Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

NN 105/2004, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

HRVATSKI SABOR

 

2025

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 16. srpnja 2004. godine.

Broj: 01-081-04-2506/2
Zagreb, 21. srpnja 2004.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Članak 1.

U Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03. i 198/03.) članak 6. mijenja se i glasi:

»(1) Nacionalno vijeće za znanost najviše je stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj.

(2) Nacionalno vijeće za znanost:

1. raspravlja pitanja od važnosti za znanstvenu djelatnost te predlaže i potiče donošenje mjera za njezino unaprjeđenje,

2. daje prethodno mišljenje na pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija koji donosi ministar nadležan za poslove znanosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar),

3. nadzire kvalitetu znanstvenih organizacija te ih vrednuje sukladno ovom Zakonu i utvrđenim kriterijima,

4. prati razvitak i utvrđuje znanstvena i umjetnička područja, polja i grane,

5. imenuje područna znanstvena i umjetnička vijeća te matične odbore za pojedina polja,

6. pobliže utvrđuje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja, u skladu s ovim Zakonom,

7. utvrđuje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije da bi dobile ovlaštenje za provođenje postupka izbora u znanstvena zvanja,

8. predlaže proglašavanje znanstvenih centara izvrsnosti i provodi njihovo vrednovanje,

9. daje mišljenje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih par­kova te

10. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.«

Članak 2.

Članak 7. mijenja se i glasi:

»(1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje najviše je stručno tijelo koje brine za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske.

(2) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje:

1. predlaže i potiče donošenje mjera za unaprjeđenje visokog obrazovanja,

2. predlaže projekciju mreže javnih visokih učilišta u Repub­lici Hrvatskoj,

3. daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijeća vele­učilišta i visokih škola za stjecanje znanstveno-nastavnih, umjet­ničko-nastavnih i nastavnih zvanja,

4. daje ministru prethodno mišljenje na pravilnike o mjerilima i kriterijima za osnivanje i vrednovanje visokih učilišta i studijskih programa,

5. imenuje recenzente i daje mišljenje o osnivanju novih visokih učilišta i studijskih programa,

6. provodi vrednovanje visokih učilišta i studijskih programa te predlaže ministru izdavanje dopusnica (članak 51.),

7. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.«

Članak 3.

Članak 8. mijenja se i glasi:

»(1) Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje zajednički:

1. predlažu Vladi Republike Hrvatske kriterije i odnose ras­podjele proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje,

2. raspravljaju pitanja vezana uz policentrični sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te predlažu i potiču mjere za njegov razvoj,

3. predlažu i potiču sudjelovanje drugih subjekata, posebno drugih tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,

4. predlažu mjere i poduzimaju aktivnosti za afirmaciju i napredovanje znanstvenog i nastavnog podmlatka,

5. imenuju članove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, te

6. predlažu članove Odbora za etiku.

(2) Zajedničkim sjednicama Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje predsjedavaju naiz­mjence predsjednici ovih vijeća na rok od jedne godine, raču­najući od dana prvog imenovanja ovih vijeća prema ovom Zakonu. Zajedničke sjednice održavaju se najmanje jednom go­dišnje.«

Članak 4.

U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Članove Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i njihove predsjednike imenuje Hrvat­ski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, vodeći računa o zastupljenosti predstavnika iz područja znanosti i umjetnosti, te regija i o zastupljenosti znanstvenika iz gospodarstva.«

Stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Državni dužnosnici ne mogu biti članovi Nacionalnog vijeća za znanost ni Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.«

Članak 5.

Članak 15. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) je specijalizirana ustanova zadužena za pružanje stručne i administrativne potpore Nacionalnom vijeću za znanost i Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje.

(2) Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva Agenciju, te utvrđuje ustroj i način njezina rada.

(3) Djelokrug Agencije čine stručni i administrativni poslovi:

1. u postupcima izdavanja dopusnica visokim učilištima,

2. u postupcima vrednovanja znanstvenih organizacija i visokih učilišta,

3. u postupcima odobravanja studijskih programa na visokim učilištima,

4. u postupcima vrednovanja sustava za unapređenje i jamstvo kvalitete na visokim učilištima,

5. u postupcima priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija,

6. uključivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja u međunarodni sustav,

7. povezivanja s Europskom mrežom za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja (ENQA) i europskom mrežom informacijskih centara (ENIC/NARIC),

8. stvaranja i održavanja nacionalnih baza podataka o sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.

(4) Za svoj stručni rad Agencija je odgovorna Nacionalnom vijeću za znanost i Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, a zakonitost njenoga rada nadzire Ministarstvo.«

Članak 6.

Članak 16. mijenja se i glasi:

»(1) Javni znanstveni instituti i visoka učilišta, kao i njihove sastavnice, vrednuju se, odnosno podliježu provjeri kvalitete i učinkovitosti. Rad privatnih znanstvenih instituta podliježe vrednovanju ako se financira iz državnog proračuna, u kojem slučaju se na rezultate vrednovanja odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 18. ovoga Zakona.

(2) Provjera kvalitete i učinkovitosti javnih znanstvenih instituta i visokih učilišta obavlja se na temelju pravilnika koji na temelju prethodnog mišljenja Nacionalnog vijeća za znanost, odnosno Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje donosi ministar, uvažavajući posebnosti pojedinih područja znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja.

(3) Kod provjere kvalitete i učinkovitosti javnih znanstvenih instituta Agencija se u najvećoj mogućoj mjeri koristi uslugama međunarodnih organizacija i asocijacija.

(4) Agencija obavlja provjeru prema godišnjem rasporedu poslova ili po posebnom nalogu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, odnosno Nacionalnog vijeća za znanost i na zahtjev visokog učilišta ili znanstvenog instituta. Svoje izvješće o provjeri Agencija dostavlja Nacionalnom vijeću za znanost, odnosno Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje te ministru kao i onome na čiji je zahtjev obavilo provjeru.

(5) Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske ili ministar mogu od Nacionalnog vijeća za znanost ili Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje zatražiti provjeru iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Prije odlučivanja na Nacionalnom vijeću za znanost, odnosno Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje izvješće Agencije dostavlja se javnom znanstvenom institutu ili visokom učilištu na koji se ono odnosi. Oni mogu Nacionalnim vijećima, u roku od 30 dana dati svoje primjedbe na izvješće i dati potrebno razjašnjenje o nalazima u njemu.

(7) Nacionalno vijeće za znanost, odnosno Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje utvrđuju konačnu ocjenu kontrole i vrednovanja te ih dostavljaju ministru i javnom znanstvenom institutu ili visokom učilištu koje je vrednovano. Nacionalno vijeće za znanost odnosno Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje oba­vje­štava javnost o rezultatima kontrole i o vrednovanju.«

Članak 7.

Članak 17. mijenja se i glasi:

»(1) Vrednovanje studijskih programa provodi Agencija na temelju pravilnika, koji uz prethodno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje donosi ministar i prema godišnjem rasporedu koji utvrđuje Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. Vrednovanje će se provesti i na posebni zahtjev Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i ministra, a može se provesti i na vlastiti zahtjev visokog učilišta.

(2) Prije rasprave i odlučivanja na Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, izvješće Agencije dostavlja se visokom učilištu na koje se ono odnosi. Visoko učilište može u roku od 30 dana dati svoje primjedbe na izvješće ili dati potrebno razja­šnjenje o nalazima u njemu.

(3) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje utvrđuje konačnu ocjenu vrednovanja te je dostavlja ministru i visokom učilištu koje je vrednovano. Konačna je ocjena vrednovanja javna.«

Članak 8.

Članak 35. mijenja se i glasi:

»(1) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se ovla­štenoj znanstvenoj organizaciji, zajedno s dokazima o ispu­nja­va­nju uvjeta za izbor u određeno zvanje.

(2) Ovlaštena znanstvena organizacija, u roku trideset dana od dana primitka zahtjeva za izbor u znanstveno zvanje, imenuje stručno povjerenstvo. Stručno povjerenstvo se sastoji od najmanje tri člana koji moraju biti u istom ili višem znanstvenom zvanju s obzirom na ono za koje se traži izbor.

(3) Stručno povjerenstvo ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti za izbor te predlaže da se pristupnik izabere ili ne izabere u znanstveno zvanje. Stručno povjerenstvo svoje izvješće podnosi u roku od trideset dana od dana imenovanja.

(4) Na temelju izvješća stručnog povjerenstva i odluke stručnog tijela iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, organizacija u roku od trideset dana daje mišljenje i prijedlog nadležnom ma­tičnom odboru.

(5) Matični odbor u roku od šezdeset dana potvrđuje ili ne potvrđuje mišljenje i prijedlog organizacije. Propuštanje navedenog roka ne može rezultirati stjecanjem zvanja.

(6) U slučaju da matični odbor propusti rok iz prethodnog stavka, pristupnik može zahtijevati od nadležnoga područnog vijeća da samo odluči o zahtjevu. U slučaju da postupak izbora provodi područno vijeće, zbog propuštanja navedenog roka, pristupnik se može obratiti Nacionalnom vijeću za znanost.

(7) Matični odbor neće potvrditi mišljenje i prijedlog ovla­štene znanstvene organizacije ako:

1. smatra da su oni doneseni protivno uvjetima za izbor,

2. su u nesuglasnosti s podnesenim dokazima o ispunjavanju uvjeta ili

3. je bitno povrijeđen postupak provođenja izbora.

(8) U slučajevima iz stavka 7. ovoga članka, matični odbor će sam provesti postupak izbora ili zatražiti od iste organizacije ponavljanje postupka, ili zatražiti od druge organizacije pokretanje novog postupka izbora. Novi postupak izbora dovršit će se u roku od šezdeset dana.

(9) Odluka matičnog odbora je konačna, predstavlja upravni akt te se u postupku izbora u znanstveno zvanje primjenjuju od­red­be Zakona o općem upravnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(10) Matični odbor će u roku petnaest dana, bez odlaganja, odluku o izboru (pozitivnu ili negativnu) dostaviti pristupniku i znanstvenoj organizaciji koja je provodila postupak izbora, a pozitivnu odluku o izboru u znanstveno zvanje dostaviti Ministarstvu radi upisa u Upisnik znanstvenika. Izvod iz Upisnika dostavlja se podnositelju zahtjeva.

(11) U slučaju predviđenom člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona, zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se nadležnom matičnom odboru ili područnom vijeću, odnosno Nacionalnom vijeću za znanost. Postupak će se dovršiti u roku 120 dana.

(12) Protiv odluke o izboru pristupnik nema pravo žalbe, ali može pokrenuti upravni spor. U upravnom sporu ne može se donijeti odluka o izboru pristupnika u znanstveno zvanje već samo ukinuti nezakonita odluka i odrediti ponovno provođenje postupka.«

Članak 9.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»(1) Rokovi u postupku izbora u znanstveno zvanje iz članka 35. ovoga Zakona ne teku u razdobljima od 15. srpnja do 31. kolovoza te od 20. prosinca do 7. siječnja.

(2) U slučaju neopravdanog znatnog prekoračenja roka, po pritužbi pristupnika ili znanstvene organizacije u kojoj je pristupnik zaposlen, matični odbor može preuzeti postupak izbora i sam ga provesti. U slučaju neopravdanog prekoračenja roka matičnog odbora, na odgovarajući način će se primijeniti članak 35. stavak 6. ovoga Zakona.

(3) Ovlaštenoj znanstvenoj organizaciji koja učestalo i neopravdano ne poštuje rokove propisane u članku 35. ovoga Zakona, ministar će, uz prethodno mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost, oduzeti ovlaštenje za provođenje postupka izbora u zvanje.

(4) Ako matični odbor učestalo ne poštuje rokove propisane u članku 35. ovoga Zakona, na zahtjev ministra Nacionalno vijeće za znanost pokrenut će postupak za razrješenje predsjednika od­bo­ra i članova odgovornih za nepoštivanje rokova.«

Članak 10.

U članku 40. stavku 3. u prvoj rečenici riječi: »ni jedan« zamjenjuju se riječju: »neki«.

Članak 11.

U članku 41. stavku 2. u prvoj rečenici briše se točka, stavlja se zarez i dodaju riječi: »odnosno izbor proveden sukladno članku 40. stavku 3. ovoga Zakona«.

Članak 12.

U članku 42. stavku 6. u drugoj rečenici iza riječi: »znanstvenog savjetnika« dodaju se riječi: »iz stavka 3. ovoga članka«.

Članak 13.

U članku 43. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Osobu koja je završila sveučilišni diplomski studij, znanstveni institut može izabrati u zvanje asistenta, te s njom za­ključiti ugovor o radu na određeno vrijeme, u trajanju od naj­više šest godina na suradničkom radnom mjestu asistenta. Asistent je dužan upisati poslijediplomski studij.«

U stavku 3. riječi: »iz stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »iz stavka 2.«.

U stavku 8. u trećoj rečenici briše se točka, stavlja se zarez i dodaju riječi: »sukladno članku 42. stavku 2. ovoga Zakona«.

Članak 14.

Članak 45. mijenja se i glasi:

»U vrijeme rodiljnih dopusta, bolovanja dužih od tri mjeseca, služenja vojne obveze, obavljanja javne dužnosti te u drugim naročito opravdanim slučajevima predviđenim zakonom, kolek­tiv­­­nim ugovorom ili općim aktom znanstvene organizacije, rokovi za izbor ili reizbor u znanstveno zvanje i na radno mjesto miruju i neće se uračunavati u rok za izbor, osim u slučaju da zaposlenik zatraži da mu za navedeno razdoblje rokovi teku.«

Članak 15.

U članku 48. iza stavka 3. dodaju se stavci koji glase:

»(4) Visoka učilišta za potrebe vojnog i policijskog obrazovanja osniva Vlada Republike Hrvatske sukladno uvjetima koje predviđa ovaj Zakon.

(5) Posebnim sporazumom sveučilišta ili veleučilišta i Vlade Republike Hrvatske ustrojava se studij u okviru određenog sveu­čilišta ili veleučilišta te položaj visokih učilišta osnovanih prema stavku 4. ovoga članka u okviru sveučilišta.

(6) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće.

(7) Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta iz stavka 4. ovoga članka obavljaju ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadležno za obranu, sukladno posebnom sporazumu.«

Članak 16.

U članku 51. stavku 4. točki 2. iza riječi: »sveučilišta« umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: »odnosno s najmanje jednom trećinom u slučaju veleučilišta i visokih škola« brišu se, te se dodaje nova rečenica koja glasi:

»Veleučilištu ili visokoj školi izdat će se dopusnica ako ima zaključen ugovor o radu s punim ili nepunim radnim vremenom s najmanje polovicom potrebnog broja nastavnika.«

U točki 4. riječi: »stavku 8.« zamjenjuju se riječima: »stavku 9.«.

Iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:

»(10) Visoka učilišta u okviru svoje nastavne aktivnosti ob­ve­zuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno po­sebnom zakonu.«

Dosadašnji 10. postaje stavak 11.

Iza stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:

»(12) Ukoliko ovim Zakonom nije drugačije određeno, u postupku izdavanja dopusnice, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.«

Članak 17.

Članak 56. mijenja se i glasi:

»(1) Sveučilište ima:

– rektora,

– senat i

– sveučilišni savjet.

(2) Sveučilište može imati i druga stručna i savjetodavna tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnost uređuju statutom ili drugim općim aktom. Uz to, sveučilište svojim statutom može vođenje poslovanja ili njegova dijela povjeriti određenom tijelu.«

Članak 18.

Članak 57. mijenja se i glasi:

»(1) Rektor sveučilišta bira se tajnim glasovanjem, većinom glasova ukupnog broja članova biračkog tijela, iz redova redovitih profesora. Sastav biračkog tijela za izbor rektora propisuje se statutom sveučilišta. Mandat rektora traje četiri godine i može se jednom ponoviti.

(2) Postupak izbora i razrješenja te razlozi za razrješenje rektora dužnosti prije isteka mandata propisuju se statutom sve­učilišta.

(3) U svom radu rektor ima prava i obveze ravnatelja ustanove te mandat i ovlasti predviđene ovim Zakonom i statutom sveučilišta. Rektor saziva i predsjedava sjednicama senata.

(4) Rektor može imati jednog ili više prorektora koje imenuje senat, na način predviđen statutom sveučilišta.

 (5) Rektor može upozoriti dekana i ostale čelnike sastavnica na protuzakonitost ili protustatutarnost njihovih planiranih ili donesenih odluka.

(6) Rektor može obustaviti od izvršenja odluku dekana i ostalih čelnika sastavnica sveučilišta, ako je protivna zakonu ili statutu sveučilišta.

(7) Sukladno statutu sveučilišta, rektor sveučilišta može u statutom utvrđenim slučajevima nepoštivanja zakona, drugih propisa, statuta ili na njima utemeljenih sveučilišnih odluka, suspendirati dekana ili drugog čelnika sastavnica sveučilišta i postaviti vršitelja dužnosti s odgovarajućom kvalifikacijom.

(8) Senat, u roku od mjesec dana, odlučuje o odlukama rektora iz stavka 6. i 7. ovoga članka. Za potvrdu odluke rektora potrebna je većina ukupnog broja članova. Odlukom senata o potvrdi suspenzije čelnik je razriješen dužnosti. U tom slučaju u roku od 3 mjeseca provest će se postupak za izbor čelnika. U tom postupku čelnik koji je razriješen dužnosti ne može biti kandidat za izbor.«

Članak 19.

Članak 58. mijenja se i glasi:

»(1) Senat je izborno stručno tijelo koje se bira sukladno statutu Sveučilišta, na način kojim se osigurava zastupljenost svih znanstveno-nastavnih sastavnica sveučilišta i različitih područja znanosti i umjetnosti.

(2) Zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima čine najmanje 60% članova senata. Studentski predstavnici, koje sukladno statutu sveučilišta biraju sami studenti, čine najmanje 10% članova senata iz redova studenata preddiplomskih i diplomskih studija, te najmanje 5% iz redova studenata poslijediplomskih studija. Ostali zaposlenici zastupljeni su u senatu sukladno statutu.

(3) Rektor je član senata po položaju. Prorektori sudjeluju u radu senata bez prava glasovanja.

(4) Na sjednice senata poziva se i predstavnik sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu senata bez prava glasa.«

Članak 20.

Naziv članka 59. mijenja se i glasi: »Nadležnost senata«.

Članak 59. mijenja se i glasi:

»(1) Senat, sukladno statutu, odlučuje o svim akademskim, stručnim, znanstvenim i umjetničkim pitanjima, uključivši odluči­vanje o organizaciji znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i o drugim pitanjima predviđenim ovim Zakonom.

(2) U okviru svoje nadležnosti, senat posebice:

1. odlučuje o obrazovnoj, znanstvenoj, umjetničkoj i stručnoj djelatnosti,

2. odlučuje o akademskim pitanjima,

3. odlučuje o razvojnim i istraživačkim planovima,

4. utvrđuje studijske kapacitete i upisnu politiku, određuje upisne kvote te utvrđuje standarde studiranja i nadzire njihovo poštovanje,

5. provodi ili povjerava sastavnicama provedbu postupka stjecanja doktorata,

6. dodjeljuje počasne doktorate,

7. bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse,

8. odlučuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu,

9. koordinira međunarodnu suradnju,

10. odlučuje o izdavačkoj djelatnosti,

11. donosi statut te druge opće akte sveučilišta, ako statutom sveučilišta nije određeno drugačije,

12. bira rektora te na njegov prijedlog imenuje prorektore,

13. imenuje članove drugih tijela sveučilišta kada je to određeno statutom ili drugim općim aktom,

14. potvrđuje izbor dekana fakulteta i umjetničkih akademija i pročelnika sveučilišnih odjela,

15. imenuje čelnike drugih sastavnica sveučilišta, ako statutom sveučilišta ili aktom o osnivanju i statutom sastavnice nije određeno drugačije,

16. bira nastavnike i suradnike, ako statutom ili na njemu utemeljenom propisu nije određeno drugačije,

17. odlučuje o osnivanju, osnovama ustroja i ukidanju sastav­n­­ica sveučilišta te usklađuje njihov rad i poslovanje,

18. odlučuje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova i drugih trgovačkih društava,

19. vodi financijsku politiku i donosi proračun sveučilišta, raspravlja o financijskim izvješćima i prihvaća završni račun te odlučuje o kapitalnim ulaganjima,

20. obavlja i druge poslove predviđene statutom i drugim općim aktima.

(3) Odlučivanje o pojedinim pitanjima iz nadležnosti senata statutom se može povjeriti odgovarajućim sastavnicama sveu­či­lišta. Statutom sveučilišta može se, radi osiguranja integriranosti nastavnog i znanstvenog procesa na sveučilištu, predvidjeti pravo suspenzivnog veta na pojedine odluke nadležnih tijela sastavnica o tim pitanjima, ali tako da se ne naruše njihove akademske slobode i akademska samouprava.«

Članak 21.

U članku 60. stavku 2. riječi: »i sveučilišnog vijeća« brišu se.

U stavku 3. podstavku 2. iza riječi: »(ili tijela)« dodaje se riječ: »jedinice«.

U stavku 4. iza riječi: »senata« briše se zarez i riječi: »sve­učilišnog vijeća«.

U stavku 5. riječi: »ili sveučilišno vijeće« brišu se.

Članak 22.

Članak 63. mijenja se i glasi:

»(1) Fakultet i umjetnička akademija imaju:

– dekana,

– vijeće (fakultetsko vijeće i vijeće akademije) te

– druga tijela predviđena statutom sveučilišta, svojim statutom ili drugim općim aktom.

(2) Dekana fakulteta ili umjetničke akademije bira i raz­rješava vijeće s mandatom, na način i u postupku utvrđenim statutom sveučilišta ili drugim općim aktom, te ga razrješava Senat u slučaju propisanom člankom 57. stavkom 8. ovoga Zakona.

(3) Dekan predstavlja i zastupa fakultet ili umjetničku akademiju i ima prava i obaveze sukladno statutu sveučilišta i statutu fakulteta ili umjetničke akademije. Dekanu u radu pomažu prodekani te statutom utvrđena druga tijela.

(4) Dekan je odgovoran za zakonitost, provedbu statuta i odluka sveučilišnih tijela na fakultetu ili umjetničkoj akademiji.

(5) Vijeće fakulteta i umjetničke akademije čine nastavnici, suradnici i studenti, u skladu sa statutom fakulteta ili umjetničke akademije. Studentski predstavnici, koje sukladno statutu biraju sami studenti, čine najmanje 15% ukupnog broja članova Vijeća.

(6) Vijeće, sukladno statutu sveučilišta:

1. donosi odluke o akademskim, znanstvenim, umjetničkim i stručnim pitanjima,

2. bira i razrješuje dekana i prodekane,

3. donosi statut i druge opće akte,

4. obavlja druge poslove utvrđene statutom sveučilišta, statutom visokog učilišta ili drugim općim aktom.

(7) U slučaju postojanja statuta fakulteta ili umjetničke akademije statutom se, sukladno ovom Zakonu i statutu sveučilišta, utvrđuju pitanja od posebnog interesa za studente, za koja prilikom odlučivanja u stručnom vijeću fakulteta ili umjetničke akademije, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta, sukladno članku 61. ovoga Zakona.«

Članak 23.

U članku 71. stavku 2. iza riječi: »naziv« dodaju se riječi: »prvostupnik/prvostupnica«, te se riječi: »baccalaureus, odnosno baccacalaurea« stavljaju u zagrade.

U stavku 3. riječi: »stručni« zamjenjuje se riječju: »akademski«.

Članak 24.

Članak 72. mijenja se i glasi:

»(1) Diplomski sveučilišni studij traje jednu do dvije godine i njegovim završetkom stječe se od 60 do 120 ECTS bodova. Diplomski studij može trajati i duže, uz odobrenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

(2) Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

(3) Ako zakonom nije određeno drukčije, završetkom diplomskoga sveučilišnog studija stječu se akademski nazivi:

1. za sveučilišne medicinske programe doktor (dr.) struke,

2. za ostale sveučilišne programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke.

  (4) Kratica nabrojanih akademskih naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.«

Članak 25.

Članak 73. mijenja se i glasi:

»(1) Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati na­kon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

(2) Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom doktorskog rada, stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).

(3) Iznimno, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i jav­ne obrane doktorskog rada, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat znanosti.

(4) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe.

(5) Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijali­stič­ki studij u trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stječe zvanje specijalista određenog područja (spec.). Naziv specijalista, odnosno njegova kratica dodaju se akademskom nazivu iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona.

(6) Sveučilište statutom može utvrditi da se završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija stječe drukčije zvanje od onoga propisanog stavkom 5. ovoga članka, u slučaju kada je za određeno stručno područje posebnim zakonom propisano specija­lis­tičko usavršavanje.

(7) Sveučilište općim aktom uređuje stjecanje ECTS bodova na poslijediplomskom studiju te propisuje broj ECTS bodova pot­reban za prijavu doktorskog rada na poslijediplomskom sveu­či­lišnom studiju.«

Članak 26.

Članak 74. mijenja se i glasi:

»(1) Stručni studiji provode se na visokoj školi ili vele­učilištu. Iznimno, stručni studiji mogu se provoditi i na sve­učilištu, uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u skladu s ovim Zakonom.

(2) Stručni studiji traju od dvije do tri godine i njihovim se završetkom stječe od 120 do 180 ECTS bodova. Iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, stručni studij može trajati do četiri godine u slučajevima kada je to sukladno međunarodno prihvaćenim standardima te se takvim studijem stječe do 240 ECTS bodova.

(3) Završetkom stručnog studija s manje od 180 ECTS bodova stječe se odgovarajući stručni naziv, u skladu s posebnim zakonom.

(4) Završetkom stručnog studija s 180 ili više ECTS bodova stječe se stručni naziv stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) uz naznaku struke, u skladu s posebnim zakonom.

(5) Kratica stručnog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.

(6) Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specija­lis­tički diplomski stručni studij za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij. Takav studij traje jednu do dvije godine i njime se stječe zvanje specijalista određene struke (spec.) koje se koristi uz stručni naziv stečen stručnim studijem ili preddiplomskim sveučilišnim studijem.«

Članak 27.

U članku 81. stavku 1. riječ: »odličan« zamjenjuje se riječju: »izvrstan«.

Članak 28.

U članku 88. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Redoviti studenti imaju pravo na zapošljavanje posredstvom pravnih osoba čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visokog obrazovanja (studentski centri), sukladno pravilniku koji donosi ministar.«

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 29.

U članku 91. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju znanstvenim zvanjima kako slijedi:

1. docent – znanstvenom suradniku,

2. izvanredni profesor – višem znanstvenom suradniku,

3. redoviti profesor – znanstvenom savjetniku.«

Članak 30.

Članak 92. mijenja se i glasi:

»(1) Na sveučilištu, odnosno njegovim sastavnicama, se putem javnog natječaja provode izbori u znanstveno-nastavna, umjet­ničko-nastavna i suradnička zvanja te nastavna zvanja preda­vača, višeg predavača, lektora, višeg lektora, umjetničkog suradnika i višega umjetničkog suradnika, kao i stručna zvanja, sukladno ovom Zakonu, te se s izabranim pristupnikom zak­lju­čuje ugovor o radu. Kada sveučilište izvodi stručne i visoko­školske umjetničke studije, može za potrebe tih studija provoditi izbor za sva nastavna zvanja iz članka 91. stavka 3. ovoga Zakona.

 (2) U odgovarajuće znanstveno-nastavno, umjetničko-na­stav­no, suradničko i nastavno zvanje može se izabrati osoba i bez zaključivanja ugovora o radu koja ispunjava uvjete za izbor u odnosno zvanje ako sudjeluje ili će sudjelovati u izvođenju dijela ili cijele nastave određenog predmeta (tzv. naslovno zvanje) na visokom učilištu.

(3) Visoko učilište može povjeriti izvedbu do jedne trećine nastavnog predmeta stručnjacima bez izbora u znanstveno-nastav­no zvanje (tzv. gostujući profesor ili nastavnik), uz uvjet da os­nov­ni dio nastavnog predmeta izvode osobe izabrane u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna zvanja.

(4) Pod uvjetima predviđenim statutom sveučilišta, uglednom inozemnom profesoru, istaknutom stručnjaku ili umjetniku, koji nije stekao znanstveno-nastavno zvanje po hrvatskim propisima, može se, uz suglasnost senata, povjeriti izvođenje nastave iz određenog predmeta.

(5) Studenti poslijediplomskog studija mogu sudjelovati u izvođenju nastave preddiplomskog i diplomskog studija na sveu­či­lištu, sukladno studijskom programu poslijediplomskog studija i općem aktu sveučilišta.«

Članak 31.

U članku 95. stavku 1. iza riječi: »provodi sveučilište« dodaju se riječi: »odnosno sastavnica sveučilišta«, a riječi: »službenoj internetskoj« zamjenjuju se riječju: »INTERNET«.

U stavku 2. u prvoj rečenici, iza riječi: »Natječaj koji se raspisuje za izbor« riječ: »na« zamjenjuje se riječju: »u«, a iza riječi: »isto ili više znanstveno-nastavno« dodaju se riječi: »zvanje i«. U drugoj rečenici, iza riječi: »posebnom odlukom« riječ: »stručnog« briše se.

U stavku 3. u prvoj rečenici iza riječi: »ako« riječ: »nijedan« zamjenjuje se riječju: »neki«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Ako je u natječajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit će se drugo radno mjesto ili će mu se, u nedostatku istog, otkazati ugovor o radu.«

U stavku 5. riječ: »odgovarajućeg« briše se.

Članak 32.

Članak 101. mijenja se i glasi:

»(1) Postupak izbora u nastavna i stručna zvanja te odgo­va­rajuća radna mjesta provodi visoko učilište sukladno statutu, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u »Narodnim novinama«, dnevnom tisku i na INTERNET stranici visokog učilišta.

(2) Natječaj koji se raspisuje za izbor u isto ili više nastavno, odnosno stručno zvanje i radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natječaju raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom stručnog vijeća visokog učilišta, i uz suglasnost zaposlenika, natječaj može biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego što isteknu tri godine od prethod­nog izbora.

(3) Stručno vijeće visokog učilišta najkasnije 90 dana od zaključenja natječaja izabire u nastavno ili stručno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto onog pristupnika koji u najvećoj mjeri udovoljava uvjetima natječaja i uvjetima Rektorskog zbora i uvjetima iz članka 98. ovoga Zakona. Svi pristupnici obavješćuju se o rezultatima natječaja u roku 15 dana od dana njegova dovršetka.

(4) Ako je u natječajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit će se drugo radno mjesto, ili će mu se u nedostatku istoga otkazati ugovor o radu.

(5) Ako na natječaj iz stavka 1. ovoga članka zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta za ponovni izbor, pokrenut će se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga radnog mjesta.«

Članak 33.

Članak 103. mijenja se i glasi:

»(1) Nastavnici i suradnici dužni su uredno izvršavati nastav­ne i druge obveze sukladno općim aktima visokog učilišta te ispunjavati obveze u odnosu na znanstveni, umjetnički i stručni rad koji obavljaju na visokom učilištu. Posebnu pozornost dužni su posvetiti radu sa studentima, poticanju njihova samostalnog rada i kreativnosti te uključivanju u stručni, znanstveni i umjet­nički rad.

(2) Ugovori nastavnika i suradnika s drugim pravnim osobama izvan matične ustanove zaposlenja mogu se zabraniti, ograničiti ili uvjetovati ako se radi o ugovorima koji bi negativno utjecali na rad visokog učilišta ili ako je riječ o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnošću konkurira visokom učilištu s kojim nastavnik ili suradnik ima ugovor o radu.

(3) Nastavnik ili znanstvenik može, uz uvjete propisane općim aktom visokog učilišta, koristiti plaćenu slobodnu studij­sku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, umjetničkog ili struč­nog rada. Visoko učilište je dužno u tom razdoblju organizirati kontinuirano obavljanje nastave te ispunjavanje drugih obveza umjesto odsutnog nastavnika.

(4) Odlukom nadležnog tijela visokog učilišta nastavniku se mogu odobriti kraća ili dulja izbivanja zbog znanstvenog, umjetničkog i stručnog usavršavanja ili kojega drugoga opravdanog razloga. U vrijeme takve odsutnosti nastavniku mogu mirovati prava i obveze iz ugovora o radu ili se mogu izvršavati djelomično, sukladno odluci nadležnog tijela i/ili ugovora koji se zaključuje između nastavnika i visokog učilišta. Pri tome se mora osigurati uredno odvijanje nastave ili odgovarajuća zamjena za nastavnika.

(5) Nastavnik ili znanstvenik tijekom obavljanja javne duž­nosti na koju je imenovan ili izabran (nastavnik ili znanstvenik izabran u Sabor, dužnosnik kojeg je na dužnost imenovao Sabor, predsjednik Republike, Vlada ili Ustavni sud, župan, podžupan, gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba) odnos­no radi čijeg je obavljanja sklopio odgovarajući ugovor o radu, može obavljati nastavu i baviti se znanstvenim radom na visokom učilištu ili u znanstvenoj organizaciji tako da s visokim učilištem ili znanstvenom organizacijom zaključi ugovor o radu do ili preko punoga radnog vremena ili drugi odgovarajući ugovor. Nastavnik ili znanstvenik koji obnaša javnu dužnost ima se pravo, sukladno ugovoru s visokim učilištem ili znanstvenom organizacijom, vratiti na radno mjesto na kojemu je radio prije odlaska na javnu dužnost ili drugo odgovarajuće radno mjesto.

(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na znanstvenike u javnim znanstvenim organizacijama. Kolektivnim ugovorom prava iz ovoga članka mogu se pred­vidjeti i za znanstvenike u privatnim znanstvenim organizacijama.«

Članak 34.

Članak 108. mijenja se i glasi:

»(1) Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje utvrđuju kriterije za raspodjelu proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje na temelju prijedloga Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.

(2) Uvažavajući kriterije ministar izrađuje prijedlog prora­čuna za financiranje znanosti i visokog obrazovanja na temelju pri­kupljenih prijedloga proračuna znanstvenih organizacija, sveučilišta, veleučilišta i visokih škola, sukladno propisima kojima se planiraju i izvršavaju proračunska sredstva iz državnog proračuna. Prijedlog obuhvaća ukupne iznose za pojedina sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, znanstvene institute i druge znanstvene organizacije te iznose za financiranje znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradničkih radnih mjesta i nabavku znanstvene opreme te iznose troškova rada Nacionalnog vijeća za znanost, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Agencije i drugih tijela.

(3) Prije podnošenja prijedloga Vladi Republike Hrvatske, ministar će pribaviti mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i predočiti ga Vladi Republike Hrvatske.

(4) Sredstva za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, znanstveno izdavaštvo, znanstvene konferencije te znanstvene i znanstveno-stručne udruge raspoređuje ministar na temelju javnog poziva i mišljenja odgovarajućih povjerenstava koja imenuje ministar.

(5) Minimalne plaće sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvrđuju se kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom.«

Članak 35.

Članak 109. mijenja se i glasi:

»(1) Javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole financiraju se iz državnog proračuna uzimajući u obzir utvrđene kapacitete pojedinoga visokog učilišta, cijenu pojedinih studija te ocjenu o njihovoj kvaliteti na temelju vrednovanja iz članka 16. ovoga Zakona.

(2) Iz državnog proračuna mogu se financirati i privatna visoka učilišta, na temelju prethodno sklopljenog ugovora, pod uv­je­tom da:

a) obavljaju djelatnost u kojoj društvene potrebe nadilaze ras­položive mogućnosti javnih visokih učilišta ili je njihova djelatnost od posebnoga državnog interesa,

b) ispunjavaju uvjete propisane Zakonom,

c) udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvrđuje Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta.

 (3) Sredstva iz državnog proračuna namijenjena sveu­či­lištima, veleučilištima i visokim školama doznačuju se korisnicima u ukupnom iznosu, a korisnici ih svojim proračunom ras­po­ređuju za pojedine namjene, sukladno statutu i drugim općim aktima. Proračun sveučilišta donosi senat na prijedlog rektora, a proračun veleučilišta i visoke škole stručno vijeće na prijedlog dekana.

(4) Sastavnice sveučilišta dio vlastitih prihoda iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona izdvajaju u proračun sveučilišta za kapitalna ulaganja i razvojne programe, sukladno općim aktima sve­učilišta.«

Članak 36.

Naziv članka 111. mijenja se i glasi: »Financiranje znanstvenih projekata, suradničkih radnih mjesta i znanstvene opreme«

Članak 111. mijenja se i glasi:

»(1) Ministarstvo uz prethodno mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost raspisuje natječaje za financiranje znanstvenih pro­je­kata, suradničkih radnih mjesta znanstvenih novaka, te znanstvene infrastrukture i opreme iz sredstava državnog proračuna. Nat­je­čaji su otvoreni za prijave do njihovih opoziva (otvoreni na­tječaj), a odluke o financiranju donosit će se periodično, najmanje jednom godišnje, a najmanje četiri puta godišnje za znanstvene novake, u skladu s raspoloživim sredstvima.

(2) Na natječaj za znanstvene projekte mogu se prijaviti znanstvene organizacije, znanstvenici i skupine znanstvenika. Na natječaj za suradnička radna mjesta i na natječaj za nabavku znanstvene infrastrukture i opreme prijavu mogu podnijeti znanstvene organizacije.

(3) Odluku o financiranju projekata, suradničkih radnih mje­sta i nabave znanstvene opreme donosi ministar. Vrednovanje se temelji na anonimnoj prosudbi nezavisnih stručnjaka iz zemlje i inozemstva čiju listu po pojedinim znanstvenim područjima utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost.

(4) O dodjeli sredstava iz državnog proračuna za nabavu kapitalne i srednje znanstvene opreme znanstvena organizacija zaklju­čuje ugovor s Ministarstvom u kojemu se utvrđuje način korištenja opreme od strane drugih znanstvenih organizacija i znanstvenika čiji se rad financira ili sufinancira iz državnog proračuna. Ministarstvo vodi upisnik znanstvene opreme nabav­ljene dijelom ili u cijelosti iz sredstava proračuna.«

Članak 37.

Iza glave VII. dodaje se nova glava VIII. i članak 113.a koji glase:

»VIII. KAZNENE ODREDBE

Prekršaji i zaštitne mjere

Članak 113.a

 (1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. obavlja izbor u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjet­nič­ko-nastavna, suradnička ili nastavna zvanja a da za to nema ovlasti (članak 34. stavak 1., članak 92. stavak 1. i članak 98. stavak 1. i 2.),

2. izabere u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-
-nastavno, suradničko ili nastavno zvanje osobu za koju zna ili mora znati da ne ispunjava uvjete za izbor ili izbor obavi ne poštujući postupak izbora predviđen ovim Zakonom,

3. ne otkaže ugovor o radu osobi izabranoj u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, suradničko ili nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto u slučajevima kada ovaj Zakon predviđa otkazivanje ugovora o radu zbog neispunjavanja uvjeta za reizbor ili napredovanje ili ako ne poštuje odredbe ovoga Zakona o odlasku znanstvenika i nastavnika u mirovinu,

4. obavi izbor u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjet­ničko-nastavno, suradničko ili nastavno zvanje, odnosno izbor na odgovarajuće radno mjesto bez natječaja ako je ovim Zakonom predviđeno da će se izbor obaviti na temelju natječaja,

5. suprotno članku 50. ovoga Zakona koristi naziv sve­učilište, fakultet, umjetnička akademija, odnosno riječ »akademija« uz naziv područja umjetnosti te veleučilište i visoka škola, ili drugi naziv koji sadrži neki od tih pojmova,

6. započne obavljanje znanstvene djelatnosti ili djelatnosti visokog obrazovanja bez dopusnice ili tu djelatnost obavlja bez dopusnice kad je ona za obavljanje djelatnosti potrebna prema odredbama ovoga Zakona ili djelatnost obavlja na način koji nije predviđen dopusnicom,

7. svojim statutom ne predvidi tijela upravljanja ili njihov sastav kako je to predviđeno ovim Zakonom,

8. upiše studente na studij ili u višu godinu studija, a da za to nisu ispunjeni uvjeti predviđeni ovim Zakonom i općim aktom visokog učilišta,

9. izdaje isprave o studiju suprotno članku 84. ovoga Zakona ili studentu ne izda ispravu o studiju iako su za to ispunjeni, ovim Zakonom i općim aktima visokog učilišta, predviđeni uvjeti,

10. ne vodi evidencije o studentima (članak 90.),

11. ne postupi sukladno članku 114. stavku 3. i 8. te članku 116. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaje iz ovoga članka ovlašteni podnositelj za­htjeva za pokretanje prekršajnog postupka je ministar ili osoba koju on ovlasti.

(4) Osobi koja je počinitelj prekršaja iz stavka 1. i 2. ovoga članka može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi, odnosno zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti prav­noj osobi, u trajanju od 3 mjeseca do godine dana.«

Članak 38.

 Dosadašnja glava VIII. postaje glava IX.

Članak 39.

Članak 114. mijenja se i glasi:

»(1) Osnivačka prava nad javnim sveučilištima, veleuči­liš­tima, visokim školama i drugim znanstvenim organizacijama obav­lja Republika Hrvatska, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.

(2) Osnivačka prava nad fakultetima, umjetničkim akademijama i ostalim sastavnicama sveučilišta obavljaju sveučilišta.

(3) Statut i drugi opći akti visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija uskladit će se s ovim Zakonom do 1. ožujka 2005. Protekom toga roka, visoka učilišta i druge znanstvene organizacije koje nisu provele usklađenje, ne mogu se financirati iz državnog proračuna.

(4) Visoka učilišta i druge znanstvene organizacije osnovane prema dosadašnjim propisima, danom stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom prema postojećim općim aktima do usklađenja prema stavku 3. ovoga članka, a najkasnije do 1. ožujka 2005.

(5) Rektori i prorektori sveučilišta i veleučilišta te dekani i prodekani sveučilišnih sastavnica i visokih škola te ravnatelji jav­nih znanstvenih instituta izabrani prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na istoj dužnosti do isteka mandata na koji su izabrani, s tim da danom usklađenja iz stavka 3. ovoga članka, rektori i prorektori veleučilišta postaju njihovi dekani i prodekani.

(6) Pravno integriranje sveučilišta započinje danom stupanja na snagu ovoga Zakona, a završit će se najkasnije do 31. prosinca 2007.

(7) U postupku statusnih promjena visokih učilišta kojima dolazi do njihova spajanja ili razdvajanja pri čemu se imovina prenosi s jednog na drugo visoko učilište ne plaća se porez.

(8) Sveučilišta i njegova učilišta (fakulteti i umjetničke akademije) mogu upisivati studente prve godine stručnih studija do zaključno školske godine 2010./2011.

(9) Visoke učiteljske škole koje su na dan stupanja na snagu Zakona članice sveučilišta nastavljaju s djelovanjem u sastavu sveučilišta do usklađivanja svog ustroja i djelovanja prema ovom Zakonu, odnosno do ustrojavanja studija prema odredbama ovoga Zakona, a najkasnije do početka akademske godine 2010./2011.«

Članak 40.

Članak 115. mijenja se i glasi:

»(1) Prvi saziv Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijeća za znanost imenovat će se najkasnije do 31. prosinca 2004.

(2) Iznimno od odredaba članka 9. stavka 2., članka 10. stav­ka 2. i članka 11. stavka 3. ovoga Zakona, prilikom imenovanja prvog saziva Nacionalnog vijeća za znanost, odnosno Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Hrvatski sabor imenovat će svih dvanaest članova, a ždrijebom će se odlučiti o tome kojih će šest članova imati mandat od dvije, dok će preostalih šest imati mandat od četiri godine.

(3) Do imenovanja iz stavka 1. ovoga članka Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu osnovano prema Zakonu o visokim učilištima i Nacionalno znanstveno vijeće osnovano prema Zakonu o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti nastavljaju s radom i obav­ljaju poslove iz svoje nadležnosti prema odredbama ovoga Zakona.

(4) Imenovanjem prvog saziva Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijeća za znanost, navedena tijela preuzet će sve poslove iz stavka 3. ovoga članka, a postojeće Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje i Nacionalno znanstveno vijeće prestat će s radom.

(5) Nacionalno vijeće za znanost će donijeti pravilnik kojim se utvrđuju znanstvena područja, polja i grane, utvrditi uvjete za izbor u znanstvena zvanja te izabrati područna vijeća i matične odbore, najkasnije do 1. srpnja 2005.

(6) Vlada Republike Hrvatske Uredbom osniva Agenciju za znanost i visoko obrazovanje najkasnije do 31. prosinca 2004. Agencija će započeti djelovati najkasnije 1. ožujka 2005. Do početka djelovanja Agencije poslove iz njene nadležnosti obavljat će tijela sveučilišta i Ministarstvo.

(7) Sva ostala tijela predviđena ovim Zakonom ustrojit će se najkasnije do roka iz stavka 5. ovoga članka. Do tada će tijela izabrana prema dosadašnjim propisima nastaviti svoj rad.«

Članak 41.

U članku 116. stavku 2. riječi: »na dan stupanja na snagu ovoga Zakona« zamjenjuju se riječima: »prije ustrojavanja preddiplomskih i poslijediplomskih studija sukladno odredbama ovoga Zakona«.

U stavku 5. riječi: »Nacionalno vijeće« zamjenjuju se riječju: »Ministar«, a riječi: »članka 51. stavka 3. točka 2.« zamjenjuju riječima: »članka 51. stavka 4. točke 2.«.

Članak 42.

Članak 117. mijenja se i glasi:

 »(1) Osobe izabrane u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjet­ničko-nastavna, i nastavna zvanja, koje ta zvanja imaju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, zadržavaju ta zvanja, a znanstvena će im se zvanja upisati u Upisnik znanstvenika, sukladno članku 23. ovoga Zakona.

 (2) Reizbori predviđeni ovim Zakonom ili ranijim propisima, provest će se sukladno odredbama ovoga Zakona, a u roku koji predviđa propis prema kojemu je posljednji izbor izvršen.

 (3) Iznimno, visoko učilište i druga znanstvena organizacija može produžiti ugovor o radu sukladno članku 102. stavku 7., odnosno članku 42. stavku 6. ovoga Zakona i redovitom profesoru, odnosno znanstvenom savjetniku koji je na dan 1. siječnja 2004. navršio 63 godine života, a nije izabran u trajno zvanje.«

Članak 43.

Članak 118. mijenja se i glasi:

»(1) Izbori u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znan­­stvena i nastavna zvanja i izbor na odgovarajuća radna mjes­ta započeti prema odredbama propisa koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema tim propisima, najkasnije do 1. srpnja 2005.

(2) Natječaji za izbor u znanstveno-nastavna, umjetničko-nas­tavna, znanstvena i nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta mogu se raspisati prema Zakonu o visokim učilištima i Zakonu o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, najkasnije do 31. prosinca 2004.

 (3) Na osobe izabrane prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka primijenit će se odredbe članaka 117. ovoga Zakona.«

Članak 44.

Članak 119. mijenja se i glasi:

»(1) S osobama koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na radnim mjestima znanstvenog novaka, mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta zaključit će se novi ugovor o radu za radno mjesto asistenta ili višeg asistenta, prema odredbama ovoga Zakona, najkasnije do 31. prosinca 2004., osim ako postojeći ugovor o radu u međuvremenu nije istekao.

(2) U trajanje toga ugovora uračunat će se trajanje prethodnog ugovora o radu za radno mjesto znanstvenog novaka, asistenta i višeg asistenta. Istekom navedenog roka ili zaključenjem novog ugovora prestaje prethodni ugovor o radu.«

Članak 45.

Članak 120. mijenja se i glasi:

»(1) Sveučilišni i stručni studiji prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izjednačeni su s odgovarajućim sveučilišnim diplomskim odnosno stručnim studijima prema ovome Zakonu, a osobe koje su ih završile imaju ista prava koja imaju osobe koje završe odgovarajući studij prema ovome Zakonu, uključivši i pravo na akademski ili stručni naziv iz članka 72. i 73. ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu tražiti od visokog učilišta na kojemu su stekle akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predviđenim općim aktom visokog učilišta izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71.–74. ovoga Zakona, te nakon što dobiju takvu ispravu mogu koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko učilište na kojemu je stečen akademski naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odredit će visoko učilište koje će odlučiti o zahtjevu. Ako je visoko učilište općim aktom utvrdilo da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članaka 71.–74., osobe iz stavka 1. ovoga članka novi akademski naziv mogu koristiti i bez izdavanja potvrde ili diplome.

 (3) Doktorati znanosti stečeni prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona istovrsni su s dok­toratima znanosti stečenim prema ovome Zakonu, te osobe koje su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat znanosti stekle prema ovome Zakonu.

(4) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu, sukladno općem aktu sveučilišta, steći doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Visoko učilište može, ako je to predviđeno njegovim općim aktom, osobama koje su upisale poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ali taj studij nisu dovršili, omogućiti na njihov zahtjev da, uz ispunjavanje određenih uvjeta (polaganje ispita, izvršavanje drugih obveza), studij završe izradom doktorske disertacije i time steknu doktorat znanosti.«

Članak 46.

Članak 121. mijenja se i glasi:

»(1) Ministar će, u slučajevima predviđenim ovim Zakonom, donijeti podzakonske propise i ustrojiti potrebne upisnike najkasnije do 31. prosinca 2004.

(2) Ostala tijela ovlaštena na donošenje podzakonskih propisa ili drugih općih akata predviđenih ovim Zakonom, učinit će to najkasnije tri mjeseca od dana svog osnivanja.«

Članak 47.

U članku 122. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Financiranje znanosti i visokog obrazovanja sukladno odredbama ovoga Zakona, započet će 1. siječnja 2006. Do tada financiranje će se obavljati prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona.«

Članak 48.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a članak 37. ovoga Zakona primjenjuje se od 1. siječnja 2005.

Klasa: 602-04/04-01/01
Zagreb, 16. srpnja 2004.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.