Aneks Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje

NN 203/2003, Aneks Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje

KOLEKTIVNI UGOVORI

3277

Na temelju članka 185. Zakona o radu (»Narodne novine« br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01), te čl. 3. Zakona o plaćama u javnim službama (»Narodne novine« 27/01) Ministarstvo znanosti i tehnologije i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja zaključili su dana 26. studenoga 2003. sljedeći

ANEKS

KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA ZNANOST
I VISOKO OBRAZOVANJE

Članak 1.

Utvrđuje se da je između ugovornih strana dana 15. lipnja 2002. godine sklopljen Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (»Narodne novine« br. 101/02 i Aneks 81/03), a ovim se izmjenama i dopunama ugovorne strane prilagođavaju novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine« br. 123/03) te uređuju narušene odnose između pojedinih djelatnosti.

Članak 2.

U članku 3. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase:

1) Ovaj ugovor se zaključuje na tri godine.

2) Ovaj Ugovor se obnavlja na daljnji rok od dvije godine, ako do isteka roka na koji je zaključen niti jedna od ugovornih strana pisano ne obavijesti drugu stranu da ne želi njegovu obnovu.

Članak 3.

U članku 6. alineja 4. mijenja se i glasi:

– službenik – zaposlenik u znanstveno-nastavnom, umjet­ničko-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradničkom i struč­nom zvanju te ostali zaposlenici na radnim mjestima visoke stručne spreme.

Članak 4.

Iza članka 10., dodaje se novi članak 10.a:

Dodatak za doktorat

Članak 10.a

1) Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom i nastavnom zvanju pripada dodatak na plaću od 15% za akademski stupanj doktora znanosti.

2) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka obračunava se dodavanjem na osnovnu bruto plaću.

Članak 5.

U članku 12. stavku 1. alineji prvoj, riječi »dodiplomska i postdiplomska nastava« zamjenjuju se riječima »preddiplomska, diplomska i postdiplomska nastava«.

Članak 6.

U članku 15. briše se točka te se iza riječi »u suradničkom zvanju« u zagradi dodaje »(asistent i viši asistent).«.

Članak 7.

U članku 18. stavak 2. mijenja se i glasi:

2) Zaposlenik koji obavlja dužnost pomoćnika ravnatelja jav­nog instituta mora 50% od ukupnoga radnog vremena raditi u znanosti, tako da se kod izbora u zvanje pet godina provedenih na mjestu pomoćnika ravnatelja računa kao dvije i pol godine rada u znanosti.

Članak 8.

Članak 19. briše se.

Članak 9.

U članku 20. u stavku 1. alineji 1., riječi »dodiplomska nastava« zamjenjuju se riječima »preddiplomska i diplomska nastava«.

Članak 10.

U članku 25. ispred riječi »diplomskoj« dodaju se riječi »preddiplomskoj i«.

U članku 25. stavak 2. mijenja se i glasi:

2) Izvođenje nastave na programima, odnosno predmetima s nastavnim grupama različitim od onih iz stavka 1. ovoga članka, regulirat će se posebnim aktom ustanove ili kolektivnim ugovorom ustanove koje odobrava ministar.

Članak 11.

Članak 26. mijenja se i glasi:

1) Puno nastavno opterećenje nastavnika izabranih u znanstveno-nastavno zvanje iznosi 300 norma sati godišnje.

2) Puno nastavno opterećenje zaposlenika izabranih u suradničko zvanje na sveučilištu iznosi 150 norma sati godišnje.

3) Puno nastavno opterećenje zaposlenika izabranih u surad­ničko zvanje na veleučilištu i visokoj školi iznosi 300 norma sati godišnje.

4) Puno nastavno opterećenje nastavnika izabranih u nastavno zvanje iznosi 450 norma sati godišnje.

5) Puno nastavno opterećenje zaposlenika izabranih u struč­no zvanje, laboranata te pomoćnoga nastavnog osoblja iznosi 600 norma sati godišnje.

6) Puno nastavno opterećenje na umjetničkim akademijama odredit će se posebnim aktom ustanove ili kolektivnim ugovorom ustanove koje odobrava ministar.

7) Obveza nastavnika koji obavlja dužnost dekana iznosi 20% punoga nastavnog opterećenja (60 norma sati godišnje), a pro­dekana 50% punoga nastavnog opterećenja (150 norma sati godišnje).

8) Obveza nastavnika koji obavlja dužnost pročelnika sve­učilišnog odjela iznosi 50% punoga nastavnog opterećenja (150 norma sati godišnje), a zamjenika pročelnika sveučilišnog odjela 80% punoga nastavnog opterećenja (240 norma sati godišnje).

9) Nastavnik koji obavlja dužnost rektora nema obveze u nastavi, a obveza nastavnika koji obavlja dužnost prorektora iznosi 20% punoga nastavnog opterećenja (60 norma sati godišnje).

10) Odstupanje od vrijednosti propisanih stavcima 1. do 5. ovoga članka koje iznosi do 20% smatra se punim nastavnim opterećenjem.

11) Za izračun norma sati vrednuje se:

– jedan sat predavanja u postdiplomskoj nastavi kao tri norma sata

– jedan sat predavanja u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi kao dva norma sata

– jedan sat seminara, ako zahtijeva veću aktivnost nego vježbe, kao jedan i pol norma sat

– jedan sat vježbi kao jedan norma sat

– jedan sat pomoći kod izvođenja vježbi i ostalih oblika izvođenja nastave kao jedan norma sat.

Članak 12.

U članku 27. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

3) Za rad preko punoga nastavnog opterećenja plaća se može uvećati najviše do 37,5% osnovne plaće, osim za zaposlenike iz stavka 2. članka 26. kojima se za rad preko punoga nastavnog opterećenja plaća može uvećati najviše do 18,75% osnovne plaće.

4) Zaposlenici za svoj rad iznad punoga nastavnog optere­ćenja imaju pravo na uvećanje plaće kako slijedi:

– zaposlenici iz stavka 1., 2. i 3. članka 26. za 1 norma sat 0,104% ukupne godišnje osnovne plaće

– zaposlenici iz stavka 4. članka 26. za 1 norma sat 0,069% ukupne godišnje osnovne plaće.

– zaposlenici iz stavka 5. članka 26. za 1 norma sat 0,052% ukupne godišnje osnovne plaće

U članku 27. u stavku 8. brišu se riječi »Mlađi asistenti i«.

U članku 27. dodaje se novi stavak 11. koji glasi:

12) Isplatu uvećanja plaće zaposleniku za rad iznad punoga nastavnog opterećenja obavlja ustanova s kojom on ima potpisan ugovor o radu.

Članak 13.

U članku 28. stavak 1. mijenja se i glasi:

1) U svim slučajevima kada je, radi reguliranja radnog opterećenja, potrebno znati omjer radnog vremena između rada u znanosti i rada u nastavi, kao virtualna (praktička) obračunska vrijednost uzimat će se da se ukupni fond radnog vremena na sveučilištu sastoji od prosječno 50% radnog vremena u kojem se radi znanost i 50% fonda radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punoga nastavnog opterećenja. Iznimno, ukupni fond radnog vremena asistenata na sveučilištu sastoji se od prosječno 75% radnog vremena u kojem se radi znanost i 25% fonda radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punoga nastavnog opterećenja.

Članak 14.

Članak 29. briše se.

Članak 15.

U članku 31. briše se stavak 2.

Članak 16.

Članak 33. mijenja se i glasi:

1) U vrijeme porodnih dopusta, duže bolesti zaposlenika ili drugog člana njegove uže obitelji, vojne službe ili drugog oprav­danog razloga rokovi za izbor ili reizbor u zvanje i na radno mjesto miruju i neće se uračunavati u rok za izbor.

Članak 17.

U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi:

1) Ustanova će suradniku koji ne obrani doktorski rad u propisanom roku produžiti ugovor o radu u slučaju da je rad predan i urudžbiran najmanje tri mjeseca prije isteka roka.

Članak 18.

U članku 35. stavak 1. mijenja se i glasi:

1) Ako zaposlenik u znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i suradničkom zvanju dobije otkaz iz razloga koji nije njegova krivnja (ako ispunjava uvjete, a javnim se natječajem izabere druga osoba), pripada mu dvostruka otpremnina i dvostruki otkazni rok u odnosu na Zakon o radu.

Članak 19.

U članku 36. briše se stavak 5.

Članak 20.

Članak 37. mijenja se i glasi:

1) Sa znanstvenim novakom zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od šest godina na suradničkom radnom mjestu asistenta u kojem je roku znanstveni novak dužan doktorirati.

2) Sa znanstvenim novakom koji je doktorirao zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme na suradničkom radnom mjestu sa zvanjem višeg asistenta. Trajanje tog ugovora može biti najviše do isteka razdoblja od ukupno deset godina od zaključenja prvog ugovora.

3) Ako znanstveni novak doktorira prije roka, ima pravo na produženje ugovora o radu tako da ukupno vrijeme u sustavu u svojstvu znanstvenog novaka ne prelazi deset godina od zaklju­čenja prvog ugovora.

Članak 21.

U članku 38. se riječ »istraživačko« zamjenjuje riječju »su­radničko«.

Članak 22.

Članak 40. mijenja se i glasi:

1) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 radnih dana, koliko iznosi zakonom određeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani prema sljedećim kriterijima:

prema složenosti poslova:

   poslovi za koje se traži dr. 5 dana

   poslovi VSS i mr. 4 dana

   poslovi VŠS 3 dana

   poslovi SSS 2 dana

   ostali poslovi 1 dan

prema dužini radnog staža:

   od 6 do 12 godina 3 dana

   od 12 do 18 godina 4 dana

   od 18 do 24 godina 5 dana

   od 24 do 30 godina 6 dana

   preko 30 godina 7 dana

prema posebnim socijalnim uvjetima:

roditelju, posvojitelju, staratelju za svako dijete do 15 godina starosti 2 dana

roditelju, posvojitelju, staratelju dje­teta s težim smetnjama u razvoju 3 dana

invalidu 3 dana

prema uvjetima rada:

rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, navedenim u prilogu ovom ugovoru

za poslove iz čl. 51. st. 1. alineja 1. i 2. 3 dana

za poslove iz čl. 51. st. 1. alineja 3. i 4. 2 dana

za poslove iz čl. 51. st. 1. alineja 5. 1 dan

2) Ukupno trajanje godišnjeg odmora za 2004. godinu ne može iznositi više od 30 radnih dana.

3) Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana, a maksimalno 37 radnih dana.

Članak 23.

U članku 43. stavak 1. mijenja se i glasi:

1) Nastavniku ili znanstveniku može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical) uz naknadu osnovne plaće za znanstveno i stručno usavršavanje ili za znanstveno-stručni rad.

Članak 24.

Naziv 8. glave mijenja se i glasi:

»8. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA I POSLOVI S IZVORIMA OPASNOSTI«

Članak 25.

U članku 48. u stavku 1. iza riječi »u posebnim uvjetima« dodaju se riječi »i/ili s izvorima opasnosti«.

Članak 26.

Naziv članka 49. mijenja se i glasi »Izvori opasnosti«.

Članak 27.

Članak 50. briše se.

Članak 28.

U članku 51. stavku 1. alineja 4. mijenja se i glasi:

– od 7% – ako povremeno rade s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloženi izvorima opasnosti, i to manje od 10% vremena, a radi se o specifičnim poslovima koji u pravilu ne mogu trajati vremenski dugo (poput miniranja, ronjenja i sl.);

U članku 51. stavku 1. briše se alineja 5.

Članak 29.

Naziv članka 52. mijenja se i glasi: »Utvrđivanje poslova s posebnim uvjetima rada i poslova s izvorima opasnosti«.

U članku 52. stavci 1. i 3. mijenjaju se i glase:

1) Temeljem odredaba ovoga Ugovora, na svakoj ustanovi konkretno će se utvrditi poslovi odnosno radna mjesta s posebnim uvjetima rada i poslovi s izvorima opasnosti te vrijeme odnosno uvjeti izloženosti opasnostima.

3) Popis poslova odnosno radnih mjesta s posebnim uvjetima rada i poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti na ustanovi te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima, poslodavac će dostaviti Ministarstvu znanosti, u roku 15 dana nakon određivanja tih poslova u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

Članak 30.

U članku 60. stavak 1. mijenja se i glasi:

1) Ako zaposleničko vijeće nije izabrano, njega ustrojava sindikat koji preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu.

Članak 31.

Ovaj Aneks stupa na snagu danom potpisa ugovornih strana.

Odredba članka 10a. ovog Aneksa primjenjuje se od 1. siječnja 2004. godine.

MINISTARSTVO                                   NEZAVISNI SINDIKAT

ZNANOSTI                                          ZNANOSTI  I VISOKOG

I TEHNOLOGIJE                                               OBRAZOVANJA

ministar                                                            predsjednik Sindikata

prof. dr. sc. Gvozden Flego, v. r.       dr. sc. Krunoslav Pisk, v. r.

    predsjednik Velikog vijeća

                  Vilim Ribić, v. r.