Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o općem deklariranju ili označavanju hrane

NN 34/2005, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o općem deklariranju ili označavanju hrane

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

690

Na temelju članka 55. stavka 1. Zakona o hrani (»Narodne novine« broj 117/03, 130/03, 48/04), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi donosi

 

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O OPĆEM DEKLARIRANJU ILI OZNAČAVANJU HRANE

 

Članak 1.

U Pravilniku o općem deklariranju ili označavanju hrane (»Narodne novine« br. 114/04, 128/04), u članku 4. stavku 5. riječi: »stavak 3.« zamjenjuju se riječima: »stavak 4.«

 

Članak 2.

U članku 17. stavku 3. dodaje se točka 5. koja glasi:

»5. tvari koje nisu aditivi ali se upotrebljavaju na isti način i sa istom svrhom kao i pomoćne tvari u procesu proizvodnje i koje su još prisutne u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku.«

 

Članak 3.

U članku 18. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»Sastojci moraju biti navedeni sukladno odredbama članaka 17. do 23. Pravilnika o općem deklariranju ili označavanju hrane, te Prilozima 1. i 2. koji su tiskani uz isti Pravilnik i članku 7. ovoga Pravilnika i Prilogu 3. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.«

Dosadašnji stavci 1. i 2. postaju stavci 2. i 3.

 

Članak 4.

U članku 19. stavku 1. riječ »stavka 1.« zamjenjuje se riječju »stavka 2.«

U članku 19. stavku 1. mijenja se točka 4. i glasi:

»4. u slučaju kada se hrana sastoji od ili sadrži miješano voće, povrće ili gljive u omjerima koji mogu varirati, a da niti jedno pojedino voće, povrće ili gljive bitno ne prevladavaju po udjelu mase, takvi sastojci mogu se grupirati zajedno u popisu sastojaka pod oznakom »voće«, »povrće« ili »gljive« nakon čega slijedi izraz »u promjenjivim omjerima« neposredno iza čega slijedi popis voća, povrća ili gljiva. U takvim slučajevima, mješavina voća, povrća ili gljiva će biti navedena u popisu sastojaka sukladno članku 18. stavku 2. na osnovi ukupne mase voća, povrća ili gljiva;«

Iza točke 5. dodaju se točke 6. i 7. koje glase:

»6. sastojci koji čine manje od 2% gotovog proizvoda mogu biti navedeni drugačijim redoslijedom nego ostali sastojci;

7. kada se sastojci koji su slični ili se jedan od njih može zamijeniti drugim, upotrebljavaju u proizvodnji ili pripremi hrane, a da se time ne mijenja njen sastav, priroda ili vrijednost, te ako čine manje od 2% gotovog proizvoda, mogu se u popisu sastojaka navesti pod oznakom »sadrži … i/ili …« kada je najmanje jedan od ne više od dva sastojka prisutan u gotovom proizvodu. Ova se odredba ne primjenjuje na aditive ni na sastojke navedene u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.«

 

Članak 5.

Iza članka 20. dodaje se novi članak 20.a. koji glasi:

»Članak 20.a

Svaki sastojak upotrijebljen u proizvodnji hrane koji je još uvijek prisutan u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku, a naveden je u Prilogu 3. ili sastojak koji potječe od sastojaka navedenih u Prilogu 3. mora biti označen na deklaraciji nazivom koji jasno upućuje na naziv sastojka.

Sastojci navedeni u Prilogu 3., dopunjuju se ili mijenjaju na preporuku Povjerenstva za alergene u hrani.

Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka osniva ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.«

 

Članak 6.

U članku 22. stavku 3. mijenjaju se podstavci 1. i 2. i glase:

»– je sastav složenog sastojka definiran posebnim propisom i ako složeni sastojak čini manje od 2% gotovog proizvoda, ovo izuzeće se ne odnosi na aditive koji moraju biti navedeni u slučaju kada u hrani imaju tehnološki učinak;

– se složeni sastojak sastoji od mješavine začina i/ili začinskog bilja koji čini manje od 2% gotovog proizvoda, izuzev aditiva koji moraju biti navedeni u slučaju kada u hrani imaju tehnološki učinak;«

Iza podstavka 2. dodaje se podstavak 3. koji glasi:

»– je složeni sastojak hrana za koju prema posebnim propisima nije potrebno navođenje sastojaka.«

 

Članak 7.

Iza članka 23. dodaju se članci 23.a i 23.b. koji glase:

»Članak 23.a

U slučaju pića koja sadrže više od 1,2 vol % alkohola svaki sastojak definiran člankom 17. stavkom 1. te naveden u Prilogu 3., mora biti označen na deklaraciji bez obzira na posebne propise.

Oznaka iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati riječ »sadrži« iza koje slijedi naziv tog sastojka.

Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, sastojak ne treba biti označen ukoliko je već sadržan pod svojim specifičnim nazivom u popisu sastojaka ili u nazivu pića.

Specifični zahtjevi za označavanje vina, voćnih vina, drugih proizvoda od grožđa, vina i voćnih vina te njihovih proizvoda i jakih alkoholnih i alkoholnih pića propisano je posebnim propisima.

Članak 23.b

Iznimno od odredbi članka 20., 22. i 23. Pravilnika svaki sastojak upotrijebljen u proizvodnji hrane koji je još uvijek prisutan u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku te naveden u Prilogu 3. ili potječe od sastojaka navedenih u Prilogu 3. mora biti označen na deklaraciji svojim specifičnim nazivom.

Oznaka iz stavka 1. nije potrebna ako naziv hrane jasno upućuje o kojem se sastojku radi.

Iznimno od članka 17. stavka 3. podstavka 2., 3., 4. i 5. Pravilnika, svaka tvar upotrijebljena u proizvodnji hrane koja je još uvijek prisutna u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku, ako potječe od sastojaka navedenih u Prilogu 3., smatra se sastojkom i mora biti označena na deklaraciji navodeći naziv sastojka od kojeg potječe.«

Članak 8.

U Prilogu 1. Pravilnika kod sastojaka: rafinirana ulja osim maslinovog ulja i rafinirane masti u koloni oznaka iza riječi »Pridjev »očvrsnuto««, dodaju se riječi »ili »hidrogenirano«.

 

Članak 9.

U Prilogu 1. Pravilnika riječi »ušećereno voće« i »povrće« te njihove pripadajuće definicije se brišu.

 

Članak 10.

Hrana koja nije deklarirana sukladno odredbama ovoga Pravilnika može se stavljati na tržište do 31. 12. 2006. godine.

Članak 11.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/05-01/11

Urbroj: 525-1-05-1

Zagreb, 7. ožujka 2005.

Ministar

Petar Čobanković, v. r.

PRILOG 3.

SASTOJCI KOJI MOGU IZAZVATI ALERGIJE I/ILI INTOLERANCIJE

Žitarice koje sadrže gluten (pšenica, raž, ječam, zob, pir, kamut ili njihovi hibridi) i proizvodi od istih

Rakovi i proizvodi od rakova

Jaja i proizvodi od jaja

Riba i proizvodi od riba

Kikiriki i proizvodi od kikirikija

Soja i proizvodi od soje

Mlijeko i proizvodi od mlijeka (uključujući i laktozu)

Koštuničavo voće (badem Amygdalus communis L., lješnjak Corylus avellana, orah Juglans regia, indijski oraščić-kešu Anacardium occindetale, pekan oraščić Carya illinoiesis, brazilski oraščić Bertholletia excelsa, pistacij Pistacia vera, makadamija oraščić Macadamia ternifolia) i njihovi proizvodi

Celer i proizvodi od celera

Gorušica i proizvodi od gorušice

Sjeme sezama i proizvodi od sjemena sezama

Sumporni dioksid i sulfiti u koncentraciji većoj od 10 mg/kg ili 10 mg/l izraženi kao SO2.

Alergija ili preosjetljivost na hranu je reakcija organizma na neki od sastojaka hrane, smatrajući ga stranom tvari (antigenom) s posljedičnom promjenom imunološkog odgovora organizma.

Alergen je organizmu strana tvar (antigen) koja može potaknuti alergijsku reakciju.

Intolerancija ili nepodnošljivost neke hrane i/ili njenih sastojaka je uzrokovana prirođenim ili stečenim nedostacima u enzimatskom i imunološkom sustavu nužnom za probavu hrane.«