbe zakona ili statuta o unosu sredstava u rezerve i korištenju sredstava iz njih.«

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) Ništavost odluke glavne skupštine o utvrđenju godišnjih financijskih izvješća kao i ništavost odluka uprave i nadzornog odbora o utvrđenju tih izvješća imaju za posljedicu ništavost odluke glavne skupštine o upotrebi dobiti donesene na temelju spomenutih ništavih odluka.

(3) Iz razloga navedenih u stavku 1. ništave su i odluke uprave i nadzornog odbora kojim utvrđuju godišnja financijska izvješća.«

Članak 165.

U članku 363. u stavku 1. u drugoj rečenici riječ: »sjednici« zamjenjuje se riječju: »glavnoj skupštini«.

U stavku 2. riječi: »ustanu li s tužbom nadzorni odbor ili neki njegov član« zamjenjuju se riječima: »ustane li s tužbom neki član nadzornog odbora,«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Sud može privremenom mjerom zaustaviti primjenu odluke za koju se tužbom traži da se utvrdi ništavom, ako je vjerojatno da bi se njezinim provođenjem društvu mogla pričiniti nepopravljiva šteta.«

Članak 166.

Iza članka 363. dodaje se članak 363.a i naslov iznad njega koji glase:

»Vrijednost predmeta spora

Članak 363.a

(1) Sud određuje vrijednost predmeta spora uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, posebice značenje stvari za stranke ili to čini po slobodnoj procjeni. Ta vrijednost smije biti veća od desetine iznosa temeljnog kapitala društva ili, ako ta desetina iznosi više od 4.000.000,00 kuna, više od tog iznosa samo ako valja uzeti da je značenje stvari za stranke veće.

(2) Učini li neka od stranaka u sporu vjerojatnim da bi određivanje vrijednosti predmeta spora na način kako je to propisano u stavku 1. ovoga članka moglo značajnije ugroziti njeno gospodarsko stanje, sud može na njen zahtjev odrediti da snosi troškove spora u dijelu primjerenom tome stanju. To ima za posljedicu da stranka u čiju je korist sud odredio da snosi samo dio troškova spora u tome dijelu podmiruje i troškove njenog zastupanja u sporu te nadoknađuje protivniku troškove koji na nju otpadnu s obzirom na uspjeh u sporu ili koje preuzme. Ako izvansudski troškovi padnu na teret protivnika ili ih on preuzme, odvjetnik stranke u čiju korist je sud odredio da plati samo dio troškova spora može svoju naknadu ostvariti od protivne stranke odmjerenu po vrijednosti spora koja vrijedi za tu protivnu stranku.

(3) Zahtjev za odmjeravanjem troškova spora iz stavka 2. ovoga članka može se postaviti prije početka rasprave o glavnoj stvari, a nakon toga samo ako sud povisi već prihvaćenu ili utvrđenu vrijednost predmeta spora. Prije odlučivanja o zahtjevu sud mora saslušati drugu stranu u sporu.

Članak 167.

U članku 365. stavku 2. iza riječi: »društva« dodaju se riječi: »ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 4.000.000,00 kuna«.

Članak 168.

U članku 367. stavku 1. točki 3. iza riječi: »odluka« dodaje se riječ: »registarskog« , riječi: »iz članka 40. stavka 1. ovoga članka Zakona kao isključivo nadležnog« brišu se, a riječi: »utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit,« zamjenjuju se riječima: »određuje brisanje društva po službenoj dužnosti,«.

U točki 5. riječi: »pravomoćna odluka suda kojom se odbija otvaranje stečajnog postupka zbog nemogućnosti da se iz stečajne mase pokriju troškovi stečajnog postupka« zamjenjuju se riječima: »odluka stečajnog vijeća o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka na temelju članka 63. stavak 1. Stečajnog zakona«.

U stavku 2. u drugoj rečenici riječ: »naknadu« zamjenjuje se riječju: »nakanu«.

Članak 169.

U članku 368. stavku 2. riječi: »stavka 1.« brišu se.

Članak 170.

U članku 371. stavku 3. u prvoj rečenici iza riječi: »društva,« dodaju se riječi: »ili najmanje 4.000.000,00 kuna«.

Članak 171.

U članku 374. stavku 4. u drugoj rečenici riječi: »puni nominalni iznosi ili veći« brišu se.

Članak 172.

U članku 376. stavku 1. riječi: »koja još nije usvojila glavna skupština« brišu se, a na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: »i izvješće o stanju društva«.

U stavku 2. u prvoj rečenici riječ: »usvajanju« zamjenjuje se riječju: »utvrđenju«, na kraju prve rečenice briše se točka i dodaju riječi: »davanju razrješnice likvidatorima i članovima nadzornog odbora. Na izradu početnih likvidacijskih financijskih izvješća odgovarajuće se primjenjuju propisi o izradi godišnjih financijskih izvješća.«

Dosadašnja druga rečenica postaje treća rečenica.

Članak 173.

U naslovu članka 377. riječ: »nastavljanje« zamjenjuje se riječju: »provođenje«.

Članak 174.

U članku 380. stavku 2. riječi: »nominalnim iznosima dionica« zamjenjuju se riječima: »sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu društva.«

U stavku 3. u prvoj rečenici riječi: »nominalnim iznosima dionica« zamjenjuju se riječima: »sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu društva«. U drugoj rečenici riječi: »nominalnim iznosima dionica« zamjenjuju se riječima: »sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu društva«.

Članak 175.

U članku 384. stavku 2. riječi: »ono sklopi prisilnu nagodbu« zamjenjuju se riječima: »ga se zaključi nakon što rješenje o potvrdi stečajnog plana postane pravomoćno ili kada se odlukom registarskog suda odredi brisanje upisa društva u sudski registar ali se razlog zbog kojega je određeno brisanje otkloni prije nego što se donese odluka o nastavljanju društva«.

Članak 176.

Iza članka 384. dodaje se Odjeljak 11. i članci 374.a, 384.b i 384.c koji glase:

»Odjeljak 11.

NIŠTAVOST DRUŠTVA

Tužba za utvrđenje ništavosti

Članak 384.a

(1) Ako se u statutu društva odnosno u izjavi o preuzimanju dionica pri njegovu osnivanju ne navode tvrtka društva, visina temeljnog kapitala, ulozi u društvo, predmet poslovanja ili su odredbe o predmetu poslovanja ništave ili nisu poštovani propisi o najmanjoj dopuštenoj uplati dionica niti propisi o uvjetima i postupku za upis u sudski registar, svaki dioničar, svaki član uprave i svaki član nadzornog odbora može ustati s tužbom i zahtijevati da se utvrdi ništavost društva. Tužba se ne može podići iz drugih razloga.

(2) Može li se nedostatak ukloniti po odredbama članka 384.b ovoga Zakona, tužba se može podići tek nakon što ovlaštenik za podizanje tužbe zatraži od društva da ukloni nedostatak a ono to ne učini u roku od tri mjeseca.

(3) Tužba se mora podići kod suda iz članka 40. ovoga Zakona u roku od tri godine od dana upisa društva u sudski registar.

(4) Za tužbu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 363. stavka 2. do 4., članka 363.a, članka 364. stavka 1. rečenice 1. ovoga Zakona. Uprava društva mora javno ovjereni prijepis ili presliku tužbe dostaviti registarskom sudu bez odgađanja od dana kada je podignuta, a sud koji je donio presudu dostavit će je registarskom sudu u roku od 15 dana od dana kada je postala pravomoćna. Registarski sud će upisati u sudski registar zabilježbu spora, a ništavost društva nakon što mu se dostavi pravomoćna presuda kojom se utvrđuje da je društva ništavo. Ako je tužbeni zahtjev odbijen, registarski sud će brisati zabilježbu spora.

Uklanjanje nedostatka u statutu

Članak 384.b

Nedostatak statuta koji se odnosi na predmet poslovanja može se otkloniti izmjenom statuta.

Učinak upisa ništavosti u sudski registar

Članak 384.c

(1) Nakon upisa ništavosti društva u sudski registar provodi se likvidacija društva.

(2) Ništavost društva ne utječe na pravne poslove poduzete u njegovo ime.

(3) Dioničari koji nisu u potpunosti uplatili dionice dužni su to učiniti u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se podmirile obveze društva.«

Članak 177.

U članku 385. stavku 1. iza treće rečenice dodaje se nova četvrta rečenica koja glasi: »To ne vrijedi u slučaju preoblikovanja društva drugog pravnog oblika u društvo s ograničenom odgovornošću.«

Dosadašnja četvrta rečenica postaje peta rečenica.

Članak 178.

U članku 387. stavku 1. u drugoj rečenici riječi: »javno­bilježničke isprave« zamjenjuju se riječima: »javno­bilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik«.

Članak 179.

U članku 388. stavku 1. točki 4. iza riječi: »pojedinačnog« dodaje se riječ: »temeljnog«.

U točki 6. riječ: »osnivačima« zamjenjuje se riječju: »članovima«.

Stavak 2. briše se.

Članak 180.

U naslovu članka 389. brišu se riječi: »i temeljni ulozi« a cijeli se članak mijenja tako da sada glasi:

»(1) Temeljni kapital društva mora biti izražen u kunama.

 (2) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 20.000,00 kuna.

Članak 181.

U članku 390. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Temeljni ulog ne može biti manji od 200,00 kuna. Temeljni ulog mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.

(2) Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljenoga uloga kojega uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10.000,00 kuna.«

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Osim u slučajevima iz stavka 7. ovoga članka, najmanje polovina temeljnog kapitala mora se uplatiti u novcu.«

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: »članka 187. stavka 2. točke 2. i stavka 4.« zamjenjuju se riječima: »članka 187. stavka 2. točke 2. i 3.«.

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.

Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

»(8) Osniva li se društvo isključivo sa ciljem da nastavi voditi poduzeće koje djeluje već najmanje dvije godine pa ga u društvo ulaže njegov imatelj sam ili zajedno sa članovima svoje uže obitelji ili se to čini u provođenju stečajnog plana, obveza da najmanje polovina temeljnog kapitala mora biti uplaćena u novcu odnosi se samo na onaj dio temeljnog kapitala koji se ne uplaćuje unosom poduzeća u društvo. Ova se odredba na odgovarajući način primjenjuje i kada se u društvo unosi više poduzeća.«

Članak 182.

U članku 391. dodaju se novi stavci 1. do 5. koji glase:

»(1) Društvenim se ugovorom članovi društva mogu obvezati, pored uplate temeljnih uloga, na dodatne uplate novca ili ispunjenje drugih činidbi koje imaju imovinsku vrijednost. Time se ne povećava temeljni kapital društva.

(2) Obveza članova iz stavka 1. ovoga članka na uplatu novca mora biti u razmjeru njihovih poslovnih udjela u društvu. Bez učinka je odredba društvenog ugovora kojom se određuje neki drugi omjer dodatnih uplata. Spomenuta se obveza može u društvenom ugovoru ograničiti određenim iznosom, koji treba utvrditi omjerom poslovnih udjela članova. U društvenom se ugovoru može odrediti i da članovi društva donose odluku o tome da će društvu učiniti dodatna plaćanja. Nije li društvenim ugovorom izričito određeno da se odluka donosi većinom od najmanje tri četvrtine danih glasova, članovi društva mogu odluku donijeti samo jednoglasno.

(3) Ako član, kada se to od njega traži, ne ispuni svoju obvezu naknadnog plaćanja društvu koja je ograničena određenim iznosom, a kada nije tako ograničena ako ne prelazi iznos određen društvenim ugovorom, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o zakašnjenju s uplatom temeljnog uloga, ako društvenim ugovorom nije što drugo predviđeno. Prednik člana društva odgovara za plaćanje društvu samo do visine obveze u vrijeme podnošenja prijave za upis njegova izlaska iz društva u knjigu poslovnih udjela.

(4) Ako obveza dodatnog plaćanja nije ograničena odre­đenim iznosom, član društva koji je u cijelosti uplatio temeljni ulog može se osloboditi obveze plaćanja koja otpada na njegov poslovni udio tako da u roku od mjesec dana nakon što se od njega zahtijeva plaćanje društvu stavi svoj poslovni udio na raspolaganje. Ako on u tome roku ne plati ono što se od njega traži niti se koristi spomenutim pravom, društvo ga može prepo­ručenim pismom obavijestiti da se smatra kako je svoj poslovni udio stavio na raspolaganje društvu. Društvo mora u roku od mjesec dana od primitka spomenute izjave člana društva, odnosno od spomenute obavijesti članu, njegov poslovni udio izložiti prodaji javnim nadmetanjem, a prodaji na drugi način samo ako se s time suglasi član društva o čijem je poslovnom udjelu riječ. Društvo je dužno iznos postignut prodajom koji preostane nakon pokrića troškova prodaje i podmirenja obveze dodatnog plaćanja isplatiti članu društva. Ne može li se tražbina društva podmiriti utrškom od prodaje poslovnog udjela, ovaj pripada društvu koje ga može otuđiti za vlastiti račun. Društvenim se ugovorom način podmirenja obveze člana društva određen ovim stavkom može ograničiti na slučaj kada zahtijevano dodatno plaćanje društvu prelazi neki određeni iznos.

(5) Ono što je uplaćeno može se vratiti članovima društva ako nije potrebno za pokriće gubitka društva. Povrat uplaćenog dopušten je samo svim članovima u omjeru njihovih temeljnih uloga i ne prije isteka tri mjeseca od kada društvo objavi odluku o povratu. Ako je društvenim ugovorom predviđeno da su dodatne uplate moguće i prije nego što se u potpunosti uplate temeljni ulozi, povrat tako uplaćenog nije dopušten prije nego što se u potpunosti ne uplate temeljni ulozi. Vrate li se spomenute uplate protivno toj zabrani, primatelji vraćenog iznosa, članovi uprave i preostali članovi društva odgovaraju društvu po odredbama članaka 407. i 430. ovoga Zakona.«

Članak 183.

U članku 394. stavku 3. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar manja od iznosa preuzetog temeljnog uloga koji se time uplaćuje, osnivač koji time nije uplatio cijeli temeljni ulog dužan je prije upisa društva u sudski registar iznos koji nedostaje uplatiti u novcu.«

U stavku 4. točki 4. iza riječi: »imena,« dodaju se riječi: »odnosno tvrtke«.

U stavku 5. točki 7. iza riječi: »popis« dodaju se riječi: »predsjednika i«, a u točki 9. iza riječi: »uprave« dodaju se riječi: »ovjeren kod javnog bilježnika«.

U stavku 6. iza riječi: »Zakona« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ako ih se po društvenom ugovoru mora ispuniti prije upisa društva u sudski registar,«.

Članak 184.

U članku 395. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 188. stavka 3. ovoga Zakona.«

Članak 185.

U članku 397. stavku 1. iza riječi: » uprave društva« dodaju se riječi: »kao solidarni dužnici«.

U stavku 5. u drugoj rečenici riječ: »prisilnu« briše se, a na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi: »ili je njegova obveza plaćanja naknade uređena stečajnim planom.«.

Članak 186.

U članku 400. stavku 1. u drugoj rečenici riječ: »treba« zamjenjuje se riječima: »se mora«. Iza četvrte rečenice dodaje se peta rečenica koja glasi: »Nije dopušteno od toga izuzeti pojedine članove društva koji kasne s uplatom uloga.«

Članak 187.

U članku 401. stavku 2. u drugoj rečenici riječi: »pisani poziv« zamjenjuju se riječima: »poziv preporučenim pismom«, a iza riječi: »tome« dodaju se riječi: »na isti način«.

Članak 188.

U članku 402. stavku 1. u prvoj rečenici iza riječi: »uplate« briše se zarez i dodaju riječi: »ili član nema pravnih prednika,«.

Članak 189.

U članku 403. stavku 1. u prvoj rečenici briše se zarez a riječi: »može odlučiti da proda njegov poslovni udio.« zamjenjuju se riječima: »niti za to može namaknuti sredstva prodajom njegovog poslovnog udjela, neuplaćeni iznos moraju uplatiti ostali članovi društva razmjerno svojim temeljnim ulozima.«. Druga i treća rečenica brišu se.

Stavak 2. briše se.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 2. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Ako se poslovni udio naknadno proda, iz postignutog utrška moraju se članovima društva nadoknaditi iznosi koje su uplatili društvu po odredbama stavka 1. ovoga članka, a ono što preostane mora se koristiti za podmirenje onoga što još nije podmireno društvu na ime uplate temeljnog uloga isključenog člana i ostatak tome članu.«

Članak 190.

U članku 406. stavku 1. u prvoj rečenici zarez se zamjenjuje točkom a riječi: »ako bi to dovelo do smanjenja temeljnog kapitala društva« brišu se. Iza rečenice 1. dodaje se nova rečenica 2. koja glasi: »Članovima se ne smije isplatiti kamata na uplaćeni temeljni ulog niti se može ugovoriti takva obveza društva.« U drugoj rečenici koja postaje treća rečenica riječi: »godišnja dobit, ako isplata dobiti nije isključena društvenim ugovorom ili odlukom članova društva.« zamjenjuju se riječima: »godišnja dobit i neraspoređena dobit iz ranijih godina umanjena za gubitke iz ranijih godina u mjeri u kojoj to nije isključeno zakonom, društvenim ugovorom ili odlukom članova o upotrebi dobiti.« Dodaje se četvrta rečenica koja glasi: »Odlukom o upotrebi dobiti članovi društva mogu, ako se društvenim ugovorom drugačije ne odredi, iznos dobiti u potpunosti ili dijelom unijeti u rezerve društva ili ostaviti kao neraspoređenu dobit.«

U stavku 3. riječ: »može« zamjenjuje se riječju: »smije«, a iza riječi: »činidbe« dodaju se riječi: »iz članka 391. stavka 6. ovoga Zakona«.

Članak 191.

U članku 407. stavku 1. u drugoj rečenici briše se točka i dodaju riječi: »osim u dijelu u kome je ono što je primio potrebno za podmirenje vjerovnika društva.«

U stavku 2. riječi iza prvog zareza zamjenjuju se riječima: »za takvu naplatu društvu odgovaraju ostali članovi društva u omjeru svojih poslovnih udjela, ako su ta sredstva potrebna radi namirenja vjerovnika.«

U stavku 3. riječi: »podijelit će se na ostale članove« zamjenjuju se riječima: »dužni su platiti ostali članovi«, a riječi: »temeljnih uloga« zamjenjuju se riječima: »poslovnih udjela«.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Članovi uprave društva dužni su solidarno nadoknaditi članovima društva ono što su uplatili društvu na temelju stavka 2. i 3. ovoga članka, ako su krivi za nedopuštene isplate članovima društva.«

Članak 192.

Članak 408. mijenja se i glasi:

»(1) Član koji društvu u vrijeme kad je ono u krizi umjesto da mu pribavi vlastiti kapital, kada bi mu ga inače uredni gospodarstvenici trebali pribaviti, dade zajam, može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo kao stečajni vjerovnik nižeg isplatnog reda.

(2) Treća osoba koja društvu u vrijeme iz stavka 1. ovoga članka dade zajam umjesto da mu članovi pod tamo navedenim uvjetima pribave vlastiti kapital i kojoj član društva dade neko osiguranje za povrat zajma ili joj to jamči može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo za onaj iznos za koji se nije uspjela namiriti iz dobivenog osiguranja odnosno jamstva.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge pravne radnje članova društva i trećih osoba koje u gospodarskom smislu odgovaraju davanju zajma. Pravila o nadomještanju vlastitog kapitala društva ne vrijede za člana društva koji ne vodi njegove poslove a čiji se poslovni udio odnosi na desetinu ili manji dio temeljnog kapitala društva. Stekne li zajmodavac društva u krizi u to vrijeme poslovne udjele u tom društvu u cilju da se prevlada krizno stanje, to nema za posljedicu da se pravila o nadomještanju kapitala primjenjuju na njegove ranije i nove zajmove.

(4) Ako društvo u slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka vrati zajam u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad društvom ili nakon podnošenja tog prijedloga, član društva koji je dao osiguranje ili jamčio za povrat zajma dužan je tako isplaćeni iznos vratiti društvu. Na to se na odgovarajući način primjenjuju pravila Stečajnog zakona. Ta obveza postoji samo do visine iznosa za koji je član društva jamčio povrat zajma ili koji odgovara vrijednosti danog osiguranja u vrijeme vraćanja zajma. Član društva se oslobađa spomenute obveze ako predmet danog osiguranja vjerovniku stavi na raspolaganje društvu kako bi ono moglo namiriti svoju tražbinu iz njegove vrijednosti. Ove odredbe se na odgovarajući način primjenjuju i na ostale pravne radnje koje u gospodarskom smislu odgovaraju davanju zajma.«

Članak 193.

U članku 410. stavku 2. u drugoj rečenici riječi: »jedan od članova uprave društva dužan« zamjenjuju se riječima: »uprava društva dužna«.

U stavku 4. u prvoj rečenici iza brojke: »6« dodaju se riječi: »te članka 430.«. Dodaje se druga rečenica koja glasi: »Oni solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom odgovaraju za štetu vjerovnicima i članovima društva te drugim osobama ako bi im ona bila pričinjena zbog netočnog upisa u knjizi poslovnih udjela ili nepravodobnog upisa u tu knjigu ili izjava danih sudu u kojima su bili netočni podaci ili zbog toga što sudu nisu dali izjave koje su po zakonu bili dužni dati.«

Članak 194.

U članku 411. stavku 1. na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: »i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud.« Dodaje se druga rečenica koja glasi: »U slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i sadržaja obavijesti o članovima društva koje registarskom sudu dostavlja uprava društva, smatra se da su članovi društva osnivači navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene u spomenutoj obavijesti, a ako društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru.«

Članak 195.

U članku 412. stavku 3. u prvoj rečenici riječi: »javno­bilježničke isprave« zamjenjuju se riječima: »javno­bilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik«. Iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi: »Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.«

Članak 196.

U članku 413. stavku 3. u prvoj rečenici riječ: »izvršnom« zamjenjuje se riječju: »ovršnom«, a riječ: »izvršni« riječju: »ovršni«. U trećoj rečenici riječ: »izvršnog« zamjenjuje se riječju: »ovršnog«.

Članak 197.

U naslovu članku 414. iza riječi: »Prijenos« dodaje se riječ: »naslijeđenog«, a riječ: »nasljeđivanjem« briše se.

Članak 198.

U članku 416. stavku 3. u drugoj rečenici riječi: »poslovnog udjela« zamjenjuju se riječima: »temeljnog uloga«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Nije dopušten istodobni prijenos više dijelova jednog poslovnog udjela na istog stjecatelja.«

Članak 199.

U članku 418. stavku 2. riječi: »prelazi temeljni kapital« zamjenjuju se riječima: »prelazi iznos temeljnog kapitala«, riječi: »bez da s time« zamjenjuju se riječima: »a da s time ne« i riječ: »ili« zamjenjuje se riječju: »ni«.

U stavku 4. riječi: »koja prelazi njegov temeljni kapital.« zamjenjuju se riječima: »čija vrijednost prelazi iznos njegovog temeljnog kapitala.« Dodaje se druga rečenica koja glasi: »Stje­canje ili zalaganje vlastitog poslovnog udjela protivno odredbama stavka 2. i 4. ovoga članka je valjano.«

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Stjecanje vlastitih poslovnih udjela dopušteno je i kada se to čini radi davanja otpremnine članovima društva zbog provedene statusne promjene društva, ako se poslovni udio stekne u roku od šest mjeseci od provedene promjene ili pravomoćnosti sudske odluke, a društvo može stvoriti propisane rezerve za vlastite poslovne udjele tako da se s time ne smanji temeljni kapital društva ni rezerve predviđene društvenim ugovorom koje društvo ne smije koristiti za isplate svojim članovima.«

Članak 200.

U članku 420. stavku 2. dodaju se rečenice koje glase: »U tužbi se mora navesti i iznos naknade za poslovni udio te odrediti primjereni rok za njeno plaćanje članu koji istupa iz društva. Usvoji li tužbeni zahtjev, sud mora odrediti iznos naknade tržišne vrijednosti tužiteljeva poslovnog udjela i naložiti da mu je društvo isplati u roku određenom u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će voditi brigu o stanju društva i njegovim poslovnim potrebama.«

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Bez obzira na odredbe stavka 1. ovoga članka društvo može tužbom podignutom protiv svog člana zahtijevati da ga sud isključi iz društva ako za to postoji važan razlog. Važan razlog za isključenje člana iz društva je njegovo ponašanje kojim se onemogućuje ili znatno otežava postizanje cilja društva pa se zbog toga njegov ostanak u društvu čini za društvo nepodnošlji­vim. Tužbu mogu podići i svi ostali članovi društva. U njoj se mora navesti i iznos naknade te primjereni rok za plaćanje naknade isključenom članu društva. Sud izriče isključenje člana iz društva pod odgodnim uvjetom da mu društvo isplati u presudi određenu naknadu tržišne vrijednosti poslovnog udjela u roku kojeg odredi u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će uzeti u obzir stanje društva i njegove poslovne potrebe. »

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. iza riječi: »stavka 2.« dodaju riječi: »ni društvo prava iz stavka 3.«.

Članak 201.

U članku 421. stavku 2. na kraju prve rečenice briše se točka i dodaju riječi: »odnosno isključenja«.

Članak 202.

U članku 422. stavku 2. riječi: »na vlastitu odgovornost.« zamjenjuju se riječima: »u skladu s društvenim ugovorom, odlukama članova društva i obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora, ako ga društvo ima.«

U stavku 4. iza riječi: »određeno,« dodaje se riječ: »svi«.

Članak 203.

U članku 423. stavku 2. u prvoj rečenici točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu.«

Članak 204.

U članku 424. stavku 1. iza prve rečenice dodaje se nova druga rečenica koja glasi: »Ako je društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni odbor, on je, nije li tim ugovorom drukčije određeno, ovlašten i za opoziv njihova imenovanja.« Dosadašnja druga rečenica postaje treća rečenica.

U stavku 2. dodaju se rečenice 2., 3. i 4. koje glase: »Od članova društva koji nisu glasovali za opoziv imenovanja člana uprave može se tužbom sudu zatražiti da se s opozivom suglase. O parnici se mora putem suda obavijestiti člana uprave o kome je riječ. Sud može u toku postupka privremenom mjerom zabraniti članu uprave povodom čijeg se opoziva vodi spor vođenje poslova i zastupanje društva, ako se učini vjerojatnim da bi njegovim daljnjim djelovanjem društvu bila pričinjena nenadoknadiva šteta.«

Članak 205.

Iza članka 424. dodaje se članak 424.a i naslov iznad njega koji glasi:

»Ostavka člana uprave

Članak 424.a

(1) Predsjednik i član uprave mogu dati ostavku neovisno o zahtjevu za naknadu štete koji društvo zbog toga može imati prema njima iz ugovora koji su sklopili s društvom. Za prestanak članstva u upravi nije potrebna odluka u društvu. Ne proizlazi li iz izjave kojom je ostavka dana što drugo, ona djeluje, ako za nju postoji važan razlog, od dana kada je izjavljena društvu, u protivnom tek po proteku 14 dana od tog dana.               

(2) Ostavka iz stavka 1. ovoga članka izjavljuje se u pisanom obliku skupštini društva, ako je bila najavljena u dnevnom redu skupštine, a ako je društvenim ugovorom nadzorni odbor, kada ga društvo ima, ovlašten za imenovanje članova uprave, tom odboru ili svim članovima društva ili članu društva koji je društvenim ugovorom ovlašten imenovati predsjednika odnosno člana uprave društva. O ostavci se mora obavijestiti sve ostale članove uprave, a ako društvo ima nadzorni odbor, njegova predsjednika.

(3) Ostavka se može opozvati samo uz suglasnost onoga kome je izjavljena u skladu sa zakonom odnosno društvenim ugovorom.«.

Članak 206.

U članku 425. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Prijavu za upis promjena iz stavka 1. ovoga članka podnose svi članovi uprave društva, a ako društvo ima nadzorni odbor, tada i njegov predsjednik. Prijavi se prilažu odluka o opozivu imenovanja člana uprave odnosno njegova ostavka i odluka o imenovanju novog člana u izvorniku ili u javno ovjerovljenoj preslici te javno ovjerovljeni potpisi novih članova uprave radi pohrane u sudskom registru.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Novi članovi uprave moraju u prijavi dati izjave iz članka 394. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona.

(4) Upis promjene člana uprave u sudski registar deklaratorne je naravi.«

Članak 207.

U članku 426. stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Ako društvo ima samo jednog člana, zbog toga što drži sve udjele u društvu ili uz njega još i društvo, pravni poslovi između njega i društva u kojima on zastupa društvo mogu se sklapati pod pretpostavkom iz čl. 49. stavak 3. ovoga Zakona, pa i kada nije jedini član uprave, ali te i poslove koje u ime društva sklapa s trećima mora sklopiti u pisanom obliku ili se o tome mora sastaviti ispravu s tekstom onoga što je dogovoreno. Spomenute isprave nisu potrebne kada je riječ o poslovima u okviru uobičajenog poslovanja društva sklopljenim pod uobičajenim uvjetima.«

Iza stavka 7. dolazi stavak 8. koji glasi:

»(8) Društvo stječe prava i preuzima obveze iz poslova koje u njegovo ime sklopi uprava neovisno o tome je li posao izričito sklopljen u njegovo ime ili iz okolnosti proizlazi da je volja strana u poslu bila da ga se sklopi u ime društva.«

Članak 208.

U članku 428. stavku 1. na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: »i vođenje poslova unutarnjeg nadzora.«

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Uprava mora svakome članu društva bez odgađanja po njihovoj izradi dostaviti godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva i godišnja financijska izvješća koncerna kao i izvješće o stanju koncerna kako bi oni mogli na skupštini ili odlukom donesenom pisanim putem u zakonom propisanom roku, koji se ne može produljiti društvenim ugovorom, utvrditi godišnja financijska izvješća društva. Ako je godišnja financijska izvješća pregledao revizor, njegovo se izvješće mora dostaviti bez odgađanja kada ga društvo primi. Svaki član ima, za vrijeme od 14 dana prije ispitivanja godišnjih financijskih izvješća u skupštini društva ili prije isteka roka za donošenje o tome odluke članova društva pisanim putem, pravo uvida u poslovne knjige i dokumentaciju društva. Ako društvo po zakonu mora imati nadzorni odbor ili je to predviđeno društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da članovi društva nemaju spomenuto pravo uvida, da im se za to daje kraći rok od onog propisanog zakonom ili ih se može podvrći drugim ograničenjima. U tom slučaju se svim članovima društva mora bez odgađanja dostaviti izvješće uprave o stanju društva, prijedlog odluke o upotrebi dobiti, izvješće revizora, ako ga društvo ima, i izvješće revizora u pogledu koncerna.«

Članak 209.

Članak 430. mijenja se i glasi:

»Na dužnu pozornost i odgovornost članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 252. i 273. ovoga Zakona.«

Članak 210.

U članku 431. dodaje se treća rečenica koja glasi: »Nadzorni odbor, odnosno članovi društva ne mogu odlučiti da daju kredit ako bi ga trebalo dati iz imovine potrebne za to da bi se u društvu održala vrijednost temeljnog kapitala. Kredit koji bi bio dan suprotno tome mora se odmah vratiti društvu.«

Članak 211.

Iza članka 431. dodaje se članak 431.a i naslov iznad njega koji glase:

»Izvješća nadzornom odboru odnosno skupštini društva

Članak 431.a

Na davanje izvješća uprave nadzornom odboru, ako ga društvo ima, a u protivnom skupštini društva, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 250. ovoga Zakona.«

Članak 212.

U članku 434. stavku 2. točki 2. na kraju teksta točka se zamjenjuje zarezom i dodaje riječ: »ili« te dodaju točke 3., 4. i 5. koje glase:

»3. ako je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna i ono ima više od 50 članova, ili

4. ako društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koja moraju imati nadzorni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 300, ili

5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 300.«

U stavku 4. u prvoj rečenici iza riječi: »točke 1.« stavlja se zarez i dodaju riječi: »4. i 5.«. Iza treće rečenice dodaje se četvrta rečenica koja glasi: »U slučaju iz stavka 2. točke 4. ovoga članka uprave tamo spomenutih društava dužne su upravi društva na njen zahtjev bez odgađanja priopćiti tražene podatke.«

Članak 213.

U članku 436. stavku 1. riječi: »423. stavka 1.« zamjenjuju se riječju: »255.«.

Stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 214.

U članku 437. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Članovi prvog nadzornog odbora imenuju se pri osnivanju društva za vrijeme do odluke skupštine društva ili članova društva izvan skupštine kojom po proteku godine dana od upisa društva u sudski registar odlučuju o tome da li da im se dade razrješnica. Do tada ih skupština odnosno članovi društva izvan skupštine mogu opozvati odlukom donesenom običnom većinom glasova.«

Članak 215.

Članak 438. briše se.

Članak 216.

U članku 439. iza riječi: »članaka« dodaju se riječi: »252. i«, a iza broja: »271.« dodaju se riječi: »i 273.«.

Članak 217.

U članku 441. stavku 1. točki 1. na kraju teksta dodaju se riječi: »davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu,«.

Iza točke 2. dodaje se točka 2.a koja glasi:

»2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,«.

U točki 6. riječi: »davanju prokure za sva poduzeća« zamjenjuju se riječima: »davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava,«. Iza točke 9. dodaje se točka 10. koja glasi:

»10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova.«

U stavku 2. iza riječi: »točke 1.« stavlja se zarez i dodaje riječ: »2.a« a riječi: »i 4. ovoga članka« zamjenjuju se riječima: »4., 9., a točke 10. ovoga članka ako se ugovori sklapaju u roku od dvije godine nakon što je društvo upisano u sudski registar.«.

Članak 218.

U članku 444. stavku 2. riječi: »prije njezina održavanja« zamjenjuju se riječima: »od dana objave ili primitka poziva kojim se saziva skupština«.

Članak 219.

U članku 445. stavku 2. prva rečenica mijenja se i glasi: »Svaki iznos temeljnog uloga od 200,00 kuna daje pravo na jedan glas.«

U stavku 4. u prvoj rečenici iza riječi: »punomoćju« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ako društvenim ugovorom nije određeno da se punomoć može dati i u manje formalnom obliku,«.

Članak 220.

Naslov članka i članak 447. mijenjaju se i glase:

»Pravo na obaviještenost

Članak 447.

(1) Uprava društva mora svakome članu društva dati obavijesti o stvarima društva i dopustiti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva bez odgađanja po primitku zahtjeva da mu se to omogući.

(2) Članu se društva može uskratiti pravo iz stavka 1. ovoga članka u slučaju kada postoji bojazan da bi ga on mogao upotrijebiti za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu ili s njime povezanome društvu mogla biti pričinjena šteta. O tome da se članu uskrate spomenute obavijesti i odbije spomenuto pravo uvida odlučuje skupština društva.

(3) Uprava može odbiti članu društva dati obavijesti o stvarima društva i uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ako ono ima nadzorni odbor.

(4) Društvenim se ugovorom ne može odstupiti od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Na odlučivanje suda o pravu člana društva na obaviješte­nost na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 288. ovoga Zakona.«.

Članak 221.

Naslov članka i članak 448. mijenjaju se i glase:

»Ništavost odluka skupštine

Članak 448.

Na ništavost odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 355. do 359. ovoga Zakona.«

Članak 222.

U članku 450. stavku 4. iza riječi: »može« stavlja se zarez, iza riječi: »temelju« dodaju se riječi: »za to«, riječ: »prijedloga« zamjenjuje riječju: »zahtjeva« i iza nje stavlja zarez, a točka se briše i dodaju riječi: »koje smatra primjerenim.«.

Članak 223.

U članku 451. stavku 1. u trećoj rečenici iza riječi: »odbor« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ako ga društvo ima,«.

Članak 224.

U članku 454. stavku 1. u drugoj rečenici riječi: »javno­bi­ljež­ničke isprave« zamjenjuju se riječima: »javnobilježničkog akta, privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili javno­biljež­ničkog zapisnika.«.

Članak 225.

U članku 455. stavku 2. riječ: »imenovati« zamjenjuje se rije­č­ju: »izabrati«.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4.

Članak 226.

U naslovu članka 457. dodaje se rečenica koja glasi: »Po­ve­ćanje novim uplatama.«

U članku 157. stavku 5. riječi:  »javnobilježničke isprave.« zamjenjuju se riječima: »javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju ovjeri javni bilježnik.«.

U stavku 6. u drugoj rečenici riječi: »obveze koje novi član društva preuzima« zamjenjuju se riječima: »činidbe na koje preuzimatelj treba biti obvezan«.

Članak 227.

U članku 458. stavku 1. u drugoj rečenici riječi: »stavka 1.« brišu se.

U stavku 2. točki 1. riječi: »javnobilježničke« zamjenjuju se rije­čima: »javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju ovjeri javni bilježnik«.

U točki 2. riječ: »novi« briše se.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Na odgovornost članova uprave koji su podnijeli prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 397. stavka 1., 3., 5. i 6. ovoga Zakona.«

Članak 228.

U članku 459. stavku 1. u prvoj rečenici iza riječi: »rezervi« dodaju se riječi: »i kapitalne dobiti«, riječi: »donese odluka o prihvaćanju godišnjih financijskih izvješća za poslovnu godinu,« zamjenjuju se riječima: »utvrde godišnja financijska izvješća za poslovnu godinu koja je neposredno prethodila godini u kojoj se donosi odluka,« briše se točka i dodaju riječi: »i donese odluka o upotrebi dobiti.«. U drugoj rečenici briše se točka i dodaju riječi: »i sredstva koja su odlukom o upotrebi dobiti namijenjena za unos u te rezerve.« Dodaje se treća rečenica koja glasi: »Ovdje se primjenjuju odredbe o izmjeni društvenog ugovora.«

U stavku 2. u prvoj rečenici briše se točka i dodaju riječi: »bez rezerve.« Na kraju treće rečenice briše se točka i dodaju riječi: »bez rezerve.«.

U stavku 3. dodaje se treća rečenica koja glasi: »U odluci o povećanju temeljnog kapitala mora se navesti povećava li se taj kapital povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu i za koji iznos ili se to čini izdavanjem novih poslovnih udjela i kojeg nominalnog iznosa.«

U stavku 4. na kraju teksta točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »a ako se to čini izdavanjem novih poslovnih udjela da temeljni ulozi koji na njih otpadaju zajedno s ostalim temeljnim ulozima odgovaraju temeljnom kapitalu nakon njegova povećanja.«.

U stavku 5. riječi: »članova društva moraju biti« zamjenjuju se riječima: »pripadaju članovima društva«.

U stavku 7. dodaju se rečenice koje glase: »U pogledu njih je povećanje temeljnog kapitala moguće samo povećanjem nominalnih iznosa temeljnih uloga koji otpadaju na te poslovne udjele. Postoje li uz njih i poslovni udjeli za koje su u potpunosti uplaćeni temeljni ulozi, u pogledu njih se povećanje temeljnog kapitala može provesti povećanjem nominalnih iznosa tih uloga ili izdavanjem novih poslovnih udjela.«           

Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

»(8) Ako povećanje temeljnog kapitala dovodi do toga da na neki poslovni udio otpada samo dio novog poslovnog udjela, takvo pravo na stjecanje udjela može se prenositi i naslijediti. Prava iz novog poslovnog udjela mogu se koristiti, uključujući i zahtjev za izdavanjem isprave koja se odnosi na taj udio, samo ako se svi spomenuti dijelovi sjedine kod jedne osobe, a kada je riječ o više ovlaštenika na udjelu, ako svi dijelovi čine jedan puni poslovni udio, po pravilima iz članka 417. ovoga Zakona.«

U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 9. dodaju se rečenice koje glase: »Ako se pojedina prava iz poslovnih udjela za koje su djelomično uplaćeni temeljni ulozi određuju prema onome što je uplaćeno, ona pripadaju članovima društva dok ne uplate ono što im je još preostalo samo prema visini uplaćenog uloga uvećana za postotak povećanja temeljnog kapitala koji otpada na nominalni iznos temeljnog uloga. Nakon daljnjih uplata na odgovarajući se način povećavaju i prava.«

U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 10. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 338. stavka 2. ovoga Zakona.«

Članak 229.

U članku 462. stavku 3. dodaje se treća rečenica koja glasi: »Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 348. ovoga Zakona.«

Članak 230.

U naslovu članka 463. riječ: »naknade« zamjenjuje se rije­čju: »nakane«.

Članak 231.

U članku 464. stavku 4. na kraju teksta točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »premda je postupio s pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika.«.

Članak 232.

Iza članka 465. dodaju se članci 465.a, 465.b, 465.c i 465.d koji glase:

»Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala

Članak 465.a

Na pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala na odgo­varajući se način primjenjuju odredbe članaka 349. do 351. ovoga Zakona.

Korištenje iznosa smanjenja temeljnog kapitala

Članak 465.b

(1) Iznosi kapitalne dobiti i rezervi te iznosi temeljnog kapitala korišteni pri njegovu smanjenju smiju se koristiti samo da bi se izravnale niže vrijednosti i pokrio gubitak. Ti se iznosi smiju unijeti u kapitalnu dobit ako ona s time ne bi prešla visinu od 5 % temeljnog kapitala društva. Pritom se uzima u obzir iznos temeljnog kapitala nakon smanjenja.

(2) Iznos unesen u kapitalnu dobit smije se prije isteka pete poslovne godine po proteku poslovne godine u kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala koristiti samo za:

1. pokriće gubitka iskazanog u poslovnoj godini ako ga se ne mo­že pokriti iz neraspoređene dobiti iz ranijih godina ni korište­njem rezervi iz dobiti,

2. pokriće gubitka iz ranijih godina ako ga se ne može pokriti iz dobiti iskazane u posljednjoj poslovnoj godini niti korištenjem rezervi iz dobiti i

3. povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva.

(3) Pokaže li se iz godišnjeg financijskog izvješća za poslovnu godinu u kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala ili iz izvješća za obje poslovne godine nakon nje da nije došlo do onolikih smanjenja vrijednosti odnosno gubitaka koji su navedeni u odluci o smanjenju temeljnog kapitala, iznos razlike mora se unijeti u kapitalnu dobit društva.

Iskaz temeljnog kapitala nakon smanjenja

Članak 465.c

(1) U godišnjem financijskom izvješću za posljednju poslovnu godinu prije poslovne godine u kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala društva temeljni kapital, kapitalna dobit i rezerve iz dobiti mogu se iskazati u visini u kojoj bi trebale biti nakon smanjenja temeljnog kapitala. To ne vrijedi ako se u godišnjem financijskom izvješću utvrdi drukčije nego što je to učinjeno u odluci o smanjenju temeljnog kapitala.

(2) Odluku o utvrđenju godišnjih financijskih izvješća treba donijeti zajedno s odlukom o smanjenju temeljnog kapitala.

(3) Odluke iz stavka 2. ovoga članka su ništave ako se odluka o smanjenju temeljnog kapitala ne upiše u sudski registar u roku od tri mjeseca nakon što je donesena. Taj rok ne teče za vrijeme dok traje postupak po tužbi za utvrđenje ništavosti spomenute odluke.

(4) Godišnje financijsko izvješće se ne smije službeno objaviti prije nego što se odluka o smanjenju temeljnog kapitala upiše u sudski registar.

Smanjenje uz istodobno povećanje temeljnog kapitala

Članak 465.d

(1) Ako se u slučaju iz članka 465.c istodobno sa sma­nje­njem temeljnog kapitala donese i odluka o njegovu povećanju, i to se povećanje može u godišnjem financijskom izvješću iskazati kao provedeno. Odluka o takvom povećanju temeljnog kapitala je dopuštena samo ako se preuzeti temeljni ulozi ne uplaćuju unosom u društvo stvari i prava, a za svaki novi temeljni ulog je uplaćeno najmanje onoliko koliko se mora uplatiti pri povećanju temeljnog kapitala u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar da je temeljni kapital povećan. Javnom bilježniku u obliku čije je javnobilježničke isprave donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala društva mora se dostaviti dokaze o preuzimanju temeljnih uloga i njihovoj uplati.

(2) Odluke o smanjenju i o istodobnom povećanju temeljnog kapitala su ništave ako ih se u roku od tri mjeseca od kada su donesene ne upiše u sudski registar. Spomenuti rok ne teče za vrijeme trajanja postupka povodom tužbe kojom se traži utvrđenje da je odluka ništava. Odluke se mogu upisati u sudski registar samo zajedno.

(3) Godišnje financijsko izvješće se ne smije službeno objaviti prije nego što se odluka o smanjenju temeljnog kapitala upiše u sudski registar.«

Članak 233.

U članku 466. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. pravomoćna odluka stečajnog vijeća o otvaranju i zaklju­čenju stečajnog postupka na temelju članka 63. stavka 1. Ste­čaj­nog zakona.«

U točki 5. iza riječi: »odluka« dodaju se riječi: »registarskog suda«, a riječi: »utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit,« zamjenjuju se riječima: »određuje brisanje društva po službenoj dužnosti,«.

U točki 7. riječi: »napose po odredbama« zamjenjuju se riječima: »uz odgovarajuću primjenu odredbi«, iza riječi: »3. i« dodaje se riječ: »primjenu«, a riječ: »i« na kraju se zamjenjuje zarezom.

Iza točke 8. dodaje se točka 9. koja glasi:

»9. pravomoćna presuda suda.«.

Članak 234.

Naslov članka i članak 469. mijenjaju se i glase:

»Odgovornost članova uprave zbog učinjenih plaćanja nakon nastanka stečajnog razloga

Članak 469.

Članovi uprave društva dužni su platiti društvu iznose koje su isplatili u ime društva nakon što je nastao razlog za otvaranje stečajnog postupka nad društvom. Oni ne odgovaraju za ona plaćanja koja su učinili nakon nastajanja spomenutog razloga s pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 430. ovoga Zakona.«

Članak 235.

U članku 472. riječi: »368. stavka 2.« zamjenjuju se rije­či­ma: »368. stavka 3., članka 369. do«.

Članak 236.

Iza članka 472. dodaje se Odjeljak 6. i članak 472.a koji glasi:

»Odjeljak 6.

NIŠTAVOST DRUŠTVA

Članak 472.a

Na ništavost društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 384.a do 384.c ovoga Zakona.«

Članak 237.

U članku 474. stavku 2. u prvoj rečenici točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »a ako je to društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju.«

Članak 238.

Iza članka 478. dodaje se članak 478.a i naslov iznad njega koji glase:

»Vanjski dioničari

Članak 478.a

(1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti (članak 479. stavak 1.), vanjski su dioničari oni dioničari ovisnoga društva koji istodobno nisu i dioničari odnosno članovi vladajućeg društva.

(2) Vanjskim dioničarom ne smatra se vladajuće društvo.

(3) Vanjskim dioničarima smatraju se i članovi ovisnoga društva, ako je ono društvo s ograničenom odgovornošću.«

Članak 239.

U članku 479. stavku 1. u trećoj rečenici na kraju briše se točka i dodaju riječi: »(ugovor o vođenju vlastitog poduzeća).«.

U stavku 2. iza riječi: »njih« dodaje se riječ: »ne«.

U stavku 3. brojka: »222« zamjenjuje se brojkom: »223«.

Članak 240.

U članku 480. stavku 1. točki 1. riječi: »svojih pogona« zamjenjuju se riječima: »dijelova svoga poduzeća (svojih pogona)«, a riječ: »pogona« zamjenjuje se riječima: »dijelova podu­zeća (pogona)«.

U točki 2. riječi: »svojih pogona« zamjenjuju se riječima: »dijelova svog poduzeća (pogona)«.

Točka 3. mijenja se i glasi:

»3. obvezuju da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća (pogon) dati u zakup drugome (ugovor o zakupu poduzeća ili pogona) ili da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća prepustiti da ga drugi vodi u svoje ime i za svoj račun (ugovor o prepuš­tanju poduzeća ili pogona).«

U stavku 3. brojka: »222« zamjenjuje se brojkom: »223«.

Članak 241.

U članku 481. stavku 3. rečenice 2.-6. brišu se.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Uprava svakog društva čija glavna skupština odnosno skupština treba prema prethodnim stavcima ovoga članka odobriti poduzetnički ugovor, mora sastaviti pisano izvješće u kojem se pravno i gospodarski obrazlažu razlozi za sklapanje poduzet­ničkog ugovora i njegov sadržaj. U izvješću se trebaju posebno opisati i obrazložiti oblik i visina primjerene naknade iz članka 491. ovoga Zakona odnosno otpremnine iz članka 492. ovoga Zakona te upozoriti na posebne teškoće pri procjeni vrijednosti društva. Uprave obaju društava koja sklapaju poduzetnički ugovor mogu sastaviti i zajedničko izvješće.«

Članak 242.

Iza članka 481. dodaju se članci 481.a i 481.b koji glase:

»Revizija poduzetničkog ugovora

Članak 481.a

(1) Poduzetnički ugovor mora pregledati jedan ili više revizora. Revizore imenuje uprava ovisnoga društva ili na njezin zahtjev sud u čiji je sudski registar ovisno društvo upisano.

(2) Revizori moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome jesu li primjerena naknada iz članka 491. ovoga Zakona odnosno otpremnina iz članka 492. ovoga Zakona primjereno odmjerene. Pri tome se treba navesti:

1. kojim su metodama određene primjerena naknada i otpremnina,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se primjerene naknade i otpremnine došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene primjerene naknade i otpremnine,

4. posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

(3) Revizija nije potrebna ako sve dionice odnosno udjele u ovisnome društvu drži vladajuće društvo.

Priprema i provođenje glavne skupštine odnosno
skupštine društva

Članak 481.b

(1) Od sazivanja glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na poduzetnički ugovor, dioničarima odnosno članovima društva mora se omogućiti da u poslovnim prostorijama u sjedištu društva pregledaju:

1. poduzetnički ugovor,

2. izvješća uprava iz članka 481. stavka 4. ovoga Zakona,

3. izvješće revizora iz članka 481.a ovoga Zakona,

4. godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društva onih društava koja sklapaju poduzetnički ugovor za zadnje tri godine.

(2) Svakom članu odnosno dioničaru mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti prijepis poduzetničkog ugovora.

(3) Dioničari odnosno članovi društva imaju pravo iz stavka 1. ovoga članka i na glavnoj skupštini odnosno skupštini koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na poduzetnički ugovor.

(4) Na početku rasprave o davanju suglasnosti na podu­zetnički ugovor, uprava ga mora objasniti. Svakog dioničara odnosno člana društva mora se, na njegov zahtjev, izvijestiti o svemu što je bitno glede društva s kojim treba sklopiti poduzetnički ugovor.

(5) Poduzetnički ugovor mora se priložiti zapisniku sa skupštine.«

Članak 243.

U članku 485. stavku 3. riječ: »otkazati« zamjenjuje se rije­č­ju: »raskinuti«.

Članak 244.

U članku 487. točki 3. iza riječi: »vođenju« dodaje se riječ: »poslova«.

Članak 245.

U članku 491. stavku 3. u drugoj rečenici riječi: »stavka 1.« brišu se.

U stavku 5. riječ: »otkazati« zamjenjuje se riječju: »raskinuti«.

Članak 246.

U naslovu članka 497. iza riječi: »uprave« dodaju se riječi: »ovisnog društva«.

U članku 497. u stavku 1. i 3. riječ: »protičinidba« u odgovarajućem padežu zamjenjuje se riječju: »protučinidba« u odgovarajućem padežu.

Članak 247.

U članku 503. stavku 1. riječ: »Skupština« zamjenjuje se riječima: »Glavna skupština«, a iza riječi: »odnosno« dodaje se riječ: »skupština«.

U stavku 2. peta rečenica briše se.

Stavak 3. zamjenjuje se novim stavcima 3.-6. koji glase:

»(3) Od sazivanja glavne skupštine, odnosno skupštine koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje, dioničarima, odnosno članovima društva mora se omogućiti da u poslovnim prostorijama u sjedištu društva pregledaju:

1. odluku o priključenju,

2. izvješće uprave budućega glavnog društva u kojemu se priključenje pravno i gospodarski obrazlaže i objašnjava (izvješće o priključenju),

3. godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društva za zadnje tri godine onih društava koja sudjeluju u priključenju.

(3) Svakom članu, odnosno dioničaru mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti prijepis odluke o priključenju.

(4) Dioničari odnosno članovi društva imaju pravo iz stavka 1. ovoga članka i na skupštini koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje.

(5) Na početku rasprave o davanju suglasnosti na priklju­čenje, uprava ga mora objasniti. Svakog dioničara, odnosno člana društva mora se, na njegov zahtjev, izvijestiti o svim bitnim činjenicama vezanim za priključenje, koje se odnose na društvo koje se priključuje.

(6) Uprava priključenoga društva mora podnijeti prijavu za upis priključenja u sudski registar u kojemu je ono upisano. U prijavi se mora navesti tvrtku glavnoga društva. Prijavi se prilažu zapisnik sa skupštine koja je donijela odluku o priključenju, njegovi prilozi u originalu ili u javno ovjerenom prijepisu ili preslici te izjava uprave da odluka o priključenju nije pobijana ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno.«

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 7.

Članak 248.

U članku 504. stavku 1. u prvoj rečenici riječ: »nominalnom« briše se, a u trećoj rečenici iza riječi: »članka 503.« dodaju se riječi: »stavka 1., 2., 6. i 7.«.

U stavku 2. točki 2. riječi: »treće rečenice stavka 5. ovoga članka« zamjenjuju se riječima: »članka 504.a stavka 2. rečenice treće ovoga Zakona«.

Stavci 3.-6. zamjenjuju se novim stavcima 3.-9. koji glase:

»(3) Priključenje moraju provjeriti jedan ili više revizora (revizori priključenja) koje imenuje uprava budućega glavnoga društva.

(4) Revizori moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li otpremnina iz članka 504.a ovoga Zakona primjereno odmjerena. Pri tome se treba navesti:

1. kojim je metodama određena otpremnina,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se otpremnine došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene otpremnine,

4. posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

(5) Od sazivanja glavne skupštine, odnosno skupštine koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje, dioničarima, odnosno članovima budućega priključenoga društva i budućega glavnoga društva mora se omogućiti da u poslovnim prostorijama u sjedištu društava pregledaju:

1. odluku o priključenju,

2. izvješće uprave budućega glavnog društva u kojemu se priključenje pravno i gospodarski obrazlaže i objašnjava,

3. godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društva onih društava koja sudjeluju u priključenju za zadnje tri godine.

4. izvješće revizora iz stavka 4. ovoga članka.

(6) U izvješću o priključenju iz stavka 5. točke 2. ovoga članka mora se posebno opisati i obrazložiti oblik i visina otpremnine iz članka 504.a ovoga Zakona te upozoriti na posebne teškoće pri procjeni vrijednosti društva kao i na posljedice pri­klju­čenja na udjele dioničara odnosno članova obaju društava.

(7) Svakom članu, odnosno dioničaru budućega priključenog društva i budućega glavnog društva mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti prijepis odluke o priključenju.

(8) Dioničari odnosno članovi društva imaju pravo iz stavka 5. ovoga članka i na skupštini koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje.

(9) Na početku rasprave o davanju suglasnosti na priklju­čenje, uprava ga mora objasniti. Svakog dioničara odnosno člana društva mora se, na njegov zahtjev, izvijestiti o svim bitnim činjenicama vezanim za priključenje, koje se odnose na društvo koje se priključuje.«

Članak 249.

Iza članka 504. dodaje se članak 504.a i naslov iznad njega koji glase:

»Otpremnina dioničarima odnosno članovima
priključenog društva

Članak 504.a

(1) Upisom priključenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne drži glavno društvo prelaze na to društvo.

(2) Dioničari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz društva imaju pravo na primjerenu otpremninu. Kao otpremninu treba im dati dionice glavnoga društva. Ako je glavno društvo ovisno društvo, dioničarima koji istupaju treba po njihovom izboru dati dionice glavnoga društva ili im isplatiti primjerenu otpremninu u novcu. Ako se kao otpremnina daju dionice glavnoga dru­štva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice daju u omjeru u kojemu bi se pri spajanju društava za svaku dionicu društva, odnosno za udio morale dati dionice glavnoga društva, pri čemu se mogu učiniti i doplate u novcu. Kod određivanja primjerene otpremnine u novcu mora se uzeti u obzir imovinsko i financijsko stanje društva u trenutku donošenja odluke skupštine glavnoga društva o priključenju. Otpremnina i doplate u novcu moraju se od trenutka upisa priključenja u sudski registar ukamatiti po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za dva postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima, odnosno članovima društva. Ne isključuje se ostvarivanje prava na naknadu i druge štete.

(3) Svaki dioničar, odnosno član priključenoga društva koji istupa iz društva može zahtijevati da sud iz članka 40. ovoga Zakona odredi otpremninu, ako smatra da ona nije primjerena ili da ju glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili ako glavno društvo otpremninu nije uopće ponudilo. Zahtjev se može postaviti u roku od dva mjeseca od upisa priključenja u sudski registar. Iz navedenih se razloga odluka priključenog društva o priključenju ne može pobijati.«

Članak 250.

U članku 507. stavku 1. u drugoj rečenici riječi: »članka 493. stavka 2, članka 494. stavka 3.« zamjenjuju se riječima: »članka 493. stavka 2. i 3., članka 494.«.

U stavku 2. brojka: »222« zamjenjuje se brojkom: »223«.

Članak 251.

U članku 510. stavku 1. točki 3. iza riječi: »dionice« dodaju se riječi: »odnosno udjele«.

U stavku 2. iza riječi: »dionice« dodaju se riječi: »odnosno udjele«.

Članak 252.

U članku 514. stavku 1. na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: »i visine doplata u novcu«.

Stavak 2. zamjenjuje se novim stavcima 2. i 3. koji glase:

»(2) U izvješću se moraju navesti mjerila za procjenu imovine društva koja je osnovica za omjer zamjene dionica te se mora upozoriti na posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

(3) Uprave obaju društava mogu sastaviti i zajedničko izvješ­će.«

Članak 253.

U članku 515. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Revizore pripajanja imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona. Na zajednički zahtjev uprava svih društava koja sudjeluju u pripajanju, sud može za sva ta društva imenovati iste revizore.«

Članak 254.

U članku 516. stavku 1. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Glavne skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave društava.«

Članak 255.

U članku 517. stavku 2. točki 4. riječ: »izjave« zamjenjuje se riječju: »izvješća«, a brojka: »540« zamjenjuje se brojkom: »514«.

U stavku 3. iza prve rečenice dodaje se druga rečenica koja glasi:

»Ta nova financijska izvješća moraju se sastaviti primjenom istih metoda i u istom obliku kao i posljednja godišnja financijska izvješća«.

Dosadašnje rečenice 2. i 3. postaju rečenicama 3. i 4.

Članak 256.

U članku 518. stavak 2. briše se.

Članak 257.

U članku 519. stavku 1. u drugoj rečenici iza riječi: »dionica« dodaju se riječi: »odnosno iznose temeljnog kapitala koji otpadaju na dionice bez nominalnog iznosa«. U trećoj rečenici brojka: »326« zamjenjuje se brojkom: »323«.

Članak 258.

Iza članka 519. dodaje se članak 519.a i naslov iznad njega koji glase:

»Primjena odredaba o nastavku osnivanja društva

Članak 519.a

Ako je društvo preuzimatelj upisano u sudski registar kraće od dvije godine, na pripajanje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 194.a stavka 3. i 4. ovoga Zakona.«

Članak 259.

U članku 520. stavak 1. zamjenjuje se novim stavcima 1.-3. koji glase:

»(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:

1. drži dionice društva koje se pripaja,

2. društvo koje se pripaja drži vlastite dionice,

3. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje nije u punom iznosu uplaćen iznos za koji su izdane, a koji je trebalo uplatiti.

(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital utoliko, ukoliko:

1. drži vlastite dionice,

2. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje je u punom iznosu plaćen iznos za koji su izdane.

(3) S držanjem dionica od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.«

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 4. na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: »odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.«.

Članak 260.

U članku 521. stavku 3. rečenica 4. briše se.

Članak 261.

U članku 522. stavku 3. druga rečenica mijenja se i glasi: »Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.«

Članak 262.

U članku 525. stavku 2. iza riječi: »dionica« stavlja se zarez i dodaju riječi: »odnosno iznos temeljnog kapitala koji otpada na dionice bez nominalnog iznosa,«.

Članak 263.

U članku 526. stavku 1. u drugoj rečenici riječ: »društva« zamjenjuje se riječju: »društava«.

Članak 264.

U članku 527. stavku 3. u prvoj rečenici riječ: »protiv« briše se.

Članak 265.

U članku 528. iza brojke: »495« riječ: »i« zamjenjuje se zarezom, a iza brojke: »501.« dodaju se zarez i riječi: »i 502.«.

Članak 266.

U članku 531. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Ako društvo preuzimatelj drži dionice na koje otpada najmanje devet desetina temeljnoga kapitala pripojenoga društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine društva preuzimatelja, osim ako dioničari toga društva čiji udjeli zajedno dosižu najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skupština, koja treba odlučiti o davanju odobrenja za pripajanje.«

U stavku 2. riječi: »članka 515. stavka 2.« zamjenjuju se riječima: »članka 515. i članka 517. stavak 2. točka 5.«.

Članak 267.

U članku 532. stavku 1. u drugoj rečenici briše se točka i dodaju riječi: »odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.«.

Članak 268.

U članku 533. stavku 1. u prvoj rečenici iza riječi: »članka 529.« stavlja se zarez i dodaju se riječi: »članka 530.«.

U stavku 5. treća rečenica mijenja se tako da glasi: »Ako se pri tome na strani novoosnovanoga društva nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka spajanja nijedno od društava koja se spajaju nije potpuno ispunilo, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.«

Članak 269.

U članku 534. stavku 1. riječi: »Dioničko društvo može« zamjenjuju se riječima: »Jedno ili više dioničkih društava mogu«.

U stavku 2. u prvoj rečenici iza riječi: »odredbe« dodaju se riječi: »članka 532«.

U stavku 3. iza riječi: »odredbe« dodaju se riječi: »članka 516. stavka 2,«.

Članak 270.

U članku 536. stavku 1. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave društava.«

Članak 271.

U članku 537. stavku 3. riječi: »s drugim pravima i obvezama kao novi udjeli« zamjenjuju se riječima: »prava i obveze drugačije od postojećih udjela«

Stavak 5. briše se.

Članak 272.

Iza članka 538. dodaje se članak 538.a i naslov iznad njega koji glase:

»Primjena odredaba o nastavku osnivanja društva

Članak 538.a

Ako je društvo preuzimatelj upisano u sudski registar kraće od dvije godine, na pripajanje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 441. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.«

Članak 273.

U članku 539. stavak 1. zamjenjuje se novim stavcima 1.-3. koji glase:

»(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:

1. drži poslovne udjele društva koje se pripaja,

2. društvo koje se pripaja drži vlastite poslovne udjele,

3. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje nisu u punom iznosu uplaćeni temeljni ulozi, a koje je trebalo uplatiti.

(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital utoliko, ukoliko:

1. drži vlastite poslovne udjele,

2. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje su u punom iznosu uplaćeni temeljni ulozi.

(3) S držanjem poslovnih udjela od strane društva izjedna­čava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.«

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 4.

Članak 274.

U članku 540. stavku 3. treća rečenica mijenja se tako da glasi: »Ona se ne moraju objaviti.«

Članak 275.

U članku 541. stavku 2. u prvoj rečenici riječi: »pripojenoga društva« zamjenjuju se riječima: »društva preuzimatelja«, a riječ: »toga« zamjenjuje se riječju: »pripojenog«. Druga rečenica mijenja se tako da glasi: »Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.«

U stavku 3. u prvoj rečenici briše se točka i dodaju riječi: »društvo preuzimatelj.«.

Stavak 5. mijenja se tako da glasi:

»Sud koji vodi sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta pripojenog društva mora po službenoj dužnosti upisati u registar zabilješku kada je pripajanje upisano u registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze.«

Članak 276.

U članku 542. stavak 1. mijenja se tako da glasi:

»Vjerovnicima društava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano ono društvo čiji su vjerovnici, a ne mogu tražiti da im se podmire tražbine. To pravo imaju vjerovnici društva preuzimatelja samo onda ako mogu dokazati da je pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih tražbina. Vjerovnike se mora u objavi upisa pripajanja upozoriti na to njihovo pravo.«

Članak 277.

U članku 544. stavku 2. u drugoj rečenici riječ: »spajanjem« zamjenjuje se riječju: »pripajanjem«.

Članak 278.

U članku 545. stavku 3. u trećoj rečenici brojka: »334« zamjenjuje se brojkom: »380«.

Članak 279.

U članku 548. stavku 1. u prvoj rečenici riječi: »članka 538. stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »članka 540.«.

U stavku 2. u prvoj rečenici riječi: »Ugovor o spajanju u novo društvo« zamjenjuju se riječima: »Društveni ugovor novoga društva«.

U stavku 4. treća rečenica mijenja se i glasi: »Ako se pri tome na strani novoosnovanoga društva nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora, koje do trenutka spajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koje su međusobno nespojive čije bi ispunjenje bilo za novoosnovano društvo posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.«

Članak 280.

U članku 549. stavku 2. četvrta rečenica mijenja se i glasi: »Odredbe koje se odnose na upravu i glavnu skupštinu dioničkoga društva na odgovarajući se način primjenjuju na upravu i skupštinu društva s ograničenom odgovornošću.«

Članak 281.

Članak 550. briše se.

Članak 282.

Iza članka 549. dodaje se Glava VII.a i članci 550.a, 550.b, 550.c, 550.d, 550.e, 550.f, 550.g, 550.h, 550.i, 550.j, 550.k, 550.l, 550.m, 550.n, 550.o, 550.p i 550.r koji glase:

»GLAVA VII.a

PODJELA DRUŠTAVA KAPITALA

Odjeljak 1.

OPĆE ODREDBE

Pojam

Članak 550.a

(1) Društvo kapitala može se podijeliti. Podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem.

(2) Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na dva ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem).

(3) Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli, a da to društvo ne prestaje, na jedno ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili više društava koja već postoje (odvajanje s preuzimanjem).

(4) Dopušteno je podjelu provesti tako da se dijelovi imovine istodobno prenose na nova i na društva koja već postoje.

(5) Na društva koja se osnivaju radi provođenja podjele (nova društva) ili na društva koja već postoje (društvo ili društva preuzimatelji) podjelom prelaze dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi društva koje se dijeli onako kako je to određeno planom podjele.

(6) Nova društva odnosno društvo ili društva preuzimatelji sveopći su pravni sljednici društva koje se dijeli te za obveze društva koje se dijeli odgovaraju suglasno odredbama ove glave ovoga Zakona.

(7) Dioničari ili imatelji poslovnih udjela u društvu koje se dijeli (članovi društva koje se dijeli) stječu poslovne udjele ili dionice (udjele) u novim društvima ili društvu ili društvima preuzimateljima razmjerno udjelima koji su im pripadali u društvu koje se dijeli, ako što drugo nije predviđeno odredbama ove glave ovoga Zakona.

(8) Ako broj ili ukupni nominalni iznos udjela jednog člana u društvu koje se dijeli, odnosno iznos dijela temeljnog kapitala na koji se taj udio ili udjeli odnose, nije dovoljan da taj član stekne cijeli broj dionica odnosno najmanje jedan poslovni udio u novim društvima ili društvima preuzimateljima, tome će članu ta društva isplatiti doplatu u novcu. Doplata u novcu može iznositi najviše jednu desetinu nominalnog iznosa udjela koje taj član stječe u novim društvima ili društvima preuzimateljima odnosno najviše ukupno jednu desetinu temeljnog kapitala svih novih društava ili društava preuzimatelja zajedno.

(9) Doplatu u novcu iz stavka 8. ovoga članka mogu platiti i treće osobe, ako je to tako predviđeno planom podjele. U odnosu na te doplate ne primjenjuje se ograničenje iz posljednje rečenice stavka 8. ovoga članka.

Odjeljak 2.

PODJELA S OSNIVANJEM

Plan podjele

Članak 550.b

(1) Uprava društva koje se dijeli mora izraditi plan podjele.

(2) Plan podjele iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:

1. tvrtku i sjedište društva koje se dijeli,

2. prijedloge statuta odnosno društvenog ugovora novih društava,

3. izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na nova društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva i uz prijenos članovima društva koje se dijeli udjela u novim društvima u zamjenu za udjele u društvu koje se dijeli,

4. omjer zamjene udjela u društvu koje se dijeli za udjele u novim društvima,

5. iznos doplate u novcu u slučaju iz članka 550.a stavka 8. ovoga Zakona te tvrtku i sjedište novog društva odnosno tvrtku ili ime, prezime i prebivalište treće osobe koja će platiti tu doplatu,

6. pojedinosti o smanjenju temeljnog kapitala u društvu koje se dijeli, ako se taj temeljni kapital smanjuje suglasno članku 550.c ovoga Zakona,

7. pojedinosti o stjecanju udjela u novim društvima,

8. vrijeme od kada udjeli u novim društvima daju njihovim imateljima pravo na sudjelovanje u dobiti tih društava,

9. vrijeme od kada radnje društva koje se dijeli vrijede kao da su poduzete za račun novih društava (dan poslovnih učinaka podjele), a s kojim danom će biti sasavljene bilance iz toč. 14. ovoga stavka,

10. ako u društvu koje se dijeli postoje udjeli s posebnim položajem ili s posebnim pravima, kao što su npr. dionice bez prava glasa, povlaštene dionice, zamjenjive obveznice, užitnice, obveznice s pravom na dividendu ili poslovni udjeli s posebnim pravima, navode o pravima koja će imateljima takvih udjela odnosno nositeljima tih prava pripadati u novim društvima ili o primjerenoj novčanoj naknadi za takva prava,

11. posebne pogodnosti dane članovima uprave, članovima nadzornog odbora društva koje se dijeli odnosno novog društva ili revizoru pripajanja,

12. precizan opis i raspored dijelova imovine i obveza odnosno pravnih odnosa koji se prenose svakom pojedinom novom društvu, pri čemu je dovoljno pozvati se na isprave kao što su godišnja financijska izvješća, bilance iz točke 14. ovoga stavka, inventurne liste, ako po svom sadržaju omogućavaju raspored pojedinih dijelova imovine,

13. pojedinosti o rasporedu onih dijelova imovine koje na temelju plana podjele ne bi bilo moguće dodijeliti niti jednom od novih društava,

14. zaključnu bilancu društva koje se dijeli, početne bilance novih društava, a kod podjele odvajanjem diobenu bilancu iz koje je vidljivo koji dio imovine i obveza će ostati društvu koje se dijeli nakon provedenog odvajanja,

15. u slučaju iz članka 550.a stavak 8. ovoga Zakona, iznos novčane doplate, osim ako su se svi članovi društva koje se dijeli izričito odrekli novčane doplate posebnom izjavom na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik.

(3) Između dana s kojim su sastavljene zaključna i početne bilance odnosno diobena bilanca iz stavka 1. točke 14. ovoga članka i dana podnošenja prijave za upis podjele u sudski registar ne smije proći više od devet mjeseci. Bilance iz stavka 1. točke 14. ovoga članka ne moraju se objaviti, ali se moraju dati na uvid članovima društva koje se dijeli suglasno odredbi članka 550.g ovoga Zakona.

(4) Potpis na ponudi treće osobe za isplatu doplate u novcu iz članka 550.a stavka 8. ovoga Zakona ovjerava javni bilježnik.

Očuvanje kapitala, primjena propisa o osnivanju, odgovornost organa

Članak 550.c

(1) Zbroj nominalnih iznosa temeljnih kapitala novih društava nakon podjele mora biti najmanje jednak nominalnom iznosu temeljnog kapitala društva koje se dijeli kakav je bio prije podjele. Zbroj zakonskih rezervi, statutarnih rezervi i drugih rezervi koje se suglasno zakonu odnosno statutu ili društvenom ugovoru mogu upotrijebiti samo za određenu svrhu svih novih društava, iskazanih u početnim bilancama novih društava, mora biti najmanje jednak tim rezervama iskazanima u zaključnoj bilanci društva koje se dijeli.

(2) Pri podjeli odvajanjem društvo koje se dijeli može smanjiti temeljni kapital i bez primjene propisa ovoga Zakona o smanjenju temeljnog kapitala. Ako se smanjenje temeljnog kapitala provodi suglasno odredbama ovoga Zakona o njegovom redovnom smanjenju, dopušteno je odstupiti od odredbi stavka 1. ovoga članka.

(3) Pri osnivanju novih društava primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o simultanom osnivanju dioničkog društva odnosno osnivanju društva s ograničenom odgovornošću, ako što drugo ne proizlazi iz odredbi ove glave Zakona. Osnivačem se smatra društvo koje se dijeli.

(4) Osnivanje novih društava provjerava jedan ili više revizora (revizor osnivanja). Kod podjele odvajanjem revizor osnivanja mora osobito provjeriti hoće li nakon podjele stvarna vrijednost neto aktive društva koje se dijeli (vrijednost imovine nakon odbitka obveza) biti najmanje jednaka iznosu temeljnog kapitala uvećanog za rezerve koje to društvo mora imati. Na reviziju iz ovoga stavka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o reviziji osnivanja dioničkog društva, pri čemu se ne sastavlja izvješće o osnivanju iz članka 181. ovoga Zakona.

(5) Članovi uprave i nadzornog odbora, ako takav postoji, društva koje se dijeli, kao i treće osobe koje su iskoristile svoj utjecaj u društvu, odgovaraju svim društvima koja sudjeluju u podjeli, kao i članovima tih društava, za štetu koja im je pričinjena podjelom. Na odgovornost članova uprave i nadzornog odbora odnosno na odgovornost trećih osoba, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 252., 253., 272. i 273. ovoga Zakona.

Izvješće o podjeli

Članak 550.d

(1) Uprava društva koje se dijeli mora izraditi izvješće o podjeli.

(2) U izvješću iz stavka 1. ovoga članka uprava društva koje se dijeli mora detaljno obrazložiti te pravno i gospodarski utemeljiti:

1. razloge za podjelu,

2. sadržaj plana podjele, a posebno

3. omjer zamjene udjela, osim ako u novim društvima članovi tih društava dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli,

4. iznos doplate u novcu iz članka 550.a stavak 8. ovoga Zakona, ako je ta predviđena planom podjele,

5. naknadu imateljima posebnih prava iz članka 550.b stavka 2. točke 10. ovoga Zakona,

6. osiguranja koja se daju vjerovnicima iz članka 550.o stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U izvješću o podjeli uprava mora upozoriti na teškoće, ako ih je bilo, pri utvrđivanju vrijednosti društava koja sudjeluju u podjeli te uputiti na sadržaj revizije osnivanja novih društava iz članka 550.c stavak 4. ovoga Zakona. U izvješću o podjeli ne moraju se navesti podaci koji bi sadržavali obavijesti iz članka 287. stavak 2. točke 1. i 5. ovoga Zakona.

(4) Izvješće o podjeli ne mora se izraditi ako svi imatelji udjela dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave o tome da se odriču izvješća o podjeli. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se uprava oslobađa obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

Revizija podjele

Članak 550.e

(1) Plan podjele mora provjeriti revizor podjele.

(2) Revizora podjele imenuje nadzorni odbor društva koje se dijeli, a ako to društvo nema nadzorni odbor, imenovat će ga sud na zahtjev uprave društva.

(3) Revizor podjele sastavlja pisano izvješće o provedenoj reviziji plana podjele. U slučaju da članovi društva koje se dijeli u novim društvima ne stječu udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer zamjene udjela, uzimajući u obzir doplate u novcu predviđene planom podjele ili ponuđene od strane treće osobe. Pritom treba osobito navesti:

1. kojim metodama je određen omjer zamjene udjela, njihov raspored imateljima tih udjela te iznos doplate u novcu,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. do kojeg bi se omjera zamjene udjela i do kakvog bi se rasporeda udjela došlo primjenom svake od različitih metoda, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva te rasporeda udjela, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri utvrđivanju vrijednosti.

(4) Revizor podjele svoje izvješće upućuje upravi društva koje se dijeli i njegovom nadzornom odboru, ako taj postoji u društvu.

(5) Na odgovornost revizora podjele, njegovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.

(6) Revizija podjele nije potrebna ako svi imatelji udjela u obliku javnobilježničke isprave dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije podjele. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se članovi društva odriču revizije podjele, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

Izvješće nadzornog odbora

Članak 550.f

(1) Nadzorni odbor društva koje se dijeli, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan podjele i reviziju podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvješće. Svoje izvješće nadzorni odbor upućuje glavnoj skupštini dioničkog društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću. Ako društvo nema nadzorni odbor, uprava društva prosljeđuje skupštini dru­štva izvješće revizora sa svojim primjedbama, ako ih ima. Skupština društva može izabrati posebno povjerenstvo koje će provjeriti plan podjele i reviziju podjele i o tome sastaviti pisano izvješće. Članovi povjerenstva ne moraju biti članovi društva.

(2) U izvješću nadzornog odbora ne moraju se navesti podaci koji sadržavaju obavijesti iz članka 287. stavak 2. točke 1. i 5. ovoga Zakona.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ako svi imatelji udjela u obliku javnobilježničke isprave dadu izričitu izjavu o tome da se odriču toga izvješća. Izričitu izjavu zamje­njuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgo­vornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se nadzorni odbor oslobađa ob­ve­ze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

Priprema i provođenje skupštine radi odlučivanja o podjeli

Članak 550.g

(1) Ako je društvo koje se dijeli dioničko društvo, plan podjele treba prijaviti u sudski registar na čijem je području sjedište društva koje se dijeli prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o podjeli, a ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću tu prijavu treba podnijeti najmanje mjesec dana prije dana kada će članovi toga društva odlučivati o podjeli.

(2) U glasilu društva i »Narodnim novinama« mora se objaviti obavijest o tome da je podnesena prijava iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Istodobno s objavom sazivanja glavne skupštine dio­ničkog društva koja treba odlučiti o podjeli moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti na uvid dioničarima:

1. nacrt podjele,

2. godišnja financijska izvješća društva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s kojim su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća društva nije i dan poslovnih učinaka podjele (članak 550.b stavak 2. točke 9.), mora se priložiti i zaključna bilanca društva koje se dijeli,

3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se priložiti i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca do izrade plana podjele,

4. izvješće uprave o podjeli, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća,

5. izvješće o reviziji podjele, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća,

6. izvješće nadzornog odbora o podjeli, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća.

(4) Financijska izvješća iz stavka 3. točke 3. ovoga članka sastavljaju se suglasno propisima koji su važili u vrijeme kad su sastavljana posljednja godišnja financijska izvješća. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s kojim su izrađena ta izvješća.

(5) Svakom dioničaru će se na njegov zahtjev a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 3. ovoga članka, a vjerovnicima društva i zaposleničkom vijeću na njihov zahtjev preslika isprava iz točke 1. do 3. stavka 3. ovoga članka.

(6) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, svim članovima toga društva dostavlja se preslika isprava iz stavka 3. ovoga članka. Između dana otpošiljanja i dana odlučivanja o podjeli mora proteći najmanje 14 dana.

(7) Za vrijeme održavanja glavne skupštine ili skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 3. ovoga članka. Uprava mora na početku rasprave usmeno obrazložiti plan podjele i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine društva do kojih je došlo nakon izrade plana podjele. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale promjenu omjera zamjene i drukčiji raspored udjela u novim društvima.

(8) Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno, ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o podjeli vodio javni bilježnik. Plan podjele prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.

Odluka o podjeli

Članak 550.h

(1) Odlukom glavne skupštine dioničkog društva ili skup­štine društva s ograničenom odgovornošću o odobravanju plana podjele donijeta je odluka o podjeli društva.

(2) Odluka o podjeli društva donosi se na način kako je to ovim Zakonom ili statutom dioničkog društva odnosno dru­štve­nim ugovorom predviđeno za donošenje odluke o izmjeni statuta dioničkog društva ili društvenog ugovora društva s ogra­ničenom odgovornošću. Statutom odnosno društvenim ugovorom može se predvidjeti da je za donošenje odluke o podjeli potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpo­stav­ki.

(3) Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, odluka o podjeli valjano je donesena samo ako su za nju dani glasovi koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnog kapitala društva koje se dijeli. Ako ta većina na skupštini nije ostvarena, odluka će ipak biti valjano donesena, ako članovi društva koji su glasovali protiv odluke o podjeli i članovi koji nisu sudjelovali u glasovanju, najkasnije u roku od tri mjeseca nakon zaključenja skupštine dostave društvu koje se dijeli izričitu izjavu o svojoj suglasnosti s podjelom, tako da zbroj danih glasova i izjava dostigne propisanu većinu.

(4) Izjava o suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka daje se u obliku javnobilježničke isprave. Izjavi se kao njen sastavni dio prilaže plan podjele.

Posebne suglasnosti

Članak 550.i

(1) Ako se podjelom pojedinim članovima društva isključuju ili umanjuju posebna prava koja im pripadaju na temelju statuta ili društvenog ugovora, posebno prava koja se odnose na vođenje poslova društva, imenovanje članova uprave ili članova nadzornog odbora ili su u vezi s prijenosom udjela u društvu, za donošenje odluke o podjeli potrebna je i suglasnost tih članova društva, osim ako bi im prema planu podjele i statutu odnosno društvenom ugovoru ta ista prava pripadala i u novim društvima.

(2) Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a plan podjele i statut odnosno društveni ugovor novog društva čini prijenos udjela ovisnim o ispunjenju nekih pretpostavki, posebno o suglasnosti društva, za donošenje odluke o podjeli potrebna je suglasnost svih članova društva koje se dijeli.

(3) Suglasnost iz stavka 1. i 2. ovoga članka može se dati i pisanim putem izvan skupštine, uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 550.h stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

Pravo na primjerenu otpremninu

Članak 550.j

(1) Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli, ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, svaki član društva koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih društava koja sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na temelju podjele pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu, osim ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe udjele u istom omjeru kao što su mu pripadali i u društvu koje se dijeli.

(2) Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa za prijenos udjela suglasnost društva ili pojedinih članova društva, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.

(3) Ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.

(4) Protivljenje iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka može na zapisnik izjaviti i onaj član društva koje se dijeli koji je glasovao za odluku o podjeli.

(5) Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ima i onaj član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli, ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.

(6) Članu društva koji ima pravo na otpremninu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka društvo ili društva koja mu je duguju moraju na njegov zahtjev dati osiguranje. Zahtjev za osiguranjem član društva mora istaknuti zajedno sa zahtjevom za isplatu otpremnine.

(7) Zahtjev za isplatu otpremnine u smislu odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, član društva može postaviti najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana objave upisa podjele u sudski registar. Primjerena otpremnina mora se ponuditi u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva. Rok za prihvat ponude je mjesec dana. Otpremnina se mora isplatiti u roku od dva mjeseca od prihvata ponude.

(8) Iznos primjerene otpremnine izračunava se vodeći računa o procjeni vrijednosti društva koje se dijeli sadržanog u reviziji podjele na temelju koje je ocijenjena primjerenost omjera za­mjene i rasporeda udjela. Otpremnina se od trenutka upisa podjele u sudski registar ukamaćuje po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za dva postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima odnosno članovima društva.

Isključenje razloga za pobijanje, sudsko utvrđivanje
iznosa otpremnine

Članak 550.k

(1) Odluka o podjeli ne može se pobijati samo zbog toga što:

1. udjeli u novom društvu, zajedno s doplatom u novcu ako se takva plaća, nisu s obzirom na omjer zamjene utvrđen u planu podjele, primjerena nadoknada za udjele u društvu koje se dijeli.

2. iznos otpremnine iz članka 550.j ovoga Zakona nije primjeren ili zbog toga što otpremnina nije bila ponuđena ili nije bila pravilno ponuđena,

3. utvrđenje odnosno obrazloženje omjera zamjene udjela i doplate u novcu, ako se takva plaća, sadržano u izvješću uprave o podjeli, izvješću revizora podjele odnosno izvješću nadzornog odbora, nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Član društva koji je pravodobno postavio odgovarajući zahtjev ali mu u propisanom roku nije ponuđena primjerena otpremnina ili ponuđena otpremnina nije primjerena, može do isteka roka koji je u članku 550.i stavak 7. ovoga Zakona propisan za prihvat ponude od suda nadležnog prema mjestu sjedišta društva koje se dijeli, zatražiti da utvrdi iznos primjerene naknade.

Prijava za upis podjele u sudski registar

Članak 550.l

(1) Prijavu za upis podjele u sudski registar podnose članovi uprava i predsjednici nadzornih odbora, ako društvo ima taj organ, svih društava koja sudjeluju u podjeli.

(2) Prijava se podnosi registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta društva koje se dijeli.

(3) Prijavi se prilažu:

1. plan podjele,

2. zapisnik sa skupštine na kojoj je donesena odluka o podjeli,

3. naknadne izjave o suglasnosti s odlukom o podjeli, ako su dane,

4. izjave o suglasnosti pojedinih članova društva s posebnim pravima, ako su takve izjave potrebne,

5. izvješće uprave o podjeli, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća,

6. izvješće revizora podjele, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća,

7. izvješće nadzornog odbora o podjeli, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća,

8. isprave koje je potrebno priložiti za upis novih društava u sudski registar, uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona o osnivanju odgovarajućih društava,

9. ako je za podjelu potrebna suglasnost ili dozvola nekog državnog organa ili institucije s javnopravnim ovlastima, takva suglasnost ili dozvola,

10. dokaz da je skupština na kojoj se odlučivalo o podjeli pripremljena i sazvana suglasno odredbi članka 550.g stavka 1. ovoga Zakona,

11. izjava treće osobe s ponudom novčane doplate dana u propisanom obliku (članak 550.b stavak 4.),

12. dokaz o danom osiguranju iz članka 550.j stavka 6. ovoga Zakona, ako je zahtjev postavljen prije podnošenja prijave,

13. izjavu uprave društva koje se dijeli o tome

– da protiv odluke skupštine o podjeli u propisanom roku nije bila podignuta tužba za njeno pobijanje ili da do dana podnošenja prijave nije podignuta tužba za utvrđivanje ništavosti odluke ili

– da je tužbeni zahtjev, ako je podignut iz razloga navedenog u prethodnom podstavku ove točke pravomoćno odbijen ili da je tužba odbačena odnosno povučena ili

– da su svi članovi društva dali izjavu u obliku javnobilježničke isprave kojom se odriču prava na pobijanje odluke o podjeli ili pozivanja na ništavost. Izričitu izjavu o odricanju zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću istog sadržaja, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

(4) Prijava i prilozi navedeni u stavku 3. ovoga članka podnose se u onoliko primjeraka koliko se novih društava osniva radi provođenja podjele uz jedan primjerak prijave i svih priloga za registarski sud kod kojeg je upisano društvo koje se dijeli.

Upis podjele

Članak 550.m

U sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta društva koje se dijeli istodobno se upisuju podjela i osnivanje novih društava. Pri upisu novih društava upisuje se naznaka da se ona osnivaju u postupku provođenja podjele. O upisu osnivanja novih društava taj sud upućuje obavijest registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta pojedinog novog društva. Zajedno s obavješću dostavlja se primjerak prijave sa svim prilozima.

Pravne posljedice upisa

Članak 550.n

(1) Upisom podjele u sudski registar nastupaju sljedeće pravne posljedice:

1. dijelovi imovine društva koje se dijeli, obveze i pravni odnosi, suglasno planu podjele sveopćim sljedništvom prelaze na nova društva,

2. kod podjele razdvajanjem dolazi do prestanka društva koje se dijeli,

3. kod podjele odvajanjem stupaju na snagu planom podjele predviđene izmjene statuta ili društvenog ugovora, a temeljni kapital društva koje se dijeli smatra se smanjenim, ako je takvo smanjenje bilo predviđeno planom podjele,

4. članovi društva koje se dijeli stječu udjele u novim društvima suglasno planu podjele; prava trećih osoba koja su postojala na udjelima u društvu koje se dijeli nastavljaju se na udjelima u novim društvima za koje su ovi zamijenjeni i na dodatnim isplatama u novcu, ako je takvih bilo,

5. prestaje pravna odlučnost nedostatka javnobilježničkog oblika odluke o podjeli.

(2) Nedostaci odluke o podjeli ne utječu na valjanost upisa i na pravne posljedice podjele iz stavka 1. ovoga članka. Tužitelj koji je prije upisa podjele u sudski registar podnio tužbu radi pobijanja odluke o podjeli ili utvrđenja njene ništavosti može i bez suglasnosti tuženika preinačiti tužbeni zahtjev te zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala upisom podjele u sudski registar.

(3) Dužnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome kojemu novome društvu odnosno društvu koje je sudjelovalo u podjeli je prenesena njegova obveza, može valjano ispuniti svoju obvezu bilo kojemu od njih.

(4) Vjerovnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome na koje od novih društava odnosno društava koja sudjeluju u podjeli je prešla njegova tražbina, može zahtijevati njeno podmirenje od bilo kojeg od njih.

Osiguranje vjerovnika

Članak 550.o

(1) Za sve obveze društva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski registar odgovaraju, zajedno s onim društvom na koje je ta obveza prešla suglasno planu podjele, sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli, i to kao solidarni dužnici, ograničeno, do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.

(2) Vjerovnicima društva koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje obveze, nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli moraju dati osiguranje, ako su vjerovnici svoje tražbine prijavili bilo kojemu od navedenih društava u roku od 6 mjeseci računajući od objave upisa podjele u sudski registar. Pravo na osiguranje nemaju oni vjerovnici društva koje se dijeli čije su tražbine osigurane u cijelosti razlučnim pravima kao ni oni koji imaju pravo prvenstvenog namirenja u stečaju. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme upisa podjele u sudski registar utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda.

(3) O pravu iz stavka 2. ovoga članka vjerovnike društva koje se dijeli mora se upozoriti u objavi upisa podjele u sudski registar.

(4) Nakon primljenog osiguranja u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka, vjerovnici se ne mogu pozivati na solidarnu odgovornost društava koja su sudjelovala u podjeli iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Imatelji zamjenjivih obveznica, obveznica s pravom na dividendu, obveznica s pravom prvenstva pri stjecanju dionica, kao i druge osobe koje su imale takva prava ili pravo sudjelovanja u dobiti društva koje se dijeli, ako im u novim društvima nisu dana jednaka takva prava ili im niti jedno od novih društava takva prava ne da naknadno, imaju pravo na primjerenu naknadu u novcu za čiju isplatu odgovaraju kao solidarni dužnici sva društva koja su sudjelovala u podjeli. Naknada se izračunava uz odgo­varajuću primjenu odredbi članka 491. stavka 2. ovoga Zakona.

Pravo trećih osoba na obaviještenost

Članak 550.p

(1) Svaka osoba kojoj je podjelom povrijeđen pravni interes može od svakog od društava koje je sudjelovalo u podjeli zahtijevati obavijesti o tome kako su raspoređeni dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi društva koje se dijeli. Ako društvo uskrati davanje takve obavijesti, ona se može zahtijevati putem suda.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sud nadležan po mjestu sjedišta društva od kojeg se traži obavijest. Sud može naložiti društvu od kojeg se zahtijeva obavijest da predoči poslovne knjige, da podnositelju zahtjeva ili umjesto njega ovlaštenom revizoru odnosno vještaku odgovarajuće struke dozvoli uvid u poslovne knjige, uz izričito preuzimanje obveze čuvanja tajnosti i obvezu vještaka da podnositelju zahtjeva priopći samo one podatke koji su prijeko potrebni za zaštitu njegovog pravnog interesa.

Odjeljak 3.

PODJELA S PREUZIMANJEM

Primjena propisa o podjeli s osnivanjem

Članak 550.r

(1) Na podjelu s preuzimanjem odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 550.b do 550.p ovoga Zakona, osim ako odredbama ovoga članka nije propisano što drugo.

(2) Pri podjeli s preuzimanjem, uz odgovarajuću primjenu odredbi članaka navedenih u stavku 1. ovoga članka:

1. plan podjele nadomješta se ugovorom o podjeli i preuzimanju koji u obliku javnobilježničke isprave sklapaju uprave društva koje se dijeli i društva preuzimatelja,

2. novo društvo nadomješta se društvom preuzimateljem,

3. kada pri odvajanju s preuzimanjem društvo koje se dijeli smanjuje temeljni kapital odnosno kada društvo preuzimatelj povećava temeljni kapital, odgovarajuće se primjenjuju propisi ovoga Zakona o pripajanju odgovarajućih društava.«

Članak 283.

U članku 552. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Na pitanje pripreme i provođenja skupštine i prava dioničara na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pripajanju.«

Članak 284.

U članku 554. stavku 2. riječi: »stupanja na snagu« zamje­nju­ju se riječima: »dana početka primjene«.

Članak 285.

U članku 555. stavku 3. na kraju teksta briše se točka i dodaju se riječi: »osim u provedbi stečajnog plana.«.

Članak 286.

U članku 557. stavku 2. u prvoj rečenici briše se točka i dodaju se riječi: »glasovima koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini prilikom donošenja odluke.«

Druga rečenica mijenja se i glasi: »Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.« Treća rečenica se briše.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ako postoje dionice više rodova, za odluku glavne skupštine potrebna je suglasnost dioničara svakog roda dionica. Dioničari svakog roda dionica donose o suglasnosti posebnu odluku. Za to vrijede odredbe stavka 2. ovoga članka.«.

Dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) U zapisniku s glavne skupštine mora se navesti koji su dioničari osobno odnosno preko punomoćnika glasovali za odluku o preoblikovanju odnosno koji su dioničari uskratili svoju suglasnost na odluku o preoblikovanju.«.

Članak 287.

U članku 559. stavku 1. na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: »odnosno temeljnom kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa.«.

U stavku 2. u prvoj rečenici iza riječi: »dionica« dodaju se riječi: »odnosno temeljnom kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa,«.

Članak 288.

U članku 560. stavku 3. riječi: »je li društvu pravodobno prispjelo neko priopćenje iz članka 557. stavka 2. ovoga Zakona te da li je na zahtjev društva dioničar dokazao da je to bio neposredno nakon sazivanja glavne skupštine društva kao i« brišu se.

Članak 289.

U članku 561. točki 2. iza riječi: »dionica« dodaju se riječi: »odnosno temeljnim kapitalom koji otpada na dionice bez nominalnog iznosa«.

Članak 290.

U članku 562. stavku 1. u prvoj rečenici iza riječi: »zahtjev« dodaje se riječ: »svakog«, a riječi: »je u pisanom obliku glasovao protiv odluke o preoblikovanju dioničkoga društva u društvo s ograničenom odgovornošću ili je takav njegov glas na glavnoj skupštini bio upisan u zapisnik (članak 557. stavak 3.)« zamjenjuju se riječima: »je glasovao protiv donošenja odluke o preoblikovanju dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću«.

U stavku 2. iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi: »Pritom treba uzeti u obzir odredbu članka 211. ovoga Zakona.«.

Članak 291.

U članku 565. stavku 1. točki 2. iza riječi: »dionica« dodaju se riječi: »ako one glase na nominalne iznose,«.

U stavku 2. iza riječi: »dionica« stavlja se zarez i dodaju riječi: »odnosno dio temeljnog kapitala koji otpada na dionice bez nominalnog iznosa,«.

Članak 292.

U članku 570. stavku 1. u prvoj rečenici iza riječi: »zahtjev« dodaje se riječ: »svakog«.

Članak 293.

Članak 575. briše se.

Članak 294.

U članku 576. brojka: »575« zamjenjuje se brojkom: »574«.

Članak 295.

U članku 582. brojka: »582.« zamjenjuje se brojkom: »581.«

Članak 296.

U članku 583. stavku 2. u prvoj rečenici riječi: »može se osnovati« zamjenjuju se riječima: »osniva se«. Dodaje se nova druga rečenica koja glasi: »Djelatnost udruženja mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih članova kao pomoćna djelatnost njihovim djelatnostima.«

Članak 297.

U članku 584. iza točke 3. dodaje se točka koja glasi:

»4. pribavljati sredstava na tržištu kapitala.«

Članak 298.

Naslov članka 585. mijenja se i glasi: »Primjena propisa o javnom trgovačkom društvu«.

U članku 585. stavak 1. briše se.

Članak 299.

U članku 587. stavku 1. točki 1. iza riječi: »tvrtku udruženja« stavlja se zarez a ostale se riječi brišu.

Članak 300.

Članak 590. briše se.

Članak 301.

U članku 591. riječi: »na odgovarajući se način primjenjuju« zamjenjuju se riječima: »primjenjuju se«.

Članak 302.

U naslovu članka 594. riječ: »sudjelovanja« zamjenjuje se riječju: »udjela«.

U članku 594. stavku 1. riječi: »svoje sudjelovanje« zamjenjuju se riječima: »svoj udio«.

Članak 303.

U članku 596. stavku 1. iza riječi: »svih« dodaje se riječ: »ostalih«.

Članak 304.

U članku 597. stavku 2. riječi: »na prijedlog« zamjenjuju se riječima: »po tužbi«.

Članak 305.

U članku 598. stavku 3. u drugoj rečenici zarez se zamjenjuje točkom, a riječi: »odnosno svaka treća osoba koja za to ima pravni interes.« brišu se.

U stavku 4. riječi: »u svezi članstva toga člana« zamjenjuju se riječima: »po članku 594. stavku 1. ovoga Zakona i stavku 2. ovoga članka,«.

Članak 306.

U članku 601. stavku 1. riječi: »jedan ili više članova uprave.« zamjenjuju se riječima: »uprava koja se sastoji od jednog ili više članova.«.

Članak 307.

U članku 602. stavku 3. iza riječi: »da se« dodaje se riječ: »odluke«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Na poticaj člana uprave ili na zahtjev člana udruženja član odnosno članovi uprave dužni su se posavjetovati sa članovima udruženja kako bi donijeli odluku.«

Članak 308.

U članku 604. stavku 1. u drugoj rečenici riječ »odredba« zamjenjuje se riječju: »odredbama«.

Članak 309.

U članku 606. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Na članove uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 429. ovoga Zakona.«

Članak 310.

U članku 607. stavku 5. u drugoj rečenici iza riječi: »član udruženja« stavlja se točka, a riječi: »te svaka treća osoba koja za to ima pravni interes.« brišu se.

Članak 311.

U članku 608. stavku 1. riječi: »Na zahtjev« zamjenjuju se riječima: »Po tužbi«, a riječi: »članka 40. stavka 1.« riječima: »članka 40.«.

U stavku 2. riječi: »Na prijedlog« zamjenjuju se riječima: »Po tužbi«.

Članak 312.

Članak 610. briše se.

Članak 313.

U članku 621. stavku 1. riječi: »može na prijedlog« zamjenjuju se riječima: »će po tužbi«.

Članak 314.

U članku 622. stavku 2. riječi: »o prijedlogu organa« zamjenjuju se riječima: »po tužbi«.

Članak 315.

U članku 630. stavku 1. točki 2. iza riječi: »registru« dodaju se riječi: »ili na poslovnom papiru ne navede propisane podatke«.

U točki 6. iza riječi: »taj registar« dodaju se riječi: »ili to ne učini u propisanome roku«.

U točki 8. riječ »nominalni« briše se.

U točki 9. iza riječi: »iznosa« dodaju se riječi: »odnosno ako je iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu bez nominalnog iznosa manji od najnižeg propisanog iznosa«.

U točki 11. iza riječi: »iznosa« dodaju se riječi: »odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa«.

U točki 12. riječi: »nominalni iznos dionica ili viši« brišu se.

U točki 14. riječ: »nominalni« briše se, a iza riječi: »iznos« dodaju se riječi: »temeljnog kapitala koji se na njih odnosi«.

U točki 25. riječ: »knjigu« zamjenjuje se riječju: »registar« a brojka: »225.« zamjenjuje se brojkom: »226.«.

Iza točke 25. dodaje se točka 25.a koja glasi:

»25.a ako dioničara povodom njegova zahtjeva ne izvjeste o podacima u registru dionica koje on ima pravo saznati ili se koristi podacima iz registra dionica protivno odredbi članka 226. stavka 6. Zakona,«.

Iza točke 36. dodaje se točka 36.a koja glasi:

»36.a ako kao skrbnik ne proslijedi dioničarima priopćenje uprave društva ili im ne priopći prijedlog za glasovanje ili ih ne obavijesti o tome kako će ga uputiti da glasuje ili im ne dade obrazac za davanje uputa ili ih ne obavijesti o činjenicama o kojima ih je dužan obavijestiti (članak 284.),«.

U točki 42. iza riječi: »povećanje« dodaje se riječ: »temeljnog«.

U točki 50. iza riječi: »skupštine« dodaju se riječi: »odnosno tužba za utvrđenje ništavosti društva«, a iza riječi: »stavak 4.« stavlja se zarez te dodaju riječi: »članak 384.a stavak 4.«.

Iza točke 59. dodaju se točke 59.a i 59.b koje glase:

»59.a ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno (članak 410. stavak 1.),

59.b ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome netočno obavijesti (članak 410. stavak 2.),«.

U točki 66. iza riječi: »vođenju« dodaje se riječ: »poslova«.

U točki 68. riječi: »primjerenoj naknadi« zamjenjuju se riječju: »otpremnini«.

U točki 70. brojka: »507.« zamjenjuje se brojkom: »509«.

U točki 77. brojka: »3.« zamjenjuje se brojkom: »2.«.

Stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(2) Za prekršaj iz prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 50.000,00 kuna. Za prekršaj kaznit će se član društva, član uprave ili nadzornog odbora ili likvidator koji je po odredbama ovoga Zakona ili statuta, odnosno društvenog ugovora trgovačkog društva odgovorna osoba u društvu glede radnje iz stavka 1. ovoga članka učinjene kao prekršaj novčanom kaznom do iznosa od 7.000,00 kuna a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 6. ovoga članka kaznit će se trgovac pojedinac novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.«

Članak 316.

U članku 631. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Za prekršaj iz prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 7.000,00 kuna, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.«

Članak 317.

U članku 632. stavku 1. druga rečenica mijenja se i glasi: »Pojedina izrečena novčana kazna ne može preći iznos od 3.000,00 kuna.«

Članak 318.

(1) Riječ »fotokopija« upotrebljena u Zakonu u bilo kojem padežu ili broju zamjenjuje se riječju »preslika« u odgovarajućem padežu i broju.

(2) Riječ »potraživanje« upotrebljena u Zakonu u bilo kojem padežu ili broju zamjenjuje se riječju »tražbina« u odgovarajućem padežu i broju.

Članak 319.

(1) Ovim Zakonom izmijenjene odredbe članka 162., 163., 389., 390. stavka 1. i članka 445. stavka 1. Zakona ne primjenjuju se na dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću upisana u sudskom registru prije dana početka primjene ovoga Zakona ili za koja je prije tog dana registarskom sudu podnesena prijava za upis njihova osnivanja u taj registar.

(2) Društva iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine dionice, odnosno temeljne uloge s ovim Zakonom izmijenjenim odredbama članka 162., 163., 389. i 390. Zakona prilikom prve promjene tog kapitala, spajanja, podjele dionica odnosno poslovnih udjela ili zamjene dionica s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa u pogledu svih dionica, odnosno temeljnih uloga društva. Pri izračunu iznosa temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice, odnosno temeljne uloge primijenit će se srednji tečaj Hrvatske narodne banke za valutu u kojoj su izraženi temeljni kapital i nominalni iznosi dionica, odnosno temeljnih uloga u društvu koji vrijedi na dan donošenja odluke o sazivanju glavne skupštine, odnosno skupštine društva na kojoj se donosi spomenuta odluka o usklađenju. Registarski sud će odbiti upis promjene u sudski registar koja nije u skladu sa spomenutim odredbama Zakona. Nakon što se za društvo s ograničenom odgo­vornošću u sudski registar upišu spomenute promjene, na to se društvo primjenjuje i izmijenjena odredba članka 445. stavka 2. Zakona.

(3) Dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću čiji su temeljni kapital i dionice, odnosno temeljni ulozi u skladu sa Zakonom izraženi u njemačkim markama, dužna su ih uskladiti s odredbama izmijenjenih članaka 162., 163., 389. i 390. stavka 1. Zakona i registarskom sudu podnijeti prijavu za upis promjene u sudski registar u roku od godinu dana od dana početka primjene ovoga Zakona. Istu obvezu imaju i društva čiji su temeljni kapital i dionice, odnosno temeljni ulozi izraženi u eurima. Odluka glavne skupštine odnosno skupštine društva o spomenutom usklađenju sa Zakonom donosi se većinom glasova dionica, odnosno poslovnih udjela zastupljenih pri donošenju odluke s tim da su na glavnoj skupštini, odnosno skupštini društva zastupljene dionice, odnosno poslovni udjeli na koje se odnosi najmanje polovina temeljnog kapitala društva. Odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Pri izračunu iznosa temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice odnosno temeljne uloge primjenjuju se čvrsti službeni tečaj njemačke marke i eura od 1,95583 njemačkih maraka za 1 euro i srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji vrijedi na dan donošenja odluke o sazivanju glavne skupštine odnosno skupštine društva na kojoj se donosi spomenuta odluka o usklađenju.

(4) Za društva koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka smatra se da je prvoga dana nakon isteka godine dana od dana početka primjene ovoga Zakona nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.

Članak 320.

Nove odredbe članka 391. stavka 1. – 5. Zakona ne primjenjuju se na dodatne činidbe koje su u potpunosti ispunjene društvu do dana početka primjene ovoga Zakona.

Članak 321.

Odredbe članka 194.a, 384.a do 384.c, 441. stavka 1. točke 10. i 472.a Zakona ne primjenjuju se na društva upisana u sudskom registru prije dana početka primjene ovoga Zakona.

Članak 322.

Odredbe članka 363.a ovoga Zakona ne primjenjuju se u sporovima u kojima je na dan početka primjene ovoga Zakona parnica već počela teći.

Članak 323.

Za primjenu odredaba Zakona, statuta i društvenog ugovora u kojima je određen iznos temeljnog kapitala kao mjerilo za ostvarenje nekog prava ili za postojanje obveze da društvo ima neki organ ili o kojemu ovisi sastav tog organa, u društvima iz članka 319. stavka 1. i 3. ovoga Zakona mjerodavan je srednji tečaj Hrvatske narodne banke za valutu u kojoj su izraženi temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno temeljnih uloga koji vrijedi na dan kada se ostvaruje pravo, nastaje obveza ili kada se određuje sastav nekog organa društva.

Članak 324.

(1) Dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću čini prekršaj ako ne uskladi temeljni kapital i dionice, odnosno temeljne uloge koji su u skladu sa Zakonom izraženi u njemačkim markama s ovim Zakonom izmijenjenim odredbama članka 162., 163., 389. i 390. stavak 1. Zakona i registarskom sudu ne podnese prijavu za upis promjene u sudski registar u roku od godinu dana od dana početka primjene ovoga Zakona (članak 313. stavak 3.).

(2) Na prekršaj iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 630. stavak 2. Zakona.

Članak 325.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izradi pročišćeni tekst Zakona o trgovačkim društvima.

Članak 326.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004.

Klasa: 330-01/03-01/04
Zagreb, 14. srpnja 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga Sabora
Zlatko Tomčić, v. r.