Pravilnik o porezu na dobit

NN 95/2005, Pravilnik o porezu na dobit

MINISTARSTVO FINANCIJA

1885

Na temelju članka 37. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 177/04 i 90/05) donosim

PRAVILNIK

O POREZU NA DOBIT

 

I. OPĆA ODREDBA

 

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje provedba Zakona o porezu na dobit (dalje u tekstu: Zakon).

 

II. POREZNI OBVEZNIK

 

1. Porezni obveznik pravna osoba

 

Članak 2.

(1) Porezni obveznik u smislu članka 2. stavak 1. Zakona jest trgovačko društvo i druga pravna osoba. Za prosudbu o tome je li druga pravna osoba koja nije navedena u članku 2. stavak 6. Zakona porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i njezin pravni status. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.

(2) Porezni obveznik je i poslovna jedinica iz članka 4. Zakona kojoj je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni.

 

2. Porezni obveznik fizička osoba

 

Članak 3.

(1) Fizička osoba iz članka 2. stavak 3. Zakona koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

(2) Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih uvjeta iz članka 2. stavak 4. Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja godine u kojoj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.

(3) U porezne obveznike fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti, osim djelatnosti iz članka 18. stavak 1. točka 3. istoga Zakona.

(4) Rješenje o statusu poreznog obveznika iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi nadležna ispostava Porezne uprave u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.

 

2.1. Utvrđivanje uvjeta za status poreznogobveznika fizičke osobe

 

Članak 4.

(1) Poreznim obveznicima iz članka 2. stavak 4. Zakona smatraju se i fizičke osobe koje obavljaju zajedničku djelatnost, neovisno o broju osoba supoduzetnika.

(2) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti na način propisan člankom 3. ovoga Pravilnika.

 

2.1.1. Dugotrajna imovina i primici (prihodi)pri promjeni metode oporezivanja

 

Članak 5.

(1) Vrijednost dugotrajne imovine iz članka 2. stavak 4. točka 3. Zakona utvrđuje se na temelju podataka iz Popisa dugotrajne imovine, Obrazac DI, na dan 31. prosinca godine koja prethodi promjeni metode oporezivanja.

(2) Vrijednost dugotrajne imovine, za potrebe iz članka 2. stavak 4. točka 3. Zakona, utvrđuje se u visini neotpisane odnosno neto vrijednosti, ako je u korisnom vijeku trajanja otpisivana primjenom linearne metode i primjenom propisanih osnovnih amortizacijskih stopa, bez propisima dopuštenih povećanih stopa.

(3) Ako je imovina otpisivana prema drugoj metodi i porezno priznatim ili nepriznatim povećanim amortizacijskim stopama, tada se vrijednost dugotrajne imovine (samo za potrebe promjene metode oporezivanja) utvrđuje primjenom stopa i metode navedene u stavku 2. ovoga članka, kroz korisni vijek trajanja na trošak nabave. Na isti način postupa se i ako su se primjenjivale niže amortizacijske stope.

4) Ukupni primitak iz članka 2. stavak 4. točka 1. Zakona čine primici utvrđeni na način propisan u Zakonu o porezu na dohodak. U ukupni primitak ne uključuje se porez na dodanu vrijednost.

 

3. Ostali porezni obveznici

 

Članak 6.

(1) Ako osobe iz članka 2. stavaka 5. i 6. Zakona obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava na vlastitu će inicijativu ili na prijedlog drugih osoba ili na prijedlog samih navedenih osoba rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

(2) Rješenje o statusu poreznog obveznika iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe.

(3) U procjeni gospodarstvene djelatnosti treba utvrditi obavlja li se gospodarstvena djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Ako pravna osoba u svojim aktima o osnivanju nema cilj ostvarivanje dobiti nego samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti.

 

4. Poslovne jedinice

 

Članak 7.

(1) Razdobljem od tri mjeseca zaredom iz članka 4. stavak 4. Zakona, smatra se kontinuirano razdoblje u kojemu jedan mjesec slijedi drugi, pri čemu se prekidi do tjedan (sedam) dana ne smatraju prekidom kontinuiteta. Vremenski kontinuitet od tri mjeseca zaredom računa se u vremenskom trajanju nekog projekta (posla), neovisno o broju osoba koje rade na projektu (poslu).

(2) Ako ista osoba ili više osoba ispuni uvjet iz stavka 1. ovoga članka na jednom i s njim povezanom projektu, te stekne status poslovne jedinice, a usporedo radi na drugim nepovezanim projektima (poslovima), ali kraće razdoblje od propisanog u stavku 1. ovoga članka, poslovna jedinica je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte.

(3) Ne smatra se poslovnom jedinicom iz stavka 1. ovoga članka obavljanje poslova osoba izaslanih u tuzemstvo, koji su obveznici poreza na dohodak iz članka 14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak.

(4) Poslovna jedinica iz stavka 1. ovoga članka dužna je prijaviti se kao obveznik poreza na dobit, radi dobivanja poreznog broja, u nadležnu ispostavu Porezna uprave na početku obavljanja djelatnosti ako očekuje ispunjenje propisanih uvjeta, a najkasnije zadnji tjedan u kojemu su ispunjeni uvjeti za status poslovne jedinice.

 

5. Porezni obveznici koji ne plaćaju porez na dobit

 

Članak 8.

(1) Poreznim obveznicima iz članka 25. Zakona, koji su registrirani i obavljaju isključivo istraživačko-razvojnu djelatnost smatraju se oni kojima djelatnost ispunjava uvjete navedene u člancima 15., 16. i 17. ovoga Pravilnika.          

(2) Za ostvarivanje prava iz članka 25. Zakona, porezni obveznici su dužni voditi knjige primjerene istraživačkim i razvojnim projektima, o imovini, prihodima od realiziranih projekata, te troškovima koji se mogu pripisati tim projektima i djelatnosti istraživanja i razvoja.

(3) Da bi ostvarili pravo na neplaćanje poreza na dobit iskazanu u financijskim izvješćima, porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka dužni su podnijeti prijavu poreza na dobit i dokumentirati svoj porezni status sukladno članku 46. ovoga Pravilnika.

(4) Namjerno kumuliranje dobiti kod obveznika iz stavka 1. ovoga članka temeljem internih odnosa i politike povezanih osoba neće se priznati u porezne svrhe.

 

III. POREZNA OSNOVICA

 

1. Prihodi

 

Članak 9.

(1) Prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja. Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.

(2) Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima propisanima člankom 10. ovoga Pravilnika.

(3) U poreznu osnovicu iz članka 5. stavak 1. Zakona uključuju se i dobici od otuđenja dionica i udjela u kapitalu.

(4) Prihodi nastali kod poreznog obveznika od ulaganja ne oporezuju se ako bi došlo do dvostrukog oporezivanja, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže.

 

2. Ulaganje člana društva i dioničara

 

Članak 10.

(1) Pod ulaganjem dioničara ili člana društva u neupisani kapital društva, poreznog obveznika, prema članku 9. stavak 2. ovoga Pravilnika, razumijeva se ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju mora postojati društveni ugovor ili druga pisana isprava.

(2) Ako se ulaganje člana društva ili dioničara ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva ako na temelju takova ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu, sukladno odredbi članka 34. Općeg poreznog zakona.

(3) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari i prava dugotrajne imovine procjenjuje se po usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednosti razumijeva se cijena koja bi se u trenutku ulaganja mogla postići na tržištu, a prvenstveno je mjerodavna cijena nove nabave. Ako se cijena nove nabave ne može pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.

(4) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari kratkotrajne imovine procjenjuje se prema troškovima proizvodnje ili cijeni nove nabave u trenutku ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su cijene onoga tržišta na kojemu bi porezni obveznik nabavljao kada te predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.

(5) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne vrijednosti mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti za uložena dobra. Ako su se cijene istih ili sličnih dobara ranije procijenjenih povisile ili snizile, to pri novoj procjeni treba uzeti u obzir. Ako se korisnost nekoga dobra u odnosu na raniju procjenu smanjila, to treba putem otpisa uzeti u obzir.

(6) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna vrijednost ne može ili ne može pouzdano utvrditi jer se rabljenim dobrima ne trguje ili se trguje rijetko, mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za nova ista ili slična dobra, s tim da njihovu potrošenost (smanjenu korisnost) treba putem otpisa uzeti u obzir.

(7) Ako je rezultat procjene prema stavcima 5. i 6. ovoga članka očito netočan, procjena se ne smije primijeniti. Očitu netočnost dokazuje onaj tko ju je utvrdio.

(8) Ne smatra se ulaganjem u smislu stavka 1. ovoga članka ako se imovina dioničara ili člana društva koristi u društvu kao tuđa, koja je društvu dana u najam, zakup, pozajmicu ili posudbu.

 

3. Rashodi

 

Članak 11.

(1) Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti.

(2) Rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagačima ako je učinjeno u skladu s propisima koji uređuju to područje.

(3) Rashodi kod ulagača temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice ili dvostruko stvaranje poreznog gubit­ka, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže, ne priznaju se.

(4) Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti.

 

IV. SMANJENJE POREZNE OSNOVICE

 

1. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti

 

Članak 12.

Porezna osnovica smanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu kod poduzetnika.

 

2. Nerealizirani dobici

 

Članak 13.

(1) Prihodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 6. stavak 1. točka 2. Zakona smatraju se nerealizirani dobici koji se ne oporezuju. Oporezuju se realizirani dobici.

(2) Realiziranim dobitkom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja.

(3) Ako se nerealizirani dobici iskazuju u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani.

(4) Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.

 

3. Poticaji zapošljavanja

 

Članak 14.

(1) Porezna osnovica smanjuje se za iznos plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika iz članka 6. stavak 1. točka 5. Zakona, za razdoblje za koje se utvrđuje porez, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave poreza na dobit.

(2) Novim se zaposlenicima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje kod poreznog obveznika uslijedilo je najmanje nakon jednomjesečne prijave na Zavod za zapošljavanje i trajanja probnog rada, ako je ugovoren. Novim zaposlenicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, kao i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici i stažisti.

(3) Novim zaposlenicima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i zaposlenici s kojima je prije zaključenja ugovora na neodređeno vrijeme bio zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme radi provjere sposobnosti (probni rok). U tom slučaju porezni obveznik pravo na povlasticu za novozaposlene ostvaruje od dana zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

(4) Novim zaposlenicima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i zaposlenici na neodređeno nepuno radno vrijeme.

(5) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim zaposlenicima iz stavka 1. ovoga članka i u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem zaposlenika, porezna osnovica umanjuje se za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi od dana raskida ugovora o radu do kraja istoga poreznog razdoblja primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu.

(6) Pravo na smanjenje porezne osnovice za iznos plaća i doprinosa na plaću novoga zaposlenika porezni obveznik može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novoga zaposlenika.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, porezni obveznik može pravo na dodatno smanjenje porezne osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika koji su osobe s invaliditetom, koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja. Osobama s invaliditetom smatraju se osobe određene člankom 36. stavak 8. Zakona o porezu na dohodak.

(8) Ako porezni obveznik zaposli osobe kojima je prestao radni odnos zbog stečaja ili likvidacije, tada može ostvariti pravo na olakšicu za novozaposlene, iako te osobe nisu bile prijavljene na Zavod za zapošljavanje ili su bile prijavljene manje od mjesec dana.

(9) Ako je porezni obveznik koristio povlasticu iz stavka 1. ovoga članka za nove zaposlenike koji su bili zaposleni na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici i stažisti, za koje je slijedilo zaposlenje na neodređeno vrijeme, tada se danom početka korištenja porezne olakšice smatra dan zaposlenja na određeno vrijeme.

(10) Pod raskidom ugovora o radu iz stavka 5. ovoga članka smatra se svaki raskid ugovora bez obzira na razloge raskida (redovni otkaz zaposlenika, redovni otkaz poslodavca, izvanredni otkaz zaposlenika, izvanredni otkaz poslodavca, sporazumni raskid ugovora o radu, odlazak u mirovinu i drugi razlozi prema propisima o radu).

(11) Ne smatra se raskidom ugovora sa zaposlenicima raskid ugovora o radu zaključen na određeno vrijeme s pripravnicima, vježbenicima i stažistima, odlazak na služenje vojnog roka i smrt zaposlenika.

(12) Iznos olakšice za koju se smanjuje porezna osnovica izračunava se kao razlika između iznosa isplaćenih plaća novim zaposlenicima u poreznom razdoblju smanjena za iznos utvrđen na način propisan stavkom 5. ovoga članka.

(13) Plaćom koju bi primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu iz stavka 2. ovoga članka, razumijeva se iznos zadnje mjesečne isplaćene plaće (bruto), te doprinosa na plaću. Ako je zadnja plaća isplaćena za razdoblje kraće od mjeseca dana, tada se uzima iznos koji je razmjeran mjesečnoj plaći.

 

4. Troškovi istraživanja i razvoja

 

Članak 15.

(1) Istraživanjem se u smislu članka 6. stavak 1. točka 6. Zakona smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za stjecanje novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje. Temeljnim istraživanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne praktične primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja. Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava, te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih.

(2) Troškovima istraživanja i razvoja iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:

1. plaće zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju na istraživačko-razvojnim projektima,

2. materijalni troškovi za istraživanje i razvoj, a to su: utrošene sirovine i materijal uključujući ambalažu i sitni inventar, utrošena energija, rezervni dijelovi korišteni ili potrošeni tijekom istraživačko-razvojnog projekta; utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme koji se koriste neposredno za istraživanje i razvoj,

3. troškovi usluga korištenih tijekom istraživanja i razvoja, kao što su intelektualne usluge vezane uz istraživačko-razvojni projekt, te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje istraživačko razvojnog projekta,

4. troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste za istraživanje i razvoj kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju djelatnost istraživanja i razvoja, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona,

5. troškovi amortizacije onih (nabavljenih) patenata i licencija koji se koriste za konkretni istraživačko-razvojni projekt, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona,

6. opći troškovi, pod kojima se razumijevaju samo oni troškovi koji su nužni za istraživanje i razvoj i koji se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao što su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraživanje i razvoj, te najamnine i članarine stručnih udruga za djelatnosti istraživanja i razvoja.

 

4. 1. Radnje koje se ne smatraju istraživanjem i razvojem

 

Članak 16.

(1) Ne smatra se istraživanjem i razvojem, u smislu članka 15. stavak 1. ovoga Pravilnika, kontrola kvalitete, rutinsko testiranje proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dijelom istraživačko-razvojnog procesa, istraživanje učinkovitosti, upravljačke studije, istraživanje tržišta i promotivna prodaja.

(2) Ne smatra se istraživanjem i razvojem rutinsko testiranje proizvoda u koje spada rutinsko testiranje kvalitete i kontrola proizvodnje u okviru proizvodnog procesa, osim ako se kontrola kvalitete obavlja za određeni istraživačko-razvojni projekt prije njegove implementacije.

(3) Ne smatra se istraživanjem i razvojem prikupljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka koje nije dijelom istraživačko-razvojnog projekta a odnosi se na uobičajeno prikupljanje podataka o prirodnim, biološkim ili sociološkim fenomenima, kao što su topografsko preslikavanje, rutinska geološka, hidrološka, oceanska i morska istraživanja, meteorološka i astronomska praćenja, klinička ispitivanja, statističko popisivanje, snimanje i prikazivanje podataka i slično. Samo se troškovi prikupljanja podataka u svrhe određenog istraživačko - razvojnog projekta mogu uključiti u istraživanje i razvoj.

 

4. 2. Uvjetno priznati troškovi istraživanja i razvoja

 

Članak 17.

(1) Istraživanje tržišta ne spada u istraživanje i razvoj. Iznimno, ako se radi o istraživanju i razvoju novih metoda koje imaju samostalnu egzistenciju, takve se aktivnosti pripisuju istraživanju i razvoju.

(2) Druge tehničke i znanstvene aktivnosti, kao što je kodiranje podataka (usluge bibliografije), prikupljanje podataka, bez obzira na to što ih obavlja tehničko i znanstveno osoblje, zapisivanje podataka, klasificiranje, prikupljanje informacija na znanstvenim skupovima, prevođenje, analiza i vrednovanje, ne uključuju se u istraživanje i razvoj, osim ako su sastavni dio istraživačko-razvojnog projekta koji je već klasificiran kao istraživački ili razvojni projekt.

(3) Industrijski dizajn može se pripisati istraživanju i razvoju samo ako je sastavni dio nekog istraživačko-razvojnog projekta, ili ako se dizajnersko djelo može realizirati na tržištu kao nematerijalna imovina.

(4) Razvoj softvera smatra se istraživanjem i razvojem ako pridonosi rješavanju određenog problema koji je potreban za koncepciju i razvoj softvera te za njegovo poboljšanje, bez obzira na to je li softver dio nekog projekta ili je gotov proizvod. Rutinska proizvodnja softvera, standardni i individualni softver, ne predstavlja istraživanje i razvoj. Ugradnja softvera za novu upotrebu odnosno za novu svrhu, kao takva ne predstavlja istraživanje i razvoj. Iznimno, ako takva primjena znatno odstupa od dosadašnjih rješenja i ako je od osobita značenja za rješavanje problema određenoga istraživačko-razvojnog projekta, može se pripisati istraživanju i razvoju. Kod razvoja softvera određujuće je može li se razvijeni proizvod tržišno vrednovati. Vrednovanje se u ovom smislu može dokumentirati ako softverski proizvod ispunjava uvjete za stjecanje autorskog prava ili ako se može prodati. Ako je proizvod namijenjen za vlastiti upotrebu, tada mora biti razvidno kojem je softverskom proizvodu s tržišta razvijeni proizvod ekonomična zamjena ili ekvivalent. U istraživanje i razvoj može se uključiti sljedeći razvoj softvera:

1. razvoj novih spoznaja i algoritama na području računarstva,

2. razvoj poslovnih sustava, programskih jezika, sustava upravljanja podacima, komunikacijskog softvera, tehnike pristupa i alata za razvoj softvera,

3. razvoj internetske tehnologije,

4. istraživanje metoda razvoja i primjene softvera te zaštite i pohranjivanja podataka,

5. razvoj softvera kojim će se postići opći napredak na području obuhvata, prijenosa, pohranjivanja, integracije i zaštite podataka,

6. istraživanje i razvoj softverskih alata ili softverske tehnologije na specijaliziranim područjima, kao što su edukacijski softver, računalne igre, izrada fotografija, prezentacija zemljopisnih, arhitektonskih, industrijskih i sličnih podataka.

 

4. 3. Isprave o nastalim troškovima istraživanja i razvoja

 

Članak 18.

(1) Porezni obveznik može smanjiti poreznu osnovicu za troškove istraživanja i razvoja iz članka 6. stavak 1. točka 6. Zakona pod uvjetom da ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni projekt, kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize, recenzije, završni rezultati istraživačko-razvojnih projekata, rezultati prodaje ili implementacije i druge potvrde opravdanosti projekta, te da ima urednu dokumentaciju o svim troškovima projekta. Ovo uključuje ugovore, račune i ostalu obračunsku dokumentaciju te određene računovodstvene politike temeljem kojih se iskazuju troškovi kako bi se moglo pouzdano utvrditi jesu li rashodi raspoređeni na razumnoj i dosljednoj osnovi.

(2) Porezni obveznik treba internim aktom definirati organizacijski dio koji se bavi istraživanjem i razvojem i voditi odgovarajuću analitičku evidenciju o tom mjestu troška.

(3) Troškovi istraživanja i razvoja dokazuju se vjerodostojnim ispravama iz stavka 1. ovoga članka kao potrebni i svrhoviti.

5. Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika

 

Članak 19.

(1) U troškove školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika iz članka 6. stavak 1. točka 7. Zakona spadaju sljedeći troškovi:

1. troškovi školovanja na osnovnim, srednjim, višim i visokim školama i fakultetima te svim drugim obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, na kojima se stječe stupanj obrazovanja, uključujući poslijediplomske studije i doktorske studije,

2. troškovi stručnog usavršavanja za polaznike seminara, tečajeva i kongresa, troškovi specijalizacija i drugih oblika usavršavanja, u tuzemstvu i inozemstvu, zaračunate od pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih ili registriranih za obavljanje tih djelatnosti,

3. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu ne smatraju se stručnom literaturom.

(2) Ako se školovanje i stručno usavršavanje obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta zaposlenika, u troškove školovanja uključuju se i troškovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova te dnevnice, i to na način propisan u propisima o oporezivanju dohotka, ako su poslovno uvjetovani.

(3) Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se samo na zaposlenike i moraju biti u svezi s djelatnosti poreznog obveznika uz uvjet da porezni obveznik ima u internom aktu sistematizirano radno mjesto za koje se plaća postizanje odgovarajuće kvalifikacije ili stručnosti.

(4) Treninzi i stručni sastanci u koncernima i grupama povezanih osoba smatraju se internim školovanjem i stručnim usavršavanjem, stoga se ne smatraju troškovima za koje se smanjuje porezna osnovica.

 

6. Rashodi prethodnih poreznih razdoblja

 

Članak 20.

Rashodima ranijih godina iz članka 6. stavak 2. Zakona, za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.

 

V. POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE

 

1. Nerealizirani gubici

 

Članak 21.

(1) Rashodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju.

(2) Nerealiziranim gubitkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja. Vrijednosno usklađenje troška stjecanja u slučaju stečaja smatra se realiziranim gubitkom koji se porezno priznaje.

(3) Gubici od prodaje vlastitih dionica i udjela porezno se ne priznaju.

 

2. Troškovi amortizacije

 

Članak 22.

(1) Porezna osnovica povećava se za iznos amortizacije iz članka 7. stavak 1. točka 2. Zakona iznad najviše porezno dopustiva iznosa propisanog u članku 12. Zakona.      

(2) Predmeti dugotrajne imovine iz članka 12. stavak 5. Zakona, koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati prema opisu dugotrajne imovine, razvrstavaju se u skupinu »Ostala nespomenuta dugotrajna imovina«.

(3) Ako je trošak nabave za dugotrajnu imovinu iz članka 12. stavak 13. Zakona iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu, porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira. Porezna osnovica povećava se za trošak amortizacije za imovinu koja je nabavljena u razdoblju primjene Zakona.

(4) Amortizacijom iz članka 12. stavak 12. Zakona smatra se amortizacija obračunana za imovinu koja je bila amortizirana ili otpisana. Ako je vrijednost imovine povećana bez dodatnog troška ulaganja, a povećanje nije uključeno u poreznu osnovicu, tada se obračunana amortizacija porezno ne priznaje.

(5) Ne priznaju se troškovi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost.

(6) Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama iz članka 19. Zakona nije porezno priznati rashod.

 

3. Troškovi reprezentacije

 

Članak 23.

(1) Poslovnim partnerima iz članka 7. stavak 1. točka 3. Zakona smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

(2) Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.

 

4. Troškovi promidžbe

 

Članak 24.

(1) Troškovima promidžbe za koje se ne uvećava porezna osnovica u smislu članka 7. stavak 6. Zakona, smatraju se i troškovi nastali putem sredstva javnog priopćavanja, na oglasnim stupovima i pločama, telopima, lecima, katalozima, sajmovima, troškovi nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara, te troškovi kojim se promiče ime, dobro ili usluga poreznog obveznika na drugi način koji ima javno obilježje.

(2) Ako se imovina ustupa bez naknade, primatelj je obvezan iskazati prihod s naslova primljene imovine po tržišnoj vrijednosti.

 

5. Troškovi sredstava za osobni prijevoz

 

Članak 25.

(1) U troškove iz članka 7. stavak 1. točka 4. Zakona za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju troškovi osiguranja, kamata povezana s nabavom imovine (sredstva) i plaćeni porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila.

(2) Sredstvima za osobni prijevoz iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.

(3) U obračun troškova iz stavka 1. ovoga članka uključuju se i troškovi prijevoznih sredstava za koje se ne priznaje trošak amortizacije u smislu članka 22. stavak 3. ovoga Pravilnika.

 

6. Izuzimanja i skrivene isplate

 

Članak 26.

(1) Porezna osnovica povećava se za troškove iz članka 7. stavak 1. točke 5. i 6. Zakona koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva, izuzimanja i skrivene isplate dobiti, ako se nastali troškovi ne oporezuju porezom na dohodak.

(2) Pod izuzimanjem razumijeva se izuzimanje dobara i usluga članova društva iz društva za potrebe članova društva i s njima povezne osobe, ili za druge svrhe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(3) Pod skrivenom isplatom dobiti razumijeva se smanjenje ili spriječeno povećanje imovine poreznog obveznika koje se temelji na odnosima između članova društva i društva i nije predviđeno i uređeno odredbama unutarnjih odluka društva o raspodjeli dobiti, niti je provedeno odlukama o raspodjeli dobiti mjerodavnih tijela društva. Mjerilo za utvrđivanje postoji li skrivena isplata jesu usporedive tržišne vrijednosti.

(4) Pod povezanim osobama s dioničarom ili članom društva iz članka 7. stavci 4. i 5. Zakona razumijevaju se rodbinski ili blisko povezane osobe.

 

7. Troškovi prisilne naplate

 

Članak 27.

U troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja iz članka 7. stavak 1. točka 7. Zakona za koje se uvećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.

 

8. Troškovi kazni

 

Članak 28.

U troškove kazni iz članka 7. stavak 1. točka 8. Zakona za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela.

 

9. Zatezne kamate između povezanih osoba

 

Članak 29.

Porezna osnovica povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa povezanih osoba sukladno članku 7. stavak 1. točka 9. Zakona. Povezanim osobama smatraju se osobe prema odredbama članka 41. Općeg poreznog zakona.

 

10. Darovanja (donacije) i sponzorstva

 

Članak 30.

(1) Porezna osnovica povećava se za darovanja iznad svote propisane člankom 7. stavak 7. Zakona. Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja.

(2) U darovanja iz stavka 1. ovoga članka ne spadaju sponzorstva ako je zauzvrat učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja.

(3) Pod drugim osobama iz članka 7. stavak 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se mogu darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju se i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave.

 

11. Povećanje porezne osnovice za ostale nepriznate rashode

 

Članak 31.

Porezna osnovica povećava se za sve druge rashode iz članka 7. stavak 1. točka 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.

 

12. Kamate na zajmove dioničara i članova društva

 

Članak 32.

(1) Kamatama iz članka 8. Zakona smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.

(2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu, prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma.

(3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.

(4) U kamate iz članka 8. Zakona ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija.

(5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit.

(6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.

 

13. Usklađenje i otpis potraživanja

 

Članak 33.

(1) Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge prema članku 9. stavak 1. Zakona, priznaju se kao porezni rashod ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.

(2) Porezna osnovica povećava se za otpis potraživanja iskazanog u svoti većoj od dopuštene prema članku 9. stavak 4. Zakona.

(3) Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja.

(4) Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od 5000,00 kuna. Ako su zastarjela potraživanja na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna.

 

14. Vrijednosno usklađenje zaliha

 

Članak 34.

Rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona smatraju se gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene.

 

15. Vrijednosno usklađenje financijske imovine

 

Članak 35.

(1) Nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju se iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavak 1. točka 2. i članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.

 

16. Rezerviranja

 

Članak 36.

(1) Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona.

(2) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima iz stavka 1. ovoga članka jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.

(3) Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama iz stavka 2. ovoga članka razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.

(4) Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavak 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.

 

17. Kamate između povezanih osoba

 

Članak 37.

(1) Ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona ne odredi i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.

(2) Odredbe članka 14. stavak 3. Zakona primjenjuje se na sve povezane osobe, rezidente i nerezidente.

 

18. Prijenos poreznog gubitka pri statusnim promjenama

 

Članak 38.

(1) Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavak 2. Zakona, može se prenijeti i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen, a u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika.

(2) U slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni sljednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.

(3) Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.

19. Revalorizacijske pričuve

 

Članak 39.

(1) Revalorizacijske pričuve koje su formirane pri procjeni imovine koja se amortizira u razdobljima prije primjene Zakona, 1. siječnja 2005., uključuju se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju i u iznosu u kojem se obračunava povećani trošak amortizacije na temelju revalorizacije, a ostatak revalorizacijske pričuve pri prodaji, uništenju ili drugom obliku otuđenja imovine od koje su oblikovane revalorizacijske pričuve.

(2) Revalorizacijska pričuva koja je formirana pri procjeni imovine od dana početka primjene Zakona uključuje se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju u kojemu je realizirana a utvrđuje se u svoti povećane amortizacije nastale zbog revalorizacije. Ostatak revalorizacijske pričuve uključuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otuđenja na drugi način imovine od koje je revalorizacijska pričuva oblikovana.

 

20. Transferne cijene

 

Članak 40.

Pri odabiru i primjeni metode iz članka 13. Zakona, za utvrđivanje je li neka transakcija provedena po uobičajenim tržišnim cijenama treba učiniti i sljedeće:

1. identificirati izabranu metodu i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana,

2. opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti zašto je baš ta metoda odabrana,

3. sastaviti isprave o pretpostavkama i procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata prema načelu nepristrane transakcije (uputiti na usporedivost, funkcionalnu analizu i analizu rizika),

4. sastaviti isprave o svim izračunima napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i poreznog obveznika s kojim se uspoređuje,

5. na odgovarajući način ažurirati isprave iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima,

6. sastaviti isprave koje navode podlogu (temelj), odnosno na drugi način podupiru ili su spomenute prilikom rada na analizi transfernih cijena.

 

21. Prijelaz poreznog obveznika poreza na dohodak na porez na dobit

 

Članak 41.

(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

(2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance:

+ vrijednost zatečenih zaliha

+ dane predujmove za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajne imovine

+ aktivna vremenska razgraničenja

+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza

– obveze prema dobavljačima za robu i usluge

– obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge

– obveze za obračunane a neisplaćene plaće (uključivo i poreze i doprinose na plaću i iz plaće)

– pasivna vremenska razgraničenja

– dugoročna rezerviranja

– obveze za porez na promet i istovrsne poreze.

(3) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik dostavlja, uz prijavu poreza na dobit, nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

 

VI. OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA

 

1. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara

 

Članak 42.

(1) Pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica propisanih člancima 21., 22. i 23. Zakona za područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja i područje Grada Vukovara, može se ostvariti zapošljavanjem na neodređeno vrijeme propisanog broja zaposlenika koji imaju prebivalište i borave na bilo kojem od područja obuhvaćenih oslobođenjem i olakšicama u navedenim člancima Zakona.

(2) Ako je porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka počeo obavljati djelatnost tijekom godine a razdoblje za koje utvrđuje poreznu osnovicu kraće je od devet mjeseci, smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka 21. stavak 2., članka 22. stavak 2. i članka 23. stavak 2. Zakona, ako zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, a zaposleni su kod poreznog obveznika od početka obavljanja djelatnosti.

 

2. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama

 

Članak 43.

(1) Smatra se da korisnik zone gradi ili sudjeluje u gradnji objekata infrastrukture u zoni, u smislu odredbe članka 24. stavak 2. Zakona, ako ulaže u prostorne, infrastrukturne, komunalne, energetske, sigurnosne i druge objekte potrebne za djelatnost korisnika zone. To mogu biti zgrade koje služe za gospodarsku djelatnost, za upravu, nadzor i sigurnost, zatim energetski uređaji, hale, hangari, skladišta, objekti za zaštitu okoliša. Objektom se smatraju i oprema i uređaji nužni za funkciju objekta, kao što je slučaj sa signalno sigurnosnim, telekomunikacijskim, elektroenergetskim i sličnim uređajima i opremom. U navedene objekte spadaju i infrastrukturni objekti koji obuhvaćaju ceste, prilaze, pristupe, pruge s uređajima i opremom, zatim obale, lukobrani, uređaji i postrojenja i drugi objekti namijenjeni za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, ukrcaj i iskrcaj robe, operativne površine, objekti, uređaji, postrojenja, instalacije i oprema namijenjena za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, prihvat i opremu zrakoplova i robe, te komunalni objekti u koje spadaju vodovod, kanalizacija, čistoća, plinovod i slično.

(2) Oslobođenje i olakšice za poslovanje u zoni utvrđuje se za dio dobitka koji je ostvaren u zoni, ako porezni obveznik ne obavlja djelatnost isključivo u zoni.

 

3. Knjigovodstveno praćenje poslovanja za korisnike olakšica i oslobođenja

 

Članak 44.

(1) Porezni obveznici koji koriste olakšicu ili oslobođenja iz članaka 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Zakona, obvezni su osigurati posebno porezno-knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja za djelatnost za koju koriste olakšicu ili oslobođenje.

(2) Ako porezni obveznici u prijavi poreza na dobit iskazuju olakšicu ili oslobođenje, obvezni su sastaviti i posebni obračun o ostvarenoj dobiti i visini porezne obveze za koju ostvaruju pravo na olakšicu ili oslobođenje i priložiti ga uz prijavu.

(3) Za korištenje prava na olakšicu ili oslobođenje nije bitno ima li porezni obveznik prebivalište ili sjedište na području za koje je propisana olakšica ili oslobođenje, nego obavlja li djelatnost na tom području, za koju je potrebno posebno knjigovodstveno praćenje o ostvarenoj dobiti.

(4) Posebno knjigovodstveno praćenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u slučajevima trajnog obavljanja djelatnosti koje podrazumijeva kontinuirano i stalno obavljanje djelatnosti na jednome mjestu, tj. poduzetnik treba imati najmanje poslovnu jedinicu, pod kojom se razumijeva svako stalno mjesto obavljanja gospodarstvene djelatnosti na način kako to propisuje Opći porezni zakon.

(5) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ima prebivalište ili sjedište na području posebne državne skrbi a obavlja prijevozničku, graditeljsku, uslužnu ili drugu djelatnost koja se po naravi posla obavlja i izvan toga područja, može koristiti zakonom propisanu olakšicu za ukupnu djelatnost, jer takve djelatnosti, po svojim obilježjima, nisu određene stalnim mjestom. Iznimno, ako porezni obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu, u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka, izvan područja od posebne državne skrbi, tada za istu treba posebno utvrditi ostvarenu dobit.

 

4. Kumuliranje olakšica

 

Članak 45.

Ako porezni obveznik iz članaka 21., 22., 23., 24., 26., i 27. Zakona, stječe mogućnost korištenja više olakšica i oslobođenja, ima pravo na korištenja više olakšice istodobno, tj. ima pravo kumulirati olakšice.

 

VII. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA

 

1. Porezna prijava

 

Članak 46.

(1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje utvrđuje poreznu obvezu podnijeti poreznu prijavu. Utvrđivanje porezne osnovice i obračun poreza na dobit obavlja se na Obrascu PD - Prijavi poreza na dobit, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju se financijska izvješća (Bilanca i Račun dobiti i gubitka), posebni obračun za korištene olakšice i oslobođenja, izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza na temelju porezne prijave, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi, te pregled prenesenog gubitka po godinama.

(3) Porezna prijava dostavlja se u jednom primjerku mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza na dobit.

(4) Ako su osobe iz članka 2. stavak 6. Zakona obveznici poreza na dobit za cjelokupnu djelatnost ili samo za dio djelatnosti, podnose Prijavu poreza na dobit za djelatnost za koju su obveznici poreza na dobit. Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju i Bilancu i Račun dobiti i gubitka sastavljene u skladu sa Zakonom o računovodstvu za dio poslovanja za koji se utvrđuje porezna osnovica. Ako se Prijava poreza na dobit sastavlja samo za dio djelatnosti, uz navedena izvješća, dostavljaju se i izvješća sastavljena po posebnim propisima za neprofitne organizacije.

 

1. 2. Sadržaj porezne prijave

 

Članak 47.

(1) Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) U Obrazac PD upisuju se podaci o poreznom obvezniku, ili naziv ime i prezime, porezni broj (matični ili MBG), adresa, broj računa, djelatnost, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj), ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, porezno raz­doblje, nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila.

(3) U Prijavi poreza na dobit Obrazac PD upisuju se podaci iz Računa dobiti i gubitka po rednim brojevima kako slijedi:

1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava

2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava

3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2

4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednih brojeva 1 i 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1

5. Amortizacija iznad svote propisane u članku 12. stavak 13. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije utvrđen na način propisan i u članku 22. stavak 3. ovoga Pravilnika

6. Svota 70% troškova reprezentacije propisana u članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 23. ovoga Pravilnika

7. Svota 30% troškova sredstava za osobni prijevoz propisane u članku 7. stavak 1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i članku 25. ovoga Pravilnika

8. Izuzimanja propisana u članku 7. stavak 1. točke 5. i stavci 4. i 5. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i članku 26. ovoga Pravilnika

9. Skrivene isplate dobiti propisane u članku 7. stavak 1. točke 6. i stavci 4. i 5. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 26. ovoga Pravilnika

10. Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja propisani u članku 7. stavak 1. točka 7. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 27. ovoga Pravilnika

11. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe propisani u članku 7. stavak 1. točka 8. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 28. ovoga Pravilnika

12. Zatezne kamate između povezanih osoba propisane u članku 7. stavak 1. točka 9. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 29. ovoga Pravilnika

13. Povlastice i drugi oblici imovinske koristi propisani u članku 7. stavak 1. točka 10. Zakona.

14. Rashodi darovanja iznad dopuštenih propisani u članku 7. stavak 1. točka 11. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 30. ovoga Pravilnika

15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama članka 8. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 32. ovoga Pravilnika

16. Kamate između povezanih osoba. Na ovom rednom broju iskazuje se svota kamate koje nisu porezno priznate prema članku 14. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 37. ovoga Pravilnika

17. Rashodi od nerealiziranih gubitaka iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 21. ovoga Pravilnika

18. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavci 5. i 6. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 22. stavci 1. i 2. ovoga Pravilnika

19. Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 9. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 33. ovoga Pravilnika

20. Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i članka 34. ovoga Pravilnika

21. Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata prema odredbama članka 10. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 35. ovoga Pravilnika

22. Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje prema odredbama članka 11. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 36. ovoga Pravilnika

23. Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz promjene metode utvrđivanja porezne osnovice prema članku 16. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 41. ovoga Pravilnika

24. Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti prema članku 7. stavak 1. točka 13. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 31. Pravilnika

25. Povećanje dobiti za ostale prihode. Na ovome rednom broju iskazuju se povećanja dobiti ili smanjenja gubitka za prihode koji nisu iskazani računovodstvenoj dobiti a uključuju se u poreznu osnovicu.

26. Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka. Na ovome rednom broju upisuje se ukupni iznos od rednog broja 5 do rednog broja 25.

27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti prema članku 6. stavak 1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 12. ovoga Pravilnika.

28. Prihodi od nerealiziranih dobitaka prema članku 6. stavak 1. točka 2. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 13. ovoga Pravilnika

29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja prema članku 6. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuju prihodi od otpisanih potraživanja koja nisu bila porezno priznati rashod

30. Ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6. stavak 2. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i članku 20. ovoga Pravilnika

31. Smanjenje dobiti za ostale prihode Na ovome rednom broju iskazuju se koji nisu iskazani i računovodstvenoj dobiti a uključuju se u poreznu osnovicu, ili su kao porezno nepriznati rashodi bili uključeni u poreznu osnovicu.

32. Trošak amortizacije iz prethodnih razdoblja prema članku 6. stavak 1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od metode i propisanih amortizacijskih stopa

33. Ukupni iznos poreznih olakšica za plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika, za troškove istraživanja i razvoja i za troškove školovanja i stručnog usavršavanje zaposlenika prema članku 6. stavak 1. točke 5., 6. i 7. Zakona

33.1. Troškovi plaća novih zaposlenika, članak 6. stavak 1. točka 5. Zakona i članka 14. ovoga Pravilnika

33.2. Troškovi istraživanja i razvoja prema članku 6. stavak 1. točka 6. Zakona i članaka 15. do 18. ovoga Pravilnika

33.3. Troškovi školovanja i stručnog usavršavanje, članak 6. stavak 1. točka 7. Zakona i člancima 18. i 19. ovoga Pravilnika

34. Iznos za koji se smanjuje dobit zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice prema članku 16. Zakona. Na ovaj redni broj podatak upisuje fizička osoba koja je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala obveznik porez na dobit za ispravak porezne osnovice utvrđen prema članku 41. ovoga Pravilnika.

35. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupna svota od rednog broja 27 do rednog broja 34 za koju se smanjuje dobit ili povećava gubitak.

36. Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom rednom broju iskazat će se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme redni broj 35. Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit. Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i poveća za redni broj 35

37. Preneseni gubitak prema članku 17. stavak 3. Zakona – svota za koju se smanjuje ili povećava redni broj 36

38. Porezna osnovica dobije se tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan predznak

39. Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak – porezna dobit ili negativan predznak – porezni gubitak. Na tom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja

40. Preneseni gubitak prema članku 17. stavak 3. Zakona

41. Porezni gubitak za prijenos postoji ako redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40

42. Porezna osnovica – iskazuje se podatak s rednog broja 38

43. Porezna stopa 20% iz članka 28. Zakona

44. Porezna obveza dobije se kada se redni broj 42 pomnoži sa stopom na rednom broju 43

45. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos za koji se umanjuje porezna obveza poreznim obveznicima s područja posebne državne skrbi prema članku 21. Zakona. Iznos na ovome rednom broju kao i iznosi na pojedinim rednim brojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44

45.1. Područje prve skupine. Na ovome rednom broju iskazuju podatak porezni obveznici s područja prve skupine koji su oslobođeni od plaćanja poreza na dobit prema članku 21. stavak 1. točka 1. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na taj redni broj

45.2. Područje druge skupine. Na ovome rednom broju iskazuju podatak porezni obveznici s područja druge skupine koji plaćaju se porez na dobit po stopi 25% od propisane prema članku 21. stavak 1. točka 2. Zakona, tj. po stopi 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj

45.3. Područje treće skupine. Na ovome rednom broju iskazuju podatak porezni obveznici s područja treće skupine koji plaćaju porez na dobit po stopi 75% od propisane stope prema članku 21. stavak 1. točka 3. Zakona, tj. po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj

46. Oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara. Na ovome rednom broju upisuju podatak porezni obveznici s područja Grada Vukovara koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit deset godina od početka primjene Zakona, tj. od 1. siječnja 2005., prema članku 22. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. Dobiveni iznos ne može biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44

47. Olakšice za porezne obveznike u brdsko-planinskim područjima. Na ovome rednom broju iskazuje se podatak o olakšicama za porezne obveznike s brdsko-planinskih područja koji plaćaju porez na dobit po stopi 75% od propisane stope prema članku 23. Zakona, tj. po stopi 15 %. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Dobiveni iznos ne može biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44

48. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama. Na ovaj redni broj upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne obveznike koji djelatnost obavljaju u slobodnim zonama prema članku 24. Zakona. Dobiveni iznosi na pojedinim rednim brojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44

48.1. Svota olakšice za korisnike slobodne zone iz članka 24. stavak 1. Zakona. Na ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu olakšice za korisnike slobodne zone iz Zakona o slobodnim zonama, koji plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope, tj. po stopi od 10%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenome području primijeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj

48.2. Svota olakšice za korisnike slobodne zone iz članka 24. stavak 2. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se podatak o iznosu olakšice za korisnike slobodne zone koji sudjeluju u izgradnji infrastrukturnih objekata u zoni u vrijednosti većoj od 1.000.000,00 kuna. Ovi porezni obveznici oslobođeni su poreza na dobit u visini uloženih sredstava. To znači da se na ovom rednom broju upisuje iznos koji ne može biti veći od iznosa uloženih sredstava niti od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44. Ako je vrijednost uloženih sredstava veća od iznosa porezne obveze, upisuje se iznos porezne obveze, a razlika se koristi u narednim poreznim razdobljima

48.3. Svota olakšice za korisnike slobodne zone iz članka 24. stavak 5. Zakona. Na ovome rednom broju upisuju podatak porezni obveznici koji djelatnost obavljaju u slobodnim zonama na području Vukovarsko-srijemske županije koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit deset godina od početka primjene Zakona, tj. od 1. siječnja 2005. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenome području primijeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na taj redni broj

49. Ukupno poticaji ulaganja prema članku 26. Zakona. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza poreza na dobit s naslova poticanja ulaganja. Dobiveni iznosi na pojedinim rednim brojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44

49.1. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica se naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 4 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 10%, prema članku 26. stavak 1. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 10% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj

49.2. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 10 milijuna kuna koji plaćaju porez na dobit po stopi 7%, prema članku 26. stavak 2. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 13% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj

49.3. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 20 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 3%, prema članku 26. stavak 3. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 17% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj

49.4. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 60 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 0%, prema članku 26. stavak 4. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenome području primijeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj

49.5. Olakšice trgovačkih društava koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost prema članku 26. stavak 10. Zakona. Na dobit ostvarenu od obavljanja djelatnosti u međunarodnoj plovidbi ne plaćaju porez na dobit. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti u međunarodnoj plovidbi primijeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj

50. Olakšica za porezne obveznike osnovane u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom prema članku 27. Zakona i koji su osnovani po posebnim propisima u svrhu obavljanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom a porez plaćaju po stopi od 25% od propisane. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti primijeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Dobiveni iznos ne može biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44

52. Oslobođenje poreznih obveznika koji obavljaju isključivo istraživačko-razvojnu djelatnost i ne plaćaju porezna dobit prema članku 25. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti primijeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. Dobiveni iznos ne može biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44

52. Ukupna svota olakšica i oslobođenja. Na ovome rednom broju iskazuje se zbroj rednih brojeva 45, 46, 47, 48, 49, 50, i 51, za koji se smanjuje porezna obveza

53. Porezna obveza utvrđuje se tako da se od rednog broja 44 oduzme redni broj 52.

54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku 30. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan i u članku 52. ovoga Pravilnika

55. Porezna obveza za uplatu utvrđuje se tako da se od rednog broja 53 oduzme redni broj 54. Ako je redni broj 54 veći od rednog broja 53. tada se upisuje 0,00.

56. Uplaćeni predujmovi

57. Razlika za uplatu dobije se kada se od rednog broja 55 oduzme redni broj 56

58. Razlika za povrat dobije se kada se od rednog broja 56 oduzme redni broj 55

59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se tako da se porezna obveza iskazana na rednom broju 53 podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit.

 

1.3. Utvrđivanje i plaćanje predujmova

 

Članak 48.

(1) Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu.

(2) Porezna uprava može na temelju zahtjeva poreznog obveznika i/ili obavljenog nadzora i/ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika od dana konačnosti do podnošenja nove porezne prijave.

(3) Porezna uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece poreznog razdoblja različitu visinu predujma poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost sa sezonskim obilježjem. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih predujmova mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih predujmova odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati predujmova tijekom poreznog razdoblja.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka fizičke osobe iz članka 2. stavci 3. i 4. Zakona, koje podnesu zahtjev da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit, predujam poreza na dobit u prvoj godini plaćaju u visini predujma poreza na dohodak utvrđenog na temelju porezne prijave za godinu u kojoj je zahtjev podnesen.

(5) Porezni obveznik može zatražiti izmjenu visine predujma pisanim zahtjevom upućenim nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu radi donošenja rješenja o novoj visini predujma. U zahtjevu treba navesti razloge za izmjenu visine predujma. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj odnosno prema prethodnoj poslovnoj godini, porezni obveznik dostavlja temeljna financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i Račun dobiti i gubitka). Porezna će uprava na temelju uvida u financijska izvješća, odnosno na temelju inspekcijskog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Ako se radi o padu poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine poreznog obveznika nakon provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti zahtjev poreznog obveznika na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak.

(6) Porezni obveznici iz članka 21. stavak 1. točka 1. i članka 22. Zakona nisu dužni plaćati predujmove poreza na dobit za razdoblje u kojem ne plaćaju porez na dobit, a to znači deset godina od početka 2005. godine.

(7) Porezni obveznik u stečaju ne plaća predujmove poreza na dobit.

(8) Ako je pravni prednik po bilanci pripajanja, spajanja ili podjele iskazao obvezu poreza na dobit, pravni sljednik tu obvezu plaća u roku iz članka 32. stavak 2. Zakona. Visina predujma utvrđuje se od dana pripajanja, spajanja ili podjele do kraja poreznog razdoblja za pravnog sljednika.

(9) Porezni obveznik koji prema članku 34. stavak 3. Zakona nije dužan plaćati predujmove, može ih plaćati prema vlastitoj odluci.

VIII. POREZ PO ODBITKU

 

1. Predmet oporezivanja porezom po odbitku

 

Članak 49.

(1) U naknade prema članku 31. Zakona, za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, spadaju i naknade za ustupanje prava na uporabu intelektualnog vlasništva koje obuhvaćaju zaštitu prava na reprodukciju književnih, umjetničkih i znanstvenih djela, kinematografskih djela, patenata, zatim prava na uporabu imena proizvoda i zaštitnih znakova, dizajna ili modela, planova, nacrta, tajnih formula ili postupaka, prava na uporabu industrijskog, komercijalnog ili znanstvenog iskustva, prava na patent, licenciju, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodnu formulu, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo, koja su prava zaštićena pravnim propisima i običajima kojima se regulira njihovo stjecanje i uporaba. Ako naknada podliježe obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost, porez po odbitku plaća se na osnovicu bez poreza na dodanu vrijednost.

(2) Usluga istraživanja tržišta iz članka 31. stavak 6. Zakona podrazumijeva način prikupljanja tržišnih informacija, određivanje obilježja tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analizu udjela u tržištu, analizu prodaje, istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna predviđanja, ispitivanje ponuda konkurencije, istraživanje cijena, testiranje novih i postojećih proizvoda na tržištu. U usluge istraživanja tržišta ne spadaju usluge promidžbe i reklame.

(3) Porez po odbitku ne plaća se na kamate plaćene za financijski najam dobara.

(4) Uslugama poslovnog savjetovanja iz članka 31. stavak 6. Zakona smatra se svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ne smatra se uslugama poslovnog savjetovanja održavanje tečajeva, seminara, radionica i sličnih metoda poučavanja, zatim usluge inženjera, arhitekata i slične usluge koje za rezultat imaju pisane podloge o postupanju (idejni i izvedbeni projekti, nacrti, upute i druge isprave o postupanju). Nadalje, ne smatraju se uslugama poslovnog savjetovanja usluge koje se zaračunavaju kao usluge posredovanja i zastupanja u nekom poslu, usluge koje se oporezuju prema članku 14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak te usluge korištenja raznih baza podataka.

(7) Ako se obveza za kamate iz članka 31. stavak 4. Zakona podmiruje bez stvarnog plaćanja, kamate se smatraju plaćenima i podliježu plaćanju poreza po odbitku.

(8) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u slučajevima kada s državom u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(9) Porezni obveznik iz članka 31. stavak 2. Zakona, dužan je mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

 

2. Obveznik poreza po odbitku

 

Članak 50.

(1) Poreznim obveznikom u smislu članka 31. Zakona smatra se svaki tuzemni isplatitelj koji plaća naknade inozemnim osobama, poduzetnicima koje nisu fizičke osobe.

(2) Ako inozemna osoba kojoj pripada pravo na naknade iz članka 31. Zakona ima u tuzemstvu registriranu poslovnu jedinicu, a naknada se kao prihod pripisuje tuzemnoj poslovnoj jedinici, ne plaća se porez po odbitku.

(3) Ako tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika plaća poduzetniku osnivaču u inozemstvo naknade iz članka 31. Zakona, plaća se porez po odbitku. Porez po odbitku plaća se i ako se obveza rješava na način koji nije plaćanje.

(4) Tuzemni isplatitelj naknada obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati naknada, sukladno članku 31. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku u skladu s odredbama Zakona, ako ti nerezidenti imaju sjedište u državama s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(5) Ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja izdaje, na zahtjev nerezidenta, potvrdu o porezu plaćenom u Republici Hrvatskoj.

 

3. Plaćanje poreza po odbitku

 

Članak 51.

(1) Tuzemni isplatitelj naknada od kojih se utvrđuje porez po odbitku prema članku 31. Zakona nerezidentima koji su rezidenti država s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku na način određen ugovorom i Zakonom.

(2) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka.

(3) Prava iz Ugovora ostvaruju se temeljem obrazaca, ovisno o vrsti isplate:

1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«

2. »Zahtjev za povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«

3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«

4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«.

(4) Ako se pri isplati naknada iz članka 31. Zakona ne plaća porez po odbitku na temelju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primatelj naknade može umjesto obrasca Zahtjeva iz stavka 3. dostaviti samo potvrdu o rezidentnosti od nadležnog inozemnog poreznog tijela.

(5) Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni zahtjev podnosi se za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim isplatama, ovjereni se Zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih dvanaest (12) mjeseci.

(6) Obrasci iz stavka 3. ovoga članka sastoje se od četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s ispunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju naknade. Tuzemni isplatitelj pri isplati naknade jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe.

(7) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj raspolaže s primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(8) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate naknade primijeniti odredbe tuzemnog zakona.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka nerezident može u roku tri godine od isteka godine u kojoj je naknada isplaćena dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjereni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.

(10) Za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka nadležni su Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Zagreb.

(11) Tuzemni isplatitelj iz stavka 1. ovoga članka dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu te primijenjenoj stopi poreza po odbitku istodobno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

(12) Obrasci Zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

 

IX. URAČUNAVANJE POREZA PLAĆENOG U INOZEMSTVU

 

Članak 52.

(1) Ako tuzemni porezni obveznik obavlja djelatnost u inozemstvu preko poslovne jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj drugoj osnovi na koje plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa.

(2) Ako porezni obveznik plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa.

(3) Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.

(4) Dodatna umanjenja iz članka 30. stavak 2. Zakona jesu umanjenja koja su utvrđena člancima 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Zakona.

(5) U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, dostavlja se najkasnije u roku 60 dana nakon proteka roka za predaju porezne prijave u inozemstvu.

(6) Porezni obveznik koji u inozemstvu ima poslovnu jedinicu dostavlja poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu, a u privitku porezne prijave obračun poreza koji se uračunava u tuzemni porez.

(7) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjereni preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjereni prijevod te porezne prijave.

 

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 53.

(1) Pri isplati naknada za poslovno savjetovanje koje je obavljeno do kraja 2004. godine, ne primjenjuje se članak 31. stavak 1. Zakona, a u skladu s člankom 39. Zakona.

(2) Poslovnim savjetovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se savjetovanje koje je obavljeno i evidentirano kao trošak do 31. prosinca 2004. Ako usluge poslovnog savjetovanja nisu u cijelosti obavljene, smatraju se obavljenima u dijelu u kojem su obavljene i evidentirane kao trošak do 31. prosinca 2004. Obavljenim uslugama poslovnog savjetovanja smatraju se i usluge koje nisu obavljene a plaćene su do 31. prosinca 2004.

(3) Odredbe članaka 42. i 43. ovoga Pravilnika primjenjuju se do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 90/05).

(4) Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, brisana su oslobođenja i olakšice iz članaka 21., 22., 23. i 24. Zakona i stavka 3. ovoga članka i propisane su u posebnim propisima. Brisane olakšice iz članka 21. Zakona propisane su u članku 13.a. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« br. 44/96, 57/96,124/97, 78/99, 73/00, 07/00, 127/00, 88/02, 42/05 i 90/05); iz članka 22. Zakona propisane su u članku 30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine« br. 44/01 i 90/05); iz članka 23. Zakona propisane su u članku 7.b. Zakona o brdsko-planinskim područjima (»Narodne novine« br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05) i iz članka 24. Zakona propisane su u članku 7.b. stavci 2. i 3. Zakona o slobodnim zonama (»Narodne novine« br. 44/96 i 92/05).

 

Članak 54.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 1/05 i 14/05).

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 410-10/05-01/15

Urbroj: 513-07/05-1

Zagreb, 25. srpnja 2005.

 

Ministar financija

Ivan Šuker, dipl. oec., v. r.