Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš

NN 136/2004 (30.9.2004.), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

2408

 

Na temelju odredbi članka 26. stavka 2. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 82/94. i 128/99.) i članka 12. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (»Narodne novine«, br. 199/03.) ministrica zaš­tite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 1.

U Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine«, br. 59/2000.) mijenja se naziv poglavlja II. i glasi:

»II. ZAHVATI ZA KOJE SE PROVODI PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ«

Članak 2.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Procjena utjecaja na okoliš provodi se za zahvate koji su planirani odgovarajućim dokumentima prostornog uređenja i određeni su u Popisu zahvata koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Procjena utjecaja na okoliš provodi se i za:

– rekonstrukciju zahvata iz stavka 1. ovog članka ako se za 30 % ili više povećava njihova površina, veličina, proizvodni kapacitet i/ili snaga, mijenja tehnološki postupak, proizvodni program ili pogonski energent,

– uklanjanje ili prestanak rada zahvata iz stavka 1. ovoga članka za koje nije provedena procjena utjecaja na okoliš ili je procjena utjecaja na okoliš provedena temeljem studije o utjecaju na okoliš izrađene u skladu s Pravilnikom o izradi studije o utjecaju na okolinu (»Narodne novine«, br. 31/84. i 14/90.).

Iznimno od odredbe stavka 2. podstavka 1. ovog članka, procjena utjecaja na okoliš ne provodi se za rekonstrukcije infrastrukturnih građevina (ceste, željezničke pruge, dalekovodi, plinovodi, naftovodi, produktovodi, vodoopskrbni i kanalizacijski cjevovodi kao dijelovi sustava), ukoliko se rekonstrukcije izvode unutar njihovog zaštitnog pojasa ili građevinskog područja.«

Članak 3.

Članak 6., briše se.

Članak 4.

Članak 7., briše se.

Članak 5.

U članku 10. stavak 4. mijenja se i glasi:

»Studija ciljanog sadržaja može se odobriti i za zahvate iz stupca B u Popisu zahvata iz stavka 1. članka 3. ovoga Pravilnika.«

U stavku 5. riječi: »Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja«, zamjenjuju se riječima: »Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva«.

Članak 6.

U članku 11. stavku 1. riječi: »Uz zahtjev se prilaže i odgovarajuća studija.«, brišu se.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»Uz zahtjeve iz stavka 1. i 2. ovoga članka prilaže se odgovarajuća studija te potvrda tijela nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno, da je zahvat planiran odgova­rajućim dokumentom prostornog uređenja.«

Dosadašnji stavak 3. postaje stavkom 4.

Članak 7.

U članku 19. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka od javnog uvida izuzima se dokumentacija koja je označena kao državna ili vojna tajna.«

Članak 8.

U članku 23. stavak 2., briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavkom 2.

Članak 9.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»Postupci procjene utjecaja na okoliš započeti do stupanja na snagu ovog Pravilnika dovršit će se po odredbama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine«, br. 59/2000.).

Studija o utjecaju na okoliš izrađena prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine«, br. 59/2000.) može se koristiti kao stručna podloga za pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš još 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.«

Članak 10.

Popis zahvata koji je sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine«, br. 59/2000.) stavlja se izvan snage i zamjenjuje Popisom zahvata koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 11.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa:351-01/04-04/0091

Urbroj: 531-01-04-2

Zagreb, 27. rujna 2004.

Ministrica
Marina Matulović Dropulić,  dipl. inž. arh., v. r.

 

POPIS ZAHVATA

 

A

B

I. PROMETNE GRAĐEVINE

1.1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

– državne ceste duljine veće od 5 km

– državne ceste duljine 2 – 5 km

 

– rekonstrukcija državnih cesta duljine preko 5 km u jednom dijelu,

 

– županijske ceste duljine veće od 5 km namijenjene isključivo prometu motornih vozila

1.2. Željezničke građevine s pripadajućim objektima i uređajima

– magistralne pruge i pruge I. i II. reda duljine veće od 5 km

– magistralne pruge i pruge I. i II. reda duljine 2 – 5 km

1.3. Zrakoplovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

– zračne luke namijenjene za prihvat i otpremu zrakoplova i helikoptera ukupne težine veće od 5,7 t

– poletno-sletne staze duljine 500 m i više

1.4. Pomorske građevine

– luke otvorene za javni promet i to luke osobitog  (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, luke županijskog značaja i luke lokalnog značaja s više od 200 vezova

– svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje u more

– luke posebne namjene

 

– pomorski prometni koridori za prijevoz opasnih tvari

 

(prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari i međunarodnim konvencijama)

1.5. Riječne građevine:

– luke unutarnjih voda,

 

– plovni putovi (rijeka, kanal)

II. ENERGETSKE GRAĐEVINE

2.1. Elektroenergetske građevine

– nuklearne elektrane i ostali nuklearni reaktori,

– elektrane koje koriste obnovljive izvore energije snage 5 MW i manje (energija vode, sunca, vjetra, biomase, bioplina, geotermalna, valova, plime i oseke i dr.)

– termoelektrane i druge energane koje koriste fosilna goriva,

– dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona 110 kV ako su dio prijenosnog sustava, te 220 kV i višeg

– elektrane koje koriste obnovljive izvore energije snage veće od 5 MW (energija vode, sunca, vjetra, biomase, bioplina, geotermalna, valova, plime i oseke i dr.)

 

2.2. Skladištenje i transport nafte i plina s pripadajućim građevinama, uređajima i postrojenjima

– naftni terminali i terminali ukapljenog prirodnog plina

– skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata kao samostalni

– podzemna skladišta prirodnog plina

objekti kapaciteta 50 000 t i više

 

– skladišta ukapljenog naftnog plina kao samostalni objekti kapaciteta 10 000 t i više

 

– međunarodni i magistralni cjevovodi: naftovodi, produktovodi, plinovodi i dr.

III. VODNE GRAĐEVINE

3.1. Regulacijske i zaštitne građevine

– sustavi za regulaciju vodotoka i/ili obranu od poplava,

 

– akumulacije volumena 1.000.000 m3 i veće,

 

– građevine koje mijenjaju režim voda na području

 

od 100 km2 i većeg

3.2. Građevine za melioraciju:

– melioracijski sustavi površine 5.000 ha i veće,

 

a u jadranskom slijevnom području 100 ha i veće

3.3. Građevine za korištenje voda:

– vodoopskrbni sustavi kapaciteta 500 l/s i većeg,

 

– akumulacije za vodoopskrbu 1.000.000 m3 i veće

 

– izvorišta u funkciji punionice vode kapaciteta 2.000.000 l/god i većeg

 

3.4. Građevine za zaštitu voda:

– sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta 10.000 ES

 

(ekvivalentnih stanovnika) i većeg.

IV. PROIZVODNE GRAĐEVINE:

 

– za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina,

– asfaltne baze nazivnog kapaciteta 100 t/sat i većeg

– za proizvodnju petrokemijskih proizvoda i prerađevina 

– betonare nazivnog kapaciteta 30 m3/sat i većeg

osim oplemenjivanja maziva,

– za proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura,

– za uzgoj peradi kapaciteta 5.000 kom i više u proizvodnom ciklusu

– za proizvodnju plemenitih i obojenih metala,

 

– za proizvodnju kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana kapaciteta 10 000 t/god i većeg,

 

– za proizvodnju opasnih tvari (prema Zakonu o prijevozu

 

opasnih tvari i međunarodnim konvencijama) i eksploziva

– za proizvodnju i preradu izvora ionizirajućih zračenja,

 

– za preradu i obradu metala kapaciteta 5.000 t/god i većeg

 

– za proizvodnju nemetalnih mineralnih proizvoda:

 

– za proizvodnju kamenog brašna

 

– drobljenog kamenog materijala kapaciteta 50 000 t/god

 

i većeg,

– za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina,

 

– cementa,

 

– stakla kapaciteta 30.000 t/god. i većeg,

 

– keramike, kapaciteta, 10.000 t/god. i većeg,

 

– opekarskih proizvoda, kapaciteta 50.000 t/god. i većeg,

 

– gipsa, kapaciteta 5.000 t/god. i većeg,

 

– vapna, kapaciteta 10.000 t/god. i većeg,

 

– ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, kapaciteta

 

10.000 t/god. i većeg,

 

za proizvodnju, obradu i preradu azbesta i azbestnih proizvoda:

– proizvodnja azbestnog cementa kapaciteta 5.000 t/god.

 

i većeg

– gotovih proizvoda (osim projekata koji služe za

 

prelazak na proizvodnju bez azbesta),

– proizvodnja tarnih obloga kapaciteta 10 t/god. i većeg,

 

– druge vrste primjene, s potrošnjom azbesta 50 t/god. i više,

 

– za proizvodnju celuloze,

 

– za proizvodnju papira i kartona,

 

        za preradu drveta i proizvodnju poluproizvoda od drveta, kapaciteta 5.000 t/god. i većeg,

 

za proizvodnju tekstila:

 

– priprema i predenje tekstilnih vlakana te proizvodnja

 

 

tkanina, kapaciteta 2.500 t/god. i većeg,

– dovršavanje tekstila, kapaciteta 200 t/god. i većeg,

 

– za preradu kože i krzna (štavljenje i obrada, dorada i

 

 

bojenje krzna) kapaciteta 20 t/god. i većeg

– za gradnju i održavanje plovila, ako im je proizvodni

 

kapacitet 1.000 GT/god. i veći,

– za proizvodnju tračničkih vozila, motornih vozila i teških

 

strojeva,

– za proizvodnju i popravak zrakoplova,

 

– za proizvodnju, preradu i konzerviranje hrane za ljudsku

 

 

upotrebu (iz poljoprivrednih proizvoda) kapaciteta 10.000 t/god. i većeg

– za proizvodnju pića, kapaciteta 2.000.000 l/god. i većeg,

 

– za proizvodnju duhanskih proizvoda,

 

– za proizvodnju hrane za životinje kapaciteta 20 000 t/god i više

 

– za proizvodnju hrane za životinje uz primjenu 200 t/god

 

i više sastojaka animalnog porijekla

– za uzgoj stoke i ostalih životinja, kapaciteta većeg od 500 uvjetnih grla,

 

– klaonice (dnevnog) kapaciteta 100 uvjetnih grla i veće,

 

– kafilerije,

slatkovodni ribnjaci:

 

– za salmonide godišnje proizvodnje 10 t i veće,

 

– za ciprinide površine ribnjaka 100 ha i veće,

 

morska uzgajališta:

 

– uzgajališta školjkaša i drugih morskih organizama godišnje proizvodnje 50 t i veće,

 

– morska ribogojilišta godišnje proizvodnje 50 t i veće,

 

– mrijestilišta (morska) godišnje proizvodnje 500.000 komada mlađi i više.

 

 

V. GRAĐEVINE ZA POSTUPANJE S OTPADOM

– spalionice opasnog otpada i građevine koje kao energent koriste više od 30 % opasnog otpada

– građevine za obradu građevinskog otpada kapaciteta većeg od 25.000 m3 godišnje

– odlagališta opasnog otpada

– bušotine za odlaganje utiskivanjem tehnološkog otpada

– građevine za obradu, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada,

– podzemna odlagališta (napuštena rudnička okna i sl.)

– građevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada kapaciteta 10.000 t/god. i većeg,

– sanacija i rekonstrukcija odlagališta kojima netko upravlja

– građevine za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada,

 

– odlagališta inertnog otpada kapaciteta 250.000 m3 ukupnog volumena ili površine 4 ha i veće,

 

– građevine za biološku obradu otpada kapaciteta 10.000 t/god. i većeg

 

VI. SPORTSKE GRAĐEVINE

– igrališta za golf s pripadajućim građevinama

– skijališta sa žičarom

 

– stalne trkaće staze i probne staze za automobile i motocikle

 

– motokros staze

VII. GRAĐEVNE CJELINE

– groblja za potrebe naselja od 40.000 stanovnika i više

– krematoriji

VIII. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

8.1. Površinska eksploatacija:

– ruda metala ili nemetala, kapaciteta 50.000 t/god. i većeg, odnosno ukupnih rezervi 250.000 t i više,

 

– šljunka, građevnog pijeska ili gline kapaciteta

 

100.000 m3/god i više, odnosno ukupnih rezervi 500.000 m3 i više,

– tehničkog građevnog kamena kapaciteta 20.000 m3/god.

 

i više, odnosno ukupnih rezervi 100.000 m3 i više,

– arhitektonskog građevnog kamena, kapaciteta 1.000 m3/god. i većeg,

 

– ugljena s pripadajućim građevinama

 

8.2. Podzemna eksploatacija:

– sva podzemna eksploatacija mineralnih sirovina

– geotermalne vode koje se koriste u energetske svrhe

– eksploatacijsko polje nafte ili plina s pripadajućim

 

građevinama na kopnu i moru

– ugljena s pripadajućim građevinama