KOLEKTIVNI UGOVOR

223

Na teme­lju odredaba članaka 185. i 190. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 38/95, 54/95 i 65/95 i 17/01, 82/01 i 114/03), između HRVATSKIH ŠUMA, društva s ograničenom odgovornošću, koje zastupa Uprava Društva Že­ljko Ledinski, dipl. ing. šum. i Branko Štulić, dipl. oec. i Hrvatskoga sindikata šumarstva koje zastupa predsjednica Gordana Colnar, Sindikata zaposlenih u šumarstvu, koji zastupa predsjednik Že­ljko Cutvarić, te Samostalnoga sindikata šumarstva, koji zastupa predsjednik Ivan Zovak, dipl. ing. šum., 14. studenoga 2003. godine sklop­ljen je

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA RADNIKE HRVATSKIH ŠUMA,
 DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u da­lj­njem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze radnika iz rada i po osnovi rada, zaposlenih kod poslodavca, te prava i obveze poslodavca prema radnicima koji kod ­nje­ga rade, sukladno zakonu, općim aktima te drugim propisima.

U smislu ovog ugovora poslodavac su HRVATSKE ŠUME, društvo s ograničenom odgovornošću (u da­lj­njem tekstu: Druš­tvo), a radnik je fizička osoba koja teme­ljem ugovora o radu u radnom odnosu obav­lja određene poslove za poslodavca s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom te osobe koja je radni odnos zasnovala u svojstvu pripravnika.

Ugovor obvezuje ugovorne strane i sve osobe koje su u vrijeme ­nje­gova sklapa­nja bile ili su naknadno postale članovi stranaka Ugovora i osobe koje naknadno pristupe Ugovoru, te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila ovom Ugovoru.

Članak 2.

Ugovorne strane obvezuju se osigurati svim raspoloživim sredstvima pravilnu primjenu i pridržava­nje odredaba ovoga Ugovora i suzdržavati se od djelatnosti koja bi štetila ­nje­govoj provedbi.

Članak 3.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, Pravilnikom o radu, Sporazumom sklop­ljenom između radničkog vijeća i poslodavca ili kolektivnim ugovorom primje­njuje se za radnika najpovo­ljnije pravo.

II. RADNI ODNOSI

1. Uvjeti i način zasniva­nja radnog odnosa

Članak 4.

Radni odnos u Društvu zasniva se sukladno odredbama Za­ko­na o radu i općim aktima Društva.

2. Pripravništvo

Članak 5.

Radni odnos s pripravnikom može se sklopiti na određeno vrijeme. Pripravnici se mogu osposob­ljavati zasniva­njem radnoga odnosa na poslovima sred­nje do visoke stručne spreme.

Pripravnički staž na radnim mjestima za sred­nju stručnu spremu traje 6 mjeseci, za višu 9 i visoku 12 mjeseci.

Program pripravničkoga staža i polaga­nje stručnoga ispita obav­lja se prema odredbama općih akata Društva.

3. Prava radnika za čijim je radom prestala potreba

Članak 6.

Poslodavac može otkazati Ugovor o radu kad zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga prestane potreba za radom radnika.

O potrebi utvrđiva­nja viška radnika poslodavac je obvezan savjetovati se s radničkim vijećem, dostaviti mu prijedlog Programa viška radnika i zatražiti miš­lje­nje.

Prijedlog Programa zbri­njava­nja obvezno sadrži:

– objektivno, stručno utvrđene i dokumentirane razloge nastanka potrebe za prestankom rada radnika

– podatke o organizacijskom dijelu u kojem je došlo do spomenute potrebe

– broju radnika za čijim je radom prestala potreba i ­njihovoj kvalifikacijskoj strukturi

– podatke o mogućnostima promjene organizacije i procesa rada, te o mogućnosti osniva­nja novih organizacijskih oblika

– podatke o mogućnostima rasporeda radnika, ­njihova zapoš­ljava­nja u drugom Društvu, mogućnostima dokvalifikacije ili prekvalifikacije i obav­lja­nja rada sa skraćenim radnim vremenom.

Nakon savjetova­nja s radničkim vijećem prestanak potrebe za radom pojedinih radnika utvrđuje ovlaštena osoba u skladu sa zakonom i kriterijima ovoga Ugovora.

Osim popisa radnika za čijim je radom prestala potreba Program obvezno sadrži:

– pravo koje se radniku osigurava

– potrebna sredstva za osigura­nje prava

– izvore sredstava za te namjene.

Tako sastav­ljen prijedlog Programa obvezno se dostav­lja radničkom vijeću.

Članak 7.

U slučaju nastupa­nja okolnosti zbri­njava­nja viška radnika poslodavac će, zajedno s radničkim vijećem, odnosno sindikatom ako radničko vijeće nije konstituirano, sklopiti poseban sporazum o postupku i načinu, te kriterijima za izradu programa zbri­njava­nja viška radnika.

Pri izradi programa viška radnika na teme­lju koje­ga prestaje potreba za radom pojedinih radnika, uzimaju se u obzir ovi kriteriji:

– uspješnost u radu

– stručna sprema, tj. osposob­ljenost za rad

– dužina radnoga staža

– socijalni status radnika.

Članak 8.

Vrijednost pojedinih kriterija iz članka 7. stavka 2. ovoga Ugovora utvrđuje se kako slijedi:

a) USPJEŠNOST U RADU

b) STRUČNA SPREMA, tj. osposob­ljenost za rad

c) DUŽINA RADNOG STAŽA

d) SOCIJALNI STATUS RADNIKA

–  slabije zdravstveno sta­nje kao pos­ljedica

   nesreće na radu kod poslodavca ili pos­ljedica

– radnik s troje ili više djece do 18 godina,

– ako se radnik, supružnik ili član zajedničkoga

   domaćinstva radnika bavi obrtom ili je osnivač,

Vrijednost kriterija pod a) USPJEŠNOST NA RADU za radnika utvrđuje ­nje­gov neposredni rukovoditelj.

Članak 9.

U slučaju statusne promjene poslodavca na radnike se do sklapa­nja novoga Kolektivnoga ugovora, a najdu­lje godinu dana, nastav­lja primje­njivati ovaj Kolektivni ugovor.

Članak 10.

Odluku o otkazu ugovora o radu radniku donosi ovlaštena osoba, koja je dužna savjetovati se s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom ako radničko vijeće nije konstituirano.

Članak 11.

Radniku utvrđenom kao višak zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga ne može se otkazati Ugovor o radu dok mu se ne pokuša osigurati jedno od s­ljedećih prava:

– zaposle­nje na drugim poslovima u Društvu u istom ili drugom mjestu rada

– zaposle­nje kod drugoga poslodavca na radnom mjestu koje odgovara radnikovoj stručnoj spremi odnosno zna­nju i sposobnostima

– dokvalifikacija ili prekvalifikacija

– rad sa skraćenim vremenom do 36 sati na tjedan, koje se računa kao puno radno vrijeme, ali ne du­lje od 12 mjeseci.

Radniku iz 1. stavka ovoga članka, zaposlenome kod poslodavca najma­nje dvije godine, umjesto osigura­nja naprijed navedenih prava osigurava se jednokratna naknada u obliku otpremnine u visini od 3 prosječne plaće isplaćene radniku u pos­ljed­nja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu i za svaku godinu neprekidnoga rada kod poslodavca u visini od 40% prosječne plaće isplaćene radniku u pos­ljed­nja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore.

Članak 12.

Zbog trajnoga prestanka potrebe za radom radnika radni odnos ne može prestati bez osobne suglasnosti:

– samohranom rodite­lju odnosno usvojite­lju s djetetom do 10 godina života

– rodite­lju odnosno usvojite­lju koji uzdržava troje ili više malodobne djece

– rodite­lju djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim ošteće­njem

– radniku kojemu do stjeca­nja prava na starosnu mirovinu nedostaje 5 godina

– predstavniku radnika Društva u Nadzornom odboru

– radniku kod koje­g je nastupila profesionalna nesposobnost za rad

– branite­lju Domovinskog rata.

Zbog trajnog prestanka potrebe za radom radnika, radni odnos sindikalnom povjereniku za vrijeme obnaša­nja dužnosti i godinu dana po njenom prestanku ne može prestati bez suglasnosti nadležnog tijela sindikata. Nadležno tjelo sindikata dužno je očitovati se u roku od 15 dana od dana primitka pisanog zahtjeva poslodavca u predmetu dava­nja, odnosno uskraćiva­nja suglasnosti. Ukoliko se nadležno Tijelo sindikata ne očituje u tom roku, smatra se da je dalo suglasnost.

Članak 13.

U slučaju utvrđenoga trajnog viška ili najave viška zaposlenih u Društvu, može se pristupiti postupku prima­nja novih radnika na određeno ili neodređeno vrijeme za one stručne spreme i vrste zanima­nja gdje nije iskazan višak, uz obvezno savjetova­nje s radničkim vijećem na razini uprave šuma.

4. Radno vrijeme

Članak 14.

Puno radno vrijeme radnika, uk­ljučujući i stanku za odmor, iznosi 40 sati na tjedan u petodnevnom radnom tjednu.

Početak i i završetak radnoga vremena određuje poslodavac.

Članak 15.

Preraspodjela radnoga vremena može se, radi obav­lja­nja sezonskih poslova, u tijeku kalendarske godine urediti tako da u pojedinom razdob­lju radno vrijeme iznosi više od 40 sati na tjedan, vodeći računa da se radniku osigura obvezan odmor između dva dana koji ne može biti kraći od 12 sati.

Odluku o preraspodjeli radnoga vremena donosi Uprava Društva, odnosno vodite­lj Podružnice nakon savjetova­nja s radničkim vijećem, najma­nje 15 dana prije očekivane potrebe.

Preraspodije­ljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

5. Zdrav­lje, sigurnost i zaštita na radu

Članak 16.

Radnik je dužan pridržavati se propisa o zaštiti na radu i upotreb­ljavati propisana zaštitna sredstva i naprave.

Članak 17.

Prije stupa­nja na rad radniku se mora omogućiti upoznava­nje s propisima zaštite na radu. Prije rasporeda na radno mjesto on se mora upoznati s propisima zaštite na radu u svezi s radom koji će obav­ljati, te se osposobiti za rad na siguran način za poslove na kojima zasniva radni odnos.

Članak 18.

Radnik ima pravo odbiti rad na radnom mjestu na kojem postoji opasnost za zdrav­lje ili život, te na kojem nije provedena zaštita na radu.

Članak 19.

Radi osigura­nja zaštite radnika tijekom ­njihovog rada poslodavac preuzima obvezu da omogući provođe­nje ovih mjera:

– osigura­nje potrebnih uvjeta za nesmetano obav­lja­nje poslova na radnim mjestima opisanim u procjeni opasnosti radnih mjesta

– osigura­nje uvjeta da se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama može nesmetano odvijati

– osigura­nje mjera zdravstvene zaštite u posebnim zdravstvenim ustanovama obvezatnim zdravstvenim pre­gledima radnika koji rade na radnim mjestima s osobito otežanim i posebnim uvjetima rada

– osigura­nje sve potrebne zaštitne opreme

– osigura­nje uvjeta, tj. mjera za ostvariva­nje bo­ljih radnih uvjeta radnika u kojih postoji povećana opasnost od profesionalnih bolesti ili nastupa invalidnosti

– osigura­nje ispravnosti sredstava za rad u skladu s propisima o zaštiti na radu i kontrole u određenim razdob­ljima

– osigura­nje radnicima, koji zbog zdravstvenoga sta­nja ne mogu obav­ljati posao za koji su sklopili Ugovor o radu, mogućnost da im se, prema preostaloj radnoj sposobnosti može ponuditi sklapa­nje ugovora o radu za obav­lja­nje drugih odgo­va­rajućih poslova s tim da zadržavaju plaću radnoga mjesta koja je za radnika povo­ljnija

– utvrđuje standarde kakvoće zaštitne opreme za sva radna mjesta.

Članak 20.

U provođe­nju mjera zaštite na radu, povjerenik zaštite na radu i radničko vijeće, osim prava utvrđenih zakonom i općim aktima poslodavca, moraju ispu­njavati i ova prava i obveze:

– sudjelovati u planira­nju unaprjeđiva­nja radnih uvjeta i uvođe­nja nove tehnologije u radni i proizvodni proces

– biti obaviješteni o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdrav­lje radnika

– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođe­nja mjera zaštite na radu

– biti nazočni inspekcijskim pre­gledima i obavijestiti inspektora o svim zapaža­njima radnika

– pozvati inspektora rada u nadzor kada ocijene da su ugroženi život i zdrav­lje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti

– obrazovati se za obav­lja­nje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati zna­nje, pratiti i prikup­ljati podatke važne za ­njihov rad

– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miš­lje­nje

– svojom djelatnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način

– prijaviti nesreću na radu mjerodavnoj zdravstvenoj ustanovi, te osiguravajućemu društvu kada to poslodavac propusti učiniti.

Članak 21.

Dužnost je svakoga radnika brinuti se za vlastitu sigurnost i zdrav­lje, te sigurnost i zdrav­lje drugih radnika i osoba na koje utječu ­nje­govi postupci tijekom rada, u skladu s osposob­ljenošću i uputama koje mu je osiguralo društvo.

Radnik, koji u slučaju ozbi­ljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje ne smije biti stav­ljen u lošiji položaj zbog svoga postupka. On uživa zaštitu od bilo kakvih neposrednih pos­ljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašava­nja života i zdrav­lja ­ljudi ili imovine.

Članak 22.

Radnika kojemu je po konačnoj odluci medicinskog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko i invalidsko osigura­nje utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, poslodavac je dužan rasporediti na poslove koji odgovaraju ­nje­govoj zdravstvenoj odnosno preostaloj radnoj sposobnosti.

Ako poslodavac, postupajući u skladu s 1. stavkom ovoga članka, ponudi radniku otkaz ugovora s ponudom izmije­njenoga ugovora, na slabije plaćeno radno mjesto, dužan mu je isplaćivati razliku plaće koju je radnik primao do uma­nje­nja zdravstvene i radne sposobnosti.

Članak 23.

Radnik je dužan:

– raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdrav­lje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i strojeva

– na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava za rad

– održavati i upotreb­ljavati u ispravnom sta­nju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukova­nje

– upozoriti neposrednoga rukovodite­lja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima, te na one pojave pri radu i postupku drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život ili zdrav­lje radnika

– ovladati zna­njem iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način

– podvrgnuti se provjeri da li je pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili bolesti.

Članak 24.

Način organizira­nja zaštite na radu mora biti propisan posebnim općim aktom Društva uz pribav­ljeno prethodno miš­lje­nje radničkoga vijeća.

6. Zaštita mladih, invalidnih i starijih osoba

Članak 25.

Radniku mlađemu od 18 godina ne može se odrediti da radi na osobito teškim poslovima koji su prema propisima o zaštiti na radu utvrđeni kao poslovi koji s povećanom opasnošću štetno utječu na zdrav­lje radnika i ­nje­gov psihofizički razvoj.

Članak 26.

Radnik kod koje­ga nastupi sma­nje­nje zdravstvene sposobnosti, ima pravo raditi na svojem ili drugom radnom mjestu, ako prema preostaloj radnoj sposobnosti može poslove toga radnoga mjesta obav­ljati bez profesionalne rehabilitacije.

Članak 27.

Radniku kojemu je zbog profesionalne nesposobnosti nadležno tijelo odredilo radno vrijeme kraće od punoga radnoga vremena ne može se tako određeno radno vrijeme povećati.

7. Odmori i dopusti

Članak 28.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najma­nje 30 (trideset) minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena, niti u zad­nja dva sata prije završetka radnog vremena.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u traja­nju najma­nje 24 sata neprekidno.

Ako radnik radi na dan tjednog odmora, mora mu se osigurati dan u tijeku iduće­g tjedna za takav odmor.

Članak 29.

Radnik ima pravo na odsutnost rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do 7 (sedam) radnih dana u kalendarskoj godini, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje s­ljedeća prava:

Članovima uže obite­lji smatraju se osobe navedene u članku 49. stavku 2. Zakona o radu.

Vrijeme plaćenoga dopusta smatra se kao vrijeme provedeno na radu.

Radnik može koristiti plaćeni dopust isk­ljučivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnosti na osnovi kojih radnik stječe pravo na plaćeni dopust nastupe u vrijeme privremene nesposobnosti za rad, radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio privremeno nesposoban za rad.

Odluku o plaćenom dopustu za radnike Direkcije donosi Uprava Društva, a za radnike Uprave šuma Podružnice, Šumarije i Radne jedinice vodite­lj Podružnice.

Članak 30.

U slučaju dobrovo­ljnog dariva­nja krvi, radnik ima pravo na plaćeni dopust u traja­nju od 1 (jednog) dana po izboru radnika (ili na dan dava­nja krvi ili idući radni dan) i to za svaki slučaj dariva­nja krvi neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom iste kalendarske godine ostvario po drugim osnovama.

Članak 31.

U posebnim slučajevima radniku se može, na ­nje­gov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust za:

– ­nje­gu bolesnog člana obite­lji

– liječe­nje na vlastiti trošak

– izgrad­nju ili popravak kuće, popravak stana

– obrazova­nja, osposob­ljava­nja, usavršava­nje ili specijalizaciju na vlastiti trošak ako radnika na školova­nje nije uputilo Društvo za svoje potrebe

– posjet članova uže obite­lji.

Za vrijeme neplaćenoga dopusta moraju radnikova prava i obveze u radnom odnosu, osim ako zakonom nije drugačije određeno.

Članak 32.

Du­ljina godiš­nje­ga odmora utvrđuje se u skladu sa Zakonom o radu. Minimum od osamnaest radnih dana godiš­nje­ga odmora povećava se primjenom s­ljedećih kriterija, s tim da se pri utvrđiva­nju godiš­nje­ga odmora subote ne računaju u godiš­nji odmor:

1. Prema uvjetima rada – rad na terenu:

– radnici čiji se radni staž računa s

2. Prema složenosti poslova opisanih u tarifnim razredima utvrđenim Pravilnikom o plaćama i to:

3. Za svake navršene 3 godine

4. Prema posebnim uvjetima:

– samohranom rodite­lju do završetka

Godiš­nji odmor ne može biti duži od 30 dana, odnosno 36 dana na poslovima na kojima se primjenom mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja.

Članak 33.

Radnik može koristiti godiš­nji odmor u više dijelova.

Jedan dan godiš­nje­ga odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, ali uz obvezu da o tome najma­nje jedan dan ranije obavijesti neposrednoga rukovodite­lja.

Članak 34.

Raspored korište­nja godiš­nje­ga odmora utvrđuje vodite­lj Podružnice za radnike Uprave šuma Podružnice, Šumarije i Radne jedinice, a za radnike Direkcije i vodite­lje Podružnica Uprava Društva.

Radnik mora biti obaviješten o korište­nju godiš­nje­ga odmora najma­nje 15 dana prije korište­nja.

Rješe­nje o traja­nju i rasporedu godiš­nje­ga odmora treba sadržavati sve kriterije po kojima je radniku utvrđena dužina godiš­nje­ga odmora i vrijeme u kojem će radnik koristiti godiš­nji odmor.

Pri utvrđiva­nju dužine godiš­nje­ga odmora pojedinom se radniku uzimaju u obzir svi kriteriji koje radnik ispu­njava trideset dana prije nastupa godiš­nje­ga odmora.

Godiš­nji odmor, odnosno dio godiš­nje­ga odmora koji je prekinut ili nije korišten zbog bolesti ili porodnog dopusta u kalendarskoj godini, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lip­nja iduće godine, pod uvjetom da je radio najma­nje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

III. PLAĆE, NAKNADE I DRUGA PRIMANJA

1. Plaće

Članak 35.

Društvo je obvezno radniku za ­nje­gov rad isplatiti plaću koja se sastoji od:

1. osnovne plaće

2. plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada

3. plaće po osnovi radnoga staža

4. naknade plaće po ovom ugovoru i zakonu.

Poslodavac može isplatiti radniku plaću i iz dobiti teme­ljem svoje posebne odluke.

Članak 36.

Plaću za obav­ljeni rad Društvo je dužno isplatiti radniku neovisno o ostvarenom poslovnom rezultatu Društva. Plaćom se smatra:

– osnovna plaća utvrđena po osnovi složenosti poslova radnoga mjesta na koje je radnik raspoređen i normalnih radnih uvjeta na tom radnom mjestu utvrđenih općim aktom

– poveća­nje po osnovi ostvarenih rezultata rada radnika (u da­lj­njem tekstu: stimulativni dio plaće)

– poveća­nje plaće po osnovi radnoga staža i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta, vrednovanih u osnovnoj plaći.

Naknadu plaće radnik ostvaruje za vrijeme u kojem ne radi u slučajevima utvrđenim zakonom i ovim Ugovorom.

Članak 37.

Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno.

Plaća se isplaćuje u novcu.

Plaća se isplaćuje do 20-oga u mjesecu za protekli mjesec.

U slučaju zakaš­nje­nja isplate plaće Društvo je dužno radniku isplatiti zakonsku zateznu kamatu.

Zatezna kamata za zakaš­nje­nje s isplatom plaće iz prethodnog mjeseca isplaćuje se s plaćom za idući mjesec.

Članak 38.

Društvo je dužno omogućiti radniku, sindikalnom povjereniku i radničkom vijeću uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osigura­nje u roku od 3 dana od postav­ljenoga zahtjeva.

2. Osnovna plaća

Članak 39.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i određeni učinak, utvrđena na osnovi složenosti poslova radnoga mjesta i određenih uvjeta rada na tom mjestu, a u skladu s odredbama ovoga Ugovora, najniži je iznos koji je Društvo dužno isplatiti radniku.

Osnovna plaća radnika utvrđuje se na teme­lju pripadajućih bodova.

Članak 40.

Najnižu osnovnu plaću ugovorne strane utvrđuju u iznosu od 2.100,00 kn (plaća s doprinosima iz plaće).

Plaća iz 1. stavka ovoga članka sastoji se od osnovnoga iznosa plaće od 1.600,00 kuna i dodatka od 500,00 kuna.

Ako nakon utvrđiva­nja i objave najniže osnovne plaće troškovi života, prema podacima Zavoda za statistiku Hrvatske, porastu iznad 5 posto, ugovorne strane će započeti pre­govore o visini najniže osnovne plaće.

Pri utvrđiva­nju najniže osnovne plaće ugovorne će strane polaziti od iznosa minimalnih troškova života radnika i ­nje­gove obite­lji te realnih mogućnosti Poduzeća.

Svaka ugovorna strana može podnijeti prijedlog za korekciju najniže osnovne plaće, koji je druga ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti ­nje­govu opravdanost. Postupak pre­govara­nja mora biti okončan u roku od 30 dana od dana podnesenog prijedloga.

Razlozi mogu biti ko­njunkturne naravi ili zbog kreta­nja troškova života.

Članak 41.

Društvo je dužno organizaciji Sindikata i radničkom vijeću na ­njihov zahtjev dati mjesečne podatke o najnižoj osnovnoj i najvišoj isplaćenoj plaći za puno radno vrijeme.

Članak 42.

Svi poslovi i radna mjesta na teme­lju složenosti poslova i normalnih uvjeta rada utvrđeni Pravilnikom o plaćama sastavni su dio ovoga Kolektivnoga ugovora, a izmjene i dopune, odnosno novi Pravilnik donijet će se uz savjetova­nje sa sindikatom.

Akontacija osnovne plaće za sva radna mjesta utvrđuje se tako da se pripadajući broj bodova radnoga mjesta množi s osnovicom kako slijedi:

– 1,55 kuna bruto za razdob­lje od 1. srp­nja do 31. kolovoza 2003. godine

– 1,60 kuna bruto za razdob­lje od 1. rujna do 30. rujna 2003. godine

– 1,65 kuna bruto za razdob­lje od 1. listopada 2003. godine pa nada­lje za vrijeme traja­nja ovog Kolektivnog ugovora.

Pored utvrđene akontacije osnovne plaće iz prethodnog stav­ka ovog članka radnik ima pravo na dodatak na plaću u visini od 500,00 kuna.

3. Stimulativni dio plaće

Članak 43.

Poslodavac će u skladu s financijskim mogućnostima i rezultatima poslova­nja isplatiti stimulativni dio plaće utvrđen za razinu Uprave šuma Podružnice, Šumarije, Radne jedinice i Direkcije.

Kriteriji za obračun stimulativnoga dijela plaća utvrdit će se Pravilnikom o plaćama Društva.

Članak 44.

Plaća radnika ovisi i o ostvarenom učinku, koji se utvrđuje na osnovi ovih mjerila:

– norme vremena

– norme radnoga učinka

– normativi izrade

– količina usluga i proizvoda

– broj prijeđenih kilometara

– kakvoća ostvare­nja zadataka

– rokovi izvrše­nja zadataka

– ostvare­nje plana zadataka

– ostvare­nje naturalnoga plana

– ostvare­nje financijskoga plana.

Članak 45.

Postav­lja­nje normi u Društvu u smislu članka 44. ovoga Ugovora obav­lja se prema odredbama posebnoga Pravilnika o normira­nju poslova u Društvu.

Ako dođe u pita­nje ostvariva­nje postav­ljenih normi kod veće­ga broja radnika, predmet toga spora povjerit će se arbitraži čije arbitre će strane Kolektivnoga ugovora suglasno utvrditi:

Članak 46.

Za mjere­nje ostvarenoga učinka mogu se koristiti obrasci, kao što su:

– osobna evidencija rada

– radni nalog

– mjesečni, tromjesečni, polugodiš­nji plan radnih zadataka plan rokova i

– ostale evidencije koje služe za praće­nje ostvarenoga radnoga učinka.

Mjere­nje i vrednova­nje učinka obav­lja se u Upravi šuma Podružnici, Šumariji i Radnoj jedinici.

Članak 47.

Na zahtjev radnika, sindikata ili Uprave Društva može se izvršiti stručna arbitraža normi ili drugih mjerila vrednovanja rezultata rada. Do završetka arbitaže radnik ostvaruje stimulativni dio plaće po važećim mjerilima.

Članak 48.

Stimulativni dio plaće obračunava se svaka tri mjeseca, a isplaćuje se 20 dana nakon proteka obračuna.

4. Dodaci

Članak 49.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku godinu radnoga staža za 0,5 posto, a ukupno najviše 20%.

Pravo na poveća­nje osnovne plaće prema prethodnom stavku pripada radniku za ukupni radni staž.

Članak 50.

Osnovna plaća radnika povećava se kada radnik radi u uvjetima težim od normalnih za određeno radno mjesto:

– za noćni rad                                           50% od osnovne plaće

– za prekovremeni rad                               50% od osnovne plaće

– za rad na dan tjednog

odmora (nedje­lja)                                      50% od osnovne plaće

– za rad na dane blagdana

i neradne dane                                           50% od osnovne plaće

– za rad na Uskrs i Božić                          70% od osnovne plaće.

Radniku za rad na blagdane i neradne dane po zakonu osim plaće iz stavka prvoga ovoga članka pripada i naknada plaće sukladno članku 52. ovoga Ugovora.

Uvjeti iz stavka 1. ovog članka međusobno se isk­ljučuju, a radnik ima pravo na poveća­nje osnovne plaće s osnova onog uvjeta koji je za radnika najpovo­ljniji.

Članak 51.

Radnici koji uz redovit rad izvan radnoga vremena uprav­ljaju vozilom s više od 5 sjedišta i prevoze radnike na posao i s posla zbog rada na terenu, imaju pravo na naknadu u visini od 15 bodova na dan, uz obvezu održava­nja vozila (pra­nje i čišće­nje).

5. Naknada plaće

Članak 52.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće uvećane na dodatak za staž i dodatak od 500,00 kuna u slučajevima:

1. plaćenoga dopusta

2. blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom

3. rada u uprav­ljačkim, sindikalnim i predstavničkim tijelima

4. izobrazbe i prekvalifikacije, stručne izobrazbe u skladu s odredbama općih akata Poduzeća

5. zastoja u poslu do koje­ga je došlo bez kriv­nje radnika, zbog organizacije rada, kvara na sredstvu za rad, ili zbog vremenskih nepogoda.

Ako je radnik dovezen na radilište, a jedan od uvjeta (kiša, snije­g, kitina) je nastupio, radnik ima pravo na naknadu bez obzira na navedeno vrijeme čeka­nja.

Ako radnik zbog gore spomenutih okolnosti, a prema odluci nadležne osobe ni ne dođe na radilište, ne ostvaruje pravo na naknadu, a neodrađeni dan treba odraditi. Neodrađeni dan se u pravilu odrađuje u istom mjesecu, a samo iznimno u pos­ljed­njem tjednu neodrađeni dani mogu se prenijeti u s­ljedeći mjesec. Ako se neodrađeni dani ne uspiju odraditi u skladu s odredbama ovoga ugovora, radniku se isplaćuje naknada u visini od 60% osnovne plaće.

Članak 53.

Za vrijeme godiš­nje­ga odmora radniku pripada naknada u visini ­nje­gove prosječne plaće u prethodna 3 mjeseca.

Članak 54.

Radniku koji u skladu s aktima Društva u svemu zamje­njuje odsutnoga radnika na ­nje­govim poslovima i radnim zadacima, pripada plaća po svim osnovama i mjerilima radnoga mjesta odsutnoga radnika ako je to za radnika povo­ljnije, u protivnom zadržava plaću svoga radnoga mjesta.

Pravo iz prethodnoga stavka ovog članka pripada radniku od prvog dana zamjene pa sve dok ta zamjena traje, pod uvjetom da je zamjena trajala neprekidno najma­nje 10 radnih dana.

Članak 55.

Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad do 42 dana radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 80% plaće isplaćene mu u prethodnih šest mjeseci.

Za slučaj bolova­nja zbog profesionalne bolesti ili oz­ljede na radu isplaćuje se naknada plaće u visini od 100% plaće radnika kao da je bio na radu.

6. Naknada plaće teme­ljem solidarnosti

Članak 56.

Radnik, koji zbog starosti, opće­ga zdravstvenoga sta­nja, fi­zičke ili psihičke iscrp­ljenosti, profesionalne bolesti, nesreće na radu te u drugim slučajevima uma­njene radne sposobnosti ne može više ostvarivati prosječne rezultate u izvršava­nju poslova i zadataka koje radi, ostvaruje pravo na stjeca­nje plaće s osnove solidarnosti sukladno člancima 57. i 58. ovoga Ugovora.

Članak 57.

Radnik ima pravo na plaću s osnove solidarnosti u ovim slu­ča­jevima:

– za vrijeme prekvalifikacije radi obav­lja­nja drugih poslova i zadataka u Društvu

– za vrijeme u kojemu ostvaruje slabije rezultate rada zbog invalidnosti, zdravstvenoga sta­nja i dr.

Društvo će osigurati povo­ljnije uvjete rada, odnosno rad na jednostavnijim poslovima, bez uma­nje­nja plaće koju je radnik ostvario u mjesecu koji prethodi nastanku spomenutih okolnosti.

Članak 58.

Radniku muškarcu sa navršenih 60 godina života, odnosno radnici ženi sa navršenih 55 godina života kojima do stjeca­nja prava na starosnu mirovinu nedostaje pet (5) godina života, zadržavaju, do stjeca­nja prava na starosnu mirovinu, najma­nje plaću koju su ostvarili u mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti.

Plaća radnika, odnosno radnice iz prethodnoga stavka ovoga članka uvećava se razmjerno s porastom plaća kod poslodavca.

Članak 59.

Pripravniku koji se osposob­ljava za određeno radno mjesto pripada plaća u visini od 70 posto plaće radnoga mjesta za koje se osposob­ljava.

IV. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 60.

Radnik koji ostvaruje pravo na puni godiš­nji odmor ima pravo na re­gres za korište­nje godiš­nje­ga odmora najma­nje u visini od 50 posto prosječne plaće Društva isplaćene u prethodnom mjesecu.

Re­gres se mora isplatiti tijekom tekuće kalendarske godine ovisno o financijskim mogućnostima poslodavca.

Odluku o visini re­gresa za korište­nje godiš­nje­ga odmora i vremenu isplate donosi Uprava Društva.

Ako radnik ostvaruje pravo na razmjerni dio godiš­nje­g odmora nema pravo na re­gres za korište­nje godiš­nje­g odmora.

Članak 61.

Pri odlasku u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini neoporezive porezne osnovice po Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak.

Članak 62.

Društvo će na teret troškova poslova­nja isplatiti pomoć članovima obite­lji radnika u ovim slučajevima:

– smrti radnika                                                     20.000,00 kn

– smrti radnika nesretnim slučajem                        35.000,00 kn

pod uvjetom da radnik nije osiguran kolektivnim kombiniranim osigura­njem kod poslodavca.

Članak 63.

Kada je radnik upućen na službeno putova­nje u zem­lji, pripada mu naknada prijevoznih troškova, dnevnica u iznosu od 130,00 kuna i naknada punoga iznosa hotelskoga računa za noće­nje.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putova­nje u inozemstvo uređuje se na način kako je to uređeno za republičke organe uprave.

Članak 64.

Za vrijeme rada na terenu radnik ima pravo na terenski dodatak u visini:

– na području šumarije                                            56,00 kuna,

– na području Podružnice                                       64,00 kune,

– izvan područja Podružnice, sa

svakodnevnim povratkom kući                                68,00 kuna,

– bez svakodnevnoga povratka kući                      130,00 kuna.

Terenski dodatak utvrđen u 1. stavku ovoga članka pripada radniku pod uvjetom da je na poslu proveo puno radno vrijeme, a najma­nje za 6 sati rada uz učinak 100 posto i više.

Radniku koji na poslu provede puno radno vrijeme, a ne ostvari učinak od 100 posto pripada terenski dodatak razmjerno ostvarenomu učinku.

Ako je radniku na terenu osiguran samo smještaj ili samo prehrana, terenski dodatak uma­njuje se za 13,00 kuna, a ako je osiguran i smještaj i prehrana, terenski dodatak uma­njuje se za 74,00 kune.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isk­ljučuju.

Naknada se isplaćuje do 20-oga u mjesecu za protekli mje­sec.

Članak 65.

Radniku koji mora biti trajno odvojen od obite­lji koja trajno boravi izvan Podružnice, pripada pravo na naknadu za odvojeni život od obite­lji.

Naknada se isplaćuje za pokrića povećanih troškova života zbog odvojenosti od obite­lji. Kada radnik ima na ­nju pravo, puna naknada ne može iznositi više od iznosa koji je neoporeziv po Zakonu o porezu na dohodak.

Ako je radniku osiguran smještaj ili prehrana, visina naknade u novčanom iznosu uma­njit će se u odgovarajućem iznosu.

Naknada za odvojeni život od obite­lji i terenski dodatak međusobno se isk­ljučuju.

Članak 66.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla gradskim i međugradskim javnim prijevozom u visini od 90% troškova cijene mjesečne prijevozne karte pod uvjetom da mu je mjesto prebivališta odnosno boravišta uda­ljeno od mjesta rada preko tri kilometra.

Ukoliko je mjesto boravišta različito od mjesta prebivališta, za ostvare­nje prava na naknadu troškova prijevoza uzima se mjesto boravišta.

Ako radnik mora sa stanice međunarodnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova međumjesnog i mjesnog javnog prijevoza.

Ako od mjesta prebivališta odnosno boravišta radnika do mjesta rada ili na dijelu te razda­ljine nije osiguran javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu razda­ljinu odnosno dio razda­ljine bez organiziranog javnog prijevoza, a koje se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnoga prijevoza u najbližem mjestu u kojem je organiziran javni prijevoz.

Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povo­ljnosti odlu­ču­je poslodavac u dogovoru s radnikom uvažavajući vremenska i materijalna ograniče­nja.

Radnik nema pravo na naknadu troškova prijevoza za dane kada koristi godiš­nji odmor, plaćeni dopust ili je privremeno nesposoban za rad (bolova­nje).

Radnik koji ima na uporabi službeni automobil Društva nema pravo na troškove prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla.

Članak 67.

Ako radniku nije osiguran prijevoz na radilište, odnosno prijevoz za potrebe posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene pojedinačne karte.

Članak 68.

Ako radnik ima pravo korište­nja privatnoga automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini od 30% cijene litre benzina supera po prijeđenom kilometru. Kada će rad­nik koristiti privatni automobil u službene svrhe, uređuje se aktima Društva.

Članak 69.

Radniku koji je raspoređen po potrebi službe na rad u drugo mjesto, priznaju se selidbeni troškovi za prijevoz stvari.

Članak 70.

Društvo može na teret troškova poslova­nja kolektivno osigurati sve radnike za slučaj smrti, profesionalne bolesti i trajne invalidnosti.

Članak 71.

Za neprekidni radni staž u Društvu i pravnim prednicima radniku pripada nagrada za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog staža najma­nje u visini neoporezivog iznosa kako je to utvrđeno Pravilnikom o porezu na dohodak.

Nagrada se isplaćuje za navršene godine radnoga staža u tekućoj godini, a isplaćuje se danom kada je navršena puna godina.

Članak 72.

Sredstva za darove djeci u povodu Dana svetog Nikole isplaćuju se radniku (rodite­lju, posvojite­lju) Društva u visini neoporezivoj po Zakonu o porezu na dohodak.

Pravo na novčani dar imaju djeca radnika Društva koja su na dan 31. 12. mlađa od 12 godina, a radnik ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržava­nje člana obite­lji – djeteta prema Zakonu o porezu na dohodak.

Pravo na isplatu novčanog dara ostvaruje radnik koji se na dan 6. prosinca kalendarske godine za koju se isplaćuje novčani dar nalazi u radnom odnosu kod poslodavca.

Odluku o isplati novčanog dara donosi Uprava Društva.

Članak 73.

Radnik ili ­nje­gova obite­lj ima pravo na pomoć u visini neoporezivoj po Zakonu o porezu na dohodak u ovim slučajevima:

– smrt radnika

– teška invalidnost radnika (više od 30% tjelesnog ošteće­nja)

– smrt člana radnikove obite­lji (supružnik, djeca, rodite­lji)

– neprekidno bolova­nje duže od 90 dana.

Naknade iz 1. stavka ovoga članka isplaćuju se jednokratno po nastupu slučaja, a za bolova­nje duže od 90 dana iznos naknade može se isplatiti samo jednom u godini.

Članak 74.

Pod pojmom teže invalidnosti u smislu odredaba ovoga ugovora razumijeva se invalidnost zbog koje je došlo zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti na teme­lju če­ga radnik ostvaruje neko od prava s osnove mirovinskoga i invalidskoga osigura­nja.

Članak 75.

Solidarna pomoć radniku dodijelit će se u ovim slučajevima:

1. za ukla­nja­nje pos­ljedica

    elementarne nepogode

2. rodi­lji nakon poroda

3. pomoć pri liječe­nju

Solidarna pomoć iz stavka 1. točke 3. može se isplatiti uz predočenu potvrdu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osigura­nje.

Za radnike Direkcije odluku o dodjeli solidarne pomoći donosi Uprava Društva, a za radnike u upravama šuma, podružnicama, šumarijama i radnim jedinicama vodite­lj podružnice.

Članak 76.

Poslodavac se obvezuje stipendirati djecu radnika poginulih na radu u postotku od neoporezivoga iznosa stipendije po Zakonu o porezu na dohodak i to:

* iznosom od 40% osnovice za osnovnu školu,

* iznosom od 60% osnovice za sred­nju školu,

* iznosom od 80% osnovice za visokoškolske ustanove.

Radnik koji je poginuo kao branite­lj domovine u Domovinskom ratu smatra se radnikom poginulom na radu.

Stipendija iz prethodnoga stavka pripada samo za redovito školova­nje u dužini predviđenoj nastavnim programom.

Članak 77.

Društvo će osigurati sredstva za stambene kredite radnika. Osigurana sredstva odobrava Skupština Društva prihvaća­njem plana poslova­nja i odlukom o raspodjeli dobiti.

Članak 78.

Radnici sa članovima svoje obite­lji i umirov­ljenici imaju pravo na korište­nje odmarališta Društva.

Članak 79.

Poslodavac će posebnom odlukom, u dogovoru sa sindi­ka­tom, utvrditi uvjete i način prodaje šumskih proizvoda svojim radnicima.

V. PRIGODNI NOVČANI DODACI

Članak 80.

Poslodavac će radnicima isplatiti i prigodni novčani dodatak u visini neoporezivoga iznosa prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak za blagdane Božić i Uskrs.

Pravo na isplatu prigodnog novčanog dodatka imaju oni radnici koji su na dan blagdana Božića (25. 12.) i Uskrsa u radnom odnosu kod poslodavca.

VI. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 81.

Naknada plaće koja radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili radniku od dana utvrđene opasnosti od nastanka invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređiva­nja na odgovarajuće radno mjesto, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnoga mjesta na koje je do tada bio raspoređen.

Članak 82.

U ostvariva­nju prava iz radnoga odnosa radnik ima pravo zahtijevati zaštitu pred radničkim vijećem, nadležnim sudom, pred nadležnim tijelom inspekcije rada prema odredbama zakona.

Članak 83.

Radnik ima pravo podnositi svoje zahtjeve radi ostvariva­nja prava iz radnoga odnosa mjerodavnim tijelima u Društvu. Ako je nezadovo­ljan njihovim odlukama, ima pravo podnositi zahtjev za zaštitu prava mjerodavnom sudu.

Prigovor se podnosi u roku od 15 dana, računajući od dana kad mu bude uručena odluka kojom je povrijeđeno ­nje­govo pravo, osim u slučajevima kada je zakonom i pravilnicima propisan kraći rok za prigovor.

Članak 84.

Radniku koji je izabran ili imenovan na funkciju profesionalnoga člana radničkoga vijeća ili profesionalnoga sindikalnoga povjerenika odnosno predsjednika sindikata, poslodavac je dužan po isteku mandata ponuditi ugovor o radu za radno mjesto koje je obav­ljao prije izbora, odnosno imenova­nja, ili drugi posao koji odgovara stručnoj spremi radnika u organizacijskoj jedinici u kojoj je bio zaposlen prije izbora.

VII. OBRAZOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE RADNIKA

Članak 85.

Radnici imaju pravo na obrazova­nje s obzirom na interese Društva i osobne interese.

Obrazova­nje za potrebe Društva je radna obveza radnika, pa mu za to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio.

Međusobna prava i obveze između Društva i radnika koje­ga je Društvo uputilo na obrazova­nje utvrđuju se posebnim ugovorom.

VIII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 86.

Radnici imaju pravo na nesmetano i slobodno sindikalno orgnizira­nje u skladu s konvencijom Međunarodne organizacije rada, Ustavom RH i zakonom radi zaštite svojih prava i interesa.

Djelatnost sindikalnoga povjerenika u Društvu ne smije biti priječena ili ometana ako on djeluje u skladu sa statutom sindikata, zakonom i drugim propisima.

Članak 87.

Rad sindikalnih povjerenika financira Društvo u bruto iznosu.

Pravo na sindikalnu djelatnost s naknadom plaće sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova sindikata u podružnici, i to tako da na svakoga člana Sindikata ima pravo na 2 sata djelatnosti s naknadom plaće tijekom kalendarske godine.

U Upravi šuma podružnici sa 750 i više članova sindikata sindikalni povjerenik ima pravo na sindikalnu djelatnost s naknadom plaće za puno radno vrijeme.

Sindikalni povjerenik za svoj sindikalni rad odgovara samo članstvu i sindikalnim tijelima.

Glavni sindikalni povjerenik ima pravo na sedam dana plaćenog dopusta tijekom kalendarske godine radi sindikalnoga osposob­ljava­nja i izobrazbe.

Članak 88.

Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih djelatnosti kojima se štite prava i interesi zaposlenih u skladu sa statutom sindikata ne može biti pozvan na bilo kakvu odgovornost, niti doveden u nepovo­ljan položaj.

Sindikalnoga povjerenika u Društvu za vrijeme traja­nja mandata i jednu godinu nakon isteka mandata, ne može se bez prethodne suglasnosti nadležnog tijela sindikata:

– premjestiti u okviru Društva

– utvrditi kao višak zaposlenih

– otkazati ugovor o radu s ponudom izmije­njenoga ugovora ako je posrijedi nepovo­ljnije radno mjesto

– ili na drugi način staviti u nepovo­ljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Sindikat je dužan Društvu dati podatke o sindikalnim povjerenicima, njihovom mjestu rada i o traja­nju mandata sindikalnoga povjerenika.

Članak 89.

Uprava Društva i ostale poslovodne strukture Društva dužni su primiti i saslušati sindikalnoga povjerenika kada on to zatraži ili po dogovoru.

Članak 90.

Tijela Društva dužna su razmotriti prijedloge, poticaje i zahtjeve sindikata u ostvariva­nju prava, obveza i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada.

Tijela Društva dužna su uk­ljučiti sindikat u postupak priprema donoše­nja odluka značajnih za položaj radnika, razradu kriterija tehnološkoga viška radnika i organizacije rada.

Članak 91.

Društvo je dužno, bez naknade, za rad Sindikata osigurati najma­nje ove uvjete:

– prostor za rad i održava­nje sindikalnih sastanaka

– pravo na uporabu telefona i po mogućnosti telefaksa u rad­nom vremenu

– slobodu sindikalnoga izvješćiva­nja i podjele tiska

– tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri nužnoj za ostvariva­nje sindikalne djelatnosti

– uz prethodno pisanu suglasnost radnika – člana sindikata obračun sindikalne članarine i sindikalnih kredita preko isplatnih lista u Financijskoj službi odnosno Financijsko-računovod­stve­nim odjelima prilikom obračuna plaća i doznačiva­nje članarine na sindikalne račune.

Članak 92.

Radi promica­nja sindikalnoga djelova­nja i zaštite prava radnika članovi izvršnoga tijela sindikata (povjereništva) imaju pravo održavati sastanke u radno vrijeme.

Sindikat ima pravo na sindikalni zbor svih članova za vrijeme traja­nja rada najma­nje jedan sat od radnoga vremena dva puta u godini.

Inicijativa, organizacija i izjaš­njava­nje o štrajku može se provesti u radno vrijeme, ako se ne remeti proces rada.

Članak 93.

Sindikati imaju pravo na poslovnim prostorijama Društva izvjesiti sindikalnu zastavu uz prethodnu obavijest Upravi Društva:

– za vrijeme štrajka

– za vrijeme upozore­nja i inicijative za štrajk.

IX. SUODLUČIVANJE RADNIKA

Članak 94.

Radnici u Društvu suodlučuju na način utvrđen Zakonom o radu preko sindikata i radničkih vijeća.

X. SOCIJALNI MIR I ŠTRAJK

Članak 95.

Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se sve odredbe iz ovoga Ugovora uredno ispu­njavaju.

Obje strane ovog Ugovora sporna će pita­nja nastojati riješiti mire­njem i arbitražom prije štrajka.

Za sva pita­nja koja ovim Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim općim aktima, sindikat se ne odriče prava na štrajk. Obveza socijalnoga mira vrijedi do otvara­nja novih kolektivnih pre­govora.

Članak 96.

Za organizaciju i provedbu štrajka sindikat primje­njuje sindikalna pravila o štrajku sukladno Zakonu o radu.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor.

Članovi štrajkačkoga odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 97.

Kad je štrajk organiziran zbog neispu­njava­nja obveza propisanih ovim ugovorom, troškove štrajka snosi Društvo.

Ako se u slučaju iz 1. stavka utvrdi da je Društvo prethodno ispunilo obveze zbog kojih je štrajk organiziran, troškove štrajka i naknadu štete snosi organizator štrajka.

Članak 98.

Povjerenik sindikata ili podružnice, odnosno organizator štrajka, dužan je Upravi Društva najaviti štrajk osam dana prije ­nje­gova početka, te pismeno dostaviti zahtjeve štrajkača.

Štrajk se ne smije započeti prije okonča­nja postupka mire­nja i arbitraže.

Uprava Društva, odnosno radnik koje­g Uprava ovlasti, dužan je pisano odgovoriti na zahtjev štrajkača u roku od 48 sati prije početka zakazanoga štrajka.

XI. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA

Članak 99.

Za tumače­nje odredaba i praće­nje primjene ovoga Ugovora potpisnici imenuju Zajedničko povjerenstvo.

Zajedničko povjerenstvo ima 6 (šest) članova, od kojih 3 (tri) člana imenuje Društvo, 2 (dva) člana Hrvatski sindikat šumarstva i 1 (jednog) člana Sindikata zaposlenih u šumarstvu.

Članovima Zajedničkoga povjerenstva pored redovne plaće pripada i naknada za rad u povjerenstvu u visini od 50 bodova po satu.

Kao dokaz za obračun naknade iz prethodnoga stavka služi zapisnik Zajedničkoga povjerenstva s evidentiranim početkom i završetkom rada.

XII. RJEŠAVANJE SPOROVA, IZMJENE I DOPUNE UGOVORA

Članak 100.

Za rješava­nje sporova između potpisnika ovoga Ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pre­govara­njem, pokreće se postupak mire­nja.

Postupak mire­nja pokreće se na poticaj jednoga od potpisnika ovoga Ugovora.

Članak 101.

Mirovno vijeće ima predsjednika i osam članova.

Svaki potpisnik ovoga Ugovora imenuje po dva člana Mirov­noga vijeća.

Članovi Mirovnoga vijeća sporazumno imenuju predsjednika Mirovnoga vijeća iz reda uglednih znanstvenika, stručnih i javnih djelatnika.

Članak 102.

U postupku mire­nja ispitat će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Mirovno će vijeće sastaviti pisani prijedlog nagodbe.

Članak 103.

Mire­nje je uspjelo ako strane prihvate pisani prijedlog na­god­be.

Nagodba u smislu odredbe 1. stavka ovoga članka ima snagu nagodbe zak­ljučene izvan suda (izvansudska nagodba).

Članak 104.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu ovoga Ugovora.

Strana koja pokreće postupak izmjene ili dopune ovoga Ugovora radi to u pisanom obliku.

Druga strana mora se očitovati na predložene izmjene ili dopune u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga.

XIII. ZAKLJUČIVANJE KOLEKTIVNOGA UGOVORA

Članak 105.

Smatra se da je ovaj Ugovor sklop­ljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 106.

Ovaj se Kolektivni ugovor sklapa na određeno vrijeme u traja­nju od 3 (tri) godine.

Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu danom kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih stranaka.

Članak 107.

Na pita­nja koja nisu uređena ovim ugovorom primje­njuju se odredbe Zakona o radu i odredbe općih akata Društva.

Članak 108.

Troškove priprema­nja, praće­nja i ostvariva­nja ovoga Ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a troškove priprema­nja i rada Mirovnoga vijeća ugovorne strane dijele proporcionalno.

Članak 109.

Ovaj se Ugovor re­gistrira u Ministarstvu rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske.

XIV. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 110.

Svaka strana može otkazati ovaj Kolektivni ugovor ako nije usklađen sa Zakonom o radu i drugim važećim propisima u svezi s radnim statusom osoba na koje se Ugovor primje­njuje.

Otkazni rok traje 6 (šest) mjeseci računajući od dana dostave otkaza drugoj strani.

Strane će najma­nje 30 dana prije isteka otkaznoga roka na koji je sklop­ljen ovaj ugovor, započeti pre­govore o ­nje­govoj obnovi.

Članak 111.

Ovaj Kolektivni ugovor bit će javno objav­ljen u skladu sa Zakonom o radu.

Članak 112.

Ovim Kolektivnim ugovorom stav­lja se izvan snage Kole­k­tiv­ni ugovor za radnike HŠ d.o.o. ur.broj DIR-01-2001-3461 od 25. trav­nja 2001. godine.

HRVATSKE ŠUME                            HRVATSKI SINDIKAT

društvo s ograničenom                          ŠUMARSTVA

odgovornošću                                       predsjednica Sindikata

Uprava HŠ d.o.o.                                 Gordana Colnar, v. r.

Predsjednik Uprave                              SINDIKAT

Že­ljko Ledinski, dipl.                         ZAPOSLENIH

ing. šum., v. r.                                     U ŠUMARSTVU

Član Uprave                                         predsjednik Sindikata

Branko Štulić, dipl. oec., v. r.             Že­ljko Cutvarić, v. r.

SAMOSTALNI

SINDIKAT

ŠUMARSTVA

predsjednik Sindikata

Ivan Zovak,

dipl. ing. šum., v. r.