1161
Na
temelju članka 13. stavka 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne
novine«, broj 122/2003), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15.
travnja 2004. godine, donijela
I.
OPĆE ODREDBE
Predmet Uredbe
Članak
1.
(1)
Ovom se Uredbom propisuju uvjeti kojima sporazumi male vrijednosti moraju
udovoljavati, te ograničenja ili odredbe koje takvi sporazumi ne smiju sadržavati.
(2) Na
sporazume male vrijednosti iz članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti tržišnog
natjecanja (u daljnjem tekstu: Zakon), koji udovoljavaju uvjetima iz ove
Uredbe, ne primjenjuju se odredbe Zakona o zabranjenim sporazumima.
Značenje
pojmova
Članak
2.
U
smislu ove Uredbe pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
a) Agencija
je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja,
b) Zakon
je Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja;
c) sporazum
je ugovor, pojedina odredba ugovora, izričiti ili prešutni dogovor, usklađeno
djelovanje, odluke udruženja poduzetnika,
d) proizvodi
su robe i/ili usluge,
e) sporazum
male vrijednosti je sporazum iz članka 13. stavka 2. Zakona koji
udovoljava uvjetima iz ove Uredbe,
f) poduzetnik
pod kontrolom drugog poduzetnika ili povezani poduzetnici su poduzetnici u
smislu članka 5. Zakona,
g) mjerodavno
tržište određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet
obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području, u smislu
članka 7. Zakona i propisa donesenog temeljem Zakona.
II. UVJETI KOJIMA SPORAZUMI MORAJU UDOVOLJAVATI
Tržišni udjel
Članak
3.
(1)
Sporazumom male vrijednosti, u smislu članka 13. stavka 2. Zakona, smatra se
sporazum u kojem je zajednički tržišni udio sudionika sporazuma i poduzetnika
pod njihovom kontrolom neznatan.
(2) Pod neznatnim tržišnim udjelom, u smislu stavka
1. ovoga članka, podrazumijeva se:
a) ukupan tržišni udjel sudionika sporazuma i
poduzetnika pod njihovom kontrolom koji nije veći od deset posto (10%) na bilo
kojem mjerodavnom tržištu na kojem sporazum proizvodi učinke, i to u slučaju
kada je sporazum sklopljen između poduzetnika koji su stvarni ili potencijalni
tržišni takmaci na bilo kojem od tih mjerodavnih tržišta, ili
b) tržišni udjel bilo kojeg sudionika sporazuma ili
poduzetnika pod njihovom kontrolom nije veći od petnaest posto (15%) na
mjerodavnom tržištu na kojem sporazum proizvodi učinke, i to u slučaju kada je
sporazum sklopljen između poduzetnika koji nisu stvarni ili potencijalni tržišni
takmaci na navedenom mjerodavnom tržištu, ili
c) tržišni udjel bilo kojeg sudionika sporazuma ili
poduzetnika pod njihovom kontrolom nije veći od deset posto (10%) na
mjerodavnom tržištu na kojem sporazum proizvodi učinke, i to u slučaju kada
nije moguće utvrditi je li taj sporazum sklopljen između poduzetnika koji su
stvarni ili potencijalni tržišni takmaci ili između poduzetnika koji nisu
stvarni ili potencijalni tržišni takamaci na navedenom mjerodavnom tržištu.
Tržišni
udjel kod paralelne mreže sporazuma
Članak 4.
(1) U
slučajevima kada se na mjerodavnom tržištu tržišno natjecanje ograničava ili
narušava kumulativnim učinkom sporazuma o prodaji proizvoda koje su sklopili
različiti dobavljači ili distributeri, odnosno u slučaju postojanja paralelne
mreže sporazuma koje imaju sličan učinak na tržištu, neznatnim tržišnim udjelom
za sudionike sporazuma i njihove povezane poduzetnike, utvrđen u smislu članka
3. ove Uredbe, smatra se tržišni udjel od pet posto (5%), kako za sporazume
sklopljene između stvarnih ili potencijalnih tržišnih takmaca, tako i za sporazume
sklopljene između poduzetnika koji nisu stvarni ili potencijalni tržišni
takmaci.
(2) Smatra se da pojedini dobavljači ili distributeri
s tržišnim udjelom koji nije veći od pet posto (5%) na mjerodavnom tržištu ne
doprinose značajno kumulativnom učinku ograničavanja ili narušavanja tržišnog
natjecanja u smislu stavka 1. ovoga članka.
(3) Smatra se da nije vjerojatno postojanje značajnog
kumulativnog učinka paralelne mreže sporazuma koji imaju sličan učinak na
narušavanje, ograničavanje ili sprječavanje tržišnog natjecanja ako je manje od
trideset posto (30%) mjerodavnog tržišta obuhvaćeno tom paralelnom mrežom
sporazuma.
Članak 5.
Smatra se da sporazumi značajno ne narušavaju, ograničavaju
ili sprječavaju tržišno natjecanje ako se tržišni udjeli sudionika sporazuma i
njihovih povezanih poduzetnika, utvrđeni, u smislu članaka 3. i 4. ove Uredbe,
tijekom dvije uzastopne kalendarske godine ne povećaju za više od dva posto
(2%).
III. OGRANIČENJA ILI ODREDBE KOJE SPORAZUMI
NE SMIJU SADRŽAVATI
Teška
ograničenja tržišnog natjecanja
Članak
6.
Sporazumi
koji unatoč neznatnom tržišnom udjelu sudionika sporazuma i njihovih povezanih
poduzetnika, u smislu članaka 3., 4. i 5. ove Uredbe, sadrže odredbe koje se
smatraju teškim ograničenjima tržišnog natjecanja iz članka 7. i članka 8.
stavka 1. ove Uredbe, odnosno odredbe kojima se značajno narušava, ograničava,
ili sprječava tržišno natjecanje, ne smatraju se sporazumima male vrijednosti
na koje se primjenjuje ova Uredba.
Teška
ograničenja u sporazumima između tržišnih takmaca
Članak
7.
Teškim
ograničenjem tržišnog natjecanja iz članka 6. ove Uredbe, u sporazumima
sklopljenim između stvarnih ili potencijalnih tržišnih takmaca, sukladno članku
3. stavku 2. točkama a) i c) ove Uredbe, smatraju se ograničenja koja izravno
ili neizravno, samostalno ili zajedno s ostalim čimbenicima pod kontrolom
ugovornih strana, imaju za cilj:
a) utvrđivanje cijena kod prodaje proizvoda trećim
stranama,
b) ograničavanje proizvodnje ili prodaje,
c)
podjelu tržišta ili kupaca.
Teška
ograničenja u sporazumima između poduzetnika koji nisu tržišni takmaci
Članak
8.
(1)
Teškim ograničenjem tržišnog natjecanja iz članka 6. ove Uredbe, u sporazumima
sklopljenim između poduzetnika koji nisu stvarni ili potencijalni tržišni
takmaci, u smislu članka 3. stavka 2. točke b) i c) ove Uredbe, smatraju se
ograničenja koja izravno ili neizravno, samostalno ili zajedno s ostalim
čimbenicima pod kontrolom ugovornih strana, imaju za cilj:
a)
ograničavanje prava kupca da slobodno određuje prodajnu cijenu proizvoda, što
ne isključuje dobavljača da odredi najvišu prodajnu cijenu ili preporuči
prodajnu cijenu, pod uvjetom da nije riječ o fiksnim ili minimalnim prodajnim
cijenama, koje su rezultat izvršenog pritiska, ili poticaja od bilo koje
ugovorne strane,
b) ograničavanje
područja na kojem kupac može prodavati proizvode iz sporazuma, ili ograničavati
prodaju ugovorenih proizvoda određenoj skupini potrošača,
c)
ograničavanje članovima unutar sustava selektivne distribucije koji djeluju na
razini maloprodaje, aktivne ili pasivne prodaje proizvoda krajnjim korisnicima,
ne isključujući mogućnost zabrane članu unutar sustava selektivne distribucije
da djeluje izvan ovlaštenog poslovnog prostora,
d)
ograničavanje međusobne opskrbe proizvodima između distributera unutar sustava
selektivne distribucije, uključujući i ograničenja između distributera koji
djeluju na različitim razinama trgovine,
e)
ograničavanje dobavljača dijelova, koji te dijelove prodaje kupcu radi ugradnje
u novi proizvod, pri prodaji tih dijelova, kao rezervnih dijelova, krajnjim
korisnicima ili serviserima, ili drugim pružateljima usluga, koje kupac nije
ovlastio za popravak ili servisiranje njegovih proizvoda.
(2) Iznimno od stavka 1. točka b) ovoga članka, neće
se smatrati teškim ograničenjima tržišnog natjecanja ograničenja koja imaju za
cilj:
a) ograničavanje izravnom kupcu aktivne prodaje
proizvoda na isključivo dodijeljenom području ili isključivoj skupini kupaca
koji su rezervirani za dobavljača, odnosno na području ili skupini kupaca koje
je dobavljač isključivo ustupio za prodaju drugom kupcu, pod uvjetom da takvo
ograničenje ne onemogućuje daljnju prodaju proizvoda od strane neizravnog
kupca,
b) ograničavanje kupcu, koji djeluje na razini
veleprodaje, aktivne i pasivne prodaje proizvoda krajnjim korisnicima,
c) ograničavanje članovima unutar sustava selektivne
distribucije aktivne i pasivne prodaje proizvoda neovlaštenim distributerima,
d) ograničavanje kupcu aktivne ili pasivne prodaje
dijelova, nabavljenih od dobavljača za potrebe ugradnje u novi proizvod,
krajnjim kupcima koji bi te dijelove koristili za proizvodnju proizvoda koji su
zamjenski proizvodi proizvoda koje proizvodi dobavljač.
(3) Aktivna prodaja, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga
članka, podrazumijeva aktivno traženje i pristupanje kupcima ili određenoj
grupi kupaca koji se nalaze na isključivom teritoriju drugog distributera,
sklapanje pojedinačnih ugovora te poduzimanje mjera za ponudu proizvoda tim
kupcima, te osnivanje podružnica, skladišta ili organiziranje distributivne mreže
i promidžbe na isključivom teritoriju drugog distributera. Pod aktivnim
pristupanjem smatra se posjećivanje kupaca, slanje pošte kupcima što uključuje
i elektroničku poštu, oglašavanje putem medija i drugih sredstava javnog
priopćavanja ciljanih isključivo na te kupce ili grupu kupaca na isključivom
teritoriju drugog distributera.
(4) Pasivna prodaja, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga
članka, podrazumijeva odgovaranje na zahtjeve pojedinačnih kupaca uključujući
isporuku proizvoda takvim kupcima, uz napomenu da takvo odgovaranje ne smije
biti posljedica djelovanja aktivne prodaje. Pod pasivnom prodajom smatra se i
općenito reklamiranje ili oglašavanje u medijima ili na internetu koje dopire
izvan nečijeg isključivog teritorija ili određene grupe kupaca, koje je rezultat
razvoja tehnologije odnosno jednostvnosti pristupa, pa se smatra razumnim
načinom pristupanja tim kupcima ili grupama kupaca.
Teška
ograničenja u sporazumima između tržišnih takmaca u posebnim slučajevima
Članak
9.
U sporazumima sklopljenim između tržišnih takmaca u
smislu članka 3. stavka 2. točke a) i c) ove Uredbe, u slučajevima u kojima tržišni
takmaci za potrebe sporazuma ne djeluju na istoj razini proizvodnje ili
distribucije, teškim ograničenjem tržišnog natjecanja smatra se bilo koje
ograničenje navedeno u članku 7. i članku 8. stavku 1. ove Uredbe.
Ograničenja u slučaju postojanja paralelne
mreže sporazuma male vrijednosti
Članak 10.
(1) Agencija može, u smislu članka 13. stavka 4.
Zakona, po službenoj dužnosti pokrenuti postupak ocjene pojedinog sporazuma
koji ispunjava uvjete iz članka 13. stavka 2. Zakona i uvjete iz ove Uredbe,
ako kumulativni učinci tog sporazuma i drugih sporazuma na mjerodavnom tržištu,
značajno narušavaju, ograničavaju ili sprječavaju tržišno natjecanje.
(2) Agencija može pokrenuti postupak, u smislu stavka
1. ovoga članka, u slučaju ako paralelne mreže sporazuma koji imaju sličan
učinak na narušavanje, ograničavanje ili sprječavanje tržišnog natjecanja, u
smislu članka 4. stavka 3. ove Uredbe, pokrivaju više od trideset posto (30%)
mjerodavnog tržišta.
IV.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
11.
Svi
sporazumi s neznatnim tržišnim udjelom u smislu ove Uredbe, koji su sklopljeni
do stupanja na snagu ove Uredbe, moraju biti usklađeni s ovom Uredbom u roku od
šest (6) mjeseci od dana njezinog stupanja na snagu.
Stupanje
na snagu
Članak
12.
Ova
Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 330-01/04-01/05
Urbroj: 5030114-04-1
Zagreb, 15. travnja 2004.
Predsjednik
dr. sc. Ivo Sanader, v. r.