Upute za korištenje

Početna stranica

Pravilnik o kontroli nuklearnog materijala i posebne opreme

NN 120/2005 (12.10.2005.), Pravilnik o kontroli nuklearnog materijala i posebne opreme

DRŽAVNI ZAVOD ZA NUKLEARNU SIGURNOST

2235

Na temelju članka 35. a u svezi s člancima 4., 7., 16. i 17. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine« br. 173/03) ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost donosi:

PRAVILNIK

O KONTROLI NUKLEARNOG MATERIJALA I POSEBNE OPREME

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se popis nuklearnih materijala i posebne opreme, nuklearnih djelatnosti koje su obuhvaćene sustavom kontrole nuklearnog materijala i posebne opreme, postupak najave namjere i podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti te oblik i sadržaj obrazaca.

Ovim Pravilnikom se također propisuju način vođenja evidencije o nuklearnom materijalu, način na koji korisnik nuklearnog materijala obavještava tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti, te način na koji tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti vodi registar nuklearnih djelatnosti, registar nuklearnog materijala i registar posebne opreme.

Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:

Aktivnost (radioaktivnog materijala) je broj radioaktivnih raspada u danoj količini materijala u jedinici vremena. Jedinica za aktivnost je becquerel (Bq).

Fisibilan je onaj materijal (izotop, atomska jezgra) kod kojeg možemo izazvati fisiju.

Fizička zaštita (nuklearnog materijala) je sustav mjera i međunarodnih obveza definiranih Konvencijom o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala.

Inventar je utvrđena količina nuklearnog materijala.

Inventarska promjena je povećanje ili smanjenje količine nuklearnog materijala u određenoj zoni materijalne bilance, iskazano u šaržama.

Ioni su električki nabijeni atomi ili molekule, odnosno grupe atoma ili molekula. Električki naboj potječe od viška (negativan) ili manjka (pozitivan) elektrona.

Ionizirajuće zračenje je elektromagnetsko, čestično i svako drugo zračenje čijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju parovi pozitivno i negativno električki nabijenih čestica-iona.

Izotopi su atomi s istim brojem protona, ali različitim brojem neutrona u jezgri. To su atomi istog kemijskog elementa pa imaju ista kemijska svojstva, ali su im fizička svojstva (npr. aktivnost) različita.

Izvorni podaci su podaci, utvrđeni za vrijeme mjerenja ili baždarenja ili upotrijebljeni da bi se izveli empirijski odnosi, koji identificiraju nuklearni materijal i daju podatke o šarži.

Knjigovodstveni inventar je zbroj posljednje fizičke inventure zone materijalne bilance i svih inventarskih izmjena što su se otada dogodile.

Neevidentirani materijal je razlika između knjigovodstvenog inventara i fizičkog inventara.

Radioaktivne tvari (materijali) su tvari koje sadrže, osim ostalih, i atome s nestabilnim jezgrama, koje svojim raspadom proizvode ionizirajuća zračenja.

Radioaktivnost je svojstvo nekih atoma da im se jezgre spontano mijenjaju i pritom emitiraju elektromagnetsko zračenje ili čestice.

Razlika između pošiljatelja i primatelja je razlika u količini nuklearnog materijala u pojedinoj šarži priopćene iz zone materijalne bilance pošiljatelja i količine izmjerene u zoni materijalne bilance primatelja.

Specifična aktivnost je aktivnost (tj. broj radioaktivnih raspada) po jedinici mase ili po jedinici volumena promatrane tvari. Jedinica za specifičnu aktivnost je Bq kg-1, odnosno Bq m-3.

Za pojedine izraze u smislu ovog Pravilnika primjenjuju se definicije iz članka 2. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine« br. 173/03).

II. POPIS NUKLEARNOG MATERIJALAI POSEBNE OPREME

Članak 3.

Popis nuklearnog materijala i posebne opreme nalazi se u Prilogu I, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

III. OBAVLJANJE NUKLEARNE DJELATNOSTI

Članak 4.

Korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme koji namjerava obavljati bilo koju nuklearnu djelatnost, mora svoju namjeru najaviti Državnom zavodu za nuklearnu sigurnost (dalje u tekstu Zavod) u roku od 30 dana prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti.

Članak 5.

Najavu namjere obavljanja nuklearne djelatnosti korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme podnosi Zavodu na obrascima DZNS-NM-01; -02; -03; -04; -07; -08 koji su sastavni dio ovoga Pravilnika i koji moraju sadržavati sljedeće podatke:

– naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala ili posebne opreme;

– matični broj;

– materijal (kemijski sastav);

– proizvođač;

– količina (kg) i broj komada;

– element (izotop) klasificiran kao nuklearni materijal;

– težinski udio nuklearnog materijala (%);

– specifična aktivnost (Bq kg^-1);

– namjena;

– opis djelatnosti;

– lokacija;

– način čuvanja/skladištenja;

– početak djelatnosti i predviđeno trajanje;

– i druge podatke prema zahtjevu službene osobe.

Članak 6.

Najavu namjere za izvoz/uvoz nuklearnog materijala ili posebne opreme korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme podnosi Zavodu obrascu DZNS-NM-05, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i koji mora sadržavati sljedeće podatke:

– naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala ili posebne opreme;

– matični broj;

– naziv i sjedište krajnjeg korisnika;

– izjava o namjeni;

– materijal (kemijski sastav)/posebna oprema;

– tarifni broj i tarifna oznaka;

– proizvođač;

– količina (kg) i broj komada;

– element (izotop) klasificiran kao nuklearni materijal;

– težinski udio nuklearnog materijala (%);

– specifična aktivnost (Bq kg^-1);

– zemlja izvoza/uvoza;

– rok izvoza/uvoza;

– i druge podatke prema zahtjevu službene osobe.

Nakon obavljenog uvoza/izvoza korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme mora prijaviti Zavodu na obrascu DZNS-NM-06, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, da je obavio izvoz/uvoz nuklearnog materijala ili posebne opreme.

Članak 7.

Najavu namjere za prijevoz nuklearnog materijala korisnik nuklearnog materijala podnosi Zavodu na obrascu DZNS-NM-10, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i koji mora sadržavati sljedeće podatke:

– naziv i sjedište pošiljatelja;

– naziv i sjedište primatelja (konačno odredište);

– naziv i sjedište prijevoznika;

– materijal (kemijski sastav);

– proizvođač;

– količina (kg);

– element (izotop) klasificiran kao nuklearni materijal;

– težinski udio nuklearnog materijala (%);

– specifična aktivnost (Bq kg-1);

– namjena;

– klasifikacija materijala prema Konvenciji o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala;

– podaci o fizičkoj zaštiti;

– osiguranje ili financijsko jamstvo za pokriće odgovornosti za nuklearnu štetu prema Zakonu o odgovornosti za nuklearnu štetu;

– i druge podatke prema zahtjevu službene osobe.

IV. OSTALE DJELATNOSTI OBUHVAĆENE SUSTAVOM KONTROLE

Članak 8.

Popis djelatnosti koje se odnose na proizvodnju posebne opreme i nenuklearnog materijala nalazi se u Prilogu II, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 9.

Korisnik posebne opreme koji namjerava obavljati neku od djelatnosti iz Priloga II ovoga Pravilnika, mora svoju namjeru prije početka obavljanja djelatnosti najaviti Zavodu na obrascu DZNS-NM-02, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i koji mora sadržavati sljedeće podatke:

– naziv i sjedište institucije koja obavlja djelatnost;

– matični broj;

– predviđen početak djelatnosti;

– naziv komponente;

– serijski/identifikacijski broj;

– radni postupak (projektiranje, proizvodnja, oplemenjivanje, ispitivanje, podešavanje, baždarenje, usklađivanje s propisima/normama);

– radni parametri (tlak, temperatura, protok, radni medij, posebni radni uvjeti);

– broj komada;

– način pakiranja/skladištenja;

– naručitelj i krajnji korisnik;

– izjava o namjeni;

– predviđeni rok isporuke;

– i druge podatke prema zahtjevu službene osobe.

V. VOĐENJE EVIDENCIJE O NUKLEARNOM MATERIJALU

Članak 10.

Korisnik nuklearnog materijala mora imenovati posebno kvalificiranog djelatnika koji pored općih uvjeta prema propisima o radnim odnosima, ima dodatnu izobrazbu i znanja u području radiološke i nuklearne sigurnosti, te postupanja s nuklearnim materijalom.

Članak 11.

Obveza vođenja evidencije o nuklearnom materijalu odnosi se na sav nuklearni materijal utvrđen ovim Pravilnikom, osim na:

– plutonij 238 čistoće veće od 80%;

– fisibilni materijal koji se upotrebljava u mjernim instrumentima u količinama manjim od 1 grama;

– nuklearni materijal koji se upotrebljava za proizvodnju legura, keramike itd.

Članak 12.

Korisnik nuklearnog materijala donijet će akte o vođenju evidencije u svojim zonama materijalne bilance. Akti moraju obuhvaćati:

– mjerni sustav za utvrđivanje količina primljenog, proizvedenog, izgubljenog ili na drugi način odstranjenog nuklearnog materijala i količina iz inventara;

– ocjenu osjetljivosti i točnosti mjerenja, te nepouzdanosti mjerenja;

– postupke utvrđivanja, revizije i ocjene razlika u mjerenju između pošiljatelja i primatelja;

– postupke utvrđivanja fizičkog inventara;

– postupke ocjenjivanja gomilanja neizmjerenog inventara i neizmjerenih gubitaka;

– sustav dokumentacije i izvještaja koji za svaku zonu materijalne bilance prikazuje inventar nuklearnog materijala i promjene tog materijala, uključujući njegovo unošenje u zonu materijalne bilance i iznošenje iz nje;

– odredbe o postupcima i načinu obračuna;

– odredbe o postupcima dostave izvještaja Zavodu;

– odredbe o imenovanju kvalificiranog djelatnika odgovornog za obračun i kontrolu;

– mjere fizičke zaštite.

Članak 13.

Evidencija nuklearnog materijala vodi se posebno za svaku zonu materijalne bilance i šaržu nuklearnog materijala.

Dokumentacija obuhvaća dokumentaciju o evidenciji i pogonsku dokumentaciju.

Dokumentacija se čuva najmanje pet godina nakon prestanka nadzora.

Članak 14.

Dokumentacija o evidenciji za svaku zonu materijalne bilance mora sadržavati podatke:

– sve inventarske izmjene, tako da se u svako vrijeme može utvrditi knjigovodstveni inventar;

– sve rezultate mjerenja potrebnih za utvrđivanje fizičkog inventara;

– sva prilagođavanja i ispravke učinjene u vezi s inventarskim promjenama, knjigovodstvenim inventarom i fizičkim inventarom.

Članak 15.

Dokumentacija o evidenciji za svaku inventarsku promjenu i za svaki fizički inventar, u vezi sa svakom šaržom nuklearnog materijala, mora sadržavati

– identifikaciju materijala;

– podatke o šarži;

– izvorne podatke.

Dokumentacija o evidenciji za svaku šaržu nuklearnog materijala mora sadržavati poseban obračun za uranij, torij i plutonij.

Za svaku inventarsku promjenu treba navesti datum, otpremnu zonu materijalne bilance i prijemnu zonu materijalne bilance.

Članak 16.

Pogonska dokumentacija, za svaku zonu materijalne bilance, mora sadržavati:

– pogonske podatke koji su potrebni za uvođenje promjena u količini i sastavu nuklearnog materijala;

– opis redoslijeda postupaka u toku primanja i iznošenja fizičkog inventara, tako da se osigura njegova točnost;

– opis mjera za utvrđivanje uzroka i opsega bilo kojeg slučajnog ili neizmjerenog gubitka nuklearnog materijala.

Članak 17.

Korisnik nuklearnog materijala za svaku zonu materijalne bilance dostavlja Zavodu izvještaj iz evidencije o nuklearnom materijalu. Taj izvještaj podnosi se na obrascu DZNS-NM-09 i obuhvaća:

– naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala;

– matični broj;

– početni fizički inventar;

– inventarske promjene (najprije povećanje, zatim smanjenje);

– zaključni knjigovodstveni inventar;

– zaključni fizički inventar;

– neevidentirani inventar;

– i druge podatke prema zahtjevu službene osobe.

Izvještaj o fizičkom inventaru, koji sadrži svaku šaržu posebno i utvrđuje identifikaciju materijala i podatke o šarži, treba za svaku šaržu priključiti izvještaju o materijalnoj bilanci.

Izvješće o materijalnoj bilanci korisnik nuklearnog materijala mora dostavljati Zavodu dva puta godišnje, a najkasnije 15 dana nakon obavljene fizičke inventure.

Članak 18.

Izvještaj o promjeni inventara obuhvaća:

– identifikacijske podatke;

– podatke za svaku šaržu nuklearnog materijala;

– datum promjene inventara;

– naziv otpremne zone materijalne bilance i prijemne zone materijalne bilance ili primatelja, po potrebi;

– objašnjenja promjene inventara, na temelju pogonskih podataka iz pogonske dokumentacije;

– opis predviđenog operativnog programa, prije svega programa fizičke inventure nuklearnog materijala.

Izvješće o promjeni inventara korisnik nuklearnog materijala mora dostaviti Zavodu u roku od 15 dana od dana proteka mjeseca u kojem su te promjene nastale odnosno u kojem su te promjene registrirane.

Članak 19.

Korisnik nuklearnog materijala mora obavijestiti Zavod o svakoj promjeni inventara, reguliranju ili ispravku i to ukupnim periodičnim popisom ili pojedinačno.

O promjeni inventara izvještava se po šaržama. Male promjene inventara nuklearnog materijala, kao što je uzimanje analitičkih uzoraka, mogu se udružiti u jednu šaržu i o njima se izvještava kao o jednoj promjeni inventara.

Članak 20.

Korisnik nuklearnog materijala mora Zavodu odmah dostaviti posebne izvještaje, ako se nuklearni materijal izgubio ili se mogao izgubiti, ili ako se promijenio nadzirani prostor za čuvanje nuklearnog materijala te se zbog toga nuklearni materijal mogao izgubiti.

Članak 21.

Korisnik nuklearnog materijala mora obavijestiti Zavod o svakom namjeravanom iznošenju nuklearnog materijala iz države i to 60 dana prije pripreme materijala za prijevoz.

Obavijest se podnosi na obrascu DZNS-NM-06 i obuhvaća:

– identifikaciju nuklearnog materijala koji se iznosi i identifikaciju zone materijalne bilance iz koje se iznosi, a po mogućnosti i količinu i sastav materijala;

– naziv države kojoj je nuklearni materijal upućen;

– datum i mjesta kada će i gdje će nuklearni materijal biti pripremljen za prijenos;

– približne datume otpreme i dopreme nuklearnog materijala;

– mjesto i vrijeme u kojem će i kad će zemlja primatelj preuzeti odgovornost za evidenciju i kontrolu nuklearnog materijala;

– i druge podatke prema zahtjevu službene osobe.

Članak 22.

Korisnik nuklearnog materijala mora obavijestiti Zavod o svakom predviđenom unošenju nuklearnog materijala u državu i to najkasnije 60 dana prije dana kad Republika Hrvatska preuzima odgovornost za evidenciju i kontrolu tog materijala.

Obavijest se podnosi na obrascu DZNS-NM-06 i obuhvaća:

– naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala;

– matični broj;

– identifikaciju nuklearnog materijala i, po mogućnosti, predviđenu količinu i sastav;

– mjesto i vrijeme prijenosa nuklearnog materijala u kojem će Republika Hrvatska preuzeti odgovornost za evidenciju i kontrolu;

– datum dopreme nuklearnog materijala te datum i mjesto namjeravanog raspakiranja materijala;

– i druge podatke prema zahtjevu službene osobe.

Članak 23.

Korisnik nuklearnog materijala mora osigurati mjesto i instalacije za postavljanje opreme za kontrolu nuklearnog materijala i njezin nesmetani rad.

Korisnik nuklearnog materijala mora osigurati uvjete za nesmetanu provedbu inspekcijskog nadzora, koje provode inspektori Zavoda.

VI. REGISTRI NUKLEARNIH DJELATNOSTI, NUKLEARNOG MATERIJALA I POSEBNE OPREME

Članak 24.

Radi nadzora nad nuklearnim materijalom i sprečavanja njegove moguće zloupotrebe Zavod vodi registar nuklearnih djelatnosti, registar nuklearnog materijala i registar posebne opreme u Republici Hrvatskoj, kao službenu evidenciju nuklearnih djelatnosti, nuklearnog materijala i posebne opreme.

Članak 25.

Zavod vodi registar nuklearnih djelatnosti u kojeg se upisuju korisnici nuklearnog materijala ili posebne opreme koji obavljaju nuklearne djelatnosti i ostale djelatnosti obuhvaćene sustavom kontrole.

U registar nuklearnih djelatnosti upisuju se:

– naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala ili posebne opreme;

– opis djelatnosti;

– uvjeti za obavljanje djelatnosti.

U registru nuklearnih djelatnosti pohranjuju se najave namjere obavljanja nuklearne djelatnosti i rješenja donesena u postupku izdavanja dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti.

Članak 26.

Zavod vodi registar nuklearnog materijala u kojeg se upisuju podaci o korisniku nuklearnog materijala.

U registar nuklearnog materijala upisuju se:

– naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala;

– opis nuklearnog materijala (kemijski sastav, količina u kg, element klasificiran kao nuklearni materijal, težinski udio nuklearnog materijala u %, specifična aktivnost u Bq kg-1);

– uvjeti za upotrebu nuklearnog materijala.

U registru nuklearnog materijala pohranjuju se najave namjere obavljanja nuklearne djelatnosti i rješenja donesena u postupku izdavanja dozvole za upotrebu nuklearnog materijala.

U registar nuklearnog materijala upisuju se podaci koje korisnici nuklearnog materijala moraju voditi za svaku zonu materijalne bilance i redovno dostavljati nadležnom državnom tijelu, a to su:

– početni fizički inventar;

– inventarske promjene (najprije povećanje, zatim smanjenje);

– zaključni knjigovodstveni inventar;

– zaključni fizički inventar;

– neevidentirani inventar.

Članak 27.

Zavod vodi registar posebne opreme u kojeg se upisuju podaci o korisniku posebne opreme.

U registar posebne opreme upisuju se:

– naziv i sjedište korisnika posebne opreme;

– opis posebne opreme (naziv, serijski/identifikacijski broj, specifikacija, radni parametri, količina i drugo);

– uvjeti za upotrebu posebne opreme.

U registru posebne opreme pohranjuju se najave namjere obavljanja nuklearne djelatnosti i rješenja donesena u postupku izdavanja dozvole za upotrebu posebne opreme.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zonama materijalne bilance, te o načinu vođenja evidencije o nuklearnim materijalima i dostavi podataka iz te evidencije (»Narodne novine« br. 53/91).

Članak 29.

Korisnici nuklearnog materijala ili posebne opreme moraju obavljanje svoje nuklearne djelatnosti uskladiti s odredbama iz ovoga Pravilnika u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 30.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/05-01/02

Urbroj: 568-05-03

Zagreb, 30. rujna 2005.

Ravnatelj

Matjaž Prah, v. r.

PRILOG I

POPIS NUKLEARNOG MATERIJALAI POSEBNE OPREME

OA sustavi, oprema i komponente

0A001	»Nuklearni reaktori« i posebno projektirana ili pripremljena oprema i komponente za njih, kako slijedi:
a.	»Nuklearni reaktori« sposobni raditi tako da održavaju kontroliranu samoodrživu lančanu reakciju nuklearne fisije;
b.	Metalne posude, ili njezini radionički izrađeni glavni dijelovi, posebno projektirani ili pripremljeni da sadrže jezgru »nuklearnog reaktora«, uključujući glavu reaktorske posude za tlačnu posudu reaktora;
c.	Manipulativna oprema posebno projektirana ili pripremljena za umetanje ili uklanjanje goriva u »nuklearnom reaktoru«;
d.	Kontrolne šipke posebno projektirane ili pripremljene za nadziranje procesa fisije u »nuklearnom reaktoru«, konstrukcije za njihovu potporu ili ovjes, pogonski mehanizmi šipki ili cijevi za vođenje šipki;
e.	Tlačne cijevi posebno projektirane ili pripremljene da sadrže gorive elemente i primarno rashladno sredstvo u »nuklearnom reaktoru« pri radnom pritisku višem od 5,1 MPa;
f.	Cirkonij metal i slitine u obliku cijevi ili sklopa cijevi u kojima je odnos hafnija prema cirkoniju manji od 1:500 težinskog udjela, posebno projektirani ili pripremljeni za uporabu u »nuklearnom reaktoru«;
g.	Pumpe za rashladno sredstvo posebno namijenjene ili pripremljene za protok primarnog sredstva za hlađenje »nuklearnih reaktora«;
h.	»Unutrašnji dijelovi nuklearnog reaktora« posebno projektirani ili pripremljeni za uporabu u »nuklearnom reaktoru«, uključujući potporne stupove za jezgru, kanale za gorivo, toplinske štitove, skretne ploče, rešetkaste podupirače jezgre i ploče difuzora;
	Napomena: U 0A001.h. »unutrašnji dijelovi nuklearnog reaktora« znači svaku veću konstrukciju u posudi reaktora koja ima jednu ili više funkcija kao što je potpora za jezgru, održavanje centriranosti goriva, usmjeravanje protoka primarnog sredstva za hlađenje, osiguravanje zaštite od radioaktivnog zračenja i upravljanje instrumentacije u jezgri.
i.	Izmjenjivači topline (generatori pare) posebno projektirani ili pripremljeni za kruženje primarnog sredstva za hlađenje »nuklearnog reaktora«;
j.	Instrumenti za otkrivanje i mjerenje neutrona posebno projektirani ili pripremljeni za utvrđivanje razine neutronskog toka unutar jezgre »nuklearnog reaktora«.

0B Oprema za ispitivanje, pregled i proizvodnju

0B001	Postrojenje za odvajanje izotopa »prirodnog uranija«, »osiromašenog uranija« i »posebnih fisibilnih materijala«, i za njega posebno namijenjena ili pripremljena oprema i komponente, kako slijedi:
a.	Postrojenje posebno namijenjeno za odvajanje izotopa »prirodnog uranija«, »osiromašenog uranija« i »posebnog fisibilnog materijala«, kako slijedi:
1.	Postrojenje za odvajanje plinskim centrifugama.
2.	Postrojenje za odvajanje plinskom difuzijom;
3.	Postrojenje za aerodinamično odvajanje;
4.	Postrojenje za odvajanje kemijske izmjene;
5.	Postrojenje za odvajanje ionske izmjene;
6.	Postrojenje za odvajanje izotopa »laserom« iz atomskih para (AVLIS);
7.	Postrojenje za odvajanje izotopa molekularnim »laserom« (MLIS);
8.	Postrojenje za odvajanje plazmom;
9.	Postrojenje za elektromagnetsko odvajanje;
b.	Plinske centrifuge, sklopovi i komponente, posebno projektirani ili pripremljeni za postupak odvajanja plinskim centrifugama, kako slijedi: postupak za centrifugalno odvajanje plina:
	Napomena: U 0B001.b. »materijal visokog omjera čvrstoće i gustoće« znači bilo koje od navedenog u nastavku:
a.	Legirani čelik koji ima maksimalnu vlačnu čvrstoću od 2050 MPa ili više;
b.	Slitine aluminija maksimalne vlačne čvrstoće od 460 MPa ili više; ili
c.	»Vlaknasti ili filamentni materijali« sa »specifičnim modulom« od više od 3,18 ¤ 10⁶ m i »određene vlačne čvrstoće« veće od 76,2 ¤ 10³ m;
1.	Plinske centrifuge;
2.	Cjelokupni sklopovi rotora;
3.	Cilindri cijevi rotora debljine stijenke od 12 mm ili manje, promjera od 75 mm do 400 mm, izrađeni od »materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće«,
4.	Prsteni ili opruge u obliku mijeha debljine stijenke od 3 mm ili manje i promjera od 75 mm do 400 mm i koji su projektirani kao potpora cijevi rotora ili za njihovo spajanje, izrađeni od žmaterijala visokog omjera čvrstoće i gustoćež;
5.	Skretne pregrade promjera od 75 mm do 400 mm koje se postavljaju unutar cijevi rotora, izrađene od »materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće«.
6.	Poklopci na vrhu ili dnu promjera od 75 mm do 400 mm koji se postavljaju na krajeve cijevi rotora, izrađeni od »materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće«;
7.	Ležajevi s ovješenim magnetom koji se sastoje od prstenastog magneta ovješenog unutar kućišta i izrađenog od ili zaštićenog »materijalima otpornim na koroziju UF₆« koji sadrže medij za prigušivanje i imaju magnetnu spojnicu s motkom ili drugim magnetom pričvršćenim na poklopac na vrhu rotora;
8.	Posebno pripremljeni ležajevi koji se sastoje od manžete okretnog sklopa postavljene na prigušivač;
9.	Molekularne pumpe koje se sastoje od cilindara kojima su iznutra strojno obrađeni ili izdubljeni spiralni utori i iznutra strojno obrađeni provrti;
10.	Prstenasti statori motora za motore višefazne histereze (ili otpora) izmjenične struje za sinkronizirani rad u vakuumu u rasponu frekvencije od 600 do 2000 Hz i područja snage od 50 do 1000 Volt-Ampera;
11.	Kućište centrifuge/prihvatna posuda u kojem se nalazi cijevni sklop rotora plinske centrifuge, a sastoji se od krutog cilindra debljine stijenki do 30 mm i precizno strojno obrađenim krajevima koji je izrađen od ili zaštićen »materijalima otpornim na koroziju UF₆«;
12.	Lopatice koje se sastoje od cijevi unutarnjeg promjera do 12 mm za izvlačenje plina UF₆ iz cijevi rotora centrifuge pomoću Pitotove cijevi, izrađen od ili zaštićen »materijalima otpornim na koroziju UF₆«;
13.	Pretvarači frekvencije (konverter ili inverter) posebno projektirani ili pripremljeni za snabdijevanje statora motora za obogaćivanje u plinskoj centrifugi, koji imaju sve od navedenih karakteristika, i za to posebno projektirane komponente:
	a. Višefazni izlaz od 600 do 2000 Hz;
	b. Regulacija frekvencije bolja od 0,1%;
	c. Nelinearno izobličenje od manje od 2%;
	d. Učinkovitost veća od 80%;
c.	Oprema i komponente, posebno projektirani ili pripremljeni za postupak odvajanja plinskom difuzijom, kako slijedi:
1.	Barijere kod plinske difuzije napravljene su od poroznih metalnih, polimernih ili keramičkih »materijala otpornih na koroziju UF₆« veličine pora od 10 do 100 nm, debljine od 5 mm ili manje, i, za cijevne oblike, promjera od 25 mm ili manje;
2.	Kućište plinskog difuzora izrađeno je od ili zaštićeno »materijalima otpornim na koroziju UF₆«;
3.	Kompresori (pozitivan pomak, centrifugalnog ili aksijalnog protočnog tipa) ili puhala plina s kapacitetom usisnog volumena od 1 m³/min ili više UF₆, i ispusnim tlakom do 666,7 kPa, izrađeni od ili zaštićeni »materijalima otpornim na koroziju UF₆«;
4.	Brtve rotacijske osovine za kompresore ili puhala navedene u 0B001.c.3. i projektirane za brzinu prigušenog curenja plina od manje od 1000 cm³/min.;
5.	Izmjenjivači topline izrađeni od aluminija, bakra, nikla ili slitina koje sadrže više od 60 posto nikla, ili kombinacije tih metala kao obložene cijevi, projektirane za rad pri pod-atmosferskim tlakom s brzinom protoka koja ograničava porast tlaka na manje od 10 Pa na sat pod razlikom tlaka od 100 kPa;
6.	Ventili s mijehom izrađeni od ili zaštićeni »materijalima otpornim na koroziju UF₆«, promjera od 40 mm do 1500 mm;
d.	Oprema i komponente posebno projektirani ili pripremljeni za postupak aerodinamičnog odvajanja, kako slijedi:
1.	Mlaznice odvajanja koje se sastoje od razrezanih zakrivljenih kanala čiji je polumjer zakrivljenja manji od 1 mm, otporne na koroziju UF₆, i koje u mlaznici imaju oštricu koja razdvaja plin koji teče kroz mlaznicu u dvije struje;
2.	Cilindrične ili konične cijevi s protokom pokretanim tangencijalnim ulazom, izrađene od ili zaštićene »materijalima otpornim na koroziju UF₆« promjera između 0,5 cm i 4 cm i odnosa dužine i promjera od 20:1 ili manjeg i s jednim ili više tangencijalnim ulazom;
3.	Kompresori (pozitivan pomak, centrifugalnog ili aksijalnog protočnog tipa) ili puhala plina s kapacitetom usisnog volumena od 2 m³/min ili više, izrađeni od ili zaštićeni »materijalima otpornim na koroziju UF₆«, i njihove brtve rotacijske osovine;
4.	Izmjenjivači topline izrađeni od ili zaštićeni »materijalima otpornim na koroziju UF₆«;
5.	Kućište elementa za aerodinamičko odvajanje, izrađeno od ili zaštićeno »materijalima otpornim na koroziju UF₆« koje sadrži vrtložne cijevi ili mlaznice razdvajanja;
6.	Ventili s mijehom izrađeni od ili zaštićeni »materijalima otpornim na koroziju UF₆«, promjera od 40 do 1500 mm;
7.	Procesni sustavi za odvajanje UF₆ od nosećeg plina (vodik ili helij) na količinu UF₆ od 1 ppm ili manje, uključujući:
	a. Kriogenske izmjenjivače topline i kriogenske separatore koji mogu postići temperature od 153 K (- 120°C) ili manje;
	b. Kriogenske jedinice za hlađenje koje mogu postići temperature od 153 K (– 120°C) ili manje;
	c. Mlaznice razdvajanja ili jedinice vrtložnih cijevi za odvajanje UF₆ od nosećeg plina;
	d. UF₆ hladni odvajači koji mogu postići temperature od 253 K (– 20°C) ili manje;
e.	Oprema i komponente posebno projektirani ili pripremljeni za postupak odvajanja kemijskom izmjenom, kako slijedi:
1.	Pulsirajuće kolone za brzu izmjenu tekućine tekućinom s kaskadnim vremenom zadržavanja od 30 sekundi ili manje i otporne na koncentriranu solnu kiselinu (npr. izrađene ili zaštićene odgovarajućim plastičnim materijalima kao što su flurougljični polimeri ili staklo);
2.	Centrifugalni sklopnici za brzu izmjenu tekućine s kaskadnim vremenom stajanja od 30 sekundi ili manje i otporne na koncentriranu solnu kiselinu (npr. izrađene ili zaštićene odgovarajućim plastičnim materijalima kao što su flurougljični polimeri ili staklom);
3.	Ćelije za elektrokemijsku redukciju otporne na otopine koncentrirane solne kiseline, za redukciju uranija iz jednog stanja valentnosti u drugo;
4.	Oprema za napajanje ćelija za elektrokemijsku redukciju izdvajanja U⁺⁴ iz organskog strujanja i koja je, za one dijelove koji su u kontaktu s procesnom strujom, izrađena od ili zaštićena odgovarajućim materijalima (npr. staklom, fluorougljičnim polimerima, polifenil sulfatom, polietersulfonom i grafitom impregniranim smolom);
5.	Sustavi za pripremu napajanja kod proizvodnje otopine uranij klorida visoke čistoće koji se sastoje od opreme za otapanje, ekstrakciju otapala i/ili izmjenu iona za čišćenje i elektrolitskih ćelija za smanjenje uranija U⁺⁶ ili U⁺⁴ u U⁺³;
6.	Sustavi za oksidaciju uranija za oksidaciju U⁺³ u U⁺⁴;
f.	Oprema i komponente, posebno projektirani ili pripremljeni za postupak odvajanja iona, kako slijedi:
1.	Brzoreagirajuće smole ionskih izmjenjivača, opnaste ili porozne makro-umrežne smole kod kojih su ograničene aktivne kemijske skupine za razmjenu na premazanoj površini neaktivnog nosača porozne strukture, i ostalih kompozitnih struktura u bilo kojem odgovarajućem obliku, uključujući čestice ili vlakna, promjera od 0,2 mm ili manje, otporne na koncentriranu solnu kiselinu i pripremljene da imaju brzinu poluvremena izmjene manju od 10 sekundi i koje mogu djelovati na temperaturama u rasponu od 373 K (100°C) do 473 K (200°C);
2.	Kolone za izmjenu iona (cilindrične) promjera većeg od 1000 mm, izrađene od ili zaštićene materijalima otpornim na koncentriranu solnu kiselinu (npr. titan ili fluorougljične plastike) i koje mogu djelovati na temperaturama u rasponu od 373 K (100°C) do 473 K (200°C) i tlaku iznad 0,7 MPa;
3.	Sustavi za izmjenu iona protutokom (sustavi za kemijsku ili elektrokemijsku oksidaciju ili redukciju) za regeneraciju kemijski reduciranih ili oksidiranih agensa upotrijebljenih za obogaćivanje kaskada ionskih izmjenjivača;
g.	Oprema i komponente posebno projektirani ili pripremljeni za postupak odvajanja izotopa »laserom« iz atomskih para (AVLIS), kako slijedi:
1.	Pištolji za proizvodnju trake ili elektronskog snopa za razlaganje visoke snage isporučene snage više od 2,5 kW/cm koji se koriste u sustavima za stvaranje para uranija;
2.	Metalni uređaji za rukovanje tekućim uranijom za rastaljeni uranij ili slitine uranija, koji se sastoje od lončića za taljenje, koji su izrađeni od ili zaštićeni odgovarajućim materijalima otpornim na koroziju i toplinu (npr. tantal, grafit prevučen itrijem, grafit prevučen drugim rijetkim zemljanim oksidima ili njihovim smjesama), i opreme za hlađenje lončića za taljenje;
	POZOR: VIDI TAKOĐER 2A225. u Uredbi o popisu robe s dvojnom namjenom (»Narodne novine« br. 184/2004)
3.	Sustavi za sakupljanje proizvoda i ostataka izrađeni od ili prevučeni materijalima otpornim na toplinu i koroziju od uranijevih metalnih para ili tekućine, kao što su grafit premazan itrijem ili tantal;
4.	Kućište modula separatora (cilindrične ili pravokutne posude) za držanje izvora metalnih para uranija, pištolja za elektronski snop i kolektore za proizvod i ostatke;
5.	Sustavi »lasera« (jednog ili više) za odvajanje izotopa uranija pomoću stabilizatora spektra frekvencije za rad koji traje produženo vremensko razdoblje;
	POZOR: VIDI TAKOĐER 6A005 I 6A205. u Uredbi o popisu robe s dvojnom namjenom (»Narodne novine« br. 184/2004)
h.	Oprema i komponente posebno projektirani ili pripremljeni za postupak odvajanja izotopa molekularnim »laserom« (MLIS) ili kemijskom reakcijom (CRISLA), kako slijedi:
1.	Nadzvučne ekspanzijske mlaznice za smjese za hlađenje UF6 i nosećeg plina na 150 K (– 123°C) ili manje i izrađene od »materijala otpornih na koroziju UF6«;
2.	Sabirnici za proizvod uranovog pentafluorida (UF5) koji se sastoje od filtarskih, udarnih ili ciklonskih sabirnika ili njihovih kombinacija, i koji su izrađeni od »materijala otpornih na koroziju UF₅/UF₆«;
3.	Kompresori izrađeni od ili zaštićeni »materijalima otpornim na koroziju UF₆«, i brtve njihove rotacijske osovine;
4.	Oprema za fluoriranje UF₅ (krutina) u UF₆ (plin);
5.	Procesni sustavi za odvajanje UF₆ od plina nosača (npr. dušika ili argona) uključujući:
a.	Kriogenske izmjenjivače topline i krioseparatore koji mogu postići temperature od 153 K (– 120°C) ili manje;
b.	Kriogenske jedinice za hlađenje koje mogu postići temperature od 153 K (– 120°C) ili manje;
c.	Hladne odvajače za UF₆ koji mogu postići temperature od 253 K (– 20°C) ili manje;
6.	Sustave »lasera« (jednog ili više) za odvajanje izotopa uranija pomoću stabilizatora spektra frekvencije za rad koji traje produženo vremensko razdoblje;
	POZOR:VIDI TAKOĐER 6A005 I 6A205. u Uredbi o popisu robe s dvojnom namjenom (»Narodne novine« br. 184/2004)
i.	Oprema i komponente posebno projektirani ili pripremljeni za postupak odvajanja plazme, kako slijedi:
1.	Mikrovalne izvore snage i antene za proizvodnju ili ubrzavanje iona, izlazne frekvencije veće od 30 GHz i srednjom izlaznom snagom većom od 50 kW;
2.	Električne zavojnice za uzbuđivanje iona radio frekvencijom za frekvencije više od 100 kHz i koje se mogu koristiti pri srednjoj snazi većoj od 40 kW;
3.	Sustave za stvaranje plazme uranija;
4.	Metalni uređaji za rukovanje tekućim uranijem, za rastaljeni uranij ili slitine uranija, koji se sastoje od lončića za taljenje koji su izrađeni od ili zaštićeni odgovarajućim materijalima otpornim na koroziju i toplinu (npr. tantal, grafit premazan itrijem, grafit premazan drugim oksidima rijetkih zemalja ili njihovim mješavinama), i opreme za hlađenje lončića za taljenje;
	POZOR: VIDI TAKOĐER 2A225. u Uredbi o popisu robe s dvojnom namjenom (»Narodne novine« br. 184/2004)
5.	Sabirnici proizvoda i ostataka izrađeni od ili zaštićeni materijalima otpornim na toplinu i koroziju para uranija kao što su grafit premazan itrijem ili tantal;
6.	Kućište modula separatora (cilindrično) za držanje izvora plazme uranija, električna zavojnica za pobudu radio frekvencije i sabirnici proizvoda i ostataka i izrađeni od odgovarajućih nemagnetnih materijala (npr. nehrđajući čelik);
j.	Oprema i komponente posebno projektirani ili pripremljeni za postupak elektromagnetskog odvajanja, kako slijedi:
1.	Izvori iona, jednostruki ili višestruki, koji se sastoje od izvora para, ionizatora i akceleratora snopa koji su izrađeni od odgovarajućih nemagnetskih materijala (npr. grafit, nehrđajući čelik ili bakar) i koji mogu proizvesti struju ionskog snopa od 50 mA ili veću;
2.	Ionske sabirne ploče za sabiranje obogaćenih ili osiromašenih snopova iona uranija, koje se sastoje od dvije ili više pukotina i džepova i izrađene su od odgovarajućih nemagnetnih materijala (npr. grafit ili nehrđajući čelik);
3.	Vakuumsko kućište za elektromagnetsko odvajanje uranija izrađeno od nemagnetnih materijala (npr. nehrđajući čelik) i projektirano za rad pri tlaku od 0,1 Pa ili nižem;
4.	Magnetni polni dijelovi promjera većeg od 2 m;
5.	Jedinice za visokonaponsko napajanje za izvore iona, koji imaju sve od navedenih karakteristika:
a.	Sposobne za kontinuirani rad;
b.	Izlazni napon od 20000 V ili veći;
c.	Izlazna struja od 1 A ili veća, i
d.	Regulacija napona bolja od 0,01% u razdoblju od 8 sati;
	POZOR: VIDI TAKOĐER 3A227. u Uredbi o popisu robe s dvojnom namjenom (»Narodne novine« br. 184/2004)
6.	Jedinice za energetsko napajanje magneta snagom (visoka snaga, istosmjerna struja) koje imaju sve od navedenih karakteristika:
a.	Sposobne za kontinuirani rad s izlaznom strujom od 500 A ili većom pri naponu od 100 V ili većem; i
b.	Regulacija struje ili napona bolja od 0,01% u razdoblju od 8 sati.
	POZOR: VIDI TAKOĐER 3A226. u Uredbi o popisu robe s dvojnom namjenom (»Narodne novine« br. 184/2004)

0B002	Posebno projektirani ili pripremljeni pomoćni sustavi, oprema i komponente, kako slijedi, za postrojenje za odvajanje izotopa navedeno u 0B001, izrađeni od ili zaštićeni »materijalima otpornim na koroziju UF₆«:
a.	Napojni autoklavi, peći ili sustavi koji se koriste za dovođenje UF₆ u postupak obogaćivanja;
b.	Desublimatori ili hladni odvajači, koji se koriste za uklanjanje UF₆ iz postupka obogaćivanja prijenosom nakon grijanja;
c.	Stanice za proizvode i ostatke za prijenos UF₆ u spremnike;
d.	Stanice za pretvaranje u tekuće ili kruto stanje koje se koriste za uklanjanje UF₆ iz postupka obogaćivanja tlačenjem, hlađenjem i pretvaranjem UF₆ u tekuće ili kruto stanje;
e.	Cjevovodni sustavi i sustavi cijevnih komora posebno projektiranih za rukovanje UF₆ unutar kaskada za plinsku difuziju, centrifugalnih ili aerodinamičnih kaskada;
f.	1. Vakuumske razvodne cijevi ili vakuumske cijevne komore usisnog kapaciteta od 5 m³/minutu ili više; ili
	2. Vakuumske pumpe posebno projektirane za uporabu u atmosferama koje sadrže UF₆;
g.	Spektrometri mase UF₆ /izvori iona posebno projektirani ili pripremljeni za izravno uzimanje uzoraka kod napajanja, proizvoda ili ostataka iz struja plina UF₆ i koje imaju sve od navedenih karakteristika:
1.	Jediničnu rezoluciju za masu veću od 320 amu;
2.	Izvore iona izrađene od ili presvučene nikromom ili monelom, ili obložene niklom;
3.	Izvore za ionizaciju elektronskim bombardiranjem; i
4.	Sustav sabirnika pogodan za izotopsku analizu.

0B003	Postrojenje za pretvaranje uranija i oprema za to posebno projektirana ili pripremljena, kako slijedi:
a.	Sustavi za pretvaranje koncentrata rude uranija u UO₃;
b.	Sustavi za pretvaranje UO₃ u UF₆;
c.	Sustavi za pretvaranje UO₃ u UO₂;
d.	Sustavi za pretvaranje UO₂ u UF₄;
e.	Sustavi za pretvaranje UF₄ u UF₆;
f.	Sustavi za pretvaranje UF₄ u metal uranija;
g.	Sustavi za pretvaranje UF₆ u UO₂;
h.	Sustavi za pretvaranje UF₆ u UF₄;
i.	Sustavi za pretvaranje UO₂ u UCl₄.

0B004	Postrojenje za proizvodnju ili koncentraciju teške vode, deuterija i spojeva deuterija i za to posebno projektirana ili pripremljena oprema i komponente, kako slijedi:
a.	Postrojenje za proizvodnju teške vode, deuterija ili spojeva deuterija, kako slijedi:
1.	Postrojenja za izmjenu vode-vodikovog sulfida;
2.	Postrojenja za izmjenu amonijaka-vodika;
b.	Oprema i komponente, kako slijedi:
1.	Tornjevi za izmjenu vode-vodikovog sulfida izrađeni od finog ugljikovog čelika (npr. ASTM A516) promjera od 6 m do 9 m, koji mogu raditi pri tlakovima većim od ili jednakim 2 MPa i s dozvoljenom korozijom od 6 mm ili većom;
2.	Jednofazna niskotlačna centrifugalna puhala s niskom glavom (tj. 0,2 MPa) ili kompresori za cirkulaciju vodikovog sulfida (tj. plina koji sadrži više od 70% H₂S) s prolaznim kapacitetom većim od ili jednakim 56 m³/sekundu pri radu pod usisnim tlakovima većim od ili jednakim 1,8 MPa i koji imaju brtve namijenjene za rad u vlažnoj atmosferi H₂S;
3.	Tornjevi za izmjenu amonijaka i vodika visine jednake ili veće od 35 m promjera od 1,5 m do 2,5 m koji mogu raditi pod tlakovima višim od 15 MPa;
4.	Unutarnji dijelovi tornjeva, uključujući kaskadne sklopnike i kaskadne pumpe, uključujući i one uronjive, za proizvodnju teške vode korištenjem postupka izmjene amonijaka i vodika;
5.	Uređaji za cijepanje amonijaka s pogonskim tlakovima višim od ili jednakim 3 MPa za proizvodnju teške vode korištenjem postupka izmjene amonijaka i vodika;
6.	Infracrveni apsorpcijski analizatori koji izravno mogu vršiti analizu odnosa vodika i deuterija kad su koncentracije deuterija jednake ili veće od 90%;
7.	Katalitički plamenici za pretvaranje obogaćenog plina deuterija u tešku vodu korištenjem postupka izmjene amonijaka i vodika;
8.	Kompletni sustavi za oplemenjivanje teške vode, ili njihove kolone, za oplemenjivanje teške vode do koncentracije deuterija za uporabu u reaktoru.

0B005	Postrojenje posebno projektirano za izradu gorivih elemenata za »nuklearni reaktor« i za to posebno projektirana i pripremljena oprema.
	Napomena: Postrojenje za izradu gorivih elemenata za »nuklearni reaktor« uključuje opremu koja:
a.	Obično dolazi u izravan dodir sa ili izravno obavlja ili nadzire tok proizvodnje nuklearnih materijala;
b.	Brtvi nuklearne materijale unutar košuljice;
c.	Provjerava neoštećenost košuljice ili brtve; ili
d.	Provjerava završnu obradu zabrtvljenog goriva.

0B006	Postrojenje za preradu ozračenih gorivih elemenata, gorivih elemenata za »nuklearni reaktor«, i za to posebno projektirana ili pripremljena oprema i komponente.
	Napomena: 0B006 uključuje:
a.	Postrojenje za preradu ozračenih gorivih elemenata, gorivih elemenata za »nuklearni reaktor« uključujući opremu i komponente koji obično dolaze u izravan dodir sa ili izravno nadziru tokove obrade ozračenog goriva i glavnog nuklearnog materijala i fisibilnih produkata;
b.	Strojeve za cijepanje ili sječenje gorivog elementa, tj. oprema na daljinsko upravljanje za sjeckanje, cijepanje, sječenje ili razbijanje ozračenih sklopova, snopova ili šipki goriva za »nuklearni reaktor«;
c.	Posude za otapanje, spremnici sigurni od kritičnosti (npr. malog promjera, prstenasti ili pločasti spremnici) posebno projektirani ili pripremljeni za otapanje ozračenog goriva za »nuklearni reaktor«, koji mogu podnijeti vruće, korozivne tekućine, i koje se može daljinski puniti i održavati;
d.	Izdvajači s protustrujnim otapalom i oprema za postupak izmjene iona posebno projektirani ili pripremljeni za korištenje u postrojenju za preradu ozračenog »prirodnog uranija«, »osiromašenog uranija« ili »posebnih fisibilnih materijala«;
e.	Posude za držanje ili skladištenje posebno projektirane da budu sigurne od kritičnosti i otporne na korozivne učinke dušične kiseline;
	Opaska: Posude za držanje ili skladištenje mogu imati sljedeće karakteristike:
1.	stijenke ili unutarnje strukture s bor-ekvivalentom (računato za sve sastavne elemente kako je definirano u opasci za 0C004) od najmanje dva posto;
2.	Najvećeg promjera od 175 mm za cilindrične posude; ili
3.	Najveće širine od 75 mm i za prstenaste i za pločaste posude.
f.	Instrumenti za upravljanje postupkom posebno projektirani ili pripremljeni za praćenje ili upravljanje preradom ozračenog »prirodnog uranija«, »osiromašenog uranija« ili »posebnih fisibilnih materijala«.

0B007	Postrojenje za pretvaranje plutonija i oprema posebno za to projektirana i pripremljena, kako slijedi:
	a. Sustavi za pretvaranje plutonijevog nitrata u okside;
	b. Sustavi za proizvodnju plutonijeva metala.

0C Materijali

0C001	»Prirodni uranij« ili »osiromašeni uranij« ili torij u obliku metala, slitine, kemijskog spoja ili koncentrata i svaki drugi materijal koji sadrži jedan ili više od gore navedenih sastojaka;
	Napomena: 0C001 ne odnosi se na sljedeće:
	a. Četiri grama ili manje »prirodnog uranija« ili »osiromašenog uranija« kad se nalaze u senzorskoj komponenti u instrumentima;
	b. »Osiromašeni uranij« posebno proizveden za sljedeću civilnu ne-nuklearnu primjenu:
	1. Zaštitu;
	2. Pakiranje;
	3. Balaste čija masa nije veća od 100 kg;
	4. Protuutege čija masa nije veća od 100 kg;
	c. Slitine koje sadrže manje od 5% torija;
	d. Keramičke proizvode koji sadrže torij koji je bio proizveden za ne-nuklearnu uporabu.
0C002	»Posebni fisibilni materijali«
	Napomena: 0C002 ne odnosi se na četiri »efektivna grama« ili manje kad se oni nalaze u senzorskoj komponenti u instrumentima.
0C003	Deuterij, teška voda (oksid deuterija) i ostali spojevi deuterija, i smjese i otopine koje sadrže deuterij, u kojima odnos izotopa deuterija i vodika premašuje 1:5000.
0C004	Grafit, nuklearne vrste, čija je razina čistoće manje od 5 dijelova na milijun ۥbor-ekvivalentaۥ i gustoće veće od 1,5 g/cm³.
	POZOR: VIDI TAKOĐER 1C107 u Uredbi o popisu robe s dvojnom namjenom (»Narodne novine« br. 184/2004)
	Napomena 1: 0C004 ne odnosi se na sljedeće:
	a. Proizvodi od grafita čija je masa manja od 1 kg, osim ako nisu posebno projektirani ili pripremljeni za uporabu u nuklearnom reaktoru;
	b. Grafitni prah.
	Napomena 2: U 0C004, ۥbor-ekvivalentۥ (BE) je definiran kao zbroj BE_z za nečistoće (isključujući BE ugljik budući da se ugljik ne smatra nečistoćom) uključujući bor, gdje je:
	BE_z (ppm) = CF ¤ koncentracija elementa Z u ppm; gdje je CF faktor konverzije =
	a σ_B i σ_Z su termalni udarni presjeci neutronskog uhvata (u barnima) za bor kakav se prirodno pojavljuje, odnosno element Z; i A_B i A_Z su atomske mase bora kakav se prirodno pojavljuje, odnosno elementa Z.
0C005	Posebno pripremljeni spojevi ili prašci za proizvodnju barijera za plinsku difuziju, otporni na koroziju UF₆ (npr. nikal ili slitina koja sadrži 60 težinskih postotaka ili više nikla, aluminijskog oksida i u potpunosti fluoriranih ugljikovodičnih polimera), čistoće 99,9 težinskih postotaka ili više, sa srednjom veličinom čestice od manje od 10 mikrometra izmjerenih prema standardu Američkog društva za ispitivanje materijala (ASTM) B330 i s visokim stupnjem ujednačenosti veličine čestica.

PRILOG II

POPIS DJELATNOSTI KOJE SE ODNOSE NA PROIZVODNJU POSEBNE OPREME I NENUKLEARNOG MATERIJALA

Sustavom kontrole obuhvaćene su i djelatnosti koje se odnose na proizvodnju posebne opreme i nenuklearnog materijala:

– izrada centrifugalnih rotorskih cijevi ili sastavljanje plinskih centrifuga.

Centrifugalne rotorske cijevi znače cilindre tankih stijenki, to su:

Posebno projektirani ili izrađeni cilindri tankih stijenki debljine 12 mm (0,5 in) ili manje, promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) i proizvedeni iz jednog ili više materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglavlja.

Plinska centrifuga obično se sastoji od cilindra (ili više njih) tankih stijenki promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) koji se nalazi u vakuumu i vrti velikom obodnom brzinom od 300 m/s ili više oko svoje okomite središnje osi. Da se postigne velika brzina, materijali za izradu rotacijskih komponenata moraju biti visokog omjera čvrstoće ili gustoće, a rotorski sklopi i njegove pojedinačne komponente moraju biti izrađeni s vrlo malim tolerancijama da se minimalizira neuravnoteženost. Za razliku od drugih centrifuga, kod plinskih centrifuga za obogaćivanje uranija karakteristično je da unutar komore rotora imaju rotirajuću pregradu (ili više njih) u obliku diska, te razmještaj stacionarnih cijevi za punjenje i vađenje plina UF6 koje oblikuju najmanje tri odvojena kanala, od kojih su dva vezana za lopatice što se protežu od osi rotora prema obodu rotorske komore. U vakuumskoj sredini također se nalazi određeni broj kritičnih elemenata koji ne rotiraju i koje, premda su posebno projektirani, nije teško proizvesti niti se proizvode iz posebnih materijala. Centrifugalno postrojenje, međutim, zahtijeva veliki broj tih komponenata tako da te količine mogu dati važnu naznaku krajnje uporabe.

– izrada difuzijskih barijera.

Plinske difuzijske barijere

(a) Posebno projektirani ili izrađeni tanki porozni filtri, veličine pora 100–1.000 Å (angstrema), debljine 5 mm (0,2 in) ili manje, te za cjevaste oblike, promjera 25 mm (1 in) ili manje, izrađeni od metalnih, polimernih ili keramičkih materijala otpornih na korozivno djelovanje UF₆, i

(b) Posebno pripremljene smjese ili prašci za izradu takvih filtra. Takve smjese i prašci uključuju nikal ili legure koje sadrže 60% ili više nikla, aluminijev oksid ili potpuno fluorirane polimere ugljikovodika otporne na UF₆ koji imaju čistoću 99,9% ili više, veličinu čestica manju od 10 mm i visoki stupanj jednolikosti veličine čestica, koje su posebno pripremljene za izradu plinskih difuzijskih barijera.

– izrada ili sastavljanje laserskih sustava. Sadašnji sustavi za postupak obogaćivanja korištenjem lasera, dijele se u dvije kategorije: one u kojima su procesni medij pare atomarnog uranija i one u kojima su procesni medij pare uranijevih spojeva. Uobičajeno nazivlje za takve postupke je: prva kategorija – lasersko odvajanje izotopa u atomskim parama (AVLIS ili SILVA); druga kategorija – molekularno lasersko odvajanje izotopa (MLIS ili MOLIS) i kemijska reakcija pomoću selektivne laserske aktivacije izotopa (CRISLA). Sustavi, oprema i komponente obuhvaćeni u postrojenjima za lasersko obogaćivanje su: (a) Uređaji za napajanje parom metala uranija (za selektivnu fotoionizaciju) ili uređaji za napajanje parom uranijevih spojeva (za fotodisocijaciju ili kemijsku aktivaciju), (b) Uređaji za prikupljanje obogaćenog i osiromašenog uranija, kao »proizvod« i »ostaci« u prvoj kategoriji, te uređaji za prikupljanje razdvojenih ili izreagiranih spojeva, kao »proizvod« i nepromijenjenih materijala kao »ostaci« u drugoj kategoriji, (c) Sustavi za laserski postupak za selektivnu pobudu izotopa uranija -235, i (d) Oprema za pripremu napajanja i pretvaranje proizvoda. Složenost spektroskopije atoma uranija i njegovih spojeva može zahtijevati korištenje bilo koje od brojnih raspoloživih laserskih tehnologija.

OBJAŠNJENJE

Mnogi elementi nabrojeni u ovoj točki dolaze u izravan dodir s parama ili tekućinom metala uranija ili s procesnim plinom koji se sastoji od UF₆ ili smjese UF₆ i drugih plinova. Sve površine koje dolaze u dodir s uranijem ili UF₆ u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na koroziju ili zaštićene takvim materijalima. U vezi s točkom koja se odnosi na elemente laserskog obogaćivanja, materijali otporni na korozivno djelovanje para ili tekućine metala uranija ili uranijevih legura uključuju itrijem obloženi grafit i tantal; materijali otporni na korozivno djelovanje UF₆ uključuju bakar, nehrđajući čelik, aluminij, aluminijske legure, nikal ili legure koje sadrže 60% ili više nikla i potpuno fluorirane polimere ugljikovodika otporne na UF₆.

– izrada ili sastavljanje elektromagnetskih separatoeparaton> izotopa. Elektromagnetski separatori izotopa znače elemente koji sadrže ionske izvore, posebno projektirani ili izrađeni pojedinačni ili višestruki izvori iona uranija koji se sastoje od izvora pare, ionizatora i ubrzivača snopa, izrađeni od odgovarajućih materijala takvih kao grafit, nehrđajući čelik ili bakar, za ostvarenje ukupne struje snopa od najmanje 50 mA;

– izrada ili sastavljanje kolona ili opreme za ekstrakciju.

a) Kolone za izmjenu tekuće-tekuće (kemijska izmjena)

Kolone za izmjenu tekuće-tekuće protustrujnog smjera koje imaju ulaznu mehaničku snagu (tj. pulsirajuće kolone sa sitastim pločama, stapne pločaste kolone i kolone s unutarnjim turbinskim mješalicama), posebno projektirane ili izrađene za obogaćivanje uranija postupkom kemijske izmjene. Zbog otpornosti na korozivno djelovanje koncentrirane otopine klorovodične kiseline te kolone i njihova unutrašnjost izrađeni su od prikladnih plastičnih materijala (takvih kao fluorougljikovi polimeri) ili zaštićeni njima ili obloženi staklom. Projektom je predviđeno kratko rezidentno vrijeme stupnja kolona (do 30 sekundi).

b) Centrifugalni kontaktori tekuće-tekuće (kemijska izmjena)

Centrifugalni kontaktori tekuće-tekuće posebno projektirani ili izrađeni za obogaćivanje uranija postupkom kemijske izmjene. Takvi kontaktori koriste rotaciju za raspršivanje organskih i vodenih struja, a zatim centrifugalnu silu za odvajanje faza. Zbog otpornosti na korozivno djelovanje koncentrirane otopine klorovodične kiseline kontaktori su izrađeni od prikladnih plastičnih materijala (takvih kao fluorougljikovi polimeri) ili su obloženi njima ili staklom. Projektom je predviđeno kratko rezidentno vrijeme stupnja centrifugalnih kontaktora (do 30 sekundi).

c) Sustavi oprema za redukciju uranija (kemijska izmjena)

(a) Posebno projektirane ili izrađene redukcijske komore za elektrokemijsku redukciju pretvaranja uranija iz stanja jedne valencije u drugo pri obogaćivanju uranija postupkom kemijske izmjene. Materijali komora, u dodiru s procesnom otopinom, moraju biti otporni na korozivno djelovanje koncentriranih otopina klorovodične kiseline.

OBJAŠNJENJE

Katodni odjeljak komore mora biti projektiran tako da spriječi ponovnu oksidaciju uranija u njegova viševalentna stanja. Da bi se uranij zadržao u katodnom odjeljku, komora može imati nepropusnu membransku dijafragmu izrađenu od posebnih materijala kationskih izmjenjivača. Katoda se sastoji od prikladnih čvrstih vodiča takvih kao grafit.

(b) Posebno projektirani ili izrađeni sustavi na proizvodnom kraju kaskade za izdvajanje U⁴⁺ iz organske struje, prilagođavanje koncentracije kiseline i napajanje elektrokemijskih redukcijskih komora.

OBJAŠNJENJE

Ti se sustavi sastoje od opreme za ekstrakciju otapala i izdvajanje U⁴⁺ iz organske struje u vodenu otopinu, za isparavanje i/ili druge opreme za podešavanje i kontrolu pH otopine, te pumpi ili drugih transportnih uređaja zbog napajanja komora za elektrokemijsku redukciju. Glavni je zadatak projekta izbjeći kontaminaciju vodene struje određenim metalnim ionima. Zbog takvih dijelova koji dolaze u dodir s procesnom strujom, u sustav je ugrađena oprema izrađena od odgovarajućih materijala ili zaštićena takvim materijalima (kao staklo, fluorougljični polimeri, polifenil sulfat, polieter sulfon i smolom impregnirani grafit).

d) Sustavi za pripremu materijala za napajanje (kemijska izmjena)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za proizvodnju otopina uranijevog klorida visoke čistoće za napajanje postrojenja za separaciju izotopa uranija kemijskom izmjenom.

OBJAŠNJENJE

Ti se sustavi sastoje od opreme za otapanje, ekstrakciju otapala i/ili ionsku izmjenu zbog pročišćavanja i od elektrolitičkih komora za redukciju uranija U⁶⁺ ili U⁴⁺ u U³⁺. Ti sustavi proizvode otopinu uranijevog klorida koja ima samo nekoliko ppm-a metalnih nečistoća takvih kao krom, željezo, vanadij, molibden i drugih dvovalentnih ili viših viševalentnih kationa. Konstrukcijski materijali za dijelove sustava za obradu U³⁺ visoke čistoće su staklo, fluorougljični polimeri, polifenil sulfat, polieter sulfon obložen plastikom i smolom impregnirani grafit.

e) Sustavi za oksidaciju uranija (kemijska izmjena)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za oksidaciju U³⁺ u U⁴⁺ zbog povratka u kaskadu za separaciju izotopa uraniE>uranin> u postupku obogaćivanja kemijskom izmjenom.

OBJAŠNJENJE

Ti sustavi mogu uključivati opremu kao što je:

(a) Oprema za vezanje klora i kisika s vodenim izljevom iz opreme za odvajanje izotopa i ekstrakciju izlaznog U⁴⁺ u odstranjenu organsku struju koja se vraća iz proizvodnog kraja kaskade,

b) Oprema koja odvaja vodu od klorovodične kiseline tako da se voda i koncentrirana klorovodična kiselina mogu ponovno koristiti u procesu na prikladnim mjestima.

f) Brzo reagirajuće ionsko-izmjenjivačke smole/adsorbenti (ionska izmjena)

Brzo reagirajuće ionsko-izmjenjivačke smole ili adsorbenti posebno projektirani ili izrađeni za obogaćivanje uranija postupkom ionske izmjene, uključujući porozne makro mrežaste smole i/ili opnaste strukture u kojima su aktivne grupe za kemijsku izmjenu ograničene na površinski sloj neaktivne porozne potporne strukture i druge složene strukture u bilo kojem odgovarajućem obliku, uključujući čestice ili vlakna. Te smole za ionsku izmjenu/adsorbenti imaju promjer do 0,2 mm i moraju biti kemijski otporne na koncentrirane otopine klorovodične kiseline te biti fizički dovoljno čvrste da se ne smanje u izmjenjivačkim kolonama. Smole/adsorbenti posebno su projektirane da se postignu vrlo brze kinetike izmjene izotopa uranija (poluvrijeme brzine izmjene manje od 10 sekundi) i sposobne su za rad na temperaturama u rasponu od 100 do 200°C.

g) Kolone za ionsku izmjenu (ionska izmjena)

Cilindrične kolone veće od 1000 mm u promjeru za držanje i podupiranje nosača ispunjenih smolom za ionsku izmjenu smola/adsorbent, posebno projektirane ili izrađene za obogaćivanje uranija postupkom ionske izmjene. Te su kolone izrađene od materijala otpornih na korozivno djelovanje koncentrirane otopine klorovodične kiseline ili zaštićene takvim materijalima (kao titan ili fluorougljične plastike) i sposobne za rad na temperaturama u rasponu od 100 do 200°C i tlakovima iznad 0,7 Mpa (102 psi).

h) Sustavi ionske izmjene povratnog toka (ionska izmjena)

(a) Posebno projektirani ili izrađeni kemijski ili elektrokemijski redukcijski sustavi za obnavljanje kemijskih redukcijskih sredstava koja se koriste u kaskadama za obogaćivanje uranija ionskom izmjenom,

(b) Posebno projektirani ili izrađeni kemijski elektrokemijski oksidacijski sustavi za obnavljanje kemijskih oksidacijskih sredstava koja se koriste u kaskadama za obogaćivanje uranija ionskom izmjenom.

OBJAŠNJENJE

Proces obogaćivanja ionskom izmjenom može koristiti na primjer trovalentni titan (Ti³⁺) kao redukcijski kation u kojem će slučaju redukcijski sustav obnoviti Ti³⁺ redukcijom Ti⁴⁺.

U procesu se može koristiti na primjer trovalentno željezo (Fe³⁺) kao oksidant u kojem će slučaju oksidacijski sustav obnoviti Fe³⁺ oksidacijom Fe²⁺.

– izrada mlaznica za aerodinamičku separaciju ili vrtložnih cijevi.

a) Mlaznice za aerodinamičku separaciju

Posebno projektirane ili izrađene mlaznice za separaciju i njihovi sklopovi. Mlaznice za separaciju oblikovane su kao zakrivljeni kanali s uskom pukotinom, polumjera zakrivljenosti manjeg od 1 mm (najčešće 0,1–0,5 mm), otporne su na korozivno djelovanje UF₆ i imaju oštricu unutar mlaznice koja razdvaja struju plina što teče kroz mlaznicu u dvije frakcije.

b) Vrtložne cijevi

Posebno projektirane ili izrađene vrtložne cijevi i njihovi sklopovi. Vrtložne cijevi cilindrične su ili konusne, izrađene ili zaštićene materijalima otpornim na korozivno djelovanje UF₆, imaju promjer od 0,5 cm do 4 cm, a omjer duljine i promjera do 20:1 te s jednim ili više tangencijskih ulaza. Cijevi mogu biti opremljene na jednom ili na oba kraja s dodacima za priključak tipa mlaznice.

OBJAŠNJENJE

Plin ulazi u vrtložne cijevi tangencijalno na jednom kraju, ili kroz vrtložne lopatice, ili na brojnim mjestima tangencijalno uzduž oboda cijevi.

– izrada ili sastavljanje sustava za stvaranje uranijske plazme; Sustavi za stvaranje uranijske plazme znače sustave za stvaranje plazme uranija koji sadrže skenirajuće elektronske topove topove snaga kod kojih je snaga predana meti veća od 2,5 kW/cm2.

– izrada cirkonijevih cijevi. Cirkonij, metal i legure, u obliku cijevi ili sklopova cijevi, i u količinama koje prelaze 500 kg u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci, posebno projektirane ili izrađene za korištenje u reaktoru, definiranom u gornjoj točki 1.1. i u kojima je odnos hafnija prema cirkoniju manji od 1:500 težinskih dijelova.

– proizvodnja ili poboljšavanje kakvoće teške vode ili deuterija. Teška voda ili deuterij znači deuterij, tešku vodu (deuterijev oksid) i bilo koju drugu smjesu deuterija u kojoj omjer broja atoma deuterija i vodika prelazi 1:5000.

– izrada grafita nuklearne kakvoće. Grafit nuklearne kakvoće znači grafit koji ima razinu čistoće bolju od 5 ppm bor-ekvivalenta i gustoću veću od 1,5 g/cmł.

– izrada boca za ozračeno gorivo. Boca za ozračeno gorivo znači posudu za prijevoz i/ili skladištenje ozračenog goriva koja osigurava kemijsku, toplinsku i radiološku zaštitu te rasipa toplinu raspada tijekom rukovanja, prijevoza i skladištenja.

– izrada reaktorskih kontrolnih šipki. Reaktorske kontrolne šipke posebno projektirane ili izrađene za kontrolu reakcije u nuklearnom reaktoru.

OBJAŠNJENJE

Ova točka uključuje, uz dio za apsorpciju neutrona, konstrukciju za potporu ili ovješenje, ako su isporučeni odvojeno.

– izrada spremnika i posuda sigurnih od kritičnosti. Spremnici i posude sigurni od kritičnosti znače:

Posude za otapanje

UVODNA NAPOMENA

Posude za otapanje obično prihvaćaju usitnjeno istrošeno gorivo. U tim posudama sigurnim od kritičnosti ozračeni nuklearni materijal otopljen je u dušičnoj kiselini a preostale ljuske uklonjene su iz toka obrade.

Spremnici sigurni od kritičnosti (npr. malog promjera, kružni ili pločasti spremnici) posebno projektirani ili izrađeni za upotrebu u postrojenjima za preradu, kao što je gore naznačeno, namijenjeni za otapanje ozračenoga nuklearnog goriva, koji su sposobni izdržavati vruću visoko korozivnu tekućinu i koji mogu biti daljinski punjeni i održavani.

Posude za držanje ili skladištenje kemikalija

UVODNA NAPOMENA

Kao rezultat faze ekstrakcije, otapala dobivamo tri glavna procesna tekuća toka. Posude za držanje ili skladištenje koriste se u daljnjoj preradi svih triju tokova, kako slijedi:

(a) Čista otopina uranijevog nitrata koncentrirana je isparavanjem i proslijeđena u postupak denitracije gdje se pretvara u uranijev oksid. Taj oksid ponovno se koristi u nuklearnom gorivnom ciklusu.

(b) Otopina visoko radioaktivnih fisijskih produkata obično se koncentrira isparavanjem i sprema kao tekući koncentrat. Taj koncentrat može se kasnije ispariti i pretvoriti u oblik prikladan za skladištenje ili odlaganje.

(c) Otopina čistoga plutonijevog nitrata koncentrira se i sprema do njenog prijenosa u faze daljnjeg postupka. Posude za držanje ili skladištenje otopina plutonija projektirane su tako da se izbjegnu problemi kritičnosti koji su rezultat promjene u koncentraciji ili obliku ovog toka.

Posebno projektirane ili izrađene posude za držanje ili skladištenje i korištenje u postrojenju za preradu ozračenog goriva. Posude za držanje ili skladištenje moraju biti otporne na korozivno djelovanje dušične kiseline. Posude za držanje ili skladištenje obično su izrađene od materijala kao nehrđajući čelik s niskim postotkom ugljika, titan ili cirkonij ili drugi materijali visoke kakvoće. Posude za držanje ili skladištenje mogu biti projektirane za daljinsko upravljanje ili održavanje i mogu imati sljedeća svojstva za kontrolu nuklearne kritičnosti:

(1) stijenke ili unutarnju strukturu s bor-ekvivalentom najmanje 2%, ili

(2) maksimalni promjer 175 mm (7 in) za cilindrične posude, ili

(3) maksimalnu širinu 75 mm (3 in) za pločastu ili za kružnu posudu.

– izrada strojeva za usitnjavanje elemenata ozračenog goriva; Strojevi za usitnjavanje elemenata ozračenog gorig goriznače opremu koja lomi košuljicu goriva da se ozračeni nuklearni materijal izloži otapanju. Najčešće se upotrebljavaju posebno projektirane velike metalne škare za rezanje, premda se može koristiti i suvremena oprema, kao što je laser.

Daljinski upravljana oprema posebno projektirana ili izrađena za korištenje u gore opisanim postrojenjima za preradu i namijenjena za rezanje, sječenje i sjeckanje sklopova, snopova ili šipki nuklearnog goriva.

– konstrukcija vrućih komora. Vruće komore znače komoru ili međusobno povezane komore ukupnog volumena najmanje 6 mł sa zaštitnim slojem jednakim ili većim od ekvivalenta 0,5 m betona gustoće 3,2 g/cmł ili veće, opremljene uređajem za daljinsko upravljanje.