VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

3113

Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000 i 117/2001), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. listopada 2003. godine, donijela

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Bugarske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, Hrvatske starokatoličke crkve i Makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, a koji je sastavni dio ovog Zaključka.

2. Ugovor iz točke 1. ovog Zaključka potpisat će, u ime Vlade Republike Hrvatske, Ivica Račan, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Klasa: 070-01/03-03/03
Urbroj: 5030109-03-5

Zagreb, 10. listopada 2003.

Potpredsjednik
dr. sc. Goran Granić, v. r.

Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000 i 117/2001), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. listopada 2003. godine donijela

ZAKLJUČAK

U Zaključku Vlade Republike Hrvatske o Ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Bugarske pravoslavne crkve u Hrvat­skoj, Hrvatske starokatoličke crkve i Makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, klase: 070-01/03-03/03, urbroja: 5030109-03-5, od 10. listopada 2003. godine, točka 2. mijenja se i glasi:

»Za potpisivanje Ugovora iz točke 1. ovog Zaključka, ovlašćuje se dr. sc. Goran Granić, potpredsjednik Vlade Repub­like Hrvatske.«.

Klasa: 070-01/03-03/03
Urbroj: 5030109-03-6
Zagreb, 29. listopada 2003.

Predsjednik
Ivica Račan, v. r.

Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 40. i 41. Ustava Republike Hrvatske, članka 9. stavka 1. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (»Narodne novine« broj 83/02, u daljnjem tekstu: Zakon),

i

Bugarska pravoslavna crkva, odnosno njen organski dio u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Bugarska pravoslavna crkva u Hrvatskoj), a na temelju odluke Svetog Sinoda Bugarske pravoslavne crkve broj 1208 od 30. rujna 2003. godine, Hrvatska starokatolička crkva i Makedonska pravoslavna crkva, odnosno njen organski dio u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Makedonska pravoslavna crkva u Hrvatskoj), a na temelju odluke Svetog Arhierejskog Sinoda Makedonske pravoslavne crkve broj 301 od 26. rujna 2003. godine (u daljnjem tekstu: Crkve) sklapaju

UGOVOR

O PITANJIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA

(u daljnjem tekstu: ugovorne strane)

– želeći urediti odnose na području odgoja, obrazovanja i kulture, te dušobrižničku skrb za vjernike u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, bolničkim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb,

u nastojanju osiguranja materijalnih uvjeta za vjersko djelova­nje,

imajući u vidu njihove uloge u vjerskom, kulturnom i obrazovnom području,

u namjeri stvaranja i održavanja boljih uvjeta vjerskog djelova­nja,

u cilju uzajamne suradnje za dobrobit svih građana bez obzira na vjersko uvjerenje,

pozivajući se na međunarodne konvencije i standarde,

sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1.

U ovom Ugovoru u uporabi su sljedeći pojmovi sa znače­njem:

»Arhiepiskop (nadbiskup)«, »episkop (biskup)« je visoki dostojanstvenik u pravoslavnoj crkvi.

»Arhierejski sinod« je crkveni sabor odnosno vijeće u Makedonskoj pravoslavnoj  autokefalnoj crkvi koje upravlja crkvenim poslovima.

»Autokefalna crkva« je samostalna, nezavisna pravoslavna nacionalna crkva, koja sama sobom upravlja.

»Biskup« je visoki crkveni dostojanstvenik u Hrvatskoj starokatoličoj crkvi.

»Jerej (svećenik)« je osoba koja obavlja bogoslužje.

»Mitropolit« je najviše zvanje pravoslavnih episkopa.

»Paroh (župnik)« upravlja župom i obavlja bogoslužje.

»Parohija (crkvena općina, župa)« označava zajednicu vjernika na određenom području.

»Sinod« je crkveni sabor odnosno vijeće u Bugarskoj pravoslavnoj autokefalnoj crkvi koje upravlja crkvenim poslovima.

»Sinodalno vijeće« u Hrvatskoj starokatoličkoj crkvi uprav­lja crkvenim poslovima.

Članak 2.

Ugovorne strane surađivat će u brizi za promicanje cjelovitog duhovnog i materijalnog razvoja čovjeka i općeg dobra.

Članak 3.

Ugovorne strane suglasne su da su Bugarska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, Hrvatska starokatolička crkva i Makedonska pravoslavna crkva u Hrvatskoj imale pravnu osobnost i prije stupanja na snagu Zakona.

Predsjednik crkve ili Sinodalnog vijeća obavještava ministarstvo nadležno za poslove opće uprave radi upisa Bugarske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, Hrvatske starokatoličke crkve i Makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj i svojih ustrojstvenih oblika u Evidenciju, u skladu sa Zakonom.

Članak 4.

Uređivanje unutarnjeg ustrojstva Crkava, osnivanje, mije­nja­nje i ukidanje župa (crkvenih općina), te drugih pravnih osoba je u isključivoj nadležnosti pojedine Crkve.

Članak 5.

Crkve odnosno njihova nadležna tijela obavljaju sve vlastite vjerske izbore, imenovanja i dodjelu službi, prema odredbama svojih propisa.

Izbor i imenovanje biskupa odnosno predsjednika crkve ili sinodalnog vijeća u isključivoj je nadležnosti pojedine Crkve.

Vlada Republike Hrvatske će na prikladan način biti oba­viještena nakon izbora biskupa odnosno predsjednika crkve ili sinodalnog vijeća, a prije objavljivanja u javnim glasilima.

Članak 6.

O pokrenutom kaznenom postupku protiv svećenika ili drugog vjerskog službenika pojedine Crkve za kaznena djela za koja se poduzima progon po službenoj dužnosti ministarstvo nadležno za pravosuđe će obavijestiti nadležnog biskupa odnosno predsjednika crkve ili sinodalnog vijeća (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo crkve).

Članak 7.

Crkve imaju pravo graditi crkve i crkvene zgrade, te pove­ćavati ili preuređivati već postojeće, prema zakonodavstvu Republike Hrvatske.

Nadležno tijelo Crkve odluku o potrebi izgradnje crkve ili crkvene zgrade dostavlja nadležnim tijelima Republike Hrvatske i izabire lokaciju u dogovoru s tim nadležnim tijelima, a u skladu s provedbenim urbanističkim planom.

Članak 8.

Crkvama je zajamčena sloboda tiska, tiskanje i širenje knjiga, novina, časopisa, te druge djelatnosti povezane s njihovim djelovanjem.

Članak 9.

Brak koji se u vjerskom obliku sklopi pred ovlaštenim slu­žbe­nikom Crkve imat će učinke građanskog braka, ako su ispunjeni uvjeti koje u tom pogledu propisuje zakon.

Članak 10.

Crkve mogu slobodno osnivati ustanove koje će osiguravati karitativno djelovanje i društvenu skrb, u skladu sa zakonom.

Članak 11.

Bugarski pravoslavni, hrvatski starokatolički ili makedonski pravoslavni vjerski odgoj (u daljnjem tekstu: vjerski odgoj) u jav­nim predškolskim ustanovama izvodi se za djecu čiji roditelj odnosno skrbnik o tome dade pisanu izjavu ravnatelju predškol­ske ustanove.

Bugarski pravoslavni, hrvatski starokatolički ili makedonski pravoslavni vjeronauk (u daljnjem tekstu: vjeronauk) u javnim osnovnim i srednjim školama izborni je predmet i obavezan za one učenike koji ga izaberu, te se izvodi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obaveznih predmeta.

O izboru vjeronauka kao obaveznog predmeta daje se pisana izjava ravnatelju škole. Za učenike mlađe od petnaest godina pisanu izjavu daje roditelj odnosno skrbnik, a za učenike od petnaest godina i starije izjavu daju zajednički roditelj odnosno skrbnik i učenik.

Za formiranje odgojno-obrazovne skupine za izvođenje nastave vjeronauka u školi mora biti najmanje sedam (7) učenika.

Ako se nastava vjeronauka održava izvan škole podliježe istim pedagoškim obavezama kao i nastava koja se odvija u školi u pogledu planiranja i programiranja, vođenja pedagoške dokumentacije, vrednovanja postignuća vjeroučenika i nadzora kvalitete nastave.

Godišnji plan i program predaje se na početku školske godine ravnatelju škole, a dokumentacija o ostvarivanju tog programa i postignućima vjeroučenika predaje se tijekom i na kraju odgojno obrazovnog razdoblja.

Škole će obavijestiti nadležno tijelo Crkve o broju prijav­ljenih kandidata za učenje vjeronauka.

Članak 12.

Vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se u okviru cjelokupnog odgoja i prema programu vjerskog odgoja predškolske djece pojedine Crkve.

U javnim osnovnim i srednjim školama nastava vjeronauka izvodi se u okviru nastavnog plana i programa s dva (2) školska sata tjedno.

Nastavne planove i programe vjeronauka za javne osnovne i srednje škole, te program vjerskog odgoja za javne predškolske ustanove izrađuje i odobrava nadležno tijelo Crkve, a donosi ih odnosno na njih daje suglasnost ministar nadležan za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo, u skladu sa Zakonom.

Vjeronaučni udžbenici su školski udžbenici koji su u svemu izjednačeni sa školskim udžbenicima za obavezni predmet, s time da moraju imati odobrenje nadležnog tijela Crkve, što mora biti navedeno u impresumu udžbenika.

Članak 13.

Vjeronauk odnosno vjerski odgoj izvode osobe kojima je nadležno tijelo Crkve izdalo ispravu o mandatu i koje ispunjavaju potrebne uvjete u skladu s važećim propisima Republike Hrvat­ske (u daljnjem tekstu: vjeroučitelji).

Nadležno tijelo Crkve ima pravo svojim dekretom opozvati crkveni mandat za izvođenje vjeronauka odnosno vjerskog odgoja zbog nedostataka s obzirom na ispravnost poučavanja i s obzirom na osobno ćudoređe.

Članak 14.

Nastavu vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama mogu izvoditi vjeroučitelji s visokom stručnom spremom (VII/I) koja osim teoloških sadržaja obuhvaća i pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku osposobljenost vjeroučitelja.

U svim razredima osnovne škole nastavu vjeronauka mogu izvoditi i vjeroučitelji s višom stručnom spremom (VI) koja osim teoloških sadržaja obuhvaća i pedagoško-psihološku i didaktičko-
-­metodičku osposobljenost vjeroučitelja.

Vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama mogu iz­vo­diti odgojitelji predškolske djece, pod uvjetom da uz stručnu spremu utvrđenu propisima Republike

Hrvatske za rad u predškolskoj ustanovi imaju i dovoljnu teološku i pedagoško-psihološku spremu u vjerskom odgoju.

Kad se za izvođenje nastave vjeronauka u javnoj osnovnoj ili srednjoj školi odnosno vjerskog odgoja u javnoj predškolskoj ustanovi ne može osigurati odgovarajuća osoba u smislu stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, nastavu vjeronauka odnosno vjerski odgoj može izvoditi i druga osoba ako joj nadležno tijelo Crkve izda ispravu o mandatu.

Vjeroučitelji su članovi odgojiteljskog vijeća u javnim pred­škol­skim ustanovama, te učiteljskog odnosno nastavničkog vijeća u javnim osnovnim i srednjim školama, u skladu sa zakonom.

Članak. 15.

Nadležno tijelo Crkve dostavlja ministarstvu nadležnom za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo popis crkvenih učilišta na kojima se stječu stručni nazivi, te izvješćuje o svim promjenama u svezi s tim.

Nadležno tijelo Crkve u suradnji s ministarstvom nadležnim za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo brine se o trajnom stručnom usavršavanju vjeroučitelja, o kvaliteti nastave vjero­nauka, o pripravničkom stažu i stručnim ispitima vjerouči­telja te o njihovom napredovanju u zvanje vjeroučitelja mentora i vjeroučitelja savjetnika.

Nadležno tijelo Crkve će odrediti stručnu osobu za razmjenu informacija o vjeronauku između Crkve i ministarstva nadležnog za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo.

Članak 16.

Crkvene škole s pravom javnosti imat će pravo na primanje novčane potpore kako je predviđeno zakonodavstvom Republike Hrvatske.

Članak 17.

Kulturna i umjetnička baština Crkava, te brojni dokumenti pohranjeni u arhivima i knjižnicama crkava sačinjavaju dragocjeni dio cjelokupne hrvatske kulturne baštine. Crkve žele nastaviti služenje društvenoj zajednici i svojom kulturnom bašti­nom, omogućujući svima koje zanima da to bogatstvo upoznaju, da se njime koriste i da ga proučavaju.

Ugovorne strane će surađivati u popisu i zaštiti baštine iz stavka 1. ovoga članka i brinuti se da ona bude dostupna građa­nima sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturne baštine Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska se obavezuje da će Hrvatskoj staro­katoličkoj crkvi dati u vlasništvo, ali ne i u posjed, sve njihove matične knjige i arhivsko gradivo koje je sada u vlasništvu Republike Hrvatske, a oduzeto je za vrijeme jugoslavenske komunis­tičke vladavine, te se smatraju arhivskim gradivom. Matične knjige i arhivsko gradivo ostaju u posjedu u ustanovama kulture radi stručne obrade, zaštite i korištenja.

Članak 18.

Dušobrižništvo vjernika pojedine Crkve u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, te bolničkim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb obavlja svećenik pojedine Crkve.

Članak 19.

Svećenik će u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima dušobrižništvo obavljati u skladu s rasporedom dnevnih aktivnosti, uz prethodni dogovor s upravom o vremenu i načinu sudjelovanja zatvorenika i odgajanika.

Članak 20.

Bolničke zdravstvene ustanove i ustanove za socijalnu skrb čiji je osnivač Republika Hrvatska, osigurat će prostoriju prikladnu za obavljanje dušobrižništva u okviru raspoloživog prostora.

Dušobrižnička pomoć i održavanje vjerskih obreda ostvaruje se u skladu s Pravilnikom o kućnom redu ustanove.

Pritužbe na rad svećenika, ravnatelj ustanove iz stavka 1. ovoga članka će riješiti s nadležnim tijelom Crkve.

Bolničko osoblje dužno je nadležnom svećeniku žurno priop­ćiti zahtjev bolesnika za duhovnu pomoć.

Svećenik može posjećivati bolesnika u svako doba, a poštu­jući Pravilnik o kućnom redu ustanove.

Članak 21.

Da bi Crkve mogle na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općega dobra, Republika Hrvatska će godišnje dati iz državnog proračuna iznos koji odgovara:

Bugarskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj 24

Hrvatskoj starokatoličkoj crkvi 38

Makedonskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj 34

bruto osnovica za izračun plaća javnih i državnih službenika i namještenika.

Sredstva utvrđena prema odredbi ovoga članka daju se za namjene označene u odredbi članka 17. stavka 2. Zakona.

U novčani iznos, o kojem se govori u stavku 1. ovoga članka, uključeni su troškovi za uzdržavanje svećenika i drugih vjerskih službenika, pastoralno djelovanje i dušobrižničku skrb, troškovi izgradnje i uzdržavanja crkava, crkvenih zgrada i vjerskih središta, koja nisu u popisu kulturnih dobara, te doprinos za karitativnu djelatnost Crkava.

Iznos iz stavka 1. ovoga članka dostavljat će se na račun pojedine Crkve.

Ustanove iz ovoga članka dužne su poštivati zakone Republike Hrvatske o financijskom poslovanju.

Odredbe ovoga članka počet će se primjenjivati prve proračunske godine nakon sklapanja ovoga Ugovora.

Članak 22.

Mješovito povjerenstvo sastavljeno od jednakog broja predstavnika obiju strana pripremat će prijedloge za provođenje kako odredaba ovoga Ugovora, tako i odredaba Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i to:

a) za rješavanje pravnih pitanja

b) za rješavanje pitanja odgoja i obrazovanja

c) za očuvanje kulturne i umjetničke baštine Crkava

d) za rješavanje gospodarskih pitanja.

U Mješovito povjerenstvo svaka Crkva imenuje jednak broj predstavnika koji za svoju Crkvu pripremaju prijedloge iz stavka 1. ovoga članka.

Povjerenstvo iz ovoga članka će jedanput godišnje izvje­štavati nadležno tijelo Crkve i Komisiju za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske o provođenju ovoga Ugovora.

Članak 23.

Ugovorne strane u međusobnom će dogovoru tražeći pravedno rješenje, rješavati dvojbe ili teškoće koje bi mogle nastati glede tumačenja ili primjene odredbi ovoga Ugovora.

Članak 24.

Ovaj Ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.

U slučaju da jedna od ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, započet će pregovore o njegovoj promjeni sukladno novim okolnostima.

Novonastale okolnosti mogu se regulirati aneksom ugovora s onom Crkvom na koju se te okolnosti odnose.

Zagreb, 29. listopada 2003.

ZA BUGARSKU PRAVOSLAVNU                                                        ZA VLADU

CRKVU U HRVATSKOJ                                                 REPUBLIKE HRVATSKE

 Simeon, v. r..                                                                                  Ivica Račan, v. r.

mitropolit Bugarske zapadno                                                            predsjednik Vlade

i srednjoeuropske eparhije                                                              Republike Hrvatske

 

Raško Ivanov, v. r. 

 predsjednik Bugarske pravoslavne

 crkve u Hrvatskoj           

 

ZA HRVATSKU

STAROKATOLIČKU CRKVU

dr. Vitomir Burek, v. r., 

predsjednik Sinodalnog vijeća  

 

ZA MAKEDONSKU PRAVOSLAVNU

CRKVU U HRVATSKOJ     

Gorazd, v. r.,

mitropolit Makedonske eparhije za Europu

 

Trajan Stefanovski, v. r.

predsjednik Makedonske pravoslavne crkve u

Hrvatskoj