VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

3110

Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000 i 117/2001), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 12. prosinca 2002. godine, donijela

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Islamske zajednice u Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa, a koji je sastavni dio ovog Zaključka.

2. Ugovor iz točke 1. ovog Zaključka potpisat će, u ime Vlade Republike Hrvatske, Ivica Račan, predsjednik Vlade Repub­like Hrvatske.

Klasa: 070-03/02-03/01
Urbroj: 5030109-02-5
Zagreb, 12. prosinca 2002.

Predsjednik
Ivica Račan, v. r.

UGOVOR

IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I ISLAMSKE ZAJEDNICE U HRVATSKOJ O PITANJIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA

Vlada Republike Hrvatske i Islamska zajednica u Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: ugovorne strane)

    želeći urediti odnose na području odgoja, obrazovanja i kulture, te dušobrižničku skrb za vjernike u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, bolničkim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb, kao i za vjernike pripadnike oružanih snaga i policije, te druge osobe stalno zaposlene u oružanim snagama i policiji i članove njihovih obitelji,

    u nastojanju osiguranja materijalnih uvjeta za vjersko djelovanje,

    imajući u vidu povijesnu i sadašnju ulogu Islamske zsjednice u Hrvatskoj,

    u namjeri stvaranja i održavanja boljih uvjeta vjerskog djelovanja,

    u cilju uzajamne suradnje za dobrobit svih građana bez obzira na vjersko uvjerenje,

    na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (»Narodne novine« broj 83/02. u daljnjem tekstu: Zakon)

    pozivajući se na odredbe Ustava Republike Hrvatske, te na međunarodne konvencije i standarde,

sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1.

U ovom Ugovoru u uporabi su slijedeći pojmovi:

Mešihat, muftija, imam, džemat, medžlis, džamija, mesdžid i murasela.

Ugovorne strane surađivat će u brizi za promicanje cjelovitog duhovnog i materijalnog razvoja čovjeka i općeg dobra.

Članak 2.

Ugovorne strane suglasne su da je Islamska zajednica u u Hrvatskoj imala pravnu osobnost i prije stupanja na snagu Zakona.

Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj obavještava ministarstvo nadležno za poslove opće uprave radi upisa Islamske zajednice u Hrvatskoj i svojih ustrojstvenih oblika u Evidenciju u skladu sa Zakonom.

Članak 3.

Slobodno uređivanje unutarnjeg ustrojstva Islamske zajednice u Hrvatskoj, osnivanje, mijenjanje i ukidanje džemata, medžlisa, te drugih pravnih osoba pripada isključivo Mešihatu Islamske zajednice.

Članak 4.

Islamska zajednica u Hrvatskoj je nadležna za sva vlastita vjerska imenovanja i dodjelu službi, prema odredbama svojih propisa.

Imenovanje, premještaj i smjena muftije u isključivoj su nad­ležnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Islamska zajednica u Hrvatskoj će prije objavljivanja imenovanja muftije o tome, na povjerljiv način, obavijestiti Vladu Republike Hrvatske.

Članak 5.

O pokrenutom kaznenom postupku za kaznena djela za koja se poduzima progon po službenoj dužnosti protiv imama ili drugog vjerskog službenika sud će obavijestiti Mešihat.

Članak 6.

Islamska zajednica u Hrvatskoj ima pravo graditi džamije i džamijske zgrade, te povećavati ili preuređivati već postojeće, prema zakonodavstvu Republike Hrvatske.

Mešihat odlučuje o potrebi izgradnje džamijskog objekta ili mesdžida i izabire lokaciju u dogovoru i u skladu s odlukama nadležnih tijela Republike Hrvatske.

Članak 7.

Islamska zajednica u Hrvatskoj zajamčena je sloboda tiska, tiskanje i širenje knjiga, novina, časopisa, te druge djelatnosti povezane s njezinim djelovanjem.

U ustanovama iz članka 10. stavka 1. i 2., članka 19. stavka 1. kao i u Oružanim snagama i policiji, te drugim javnim i državnim ustanovama i tijelima poštivat će se pravo vjernika na izbor prehrane u skladu s vjerskim potrebama.

Islamska zajednica u Hrvatskoj ima pravo na vjerski ukop umrlih vjernika.

Članak 8.

Vjersko vjenčanje od trenutka sklapanja ima učinke gra­đanskog braka prema odredbama zakonodavstva Republike Hrvatske ako ugovorne stranke nemaju građanske zapreke i ako su ispunjeni zahtjevi predviđeni odredbama zakonodavstva Repub­like Hrvatske.

Članak 9.

Islamska zajednica u Hrvatskoj može slobodno osnivati ustanove koje će osiguravati karitativno djelovanje i društvenu skrb, u skladu sa zakonom.

Članak 10.

Islamski vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se za djecu čiji roditelj odnosno skrbnik o tome dade pisanu izjavu ravnatelju predškolske ustanove.

Islamski vjeronauk u javnim osnovnim i srednjim školama izborni je predmet i obavezan za one učenike koji ga izaberu, te se izvodi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta.

O izboru islamskog vjeronauka kao obvezatnog predmeta daje se pisana izjava ravnatelju škole. Za učenike mlađe od petnaest godina pisanu izjavu daje roditelj odnosno skrbnik, a za učenike od petnaest godina i starije izjavu daju zajednički roditelj odnosno skrbnik i učenik.

Za formiranje razrednog odjela odnosno odgojno-obrazovne skupine za izvođenje nastave islamskog vjeronauka u redovitim prilikama mora biti najmanje sedam (7) učenika.

Nastava islamskog vjeronauka koji se održava izvan škole, podliježe istim pedagoškim obvezama kao i nastava koja se odvija u školi u pogledu planiranja i programiranja, vođenja pedagoške dokumentacije, vrednovanja postignuća vjeroučenika i nadzora kvalitete nastave.

Godišnji plan i program predaje se na početku školske godine ravnatelju škole, a dokumentacija o ostvarivanju tog programa i postignućima vjeroučenika predaje se tijekom i na kraju odgojno obrazovnog razdoblja.

Školske ustanove će obavijestit nadležni džemat o broju prijavljenih kandidata za učenje pravoslavnog vjeronauka.

Članak 11.

Islamski vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se u okviru cjelokupnog odgoja prema programu islam­skog vjerskog odgoja predškolske djece.

U javnim osnovnim i srednjim školama nastava islamskog vjeronauka izvodi se u okviru nastavnog plana i programa s dva (2) školska sata tjedno.

Nastavne planove i programe islamskog vjeronauka za javne osnovne i srednje škole, te program islamskog vjerskog odgoja za javne predškolske ustanove izrađuje i odobrava Mešihat, a donosi ih odnosno na njih daje suglasnost ministar prosvjete i športa, u skladu sa Zakonom.

Vjeronaučni udžbenici su školski udžbenici koji su u svemu izjednačeni sa školskim udžbenicima za obvezni predmet, s time da moraju imati odobrenje Mešihata, što mora biti navedeno u impresumu udžbenika.

Članak 12.

Islamski vjeronauk odnosno vjerski odgoj izvode osobe kojima je Mešihat izdao ispravu o mandatu (Muraselu) i koje ispunjavaju potrebne uvjete u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: vjeroučitelji).

Mešihat ima pravo svojim dekretom opozvati mandat za izvođenje islamskog vjeronauka odnosno vjerskog odgoje zbog nedostataka s obzirom na ispravnost poučavanja i s obzirom na osobno ćudoređe.

Članak 13.

Nastavu islamskog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama mogu izvoditi vjeroučitelji s visokom stručnom spremom (VII/I) koja osim teoloških sadržaja obuhvaća i pedagoško psihološku i didaktičko-metodičku osposobljenost vjeroučitelja.

U svim razredima osnovne škole nastavu islamskog vjeronauka mogu izvoditi i vjeroučitelji s višom stručnom spremom (VI) koja osim teoloških sadržaja obuhvaća i pedagoško psiho­lošku i didaktičko-metodičku osposobljenost vjeroučitelja.

Vjerski odgoj u predškolskim ustanovama mogu izvoditi odgojitelji predškolske djece, pod uvjetom da uz stručnu spremu utvrđenu propisima Republike Hrvatske za rad u predškolskoj ustanovi imaju i dovoljnu teološku i pedagoško-psihološku spremu u vjerskom odgoju.

Kad se za izvođenje nastave islamskog vjeronauka u javnoj osnovnoj ili srednjoj školi odnosno vjerskog odgoja u javnoj predškolskoj ustanovi ne može osigurati odgovarajuća osoba u smislu stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, nastavu vjeronauka odnosno vjerski odgoj može izvoditi i druga osoba ako joj Mešihat izda ispravu o mandatu (muraselu).

Vjeroučitelji su članovi odgojiteljskog vijeća u predškolskim ustanovama, te učiteljskog odnosno nastavničkog vijeća u osnovnim i srednjim školama, u skladu sa zakonom.

Članak. 14.

Mešihat dostavlja Ministarstvu prosvjete i športa popis uči­lišta na kojima se stječu stručni nazivi te izvješćuje o svim pro­mjenama u svezi s tim.

Mešihat u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa brine se o trajnom stručnom usavršavanju vjeroučitelja, o kvaliteti nastave vjeronauka, o pripravničkom stažu i stručnim ispitima vjero­­učitelja te o njihovom napredovanju u zvanje vjeroučitelja mentora i vjeroučitelja savjetnika.

Mešihat odredit će stručnu osobu za razmjenu informacija o islamskom vjeronauku između Mešihata i Ministarstva prosvjete i športa.

Članak 15.

Islamske škole s pravom javnosti imat će pravo na primanje novčane potpore kako je predviđeno zakonodavstvom Republike Hrvatske.

Članak 16.

Kulturna i umjetnička baština islama u Republici Hrvatskoj, te brojni dokumenti pohranjeni u arhivima i knjižnicama Islamske zajednice sačinjavaju dragocjeni dio cjelokupne hrvatske kulturne baštine. Islamska zajednica želi nastaviti služenje društvenoj zajednici i svojom kulturnom baštinom, omogućujući svima koje zanima da to bogatstvo upoznaju, da se njime koriste i da ga proučavaju.

Ugovorne strane će surađivati u popisu i zaštiti baštine iz stavka 1. ovoga članka i brinuti se da ona bude dostupna građa­nima sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturne baštine Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska se obvezuje da će Islamskoj zajednici u Hrvatskoj dati u vlasništvo, ali ne i u posjed, sve matične knjige i arhivsko gradivo koje je sada u vlasništvu Republike Hrvatske, a oduzeto za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, te se smatraju arhivskim gradivom. Matične knjige i arhivsko gradivo ostaju u posjedu u ustanovama kulture radi stručne obrade, zaštite i korištenja.

Članak 17.

Dušobrižništvo islamskih vjernika, pripadnika Oružanih snaga i Policije, te drugih osoba stalno zaposlenih u Oružanim snagama i Policiji, i članova njihovih obitelji, kao i dušobrižništvo u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, te bolničkim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb obavlja dušobrižnik.

Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj odredit će jednog imama za dušobrižnički rad iz stavka 1. ovoga članka.

Po potrebi dušobrižnika može mijenjati ili mu pripomoći i drugi dušobrižnik, koji ima pismeno odobrenje Mešihata, uz prethodnu obavijest državnog tijela iz stavka 1. ovoga članka.

U žurnim slučajevima duhovnu pomoć može pružiti svaki imam.

Članak 18.

Osobe zadužene za odnose s vjerskim zajednicama u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova, u koordinaciji s dušobrižnikom, osigurat će prostor i vrijeme za dušobrižničku skrb za vjernike islamske vjere.

Članak 19.

Kaznionice, zatvori i odgojni zavodi osigurat će prostorije prikladne za obavljanje dušobrižništva.

Dušobrižnik će dušobrižništvo obavljati u skladu s rasporedom dnevnih aktivnosti kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda uz prethodni dogovor s upravom o vremenu i načinu sudjelovanja zatvorenika i odgajanika.

Osobni duhovni razgovor s osobama na izvršavanju kazne zatvora ili odgojne mjere dušobrižnik obavlja bez nadzora u posebno određenoj prostoriji, a iznimno u opravdanim slučajevima, može se dopustiti duhovni razgovor u zatvorskoj ćeliji.

Osobni duhovni razgovor s pritvorenicima odvija se po odobrenju nadležnog suda sukladno članku 115. Zakona o kaznenom postupku.

Članak 20.

Vjerski obred i dušobrižnički posjet zatvorenicima i odgajanicima ostvaruje se najmanje jednom tjedno, u skladu s ovim Ugovorom i Pravilnikom o kućnom redu kaznionice, zatvora i odgojnog zavoda.

Istražni sudac ili predsjednik sudskog vijeća može zatvoreniku ili odgajaniku privremeno iz opravdanih razloga zabraniti sudjelovanje u vjerskim obredima ili ga isključiti iz sudjelovanja.

Upravitelj kaznionice, zatvora ili odgojnog zavoda može, ako je to potrebno radi održavanja sigurnosti i reda, privremeno isključiti zatvorenika i odgajanika iz sudjelovanja u vjerskom obredu, o čemu će izvijestiti dušobrižnika.

Osobni duhovni razgovor ne smije se zatvoreniku ili odgajaniku uskratiti na duže vrijeme od vremena trajanja razloga zbog kojih mu je zabranjeno pravo sudjelovanja u vjerskim obredima odnosno zbog kojih je isključen iz sudjelovanja.

Članak 21.

Bolničke zdravstvene ustanove i ustanove za socijalnu skrb čiji je osnivač Republika Hrvatska, osigurat će prostoriju prikladnu za obavljanje dušobrižništva u okviru raspoloživog prostora.

Dušobrižnička pomoć i održavanje vjerskih obreda ostvaruje se u skladu s Pravilnikom o kućnom redu ustanove.

Pritužbe na rad dušobrižnika, ravnatelj ustanove iz stavka 1. ovoga članka će riješiti s njegovim poglavarom.

Bolničko osoblje dužno je nadležnom dušobrižniku žurno priopćiti zahtjev bolesnika za duhovnu pomoć.

Dušobrižnik može posjećivati bolesnike u svako doba poš­tujući Pravilnik o kućnom redu ustanove, kada to okolnosti zahtijevaju.

Članak 22.

Kako bi Islamska zajednica u Hrvatskoj mogla obavljati dušobrižništvo navedeno u članku 17. ovoga Ugovora, Republika Hrvatska će joj mjesečno davati iz godišnjeg državnog proračuna iznos koji odgovara dvjema bruto osnovicama za izračun plaća javnih i državnih službenika i namještenika.

Članak 23.

Da bi Islamske zajednice u Hrvatskoj mogla na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općeg dobra, Republika Hrvatska će joj mjesečno davati iz godišnjeg državnog proračuna iznos koji odgovara dvjema bruto osnovicama za izračun plaća javnih i državnih službenika i namještenika pomnoženim sa brojem džemata, koliko postoji u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu ovoga Ugovora u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

Mešihat će svake godine do 1. studenog dostaviti ovlaštenom državnom uredu popis novih ili ukinutih džemata. U taj popis neće ulaziti džemati koje nemaju stalnog imama, kao i novoosnovani džemati koji u gradu broje manje od 300 vjernika, a na selu manje od 100.

Sredstva obračunata prema odredbi ovoga članka daju se za namjene označene u odredbi članka 17. stavka 2. Zakona. U novčani iznos, o kojem se govori u stavku 1. ovoga članka, osim troškova za uzdržavanje duhovnika i drugih vjerskih službenika, uključeni su i troškovi izgradnje i uzdržavanje džamija, mesdžida i vjerskih središta koja nisu u popisu kulturnih dobara, te doprinos za karitativnu djelatnost Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Iznos iz stavka 1. ovoga članka i članka 22. ovoga Ugovora dostavljat će se Mešihatu.

Ustanove iz ovoga članka dužne su poštivati zakone Republike Hrvatske o financijskom poslovanju.

Odredbe ovoga članka i članka 22. počet će se primjenjivati prve proračunske godine nakon stupanja na snagu ovoga Ugovora.

Članak 24.

Mješovito povjerenstvo sastavljeno od jednakog broja predstavnika obiju strana pripremat će prijedloge za provođenje kako odredaba ovoga Ugovora, tako i odredaba Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i to:

e) za rješavanje pravnih pitanja

f) za rješavanje pitanja odgoja i obrazovanja

g) za očuvanje kulturne i umjetničke baštine Islamske zajednice

h) za rješavanje gospodarskih pitanja

Povjerenstvo iz ovoga članka jedanput će godišnje izvještavati nadležna tijela o provođenju ovoga Ugovora.

Članak 25.

Ugovorne strane u međusobnom će dogovoru tražeći pravedno rješenje, rješavati dvojbe ili teškoće koje bi mogle nastati glede tumačenja ili primjene odredbi ovoga Ugovora.

Članak 26.

Ovaj Ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.

U slučaju da jedna od ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojime je sklopljen ovaj Ugovor, započet će pregovore o njegovoj promjeni sukladno novim okolnostima.

Članak 27.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa.

Zagreb, 20. prosinca 2002.

 

ZA ISLAMSKU ZAJEDNICU                                           ZA VLADU REPUBLIKE

U HRVATSKOJ                                                                                     HRVATSKE

Muftija Ševko ef. Omerbašić, v. r.                                                Ivica Račan, v. r.

predsjednik Mešihata                                                                                 predsjednik

Islamske zajednice u Hrvatskoj                                             Vlade Republike Hrvatske