MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

2082

Na temelju članka 128. stavak 1. Zakona o policiji (»Narodne novine« br. 129/00), a u svezi s člankom 24f., stavak 3. Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, broj: 29/91. – pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94., 161/98., 128/99., 29/00. i 53/00.), ministar unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK

o metodologiji izrade Procjene ugroŽenosti civilnog stanovniŠtva i materijalnih dobara od moguĆeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za izradu Procjene ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti), odnosno sadržaj Procjene ugroženosti, njezine obvezne sastavnice, nositelji izrade i sudionici u izradi Procjene ugroženosti te postupak izrade i donošenja Procjene ugroženosti.

Članak 2.

Procjena ugroženosti polazni je dokument za izradu planova zaštite i spašavanja.

Članak 3.

Procjena ugroženosti izrađuje se za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i za područje Republike Hrvatske.

II. SADRŽAJ PROCJENE UGROŽENOSTI

Članak 4.

Procjena ugroženosti sadrži prosudbu moguće ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara od opasnosti, nastanka i posljedica prirodnih i civilizacijskih katastrofa te prosudbu vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje.

Članak 5.

Sastavnice Procjene ugroženosti su:

1. Položaj i karakteristike područja za koje se izrađuje procjena ugroženosti;

2. Moguće vrste i intenzitet djelovanja prirodnih i civilizacijskih nesreća na području za koje se izrađuje Procjena ugro­že­nosti.

3. Zemljovidi.

1. Položaj i karakteristike područja

Članak 6.

U Glavi 1. Procjene ugroženosti, u opisu položaja i karakteristika područja za koje se izrađuje Procjena ugroženosti, potrebno je raščlaniti sljedeće podatke:

1.1. Područje odgovornosti subjekta koji izrađuje Procjenu ugroženosti – sadržani moraju biti:

– ukupna površina područja (a ako je riječ o županiji, tada se uz ukupnu površinu navodi i broj gradova i općina na obuhvaćenom području),

– rijeke, jezera (raščlaniti na prirodna i akumulacijska), dužina obale mora,

– broj otoka (ako je riječ o priobalnoj županiji),

– planinski masivi,

– ostale geografsko-klimatske karakteristike područja (reljef područja, hidrološki, geološki, pedološki i meteorološki pokazatelji).

1.2. Stanovništvo na području odgovornosti – sadrži:

– broj stanovnika,

– dobna i spolna struktura stanovnika,

– broj zaposlenih, nezaposlenih, na školovanju, umirovlje­nika,

– kvalifikacijska struktura stanovništva,

– gustoća naseljenosti po jedinici površine,

– naseljenost u omjeru urbanih i ruralnih područja,

– najgušća naseljenost (općina ili grad).

1.3. Materijalna dobra – sadrži:

– zone poljoprivredne proizvodnje,

– broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata,

– razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselja.

1.4. Prometno-tehnološka infrastruktura – sadrži:

– prometnice – ukupan broj kilometara cestovnih (te razvrstano na državne, županijske i lokalne) i željezničkih te plovnih putova na rijekama i moru,

– zračne, pomorske i riječne luke te prometna čvorišta,

– mostovi, vijadukti i tuneli,

– dalekovodi i trafostanice,

– plinovodi, naftovodi i sl.

2. Moguće vrste i intenzitet djelovanja
prirodnih i civilizacijskih katastrofa

Članak 7.

U Glavi 2. Procjene ugroženosti, moguće opasnosti i pri­jetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe razvrstavaju se, ovisno o uzrocima nastanka, na:

2.1. prirodne katastrofe,

2.2. civilizacijske katastrofe.

Članak 8.

Procjena ugroženosti od prirodnih katastrofa temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti od nastanka:

2.1.1. Poplave – raščlanjuje se:

– postoji li opasnost od poplava ili bujičnih voda (obzirom na smještaj u dolini rijeka, postojanje brdskih potoka, izgrađenost nasipa itd.

– koji su, sukladno statističkim pokazateljima i iskustvu, najkritičniji mjeseci u godini,

– koliko je, sukladno statističkim pokazateljima i iskustvu, ukupno (po pojedinim aktivnostima) i prosječno bilo angažirano osoba na obrani od poplava i spašavanju ljudi i materijalnih dobara – raščlaniti prema angažiranju poduzeća vodnog gospodarstva, građevinskih poduzeća, pripadnika profesionalnih vatrogasnih postrojbi, članova dobrovoljnih vatrogasnih društava, obveznika civilne zaštite, pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: OS RH), drugih građana.

2.1.2. Požara otvorenog prostora – raščlanjuje se:

– postoji li i kolika je, sukladno statističkim pokazateljima, opasnost od nastanka požara otvorenog prostora,

– statistički prikaz ukupnog broja požara otvorenog prostora u proteklih 10 godina, s ukupnom štetom (izraženom u kunama),

– statistički prikaz broja ljudi angažiranih na lokaliziranju i gašenju požara otvorenog prostora – raščlaniti: broj pripadnika profesionalnih vatrogasnih postrojbi, članova dobrovoljnih vatrogasnih društava, obveznika civilne zaštite, pripadnika OS RH, drugih građana,

– statistički pokazatelji angažiranja gasitelja iz drugih dijelova Republike Hrvatske.

2.1.3. Potresa – raščlanjuje se:

– učestalost i intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina,

– seizmološka karta za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina,

– ugroženost pojedinih područja obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal.

2.1.4. Suše – raščlanjuju se:

– statistički pokazatelji sušnih razdoblja (broja dana bez kiše) za posljednjih 10 godina,

– broj proglašenih elementarnih nepogoda radi suše (za posljednjih 10 godina),

– financijska i materijalna šteta nastala uslijed suše (za posljednjih 10 godina).

2.1.5. Olujnog ili orkanskog nevremena

– raščlanjuje se koji su, sukladno statističkim pokazateljima za proteklih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini,

– potrebno je specificirati najugroženija područja,

– iskustveni pokazatelji učinaka.

2.1.6. Pijavice

– raščlanjuje se koji su, sukladno statističkim pokazateljima za proteklih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini,

– potrebno je specificirati najugroženija područja.

– iskustveni pokazatelji učinaka.

2.1.7. Klizišta

– potrebno je specificirati ugrožena područja.

2.1.8. Snježne oborine

– procjenjuje se samo za količine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje (nemogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid prometa, onemogućavanje hitne medicinske pomoći i sl.), sukladno statističkim pokazateljima za proteklih 10 godina,

– potrebno je specificirati najugroženija područja i najkri­tičnije mjesece u godini.

2.1.9. Poledice – raščlanjuju se:

– statistički pokazatelji, za period od 10 godina, o učestalosti padalina koje su izazvale poledicu koju zimska služba nije bila u mogućnosti promptno riješiti,

– putni i prometni pravci, koji su bili najugroženiji,

– koji su, sukladno statističkim pokazateljima i iskustvu, najkritičniji mjeseci u godini.

2.1.10. Tuče

– raščlanjuje se koji su, sukladno statističkim pokazateljima za proteklih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini,

– potrebno je specificirati najugroženija područja,

– organizacija protugradne obrane – broj stanica za obranu od tuče.

Članak 9.

Procjena ugroženosti od civilizacijskih katastrofa temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti od:

2.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima

– moguća opasnost temelji se na broju, vrsti i veličini objekata u kojima se skladište, rabe u tehnološkom procesu ili se proizvode opasne tvari te o vrsti i količini tih opasnih tvari te na udaljenosti od naseljenih područja;

2.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom, brodskom ili zračnom)

– moguća opasnost temeljena na količini i vrsti opasnih tvari koje prometuju područjem za koje se izrađuje procjena ugroženosti te ovisno o vrsti i gustoći prometa, odnosno o prometnim tijekovima i čvorištima te područjima kroz koja prolaze (poljoprivredne površine, rijeke, jezera i slično);

2.2.3. Pucanja hidroakumulacijskih brana

– moguća opasnost temelji se na hidroakumulacijskim jezerima koja se nalaze na području za koje se izrađuje procjena ugroženosti, odnosno na takvom smještaju područja zbog kojeg bi mogla postojati ugroženost radi kretanja vodnog vala uslijed pucanja brane ili nasipa hidroakumulacije smještene na nekom drugom području;

2.2.4. Nuklearnih i radioloških nesreća

– moguća opasnost temelji se na ugroženosti stanovništva od mogućeg ispuštanja radioaktivnih tvari iz nuklearnih postrojenja u susjednim državama, iz nuklearnih postrojenja koja se nalaze na većoj udaljenosti od teritorija Republike Hrvatske i/ili opsežnijeg ispuštanja radioaktivnih tvari pri izradi, uporabi, odlaganju i prijevozu radioaktivnih izotopa za poljoprivredne, industrijske i medicinske svrhe;

2.2.5. Istjecanja opasnih tvari u mjestima posebne ugroženosti

– posebno je neophodno locirati vodocrpilišta, potoke i rije­ke uz potencijalne gospodarske zagađivače i slično;

2.2.5. Deponija otpada

– potrebno je naglasiti blizinu naselja, poljoprivrednih površina, voda itd.;

2.2.7. Procjena ugroženosti od epidemiološke i sanitarne opas­nosti

– mogućnost pojave epidemija (ljudi) ili epizotija (životinja),

– mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti,

– mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda.

Članak 10.

U okviru Glave 2. Procjene ugroženosti, za svaku opasnost, za koju je procijenjeno da je moguća na području za koje se izrađuje Procjena ugroženosti, prosuđuje se:

a) Ugroženost kritične infrastrukture na području za koje se izrađuje Procjena ugroženosti;

b) Specifična ugroženost pojedinih dijelova područja za koje se izrađuje Procjena ugroženosti u odnosu na ostatak područja;

c) Moguće posljedice katastrofe za stanovništvo;

d) Snage potrebne za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara na ugroženom području;

e) Procjena vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje.

a) Ugroženost kritične infrastrukture na području
za koje se izrađuje Procjena ugroženosti;

Članak 11.

U dijelu prosudbe koja se odnosi na ugroženost kritične infrastrukture na području za koje se izrađuje Procjena ugroženosti, potrebno je identificirati i locirati kritičnu infrastrukturu te procijeniti kakve može posljedice izazvati katastrofa po:

1) Opskrbu stanovništva hranom:

– obradive poljoprivredne površine,

– objekte vezane uz uzgoj životinja,

– pogone za proizvodnju hrane,

– skladišne prostore vezane uz proizvodnju hrane.

2) Vodu:

– vodocrpilišta i izvori vode za piće,

– sustav distribucije vode za piće,

– moguće zagađivače površinskih i podzemnih voda.

3) Zdravstvenu skrb:

– bolnice i zdravstvene ustanove,

– zavode za javno zdravstvo,

– liječničke timove privatne prakse.

4) Energiju:

– objekte za proizvodnju energije,

– distribucijsku mrežu energenata.

5) Informacije i telekomunikacije:

– pravne osobe koje se bave telekomunikacijama,

– telekomunikacijski centri,

– mediji javnog priopćavanja.

6) Industrijska postrojenja:

– kemijska postrojenja,

– gospodarske objekte koji u proizvodnom procesu proizvode, rabe, prometuju ili skladište opasne tvari,

– postrojenja koja su mogući zagađivači eko-sustava.

7) Objekte od posebnog značaja, odnosno:

– objekte predškolskih i školskih ustanova,

– građevine pod zaštitom kulture i druge kulturne vrednote,

– objekte koji pripadaju jedinicama tijela lokalnih, područnih (regionalnih) samouprava i državnih tijela,

– objekte socijalnih ustanova,

– objekte visokoškolskih i znanstvenih institucija,

– banke i pošte,

– vjerske objekte,

– objekte Ministarstva unutarnjih poslova i OS RH.

b) Specifična ugroženost pojedinih dijelova područja

Članak 12.

Specifična ugroženost pojedinih dijelova područja temelji se na raščlambi činjenica koje mogu utjecati na povećanje opasnosti, odnosno na razmjerno povećanje broja žrtava i veličinu nastalih materijalnih šteta.

U dijelu prosudbe koja se odnosi na specifičnu ugroženost pojedinih dijelova područja, raščlamba iz stavka 1. ovog članka obuhvaća:

– koje vrste opasnosti multipliciraju ugrožavanja na tom mikropodručju,

– veličinu i geografsko-lokacijske karakteristike mikro­pod­ručja,

– reljef i mikroklimatske karakteristike tog područja,

– broj ugroženog stanovništva,

– prometnu povezanost i mogućnost dostave žurne pomoći.

c) Moguće posljedice katastrofe za stanovništvo

Članak 13.

U dijelu prosudbe koja se odnosi na moguće posljedice katastrofe za stanovništvo, posljedice je potrebno prosuđivati obzirom na najgori predvidivi razvoj događaja.

Potrebno je procijeniti, sukladno prosudbi o mogućim vrstama i intenzitetu djelovanja prirodnih i civilizacijskih katastrofa iz Glave 2. Procjene ugroženosti, koje su moguće posljedice za stanovništvo, odnosno:

– broj povrijeđenih i poginulih,

– oštećenja i uništenja osobne imovine,

– prekid uobičajenog načina života,

– gubici osnovnih sredstava za život i gubici zaposlenja,

– sociološke i psihološke posljedice.

d) Snage potrebne za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara

Članak 14.

U dijelu prosudbe koja se odnosi na snage potrebne za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara razrađuju se, sukladno očekivanim mogućim posljedicama, snage potrebne za reagiranje kako bi se otklonila opasnost, smanjila stradanja i oštećenja i/ili uklonilo posljedice katastrofe.

Pod snagama iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se ljudski i materijalno-tehnički resursi, odnosno njihov broj, namjena i dr.

d) Procjena vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje

Članak 15.

U dijelu prosudbe koja se odnosi na procjenu vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara treba:

– utvrditi postojeće snage i sredstva na području za koje se izrađuje Procjena ugroženosti, koje mogu izvršavati zadaće zaštite i spašavanja,

– utvrditi stvarne mogućnosti za angažiranje postojećih dopunskih snaga za zaštitu i spašavanje iz različitih izvora na istom području,

– utvrditi potrebe za osnivanjem i razvojem dopunskih snaga za zaštitu i spašavanje (postrojbe civilne zaštite, snage i sredstva pojedinih udruga građana, pravnih osoba), s vremenskim planom razvoja i financiranja.

Snage i sredstva iz prve alineje, stavka 1. ovog članka, čine svi ljudski i materijalno-tehnički resursi koji su do sada planirani i ustrojeni za potrebe izvršenja zadaća zaštite i spašavanja na području za koje se donosi Procjena ugroženosti.

Snage i sredstva iz druge alineje, stavka 1. ovog članka, čine svi ljudski i materijalno-tehnički resursi koji postoje na području za koje se donosi Procjena ugroženosti i moguće ih je, sukladno njihovom sastavu i opremljenosti, koristiti za zaštitu i spašavanje, a njihova primarna djelatnost nije izvršavanje zadaća zaštite i spašavanja.

3. Zemljovidi

Članak 16.

Podatke iz Glave 1. i 2. Procjene ugroženosti potrebno je prikazati na odgovarajućim zemljovidima.

Zemljovidi iz stavka 1. ovog članka sastavni su dio Procjene ugroženosti.

III. nositelji izrade i sudionici u izradi procjene ugroŽenosti

Članak 17.

Nositelj izrade Procjene ugroženosti za područje lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave je nadležni stožer civilne zaštite. Stručne i administrativno-tehničke poslove u izradi Procjene ugroženosti obavlja služba zaštite i spašavanja/civilne zaštite nadležne policijske uprave.

Nositelj izrade Procjene ugroženosti za razinu države je Odjel civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Članak 18.

Sve pravne osobe, znanstvene i stručne institucije, tijela jedinica lokalne samouprave, područne (regionalne) samouprave i tijela državne uprave dužni su sudjelovati u izradi Procjene ugroženosti na način da nositelju izrade Procjene ugroženosti dostave sve tražene podatke iz područja svoje nadležnosti.

Pravne osobe imaju obvezu dostaviti nositelju izrade Procjene ugroženosti vrstu i količinu opasnih tvari kojima raspolažu, kao i simulaciju mogućih posljedica uslijed akcidenta opasnom tvari, bez obzira da li rečeni podaci predstavljaju poslovnu tajnu. Dostavljene podatke nositelj izrade Procjene ugroženosti može koristiti samo za potrebe tog dokumenta uz poštivanje stupnja tajnosti.

Podaci iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se u pisanom i u elektronskom obliku (na disketi ili CD-u), najkasnije u roku 30 dana.

Članak 19.

Pravne osobe, znanstvene i stručne institucije, tijela jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave i tijela državne uprave iz članka 17., stavka 1. ovog Pravilnika dužne su, iz područja svoje nadležnosti, dostavljati nositeljima izrade Procjene ugro­ženosti podatke o svim promjenama u odnosu na prethodno dostavljene podatke.

Podaci iz stavka 1. ovog članka obvezno se dostavljaju nositeljima izrade Procjene ugroženosti odmah po spoznavanju da su nastupile promjene.

Članak 20.

Nositelji izrade Procjene ugroženosti imaju obvezu redovnog ažuriranja Procjene ugroženosti, a najmanje jednom godišnje dužni su izvršiti reviziju Procjene ugroženosti.

IV. postupak izrade i donoŠenja procjene ugroŽenosti

Članak 21.

Postupku izrade Procjene ugroženosti prethodi donošenje programa rada na izradi Procjene ugroženosti (u daljnjem tekstu: program rada).

Članak 22.

Program rada sadrži elemente:

– redni broj zadaće,

– zadaća u okviru izrade sastavnice Procjene ugroženosti,

– nositelj izvršenja zadaće,

– suradnici u izvršenju zadaće,

– rok izvršenja zadaće.

Nositelj izrade Procjene ugroženosti svim nositeljima izvr­šenja zadaća i svim suradnicima u izvršenju zadaće dostavlja Izvod iz Programa rada u dijelu koji se odnosi na obveze iz Programa rada.

Članak 23.

Program rada na izradi Procjene ugroženosti za razinu lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave donosi nadležni stožer civilne zaštite.

Članak 24.

Prvo se izrađuju procjene ugroženosti za razinu jedinica lokalne samouprave (općine i gradove).

Na temelju podataka iz procjena ugroženosti svih općina i gradova na području jedinice područne (regionalne) samouprave izrađuje se Procjena ugroženosti županije.

Na temelju podataka iz procjena ugroženosti svih županija izrađuje se Procjena ugroženosti Republike Hrvatske.

Članak 25.

Nositelji izrade Procjene ugroženosti jedinica lokalne samouprave dužni su izraditi taj dokument u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Nositelji izrade Procjene ugroženosti jedinica područne (regionalne) samouprave dužni su taj dokument izraditi i dostaviti Odjelu civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Odjel civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova dužan je u roku šest mjeseci od primitka Procjena ugroženosti iz stavka 2. ovog članka, na temelju procjena opasnosti svih županija, izraditi Procjenu opasnosti Republike Hrvatske.

Članak 26.

Procjene ugroženosti iz stavka 1. i 2. članka 24. ovog Pravil­nika donosi poglavarstvo nadležne općine, grada, Grada Zagreba ili županije, na prijedlog nadležnog stožera civilne zaštite.

Procjenu ugroženosti Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Kriznog stožera Vlade RH.

V. TAJNOST PODATAKA

Članak 27.

Procjena ugroženosti tajni je podatak stupnja tajnosti: SLUŽBENA TAJNA, POVJERLJIVO.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika, prestaju važiti odredbe članaka 5., 6. i 7. Pravilnika o metodologiji izrade i sadržaju planova zaštite i spašavanja (»Narodne novine«, broj 31/95.).

Članak 29.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«

Broj: 511-01-52-46735-2003.

Zagreb, 27. kolovoza 2003.

Ministar
Šime Lučin, v. r.