USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

3232

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Ivan Mrko­njić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi P. K. iz B., koje­g zastupa B. K., odvjetnica iz K. G., na sjednici održanoj 8. prosinca 2004. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Općinski sud  u Šibeniku dužan je donijeti odluku u pred­metu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: P-85/04 (ranije broj: P-1473/93), u najkraćemu mogućem roku, ali ne du­ljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvoga iduće­g dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na teme­lju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02. – pročišćeni tekst), podnosite­lju ustavne tužbe, P.K. iz B., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 11.700,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva podnosite­lja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za ­njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnosite­lj je dana 12. svib­nja 2004. godine podnio ustav­nu tužbu na teme­lju ovlašte­nja sadržanog u odredbi članka 63. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02. – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon).

U ustavnoj tužbi podnosite­lj ističe da Općinski sud u Šibeniku nije u razumnom roku odlučio o ­nje­govim pravima i obvezama u parničnom postupku zbog smeta­nja posjeda, koji se vodi pod poslovnim brojem: P-85/04 (ranije broj: P-1473/93). Smatra da je nedonoše­njem odluke u razumnom roku, povrijeđeno ­nje­govo ustavno pravo zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske. Pored toga ističe i povredu ustavnog prava zajamčenog člankom 26. Ustava.

U ustavnoj tužbi podnosite­lj zahtijeva da Ustavni sud odredi Općinskom sudu u Šibeniku i Županijskom sudu u Šibeniku rok za donoše­nje meritorne odluke u predmetu koji se vodi pod poslovnim brojem: P-85/04, te traži primjerenu naknadu zbog povrede ustavnog prava koju su počinili nadležni sudovi ne odlučivši o ­nje­govim pravima i obvezama u razumnom roku.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka 63. Ustavnog zakona, utvrdio s­ljedeće či­nje­ni­ce koje su pravno relevantne za odlučiva­nje o povredama ustavnih prava podnosite­lja:

– dana 3. prosinca 1993. godine podnosite­lj je Općinskom sudu u Šibeniku podnio tužbu protiv tuženika T. L. iz B. zbog smeta­nja posjeda (postupak se vodio pod poslovnim brojem: P-1473/93),

– do 5. studenoga 1997. godine održana su dva ročišta za glavnu raspravu (1. ožujka 1994. i 29. ožujka 1994. godine),

– rješe­njem Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-1473/93 od 9. prosinca 1998. godine, određeno je provođe­nje dokaza očevi­dom na licu mjesta,

– rješe­njem Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-1473/93 od 15. ve­ljače 1999. godine, određeno je mirova­nje postupka, jer podnosite­lj nije pristupio na mjesto očevida,

– podneskom od 20. svib­nja 1999. godine, podnosite­lj je predložio Općinskom sudu u Šibeniku nastavak postupka,

– podneskom od 6. prosinca 1999. godine, podnosite­lj je obavijestio sud o promjeni opunomoćenika, te tražio ubrza­nje rada na predmetu,

– podneskom od 7. siječ­nja 2000. godine, podnosite­lj je zatražio očevid na licu mjesta,

– rješe­njem Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-1473/93 od 23. ve­ljače 2000. godine, određeno je provođe­nje dokaza očevidom na licu mjesta,

– dana 21. ožujka 2000. godine proveden je očevid,

– podneskom od 18. ve­ljače 2000. godine, podnosite­lj je zatražio zakaziva­nje ročišta,

– postupak je nastav­ljen ročištima održanim 12. rujna 2000., 13. listopada 2000. i 19. listopada 2000. godine,

– dana 19. listopada 2000. godine, Općinski sud u Šibeniku donio je rješe­nje kojim je odlučio o podnosite­ljevom tužbenom zahtjevu,

– dana 27. prosinca 2000. godine, tuženik je izjavio žalbu,

– dana 31. siječ­nja 2001. godine Županijski sud u Šibeniku vratio je Općinskom sudu u Šibeniku spis broj: P-1473/93, jer u spisu nije bila priložena punomoć tuženika odvjetniku koji ga je zastupao,

– podneskom od 5. ožujka 2001. godine, podnosite­lj je zatražio donoše­nje odluke o žalbi u što kraćem roku,

– rješe­njem Županijskog suda u Šibeniku, broj: Gž-88/2001 od 19. ožujka 2001. godine, ukinuto je rješe­nje Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-1473/93 od 19. listopada 2000. godine, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga či­njeničnog sta­nja,

– postupak je nastav­ljen ročištima održanim 15. svib­nja 2002., 6. lip­nja 2002., 20. lip­nja 2002. i 28. kolovoza 2002. godine,

– rješe­njem Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-1816/01 od 18. kolovoza 2002. godine naređeno je prisilno dovođe­nje svjedoka na ročište zakazano za dan 25. rujna 2002. godine,

– s­ljedeća ročišta održana su dana 25. rujna 2002. i 13. studenoga 2002. godine,

– dana 13. studenoga 2002. godine, Općinski sud u Šibeniku donio je rješe­nje broj: P-1816/01, kojim je odlučio o podnosite­ljevom tužbenom zahtjevu,

– dana 19. svib­nja 2003. godine tuženik je izjavio žalbu,

– dana 26. svib­nja 2003. godine podnosite­lj je podnio odgovor na žalbu,

– dana 22. rujna 2003. godine, Županijski sud u Šibeniku donio je rješe­nje broj: Gž-979/03, kojim je (zbog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka) ukinuo dio rješe­nja Op­ćin­skog suda u Šibeniku, broj: P-1816/01 od 13. studenoga 2002. godine, kojim je usvojen podnosite­ljev tužbeni zahtjev,

– dana 26. kolovoza 2004. godine, Općinski sud u Šibeniku zaprimio je podnosite­ljev podnesak kojim obavještava sud o promjeni opunomoćenika,

– podneskom od 9. rujna 2004. godine podnosite­lj moli Općinski sud u Šibeniku da ročište zakazano za 24. rujna 2004. godine zakaže za 27. rujna 2004. godine,

– rješe­njem Općinskog suda u Šibeniku broj: P-85/04 od 16. rujna 2004. godine, ročište zakazano za 24. rujna 2004. godine odgođeno je za 27. rujna 2004. godine,

– dana 27. rujna 2004. godine održano je ročište,

– podneskom od 4. listopada 2004. godine, podnosite­lj je predložio zakaziva­nje očevida na licu mjesta,

– rješe­njem Općinskog suda u Šibeniku broj: P-85/04 od 24. listopada 2004. godine, određen je očevid na licu mjesta.

OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ŠIBENIKU

3. Na teme­lju članka 69. alineje 2. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Šibeniku da se izjasni o navodima ustavne tužbe.

U očitova­nju Općinskog suda u Šibeniku od 29. listopada 2004. godine navodi se kronologija postupa­nja u predmetu.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

4. Odredbom članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je:

Svatko ima pravo da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o ­nje­govim pravima i obvezama (...).

Odredbama članka 63. Ustavnog zakona propisano je:

(1) Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrp­ljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).

(2) U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonoše­nja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donoše­nje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnosite­lja. Rok za donoše­nje akta poči­nje teći iduće­g dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.

(3) U odluci iz stavka 2. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnosite­lju zbog povrede ­nje­gova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnosite­lja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva stranke za ­njezinu isplatu.

Ustavna tužba je osnovana.

5. Povredu ustavnog prava na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra s obzirom na osobite okolnosti svakoga pojedinog slučaja.

Razmatra­njem razloga ustavne tužbe podnosite­lja i spisa Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-85/04, Ustavni sud utvrdio je da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za ­nje­govo postupa­nje u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona.

Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže s­ljedećim utvrđe­njima:

5.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Dana 3. prosinca 1993. godine podnosite­lj je Općinskom sudu u Šibeniku podnio tužbu protiv tuženika T. L. iz B. zbog smeta­nja posjeda. Budući da je ustavna tužba podnesena dana 12. svib­nja 2004. godine, a do tog dana parnični postupak nije okončan, Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnoše­nja ustavne tužbe parnični postupak pred Općinskim sudom u Šibeniku trajao ukupno deset godina, pet mjeseci i osam dana.

Ustavni sud napomi­nje, međutim, da je Zakon o potvrđiva­nju Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak; u da­lj­njem tekstu: Zakon o potvrđiva­nju Konvencije) stupio na snagu dana 5. studenoga 1997. godine.

Od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda Vijeća Europe (u da­lj­njem tekstu: Europska konvencija) čine, teme­ljem članka 134. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90.), dio unutar­nje­g pravnog poretka Repub­like Hrvatske. Dio unutar­nje­g pravnog poretka Republike Hrvat­ske od tog dana čini i odredba članka 6. stavka 1. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđe­nje« koja, između ostaloga, propisuje s­ljedeće:

Radi utvrđiva­nja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita ­nje­gov slučaj.

Sukladno navedenom, konvencijsko pravo na donoše­nje sud­ske odluke u razumnom roku čini dio unutar­nje­ga pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije (5. studenoga 1997. godine). S druge strane, pravo na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku utvr­đe­no je ustavnim pravom u Republici Hrvatskoj 9. studenoga 2000. godine, izmjenama članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/00.). Iz navedenih razloga ispitiva­nje razumnosti traja­nja sudskih postupaka prije 5. studenoga 1997. godine u pravilu ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka teme­ljenih na članku 63. Ustavnog zakona, jer u dotadaš­njem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo.

Ustavni sud je ocijenio da se pravno relevantnim razdob­ljem s aspekta povrede prava na razumnu du­ljinu traja­nja sudskog postupka smatra razdob­lje od 5. studenoga 1997. godine (to jest, od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije) do 12. svib­nja 2004. godine (to jest, do dana podnoše­nja ustavne tužbe), što ukupno iznosi šest godina, šest mjeseci i šest dana.

5.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA 

Ustavni sud utvrđuje da je u razmatranom, pravno relevantnom razdob­lju, Općinski sud u Šibeniku donio rješe­nje o mirova­nju postupka, proveo očevid, održao devet ročišta za glavnu ras­pravu i dva puta donio rješe­nje kojim je odlučio o podnosite­ljevom tužbenom zahtjevu (međutim, oba rješe­nja su ukinuta – jedno zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga či­njeničnog sta­nja, a drugo zbog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka). Pritom va­lja naglasiti da je drugostupa­njski sud, u obraz­lo­že­nju svojih rješe­nja kojima je ukinuo prvostupa­njska rješe­­nja, dao konkretne naputke sudu prvog stup­nja za da­lj­nje postupa­nje.

Razdob­lje potpune neaktivnosti Općinskog suda u Šibeniku trajalo je od 5. studenoga 1997. do 9. prosinca 1998. godine, što iznosi jednu godinu, jedan mjesec i tri dana, zatim od 20. svib­nja 1999. do 23. ve­ljače 2000. godine, što iznosi devet mjeseci i dva dana, te od 22. rujna 2003. do 12. svib­nja 2004. godine, što iznosi sedam mjeseci i devetnaest dana.

5.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE

Ustavni sud je utvrdio da podnosite­lj ustavne tužbe nije pristupio na očevid zakazan za 15. ve­ljače 1999. godine, zbog če­ga je doneseno rješe­nje o mirova­nju postupka. Međutim, osim navedenim, podnosite­lj svojim postupa­njem nije pridonio du­ljini sud­skog postupka. Naprotiv, on je u više navrata pisanim podnescima tražio od nadležnih sudova ubrza­nje rada na predmetu i okon­ča­nje postupka.

5.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Prema ocjeni ovog Suda, konkretni parnični postupak zbog smeta­nja posjeda ne može se smatrati posebno složenim sudskim predmetom.

6. Ustavni sud utvrđuje da parnični postupak zbog smeta­nja posjeda, koji se pod poslovnim brojem: P-85/04 vodi pred Općinskim sudom u Šibeniku, traje preko deset godina, dok prav­no relevantno razdob­lje s aspekta povrede prava na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku iznosi šest godina, šest mjeseci i šest dana.

Imajući u vidu či­njenicu da postupak u kojemu je zakonom propisana hitnost u postupa­nju traje preko deset godina, da se postupak treći put nalazi u postupku pred sudom prvog stup­nja, da je razdob­lje potpune neaktivnosti nadležnog suda u pravno relevantnom razdob­lju trajalo preko dvije godine, a ne nalazeći okolnosti koje bi opravdale dugotrajnost toga sudskog postupka, Ustavni sud ocje­njuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnosite­lja da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o nje­govim pravima ili obvezama zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

Slijedom iznijetog, teme­ljem članka 63. stavaka 1. i 2. Ustav­nog zakona, donijeta je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.

7. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donoše­nje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakoga pojedinog predmeta uz istodobno uvažava­nje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

8. Odluka o objavi (točka V. izreke) teme­lji se na članku 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-3230/2004
Zagreb, 8. prosinca 2004.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.