DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

920

Na temelju članka 16. stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narod­ne novine« broj 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELJSKIM I TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA STATIČKA BROJILA DJELATNE ELEKTRIČNE ENERGIJE RAZREDA TOČNOSTI 1 I 2

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski i tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljiti statička (elektronička) brojila djelatne električ­ne energije izmjenične struje razreda točnosti 1 i 2 (u nastavku teksta »brojilo«).

Članak 2.

Odredbe ovoga pravilnika ne odnose se na:

1) brojila djelatne energije kod kojih napon na priključnim stezaljkama prelazi 600 V (linijski napon brojila za trofazne sustave);

2) prijenosna brojila;

3) međusklopove za prijenos podataka do registra brojila;

4) etalonska brojila.

Članak 3.

Pod brojilom se prema ovom pravilniku podrazumijeva:

1) statičko brojilo djelatne energije namijenjeno mjerenju djelatne energije integracijom djelatne  snage tijekom vremena u kojem struja i napon djeluju na poluvodičke (elektroničke) elemente  radi stvaranja slijeda izlaznih impulsa razmjernih količini djelatne električne energije;

2) statičko brojilo djelatne energije opremljeno s više registara koji se aktiviraju u određenim vremenskim razmacima koji odgovaraju različitim tarifama;

3) statičko brojilo djelatne energije koje se priključuje izravno ili preko mjernih transformatora.

II. TEHNIČKI ZAHTJEVI

Članak 4.

Brojilo daje podatke o izmjerenoj električnoj energiji:

1) preko brojčanika ili digitalnog prikaza

2) preko impulsnog davača

3) preko impulsnog davača za daljinsko mjerenje.

Impulsni davač iz točke 2) i 3) stavka 1. ovog članka koji se ne može regulirati (u nastavku teksta »impulsni davač«) mora biti priključen iza integratora.

Članak 5.

Normirane vrijednosti osnovne struje brojila dane su u tablici 1.

Tablica 1.

Najveća struja I_max za izravno priključena brojila je umnožak osnovne struje s cijelim brojem. Za brojila za priključak preko strujnih transformatora najveća struja može biti 1,2; 1,5 ili 2 puta veća od osnovne struje.

Članak 6.

Brojila mogu imati vrijednosti normiranih referencijskih napona dane u tablici 2.

Tablica 2.

Članak 7.

Brojilo treba imati kućište koje se može osigurati žigovima, tako da unutrašnji dijelovi brojila budu pristupačni tek nakon uništenja žigova.

Kućište brojila mora štititi unutrašnjost brojila, odnosno mjerni sustav od prašine i vlage te od neovlaštenih zahvata kojima bi se moglo utjecati na mjerna svojstva brojila.

Ako poklopac brojila nije proziran, za očitavanje moraju biti ugrađena jedan ili više prozorčića od prozirnoga gradiva koji se mogu skinuti tek nakon uništenja žiga (žigova).

Brojilo čije je kućište u cijelosti ili djelomično kovinsko, pred­viđeno za referencijski napon veći od 250 V prema zemljii, mora biti opremljeno stezaljkom zaštitnog uzemljenja i vijkom najmanje M4. Dio za uzemljenje treba se nalaziti na pristupačnome mjestu osnovne ploče brojila, a njegova namjena mora biti jasno označena simbolom za uzemljenje.

Članak 8.

Stezaljke brojila trebaju biti grupirane u priključnicu koja je zaštićena posebnim poklopcem. Poklopac priključnice treba se moći zaštiti žigom, neovisno o poklopcu brojila. Poklopac priključnice mora poklapati same stezaljke, vijke za pričvršćenje vodiča te potrebnu dužinu vanjskih vodiča i njihovu izolaciju tako da se onemogućuju vanjski zahvati kojima bi se preko stezaljki i vodiča moglo utjecati na rad brojila.

Kod brojila za izravni priključak mora postojati mogućnost da se naponski krug rastavi od pripadajućega strujnog kruga pomoću odgovarajućeg dijela na priključnici (npr. mosta). Smještaj tog dijela mora odgovarati standardnim shemama spajanja.

Članak 9.

Brojilo mora imati na vidljivom mjestu natpisnu pločicu na kojoj su ispisani podaci, oznake i simboli.

Natpisi i oznake moraju biti ispisani na hrvatskome jeziku, trajno i lako čitljivi u normalnim uvjetima rada brojila.

Članak 10.

Na natpisnoj pločici moraju biti navedeni sljedeći podaci:

1) ime i naziv ili znak proizvođača i mjesto proizvodnje;

2) tvornička oznaka tipa brojila;

3) vrsta brojila (npr. »Jednofazno brojilo«, »Trofazno brojilo«);

4) serijski broj i godina proizvodnje; ako je serijski broj označen na pločici pričvršćenoj na poklopac, taj broj će biti označen i na kućištu brojila ili upisan u neizbrisivu memoriju brojila;

5) referencijski napon u V (npr. 3 x 230/400 V, 3 x 100/3 V);

6) za izravno priključena brojila, osnovna i najveća struja (npr. 10-40 A), a za brojila priključena preko strujnih mjernih transformatora nazivna sekundarna struja transformatora (npr. 5 A)

7) referencijska frekvencija u Hz

8) stalnica brojila u imp./kWh ili Wh/imp.

9) razred točnosti

10) službena oznaka mjerila

11) referencijska temperatura ako je različita od 23 °C

12) znak »kvadrat u kvadratu« za brojila s izolacijskim kućištem razreda zaštite II

13) shema spoja.

Podaci od 1) do 4) mogu biti na natpisnoj pločici pričvršćenoj na poklopcu brojila.

Podaci od 5) do 12) trebaju biti na natpisnoj pločici koja je smještena unutar brojila, a čitljiva s vanjske strane brojila

Ako je brojilo posebnoga tipa (npr. višetarifno brojilo kojem se napon preklopnog uređaja razlikuje od referencijskog napona), to treba biti navedeno na natpisnoj pločici ili na posebnoj pločici.

Brojila za priključak preko mjernih transformatora trebaju imati natpis »transformatorsko brojilo«, odnosno odgovarajući simbol na posebnoj natpisnoj pločici, na kojoj se naknadno može upisati prijenosni odnos (odnosi) transformatora, kojim treba množiti pokazivanje brojača da bi se dobila energija na primarnoj strani mjernih transformatora.

Na svakom brojilu treba biti neizbrisivo označena shema spoja. Za višefazna brojila ta shema treba pokazivati i redoslijed faza za koje brojilo predviđeno. Ako brojilo ima označene stezaljke, te se oznake trebaju vidjeti na shemi.

III. MJERITELJSKI ZAHTJEVI

1. Ispitivanje tipa brojila

Članak 11.

Ispitivanje tipa brojila obavlja se prema normama IEC 62052-11 i IEC 62053-21, hrvatskoj normi HRN EN 61036 i prema odredbama ovog pravilnika.

Članak 12.

Ispitivanje brojila obavlja se pri ovim uvjetima:

1) referencijska frekvencija 50 Hz

2) referencijska temperatura od 23 °C, ako na natpisnoj pločici nije drugačije označeno.

Članak 13.

Djelatna i prividna potrošnja u svakom naponskom krugu brojila pri referencijskom naponu, referencijskoj temperaturi i referencijskoj frekvenciji ne smije prelaziti vrijednosti dane u tablici 3.:

Tablica 3.

Prividna snaga koju preuzima svaki strujni krug brojila pri osnovnoj struji, referencijskoj temperaturi i referencijskoj frekvenciji, spojenog izravno ili preko strujnog transformatora, ne smije prelaziti vrijednosti navedene u tablici 4.

Tablica 4.

Članak 14.

Pri referencijskim uvjetima izolacijsko gradivo brojila ne smije tijekom vremena mijenjati svoja dielektrična svojstva u takvom opsegu koji bi bitno utjecao na mjeriteljske osobine brojila.

Članak 15.

Ispitivanje dielektrične čvrstoće provodi se pri ovim normalnim uvjetima rada brojila:

1) lokalna temperatura od 15 °C do 25 °C;

2) relativna vlažnost zraka od 45 % do 75 %;

3) atmosferski tlak od 86 kPa do 106 kPa (860 mbar do 1060 mbar).

Članak 16.

Izolacijsko gradivo brojila mora izdržati dielektrično ispitivanje tijekom 1 minute sinusnim naponom frekvencije 50 Hz iz izvora snage najmanje 500 VA, prema tablici 5.

Ispitivanje se provodi na brojilu sa zatvorenim kućištem i s postavljenim poklopcem i poklopcem priključnice.

Tablica 5.

Članak 17.

Pri ispitivanju dielektrične čvrstoće brojila moraju biti zadovoljeni ovi zahtjevi:

1) brojilo s kovinskim kućištem mora biti postavljeno na ravnu kovinsku ploču;

2) brojilo s kućištem od izolacijskog gradiva mora biti omotano kovinskom folijom i postavljeno na ravnu kovinsku ploču s kojom su spojeni svi kovinski dijelovi kućišta, pristupačni na zatvorenom brojilu;

3) strujni i naponski krugovi te nosač mjernih sistema moraju biti međusobno spojeni;

4) ispitni sinusni napon mora biti priključen između stezaljki i kovinske folije, odnosno kovinske ploče, a razmak između stezaljki i kovinske folije, odnosno kovinske ploče mora iznositi najmanje 3 cm.

Članak 18.

Dielektrična čvrstoća između vijaka priključnice i njezina poklopca ispituje se prema uvjetu propisanom u članku 16. ovoga pravilnika, pri čemu su vijci toliko odvijeni, da otvor stezaljki bude slobodan, a poklopac priključnice pričvršćen na priključnicu.

Članak 19.

Ako se ispitivanje dielektrične čvrstoće brojila ponavlja, brojilo mora izdržati ispitni sinusni napon koji iznosi 80 % od propisanoga ispitnog napona u članku 16. ovoga pravilnika.

Članak 20.

Ispitivanje izolacije provodi se udarnim naponom oblika 1,2/50 μs, tjemene vrijednosti 7 kV s deset impulsa jednog polariteta i deset impulsa obrnutog polariteta.

Članak 21.

Pri određivanju promjene pogreške uzrokovane promjenom jedne od utjecajnih veličina, uvjeti i vrijednosti svih ostalih utjecajnih veličina trebaju zadovoljavati uvjete propisane u članku 29. ovoga pravilnika.

Utjecajne veličine koje se uzimaju u obzir za određivanje referencijskih uvjeta u kojima se obavlja pregled te za određivanje promjena postotnih pogrešaka uzrokovanih njihovom promjenom jesu okolna temperatura, napon pomoćnih krugova, frekvencija, valni oblik, magnetska indukcija vanjskoga podrijetla i redoslijed faza.

Promjene postotnih pogrešaka uzrokovane promjenom utjecajnih veličina iz stavka 2. ovog članka određuju se samo pri ispitivanju tipa brojila.

Članak 22.

Dodatne postotne pogreške uzrokovane promjenom ostalih utjecajnih veličina dane su u tablici 6.

Tablica 6.

¹⁾ Za naponska područja od – 20 % do – 10 % i od + 10 % do + 15 % granice promijene postotne pogreške su trostruke vrijednosti navedene u tablici. Za naponsko područje ispod 0,8 Un pogreška brojila može se kretati između + 10 % i – 100 %.

²⁾ Faktor izobličenja napona treba biti manji od 1%. Promjena postotne pogreške mjeri se pri najnepovoljnijem faznom pomaku trećeg harmonika struje u odnosu na osnovnu struju:,

³⁾ Višefazna brojila trebaju imati pogreške unutar granica dozvoljenih pogrešaka navedenih u tablici ako se ispitivanje provodi bez jedne ili dvije faze trofazne mreže.

⁴⁾ Ovo ispitivanje se ne primjenjuje na brojila za priključak preko mjernih transformatora.

⁵⁾ Stalna magnetska indukcija može se postići uporabom elektromagneta napajanog istosmjernom strujom. To se magnetsko polje primjenjuje na sve dostupne površine na brojilu, koje je postavljeno u normalni radni položaj. Vrijednost magnetomotorne sile koju treba primijeniti je 100 amperzavoja.

⁶⁾ Magnetska indukcija vanjskoga podrijetla od 0,5 mT stvorena strujom čija je frekvencija jednaka frekvenciji napona ispitivanog brojila, a pri najnepovoljnijim uvjetima glede faze i smjera, ne smije izazvati promjenu postotne pogreške brojila koja bi prelazila vrijednosti navedene u tablici. Magnetska se indukcija dobiva stavljanjem brojila u središte kružnog svitka srednjega promjera 1 m, kvadratnoga presjeka i male radijalne debljine u odnosu na promjer, te s 400 amperzavoja.

⁷⁾ Ispitivanje će se provesti prema IEC 801-3, a uz ove uvjete:

– naponski i pomoćni krugovi pod referencijskim naponom,

– područje frekvencije od 27 MHz do 500 MHz,

– jakost ispitnog polja 10 V/m.

⁸⁾ Kad je u kućištu brojila takav se pribor napaja povremeno, npr. elektromagnet višetarifnog registra.

Priključak pomoćnog uređaja (pomoćnih uređaja) treba biti označen kako bi se označila točna shema priključenja. Ako su priključci ostvareni pomoću utikača i utičnica, oni moraju biti međusobno nezamjenjivi.

Članak 23.

Kad se pri ispitivanju tipa brojila utvrdi da se pojedini i svi mjerni rezultati nalaze izvan granica postotnih pogrešaka koje su dane u tablicama 12. i 13. iz članka 33. ovoga pravilnika, vrši se pomak apscisne osi paralelno s njom za vrijednost ± 0,5% za brojila razreda točnosti 1, a ± 1% za brojila razreda točnosti 2. Ako svi mjerni rezultati pri tome ostanu u granicama postotnih pogrešaka koje su dane u tablicama 12. i 13. iz članka 33. ovoga pravilnika, brojilo je ispravno.

Članak 24.

Srednji temperaturni koeficijent određuje se za temperaturni opseg od 20 K, pri čemu se pogreške brojila određuju za temperature 10 K više i 10 K niže od temperature, za koju se određuje srednji temperaturni koeficijent:

Temperaturni opseg od 20 K treba se nalaziti se u granicama od – 10 °C do 45 °C.

Vrijednosti srednjeg temperaturnog koeficijenta dane su u tablici 7.

Tablica 7.

Članak 25.

Utjecaj kratkotrajnih strujnih preopterećenja (kratki spoj) ispituje se na ovaj način:

1) ispitni krug za ispitivanje kratkotrajnih strujnih preopterećenja je bez induktiviteta;

2) brojilo za izravni priključak mora izdržati kratkotrajnu veliku struju 30 I_max tijekom jednoga poluperioda pri nazivnoj frekvenciji;

3) brojilo za priključak preko strujnoga transformatora mora podnijeti struju 20 I_max u trajanju od 0,5 s;

4) brojilo se mora vratiti na početnu temperaturu s naponskim krugovima napajanim jedan sat referencijskim naponom, nakon što je prije toga bilo izloženo ispitivanju propisanom u točki 2), odnosno točki 3) ovoga članka;

Promjene pogreške nakon ovog ispitivanja, pri osnovnoj odnosno nazivnoj struji i faktoru snage cos φ = 1, ne smiju prelaziti vrijednosti navedene u tablici 8.

Tablica 8.

Članak 26.

Utjecaj vlastitoga grijanja ispituje se na ovaj način:

1) pri otvorenim strujnim krugovima naponski krugovi moraju biti priključeni na referencijski napon najmanje 2 sata za brojilo razreda točnosti 1 i 1 sat za brojilo razreda točnosti 2;

2) brojilo se optereti najvećom strujom pri faktoru snagecos φ = 1, a pogreška brojila se određuje neposredno nakon opterećenja;

3) ispitivanje se provoditi najmanje 1 sat, a svakako dok promjena pogreške tijekom 20 minuta nije manja od 0,2 %;

4) isto se ispitivanje provodi uz faktor snage cos φ = 0,5 ind.

Promjena pogreške uzrokovana vlastitim grijanjem ne smije prelaziti vrijednosti navedene u tablici 9.

Tablica 9.

Članak 27.

Brojilo ne smije stvarati šum preko vođenja ili isijavanja koji bi mogao izazvati smetnje kod drugih uređaja.

Prilikom ispitivanja brojila elektrostatičko izbijanje ne smije izazvati promjenu u registru veću od 0,01 kWh.

Prilikom ispitivanja neosjetljivosti na elektromagnetska VF polja bez struje u strujnim krugovima i uz otvorene strujne stezaljke primjena VF polja ne smije izazvati promjenu u registru veću od 0,01 kWh.

Ispitivanje na brze prijelazne pojave (ometajuće impulse) također ne smije izazvati promjenu u registru veću od 0,01 kWh.

Članak 28.

Pri ispitivanju utjecaja zagrijavanja pri najvišoj struji i 115 % referencijskog napona brojilo ne smije doseći temperaturu koja bi mogla nepovoljno utjecati na rad brojila. Porast temperature na bilo kojoj točki vanjske površine brojila ne smije prelaziti 25 K uz okolnu temperaturu od 40 °C.

Članak 29.

Ispitivanje promjene postotnih pogrešaka, uzrokovane promjenom utjecajnih veličina, provodi se pri ovim uvjetima:

1) kućište brojila je zatvoreno;

2) redoslijed faza je naznačen u shemi spajanja;

3) naponi i struje su ujednačeni:

– nijedan fazni ni linijski napon ne smije premašivati vrijednost odgovarajućega srednjeg napona za 1 %;

– nijedna struja ne smije premašivati vrijednost odgovarajuće srednje struje za 2 %;

– razlika faza izmedu struje i odgovarajućega faznog napona ni pri kojem faktoru snage ne smije premašivati 2°;

4) naponski i pomoćni krugovi brojila razreda točnosti 1 i 2 priključeni su na referencijski napon brojila najmanje jedan sat prije početka pregleda;

5) ispitivanje se obavlja pri referencijskim uvjetima danim u tablici 10.

Tablica 10.

1) Ako se ispitivanja provode pri temperaturi različitoj od referencijske temperature, uključivo dopuštene tolerancije, rezultat treba ispraviti primjenom odgovarajućega temperaturnog koeficijenta brojila.

2) Ispitivanje se sastoji:

a) kod jednofaznih brojila, od određivanja pogreški, i to najprije s brojilom normalno priključenim na glavne priključne vodiče, a onda s obrnutim priključenjem na strujne i naponske krugove. Pola razlike između dviju pogrešaka vrijednost je promjene pogreške. Budući da je nepoznata faza vanjskog polja, ispitivanje će se provesti uz 0,1 Io te faktor snage cos ö = 1, te 0,2 Io i faktor snage cos φ = 0,5;

b) kod trofaznih brojila, od provođenja triju mjerenja uz 0,1 Io i faktor snage cos φ = 1, s tim da se nakon svakog od tih mjerenja priključci na strujne i naponske krugove fazno promijene za 120° dok se ne promijeni redoslijed faza. Vrijednost promjene pogreške je najveća razlika svake od tako određenih pogrešaka i njihove prosječne vrijednosti.

2. Ispitivanje brojila

Članak 30.

Ispitivanje brojila provodi se na svakom brojilu u cilju utvrđivanja zadovoljavanja mjeriteljskih zahtjeva.

Članak 31.

Brojilo ne smije davati izlazne impulse, odnosno da ne smije registrirati energiju, pri otvorenim strujnim krugovima (stanje bez opterećenja) i pri naponskim krugovima priključenim na 115% referencijskoga napona.

Najmanje trajanje ispitivanja t treba biti:

           600 x 106

∆ t  ≥ ------------------- (min) za brojila razreda točnosti 1

          k m U_n I_max

          480 x 106

∆ t  ≥ ------------------- (min) za brojila razreda točnosti 2

          k m U_n I_max

gdje je:

k – stalnica brojila (imp./kWh)

m – broj mjernih elemenata brojila

U_n – referencijski napon (V)

I_max – najveća struja brojila (A)

Za vrijeme ovog ispitivanja ispitni izlazni uređaj brojila smije dati samo jedan impuls.

Članak 32.

Brojila moraju početi davati izlazne impulse (polazak) i neprekidno bilježiti energiju pri uravnoteženom opterećenju i struji koja ne smiju prelaziti vrijednosti navedene u tablici 11.

Ako je brojilo konstruirano za mjerenje energije u dva smjera, ispitivanje polaska navedeno u stavku 1. treba provesti za svaki smjer.

Tablica 11.

Članak 33.

Pri ispitivanju brojila prema uvjetima propisanim u članku 29. ovog pravilnika u vremenu koje odgovora najmanje 1000 perioda mjerene snage dopuštene pogreške su:

1) za jednofazna i trofazna brojila pri ujednačenom opterećenju, dane u tablici 12. ovog članka:

2) za trofazna brojila opterećena jednofazno pri simetričnim trofaznim naponima, dane u tablici 13. ovog članka.

Tablica 12.

Tablica 13.

Razlika između postotne pogreške trofaznog brojila opterećenog jednofazno osnovnom strujom, odnosno nazivnom strujom pri faktoru snage cos φ = 1, i postupne pogreške pri uravnoteženom opterećenju, ne smije iznositi više od ovih vrijednosti:

1) 1,5 % za brojila razreda točnosti 1

2) 2,5 % za brojila razreda točnosti 2.

Članak 34.

Pri ispitivanju stalnice brojila provjerava se odnos pokazivanja energije na digitalnom prikazu (brojčaniku) i impulsa koje daje impulsni davač.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/05-07/20

Urbroj: 558-03/10-05-1

Zagreb, 23. ožujka 2005.

Ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo

dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.