Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode "Kopački rit"

NN 24/2006, Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode "Kopački rit"

HRVATSKI SABOR

571

Na temelju članka 22. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i članka 69. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 70/05.) Hrvatski sabor na sjednici 17. veljače 2006., donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE »KOPAČKI RIT«

 

I.

Donosi se Prostorni plan Parka prirode »Kopački rit« (u daljnjem tekstu: Plan).

 

II.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio Plana sadrži:

 

I. OBRAZLOŽENJE:

Uvod,

1. Polazišta,

2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja,

3. Plan prostornog uređenja.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE:

1. Uvjeti razgraničenja prostora,

2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i županiju,

3. Uvjeti gradnje i korištenja područja gradnje,

4. Uvjeti gradnje i korištenja izgrađenih struktura izvan područja gradnje,

5. Uvjeti gradnje prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru,

6. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina,

7. Postupanje s otpadom,

8. Mjere provedbe plana.

Grafički dio plana sadrži:

KARTOGRAFSKE PRIKAZE U MJERILU 1:25 000, 1:10 000, 1:5 000 i 1:2 000

1. Korištenje i namjena prostora (M 1:25 000),

2. Infrastrukturni sustavi (M 1:25 000),

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (1: 25 000),

4. Područja gradnje (M 1:5 000),

5. Izgrađene strukture izvan područja gradnje (M 1:10 000,1:5 000, 1:2 000).

 

III.

Plan je izrađen u pet izvornika koji se čuvaju u Hrvatskom saboru, ministarstvima nadležnima za poslove prostornog uređenja i zaštitu prirode, Županijskom zavodu za prostorno uređenje Osječko--baranjske županije te Javnoj ustanovi Park prirode »Kopački rit«.

 

IV.

Svi prostorni planovi koji su na snazi do dana stupanja na snagu ove Odluke na području obuhvaćenom ovim Planom moraju se uskladiti s ovim Planom najkasnije do 31. prosinca 2006.

 

V.

Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objav­ljuju se u »Narodnim novinama«.

 

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 350-02/06-01/01

Zagreb, 17. veljače 2006.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.

 

ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA

 

1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA

 

Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni

 

Članak 1.

U Prostornom planu Parka prirode »Kopački rit« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) prostor Parka prirode određuje se za sljedeće namjene:

1. mješovita,

2. društvena i javna,

3. uslužna,

4. gospodarska,

5. rekreacija,

6. poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – vrijedno obradivo tlo,

7. poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – ostala obradiva tla,

8. šuma isključivo osnovne namjene – gospodarska,

9. šuma isključivo osnovne namjene – šuma posebne namjene,

10. ostalo šumsko i neobradivo zemljište,

11. vodne površine – vodotoci,

12. vodne površine – jezero,

13. vodne površine – ribnjak,

14. ostale vodne površine – fokovi, bare, rukavci, prirodni kanali,

15. promet (ceste, staze za posjetitelje, pristupni putevi i parkirališta, međunarodni plovni put).

 

Članak 2.

Namjena prostora prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, a prostori različitih namjena detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način:

1. područje gradnje s izgrađenim i neizgrađenim dijelom prikazano je na kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje«, u mjerilu 1:5.000,

2. površine javne i društvene, uslužne i gospodarske namjene izvan područja gradnje detaljnije su određene u kartografskom prikazu br. 5. i članku 23. ovih Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe),

3. rekreacijsko područje Grabovačka jezera određeno je sjevernim rubom staze za posjetitelje (postojeći šumski put) i sjevernom granicom Parka prirode, a rekreacijsko područje »Podunavlje – Kozjak« između županijske ceste i melioracijskog kanala istočno od ceste, od lokacije »Kormoran« do naselja Kozjak,

4. površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene (vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla) smatra se orijentacijskom i moguća je njezina djelomična prenamjena sukladno Odredbama,

5. gospodarske šume utvrđuju se šumskom gospodarskom osnovom, uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo),

6. šume posebne namjene jesu sve šume u Posebnom zoološkom rezervatu i šume u sklopu zaštićenoga kulturnog dobra (kompleks Dvorca Tikveš). Površine ostalih šuma posebne namjene (u sklopu rekreacijskog područja Grabovačka jezera i istočno od Vemeljskog Dunavca) smatraju se orijentacijskim i detaljno će se utvrditi sukladno posebnom zakonu, uz suglasnost Ministarstva,

7. površine ostaloga šumskog i močvarnog zemljišta te vodne površine približne su i mijenjaju se sukladno prirodnim promjenama,

8. trase cesta, staza za posjetitelje i pristupnih puteva utvrđene su postojećim trasama cesta i puteva te krunom nasipa Drava – Dunav i Zmajevac – Kopačevo. Za novu stazu za posjetitelje od naselja Kozjak do naselja Tikveš i novu jahačku stazu od farme Eblin do kanala Čarna osigurava se koridor širine 25,0 m obostrano od osi trase naznačene u kartografskom prikazu,

9. lokacije parkirališta i privezišta za plovila, te platoa za stacionirane balone koje su označene simbolom u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«, br. 4. »Područja gradnje« i br. 5. »Izgrađene strukture izvan područje gradnje«, smatraju se približnima, a detaljno se utvrđuju u postupku ishođenja lokacijske dozvole, sukladno uvjetima iz Prostornog plana i uz suglasnost Ministarstva kulture.

 

Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježjima

 

Članak 3.

Park prirode i okolno područje se prema temeljnim obilježjima prostora razgraničava na:

1. PRIRODNU ZONU KOJA OBUHVAĆA:

– temeljnu zonu poplavnog područja (»Core zone«) i

– zaštitnu zonu (»Buffer zone«)

2. KULTURNU ZONU KOJA OBUHVAĆA:

– zonu etnoloških lokaliteta i

– zonu zaštićene kulturno-povijesne cjeline.

 

Članak 4.

(1) Temeljna zona poplavnog područja (»Core zone«) obuhvaća prirodno poplavno područje Parka prirode istočno od nasipa Drava –Dunav i Zmajevac – Kopačevo, do nasipa na lijevoj obali Dunava, koje ima sve osobitosti vlažnih područja i glavnim je razlogom proglašenja Parka prirode.

(2) Zaštitna zona (»Buffer zona«) obuhvaća područje Parka prirode zapadno od nasipa Zmajevac – Kopačevo i istočno od nasipa na lijevoj obali Dunava te područje zapadno od Posebnoga zoološkog rezervata i sjeverno od Parka prirode, koje je Prostornim planom predloženo za zaštitu. Ovo je područje dijelom branjeno od poplava i kultivirano.

Upotpunjava područje Parka prirode i povezuje ga u cjelinu te štiti poplavno područje od neposrednih vanjskih utjecaja.

(3) Zona Posebnoga zoološkog rezervata nalazi se u okviru zone temeljnog prirodnog fenomena, na njezinom južnom dijelu i obuhvaća područje koje je, sukladno posebnom zakonu, izdvojeno zbog osobitih vrijednosti i raznolikosti životinjskog svijeta.

(4) Zona poljoprivrednog krajobraza obuhvaća kompleks poljoprivrednih površina u zapadnom i sjeveroistočnom dijelu Parka prirode.

(5) Zone etnoloških lokaliteta obuhvaćaju naselja Kozjak i Tikveš u okviru utvrđenih područja gradnje.

(6) Zona zaštićene kulturno-povijesne cjeline obuhvaća kompleks Dvorca Tikveš.

(7) Zaštitna zona izvan Parka prirode mora se utvrditi u prostornom planu uređenja jedinica lokalne samouprave.

 

Uvjeti razgraničenja prostora prema načinu korištenja

 

Članak 5.

Prema načinu korištenja prostora, Park prirode razgraničava se na:

1. područje ograničenog korištenja,

2. područje selektivnog korištenja i

3. područje višenamjenskog korištenja.

 

Članak 6.

(1) Područje ograničenog korištenja je Posebni zoološki rezervat.

(2) Područje selektivnog korištenja je poplavno područje izvan Posebnoga zoološkog rezervata.

(3) Područje višenamjenskog korištenja je područje zapadno od nasipa Zmajevac – Kopačevo i istočno od nasipa na lijevoj obali Dunava.

 

Članak 7.

(1) Na području ograničenog korištenja dopušteno je ograničeno, organizirano i kontrolirano posjećivanje i razgledavanje plovilima na kanalu Čonakut, Hulovskom kanalu, Kopačkom jezeru i kanalu koji ga povezuje s Vemeljskim Dunavcem te na kanalu Sakadaš. Dopušteni su i posjeti manjih skupina postojećim kopnenim putevima (šumskim stazama).

(2) Na području iz stavka 1. ovoga članka, također su dopušteni šumsko-uzgojni radovi, radovi na zamjeni alohtonih vrsta drveća autohtonim vrstama te radovi na održavanju optimalnoga vodnog režima, izgradnja regulacijskih građevina u cilju održavanja plovnog puta rijekom Dravom i Dunavom te tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih građevina.

 

Članak 8.

(1) Na području selektivnog korištenja dopušteno je ograničeno, organizirano i kontrolirano posjećivanje, razgledavanje vodnim i kopnenim stazama te boravak na lokacijama utvrđenim u Prostornom planu.

(2) Na području iz stavka 1. ovoga članka, također su dopušteni radovi na zamjeni alohtonih vrsta s autohtonim vrstama drveća i odgovarajućim šumskim zajednicama u šumama posebne namjene, korištenje gospodarskih šuma sukladno šumskogospodarskoj osnovi i zamjena postojećih plantaža stranih vrsta drveća autohtonim vrstama i njihovim pripadajućim biljnim zajednicama.

(3) Šumama na području iz stavka 1. ovoga članka treba gospodariti što je moguće više tako da se pored ekonomskih, uvažavaju i elementi zaštite prirodnih vrijednosti. Stoga šume ovog prostora treba postupno isključivati iz gospodarenja na ekonomskim osnovama. Uz vodne turističke staze ne treba obavljati gospodarsku sječu, izuzevši alohtone vrste drveća. Prostore uz vodotoke koji su ogoljeni treba što je moguće prije pošumiti.

(4) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteni su radovi s ciljem uspostavljanja i održavanja optimalnoga vodnog režima i izgradnja regulacijskih građevina u cilju održavanja plovnog puta rijekom Dunav te tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih građevina. Uređenje plovnih staza treba ograničiti na radove održavanja.

(5) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je lov koji će se obavljati sukladno lovnogospodarskoj osnovi, uz usklađivanje s ostalim programima posjećivanja Parka prirode, te tradicijski i rekreacijski ribolov koji će se obavljati sukladno Pravilniku o unutarnjem redu i posebnim propisima, na područjima utvrđenim Prostornim planom. Tradicijski ribolov dopušten je na Dunavu te istočno od Vemeljskog Dunavca. Rekreacijski ribolov dopušten je na Dunavu te ustavi Tikveš i ustavi Zlatna Greda.

 

Članak 9.

(1) Na području višenamjenskog korištenja dopušteno je posjećivanje, razgledavanje i boravak posjetitelja na područjima utvrđenim Prostornim planom.

(2) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je korištenje gospodarskih šuma i šuma posebne namjene sukladno šumskogospodarskoj osnovi i uvjetima iz Prostornog plana, osim šuma u rekreacijskoj zoni »Grabovačka jezera« koje treba izuzeti iz gospodarskih šuma, te šuma oko Dvorca Tikveš.

(3) Na području iz stavka 1. ovoga članka poljoprivredne dje­latnosti mogu se obavljati isključivo na poljoprivrednim površinama, uz prijelaz na ekološku proizvodnju. Poljoprivredne površine ne mogu se proširivati.

(4) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteni su radovi na uređenju i održavanju vodozračnog režima.

(5) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je rekreacijski ribolov na kanalskoj mreži od Podunavlja do Kozjaka na Grabovačkim jezerima i ribnjaku »Podunavlje«, sukladno posebnim propisima i Pravilniku o unutarnjem redu. Područje rekreacijskog ribolova na ribnjaku »Podunavlje« detaljno će utvrditi Javna ustanova u suradnji s vlasnikom/korisnikom ribnjaka. Također je dopušteno ribnjačarstvo na ribnjaku »Podunavlje«.

(6) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je lov na isti način kao i na području selektivnog korištenja. U naselju Kozjak i Tikveš, kompleksu Dvorca Tikveš i na farmi Eblin, koji se u Prostornom planu nalaze u području gradnje, dopuštena je gradnja na način propisan ovim Prostornim planom.

(7) Područja lova, tradicijskog i rekreacijskog ribolova prikazana su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora« i smatraju se orijentacijskim, a njihova je izmjena moguća u sklopu šumskogospodarskih i lovnogospodarskih osnova, te utvrđivanjem područja rekreacijskog i tradicijskog ribolova, uz suglasnost Ministarstva kulture.

 

Uvjeti razgraničenja prostora za infrastrukturne koridore i građevine

 

Članak 10.

(1) Telekomunikacijske, energetske i vodnogospodarske građevine označene su na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« kao postojeći i planirani koridori i lokacije.

(2) Za postojeće građevine prostor je određen postojećom građevinskom česticom, odnosno koridorom, pri čemu se širina koridora utvrđuje prema posebnim propisima.

(3) Planirani infrastrukturni koridori određuju se u zelenom pojasu uz postojeće prometnice. Planirani vodovi izvan građevinskog područja mogu se graditi na udaljenosti maks. 10,0 m od postojeće prometnice, s obje njezine strane, neovisno o položaju ucrtanom u kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi«, koji se smatraju orijentacijskim.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, trasa glavnoga vodoopskrbnog cjevovoda može se promijeniti sukladno položaju vodocrpilišta, a osnovni uvjet je zadržati pravac od crpilišta prema naselju Lug.

(5) Vodovi mjesne telekomunikacijske mreže u pravilu se grade u zelenom pojasu ulica uz nogostup, a za ulice s užim profilom ispod nogostupa.

(6) Kabelski vodovi distribucijske elektroenergetske mreže i javne rasvjete u pravilu se grade u zelenom pojasu ulica uz prometnice po mogućnosti u zajedničkom koridoru. Lokacije planiranih trafostanica određene su približno, a detaljno se određuju u postupku ishođenja lokacijske dozvole, sukladno uvjetima iz Prostornog plana.

 

2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

 

Članak 11.

(1) Građevine od važnosti za državu u obuhvatu ovoga Prostornog plana jesu:

1. Zaštitne građevine:

Objekti obrane od poplava na rijeci Dunav i rijeci Dravi:

– obrambeni nasip »Zmajevac-Kopačevo«,

– obrambeni nasip »Drava-Dunav«,

– obrambeni nasip lijeve dunavske obale u dijelovima državnog teritorija.

2. Regulacijske građevine:

– regulacijske građevine na rijekama Dravi i Dunavu.

3. Melioracijske građevine:

– sustav melioracijske odvodnje sljevova crpnih postaja Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje,

– građevine za korištenje voda,

– planirano izvorište vode »Zlatna Greda«,

– Ribnjak »Podunavlje«,

– planirani magistralni cjevovod od izvorišta »Zlatna Greda«.

(2) Građevine od važnosti za županiju u obuhvatu ovoga Prostornog plana jesu:

– županijska cesta (Ž4056),

– planirana biciklistička staza: državna granica s Republikom Mađarskom – Draž – Kneževi Vinogradi – Bilje – Osijek (dio trase kroz Park prirode krunom nasipa Zmajevac – Kopačevo i Drava –Dunav),

– mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale u naselju Kozjak i kompleksu Dvorca Tikveš,

– planirane mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale u naselju Tikveš i na lokaciji »Kormoran«.

 

Članak 12.

(1) Za postojeće infrastrukturne građevine od važnosti za državu i županiju prostor je određen postojećom građevinskom česticom, odnosno pri čemu se širina koridora utvrđuje prema posebnim propisima.

(2) Za biciklistički promet osigurava se koridor na kruni nasipa Zmajevac – Kopačevo i Drava – Dunav, u sklopu staze za posjetitelje te uz postojeće ceste (Kopačevo – Kozjak i Lug – Kozjak – Dvorac –Tikveš – Zlatna Greda).

(3) Mjesna telefonska centrala u naselju Tikveš smjestit će se u naselju, u jednu od građevina društvene i javne namjene, a na lokaciji »Kormoran« u sklopu građevina uslužne namjene.

(4) Prostor za vodocrpilište »Zlatna Greda« odredit će se u okviru vodonosnog područja, u tijeku daljnjih istraživanja.

(5) Prostor za smještaj glavnoga vodoopskrbnog cjevovoda utvrđen je u članku 10. Odredbi.

(6) Planira se korekcija županijske ceste (Ž 4056) isključivanjem javnog prometa na dionici od glavnog ulaza »Mali Sakadaš« do lokacije »Kormoran« i izgradnjom nove trase od naselja Vardarac do lokacije »Kormoran«. Trasa novog dijela županijske ceste izvan je obuhvata Prostornog plana, a odredit će se u Prostornom planu Općine Bilje.

 

3. UVJETI GRADNJE I KORIŠTENJA PODRUČJA GRADNJE

 

Članak 13.

(1) Prostornim se planom određuju sljedeća područja gradnje:

1. područje gradnje kompleksa Dvorca Tikveš,

2. područje gradnje naselja Tikveš,

3. područje gradnje naselja Kozjak,

4. područje gradnje farme Eblin.

(2) Područja gradnje iz stavka 1. ovoga članka prikazana su u kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje«, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5000.

(3) Unutar područja gradnje iz stavka 1. ovoga članka prostornim planovima uređenja općina odredit će se građevinsko područje naselja.

 

Članak 14.

(1) Zaštićeni kompleks Dvorca Tikveš planira se kao jedinstvenu cjelinu revitalizirati za potrebe Europskog centra za okoliš. Za glavne građevine toga kompleksa određuje se društvena, javna i pretežito uslužna namjena u okviru koje je moguće realizirati sadržaje centra prema programu Javne ustanove: bioekološku stanicu, informacijski centar, smještajne kapacitete, muzej, restoran s dvoranom za bankete i dr.

(2) Prilikom revitalizacije kompleksa iz stavka 1. ovoga članka potrebno je kolni promet izmjestiti na rubne ulazne točke Parka prirode te potaknuti organizirani prijevoz većih skupina posjetitelja uz biciklistički, konjički i pješački promet. Prometnice i parkirališta u sklopu kompleksa trebaju biti sekundarnog značenja, za nužne potrebe posjetitelja koji ovdje borave duže vrijeme, osoblje i zaposlene.

(3) Sve intervencije u provedbi revitalizacije kompleksa iz stavka 1. ovoga članka moraju biti podređene uvjetima nadležne konzervatorske službe, prirodnim obilježjima mikrolokacije i Parka prirode u cjelini.

 

Članak 15.

(1) Naselje Tikveš planira se obnoviti i revitalizirati kao ETNO-naselje u kojem će se prezentirati zanati, kultura, običaji i glazba ovog područja. Na taj način Tikveš treba postati zanimljiva lokacija koja će se uključiti u sustav posjećivanja Parka prirode.

(2) Postojeće stambene kuće trebaju obvezatno sadržavati barem jedan oblik prezentacije etno-obilježja ovog područja (izrada i prodaja predmeta od trske i drveta, vezova i nošnji, glazbenih instrumenata, licitara, tradicijskog namještaja i sl.) i na taj se način otvoriti posjetiteljima. Ostale građevine trebaju biti u funkciji pružanja usluga posjetiteljima Parka prirode (informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme), kao i javnih i društvenih funkcija (galerija, škola u prirodi i sl.).

(3) Prioritetni oblici prometa u naselju su: pješački, biciklistički i konjički promet. Kolni promet treba organizirati samo kao organizirani transport većih skupina posjetitelja, za potrebe lokalnog stanovništva te potrebe upravljanja i gospodarenja u Parku prirode.

 

Članak 16.

(1) Razvoj naselja Kozjak, zbog njegove lokacije uz poljoprivredno zemljište na kojem se planira ekološka proizvodnja, usmjerava se u pravcu EKO-naselja.

(2) Dio naselja istočno od prometnice, izgrađen uglavnom gospodarskim građevinama, namijenjen je formiranju eko-tržnice koja treba prezentirati i nuditi zdravu hranu proizvedenu u Parku prirode i u bližoj okolici. Ponuda tržnice treba biti kontinuirana kroz sezonsko razdoblje te naglašena u vršnim razdobljima godine s godišnjim eko-sajmovima.

(3) Uz smještajne kapacitete u naselju posjetiteljima treba nuditi i mogućnost sudjelovanja u proizvodnji i obradi poljoprivrednih proizvoda tradicijskim alatima na tradicijske načine.

(4) Na dijelu naselja sjeverozapadno od prometnice, koji je u funkciji ulaza u Park prirode, planira se uređenje većeg parkirališta za automobile i autobuse. Uz tri postojeće građevine uslužne namjene u tom dijelu naselja koje moraju ostati u izvornom obliku (gabariti, materijali, organizacija prostora) ovaj prostor treba zadovoljiti sve potrebe posjetitelja na ulazu u Park prirode (informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme, prodaja karata i suvenira, ugostiteljstvo).

(5) Jugozapadni dio naselja namjenjuje se za stanovanje, uz ugostiteljstvo, smještaj, zanatstvo i trgovinu.

(6) Niz stambenih građevina zapadno uz prometnicu nužno treba sadržavati lokale s prezentacijom i ponudom gastronomskih proizvoda nastalih preradom poljoprivrednih proizvoda uzgojenih u okolnom području (tradicijska jela i tradicijski običaji u doba crkvenih i svjetovnih svetkovina).

(7) Dvije građevine na sjevernom i južnom ulazu označene su javnom, društvenom i uslužnom namjenom u funkciji znanstvene i kulturne prezentacije Parka prirode.

(8) U prometnom sustavu naselja, pored izgradnje ulaznog parkirališta, potrebno je dopuniti i urediti mrežu pješačkih prometnica.

 

Članak 17.

(1) Farma Eblin i dalje se planira koristiti u funkciji stočarstva, uz potpun ili djelomičan prijelaz na uzgoj konja i njezino uključivanje u sustav posjećivanja.

(2) U jugozapadnom dijelu farme predviđa se gradnja jedne nove građevine uslužne namjene koja će biti u funkciji iznajmljivanja konja, kočija, saonica i druge opreme, uz pružanje ugostiteljskih usluga posjetiteljima. Ova lokacija treba funkcionirati i kao edukacijsko mjesto, kao škola jahanja, te se u južnom dijelu planira uređenje otvorenog korala i pratećih prostora.

(3) Planirana konjička staza prema istoku povezuje farmu s mrežom staza za posjećivanje iz kojih je isključen javni promet i omogućuje prilaz u središnji dio Parka prirode.

 

Članak 18.

(1) Sve postojeće i planirane građevine prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje« i označene su rednim brojem.

(2) Za građevine u području gradnje utvrđuje se sljedeća detaljna namjena i uvjeti gradnje:

 

Tablica 1: NAMJENA GRAĐEVINA U PODRUČJU GRADNJE

 

GRAĐEVINA

NAMJENA

OPIS NAMJENE

OSNOVNA

M1 – pretežito stambena

stanovanje, zanatstvo, trgovina

M2 – stambena i uslužna

stanovanje, smještaj, ugostiteljstvo, zanatstvo, trgovina

D1 – javna, društvena i uslužna

znanost, obrazovanje, kultura, ugostiteljstvo, uprava, smještaj, stanovanje,

D2 – javna i ugostiteljska

boravak nadzorne i čuvarske službe, ugostiteljstvo

D3 – vjerska

vjerska, kulturna

D4 – javna

vatrogasna služba, ambulanta

U1 – uslužna

informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme, prodaja karata i suvenira, ugostiteljstvo, trgovina

U2 – pretežito uslužna

ugostiteljstvo, smještaj, stanovanje, boravak nadzorne i čuvarske službe

G1 – stočarstvo

uzgoj krupne stoke, iznajmljivanje konja, škola jahanja, ugostiteljstvo

G4 – lovstvo

obrada divljači, prodaja lovačkog pribora

G5 – poljoprivreda i trgovina

uzgoj i prodaja bilja, tržnica

G6 – administrativna

uprava i administracija u gospodarstvu

POMOĆNA

P – pomoćna

spremište, garaža, energetska, proizvodno-zanatska, komunalna

 

 

Tablica 2: DETALJNA NAMJENA I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA U PODRUČJU GRADNJE

 

Naziv lokacije

K.O. i broj građevinske čestice

Oznaka građevine

Namjena građevine

Maks. bruto razvijena površina ()

Etažnost

Dopušteni zahvati

postojeća

planirana

planirana (maks)

 Dvorac Tikveš

 

1772

1

-

D1

postojeća

postojeća

A

 

 

2

-

P

postojeća

postojeća

A

 

 

-

3

D1

izvorna

postojeća

A

 

 

1773

4

-

D1

postojeća

postojeća

A

 

 

1774

5

-

U2

postojeća

postojeća

A

 

 

6

-

U2

postojeća

postojeća

A

 

 

7

-

U2

postojeća

postojeća

A

 

 

8

-

P

postojeća

postojeća

A

 

 

9

-

P

postojeća

postojeća

A

 

 

1775

10

-

P

postojeća

postojeća

A

 

 

1776

11

-

D3

postojeća

postojeća

A

 

 

1777

12

-

D1

postojeća

postojeća

A

 

K.O. LUG

1778

-

13

D1

prema kon-zervatorskim uvjetima

prema kon-zervatorskim uvjetima

A

 

 

-

14

D1

prema kon-zervatorskim uvjetima

prema kon-zervatorskim uvjetima

A

 

 

1779

-

-

-

-

-

A

 

 

1780

15

-

D1

postojeća

postojeća

A

 

 

1781

-

-

-

-

-

A

Naselje Tikveš

 

1869/1

1

-

G5

160

Po+P+Pot

D

 

-

2

P

80

Po+P

E

 

 

1869/2

3

-

G4

160

Po+P+Pot

D

 

 

-

4

P

80

Po+P

E

 

 

1868

5

-

D1

postojeća

Po+P+pot

B

 

 

6

-

P

postojeća

Po+P

D

 

 

7

-

P

postojeća

Po+P

D

 

 

8

-

P

postojeća

Po+P

D

 

 

1863

9

-

U1

postojeća

postojeća

D

 

 

-

10

P

80

Po+P

E

 

 

1865

11

-

D1

270

Po+P+Pot

D

 

 

1867

12

-

D1

postojeća

postojeća

C

 

 

-

13

P

80

Po+P

E

 

 

1881

-

14

M1

160

Po+P+Pot

E

 

 

-

15

P

80

Po+P

E

 

 

1882

-

16

M1

160

Po+P+Pot

E

 

 

-

17

P

80

Po+P

E

 

 

1883

18

-

M1

160

Po+P+Pot

C

 

 

-

19

P

80

Po+P

E

 

 

1884

20

-

M1

160

Po+P+Pot

C

 

 

-

21

P

80

Po+P

E

 

 

1885

22

-

M1

160

Po+P+Pot

C

 

 

-

23

P

80

Po+P

E

 

 

1886

24

-

M1

160

P+P+Pot

C

 

 

-

25

P

80

Po+P

E

 

 

1887

26

-

M1

160

Po+P+Pot

C

 

 

1888

27

-

M1

160

Po+P+Pot

D

 

 

28

-

P

postojeća

postojeća

D

 

 

1889

29

-

U2

270

Po+P+Pot

D

 

 

-

30

P

80

Po+P

E

 

 

1891

31

-

U2

270

Po+P+Pot

D

 

 

-

32

P

80

Po+P

E

 

 

1892

-

33

D4

100

Po+P+Pot

E

 

 

-

34

P

80

Po+P

E

 

 

1873

35

-

U1

100

Po+P+Pot

D

 

 

-

36

P

80

Po+P

E

 

 

1874

37

-

M1

160

Po+P+Pot

C

 

 

38

-

P

80

Po+P

E

 

 

1875

39

-

M1

160

Po+P+Pot

C

 

 

-

40

P

80

Po+P

E

 

 

1876

41

-

M1

160

Po+P+Pot

C

 

 

-

42

P

80

Po+P

E

 

 

1877

43

-

M1

160

Po+P+Pot

C

 

 

-

44

P

80

Po+P

E

 

 

1878

45

-

M1

160

Po+P+Pot

C

 

 

-

46

P

80

Po+P

E

Naselje Kozjak

 

1904

-

1

U1

100

Po+P

E

 

 

2

-

D1

postojeća+ 20%

postojeća

D

 

 

1905

3-7

-

G5

postojeća+ 20%

postojeća

D

 

 

-

8

G5

160

postojeća

E

 

 

-

9

G5

160

postojeća

E

 

K.O. LUG

1934/1

10

-

D1

postojeća

izvorna

B

 

 

1934/2

11

-

D3

postojeća+ 50%

Po+P+Pot

D

 

 

12 – 14

-

U1

postojeća

Po+P

B

 

 

15

-

D4

postojeća

postojeća

B

 

 

1936 – 1937

16 – 17

-

D1

postojeća

postojeća

C

 

 

1938 – 1945

18 – 25

-

M1

160

Po+P+Pot

C

 

 

1948 – 1957

26 – 35

-

M2

270

Po+P+Pot

D

 

 

1959 – 1968

36 – 45

-

M2

270

Po+P+Pot

D

 

 

1974/3

46

-

D1

postojeća

postojeća

C

 

 

1974/2

-

47

U1

100

Po+P

E

Farma Eblin

 

1136

1

-

G1

postojeća

postojeća

D

 

 

2

-

G1

postojeća

postojeća

D

 

 

3

-

G1

postojeća

postojeća

D

 

K.O. VARD.

4

-

G1

postojeća

postojeća

D

 

 

5

-

G6

postojeća

postojeća

E

 

 

1151

-

6

U1

100

Po+P

E

 

 

7 – 11

-

P

postojeća

postojeća

D

 

(3) Oznake namjena građevina u tablici 1. iz stavka 2. ovoga članka imaju sljedeća značenja:

M1      =     pretežito stambena namjena (stanovanje, zanatstvo, trgovina),

M2      =   stambena i uslužna namjena (stanovanje, smještaj, ugostiteljstvo, zanatstvo, trgovina),

D1       =   javna, društvena i uslužna namjena (znanost, obrazovanje, kultura, uprava, ugostiteljstvo, smještaj, stanovanje),

D2       =  javna i ugostiteljska namjena (boravak nadzorne i čuvarske službe, ugostiteljstvo),

D3       =   vjerska namjena (vjerska, kulturna),

D4       =   javna namjena (vatrogasna služba, ambulanta),

U1       =   uslužna namjena (informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme, prodaja karata i suvenira, ugostiteljstvo, trgovina),

U2       =   pretežito uslužna namjena (ugostiteljstvo, smještaj, stanovanje, boravak nadzorne i čuvarske službe),

G1       =   stočarstvo (uzgoj krupne stoke, iznajmljivanje konja, škola jahanja, ugostiteljstvo),

G4       =    lovstvo (obrada divljači, prodaja lovačkog pribora),

G5       =    poljoprivreda i trgovina (uzgoj i prodaja bilja, tržnica),

G6       =    administrativna namjena (uprava i administracija u gospodarstvu),

P       =    pomoćna namjena (spremište, garaža, proizvodno-zanatska, energetska, komunalna).

(4) Oznake dopuštenih zahvata u tablici 2. iz stavka 2. ovoga članka imaju sljedeće značenje:

A         =     zahvati sukladni konzervatorskim uvjetima,

B         =  adaptacija/rekonstrukcija postojeće građevine u iz­vornom obliku (zadržavanje postojećih gabarita, pročelja i vrsta materijala),

C         =    adaptacija/rekonstrukcija postojeće građevine ili iz­gradnja zamjenske u postojećim gabaritima uz mogućnost minimalne dogradnje postojećih ulaza i trijemova i korištenje postojećih podruma i potkrovlja (s ležećim krovnim prozorima i izvedbom prozora na zabatu),

D         =    adaptacija/rekonstrukcija postojeće građevine ili iz­gradnja zamjenske s mogućnošću promjene tlocrtnih gabarita i dogradnja potkrovlja s maks. nadozidom od ˝ visine prizemne etaže mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije prizemlja do visine vijenca,

E          =    nova izgradnja, sukladno uvjetima iz tablice br. 2. u članku 18. Odredbi.

 

Članak 19.

Za pojedine građevine u naselju Kozjak određuju se sljedeće detaljne namjene:

– građevina broj 1, za koju je utvrđena namjena U1, namjenjuje se za smještajni kapacitet – minihotel,

 građevina broj 2, za koju je utvrđena namjena D1, namjenjuje se za servisiranje hotelskih sadržaja i sadržaja Parka prirode (koral za konje, povrtlarstvo, najam kočija, konja i bicikala),

 građevine broj 3 – 7, za koje su utvrđene namjene G5, imaju namjenu proizvodnog i tržišnog centra »zdrave hrane« i mogu povećati tlocrtnu površinu do maks. 20% više od postojeće, sukladno potrebama ove proizvodnje i njezine trgovačke ponude (proizvodnja i prodaja cvijeća i povrća, prodaja suvenira, bilja i alata),

 građevina br. 15, za koju je utvrđena namjena D4, namjenjuje se za vatrogasnu službu,

 u svim područjima gradnje u jednoj od građevina uz javna parkirališta označenoj namjenom U1 mora se osigurati sanitarna jedinica za posjetitelje.

 

Članak 20.

Za gradnju građevina i uređenje naselja Kozjak i Tikveš utvrđuju se sljedeći uvjeti:

1. Građevinske čestice:

 postojeće građevinske čestice za gradnju građevina mješovite namjene ne mogu se mijenjati,

 parcele s građevinama društvene, javne i uslužne namjene, na kojima je izgrađeno više glavnih građevina, mogu se parcelirati na način da se osnovnom objektu utvrdi pripadajući dio parcele sukladno posebnom propisu, pod uvjetom da do svake građevinske čestice mora biti osiguran javni pristup.

2. Smještaj građevina na građevinskoj čestici:

 smještaj osnovne građevine na građevinskoj čestici, u slučaju rekonstrukcije ili zamjenske gradnje, definiran je položajem postojeće građevine, a zamjenska građevina se mora izgraditi u građevinskom pravcu postojeće građevine,

 oznaka rednog broja novih građevina ne predstavlja položaj nove građevine na parceli, nego se on utvrđuje u građevinskom pravcu susjednih građevina iste namjene,

 sve osnovne građevine moraju biti samostojeće, udaljene min. 3,0 m od bočnih međa,

 pomoćne građevine moraju se graditi odvojeno od glavne građevine, u stražnjem dijelu parcele, osim u naselju Kozjak, u kojem nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina na građevinskim česticama mješovite namjene.

3. Oblikovanje građevina:

 građevni materijal za rekonstrukciju i novu gradnju mora biti izvoran (opeke, slama, biber crijep, žbukana pročelja, drvene konstrukcije, obloge i stolarija),

 prozori, vrata i trijemovi moraju se izvesti po predlošcima i rasterima postojećih prozora i vrata, u drvetu,

 motive drvoreza na sačuvanim trijemovima nastojati ponoviti ili primijeniti u izradi novih,

 nagib krovišta mora biti sukladan postojećoj građevini koja se zamjenjuje ili postojećim građevinama u okruženju,

 postojeće intervencije na građevinama izvedene salonitom, fasadnom opekom, PVC i ALU-stolarijom, treba ukloniti i zamijeniti izvornim materijalima,

 preporučuje se zadržati izvorne i tradicijske elemente interijera; peći za drva i ugljen, kaljeve i krušne peći, petrolejske lampe, umivaonike s bokalima, tradicijski namještaj i sl.

4. Uređenje građevinskih čestica:

 ograde se moraju izvesti u drvetu, po postojećim predlošcima,

 pješačke staze i pristupe na parceli mogu se popločiti isključivo opekom,

 građevinske čestice je potrebno ozeleniti, a za uređenje koristiti autohtonu vegetaciju.

5. Uređenje naselja:

 uz postojeću glavnu asfaltiranu prometnicu u naselju Tikveš i Kozjak izvesti pješačke staze minimalne širine 1,20 m (jednostrano ili obostrano),

 sve kolne pristupe, stajališta, kolna proširenja i okretišta za transportna vozila posjetitelja (vozilo za skupinu posjetitelja, bicikli, konji, kočije, zaprežna vozila) obvezatno je popločiti proizvodima od pečene opeke po postojećem načinu postavljanja u Tikvešu i Kozjaku ili izvesti nasipom od tucanika,

 sve javne pješačke površine moraju se popločiti opekom,

 u sklopu javnih površina preporučuje se sadnja drvoreda od autohtonih vrsta i postavljanje drvenih klupa tradicijskog oblikovanja i izrade,

 sva javna parkirališta u okviru građevinskih područja moraju se ozeleniti autohtonim vrstama drveća i opremiti elementima urbane opreme (drveni koševi, klupe, opekom popločene pješačke staze). Parkirališta se mogu izvesti od opeke ili betonskih prefabrikata. Položaj javnih parkirališta označen je u kartografskim prikazima simbolom i smatra se orijentacijskim,

 na javnim površinama dopuštena je izgradnja montažnih, otvorenih nadstrešnica, stajališta i ostale urbane opreme prema uvjetima koje utvrđuje Javna ustanova,

 sva urbana oprema (klupe, koševi za otpatke, rasvjeta, nadstrešnice, čekaonice, odmorišta) mora prezentirati tradicijske materijale i zanate (drvodjelstvo, slaganje trske i dr.),

– postojeće tri građevine (br. 12., 13. i 14.) u naselju Kozjak potrebno je međusobno povezati širim pješačkim stazama i rekonstruirati postojeće predvrtove (ograđene površine s nasadima povrća i cvijeća, uz drvene klupe),

– postojeće bunare potrebno je rekonstruirati i osposobiti za korištenje. »Kosi« bunar u središtu stambenog dijela naselja Kozjak ne smije se ukloniti, već osposobiti za korištenje,

– u naselju Kozjak, na k.č.br. 1934/1, 1934/2 i 1974/3 k.o. Lug treba urediti tri parka kao samostalne parkovne površine, uređene autohtonim zelenilom, po uzoru na parkovne površine obližnjih dvoraca,

– postojeći drveni mostovi preko kanala, zapadno od središnje prometnice u naselju Kozjak, trebaju se rekonstruirati i po njihovom obrascu izvesti ostali koji vode prema građevinama u tom nizu.

 

4. UVJETI GRADNJE I KORIŠTENJA IZGRAĐENIH STRUKTURA IZVAN PODRUČJA GRADNJE

 

Članak 21.

Izvan područja gradnje zadržavaju se građevine ili se omogućuje gradnja na 21 lokaciji, na kojoj se nalaze ili su postojale izgrađene strukture. To su sljedeće lokacije:

1. Šumska kuća »Siget«

2. Šumska kuća »Dvorac 1«

3. Šumska kuća »Dvorac 2«

4. Crpna postaja »Tikveš«

5. Šumska kuća »Tikveš

6. Šumska kuća »Tikveš

7. Kuća »Kod kompe«

8. Crpna postaja »Zlatna Greda«

9. Šumska kuća »Kormanj«

10. Šumska kuća »Ulnaci«      

11. Lovačka kuća »Menteš«

12. Šumska kuća »Petreš«

13. Lovačka kuća »Nađhat«

14. Ribarska kuća »Kolonca«

15. Lovačka kuća »Ćošak šume«

16. Crpna postaja »Podunavlje«

17. »Kormoran«

18. »Ribnjačarstvo«

19. Šumska kuća »Hulovo«

20. Šumska kuća »Mali Bajar

21. Šumska kuća »Mali Bajar 2«.

 

Članak 22.

(1) Sve postojeće i planirane građevine koje se nalaze izvan područja gradnje označene su rednim brojem na kartografskom prikazu br. 5. »Izgrađene strukture izvan građevinskog područja«.

(2) Izgrađene strukture izvan područja gradnje u pravilu su pojedinačne glavne građevine s pomoćnom građevinom, koje se rekonstruiraju ili izgrađuju na postojećim lokacijama po uzoru na šumske, lovačke i ribarske kuće, kao građevine malog gabarita, uklopljene u prirodni krajobraz.

(3) Za građevine izvan područja gradnje utvrđuje se sljedeća detaljna namjena i uvjeti gradnje:

 

Tablica 3: NAMJENA GRAĐEVINA IZVAN PODRUČJA GRADNJE

 

GRAĐEVINA

NAMJENA

OPIS NAMJENE

OSNOVNA

D2 – javna i ugostiteljska

boravak, nadzorne službe ugostiteljstvo i čuvarske službe,

U1 – uslužna

informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme, prodaja karata i suvenira, ugostiteljstvo, trgovina

U2 – pretežito uslužna

ugostiteljstvo, smještaj, boravak nadzorne službe stanovanje

G2ribnjačarstvo

spremišta i prateći sadržaji u funkciji ribnjačarstva

G3 – vodno-gospodarstvo

crpna postaja

G6 – administrativna

uprava i administracija u gospodarstvu

POMOĆNA

P – pomoćna

spremište, garaža, energetika, komunalne djelatnosti

 

 

Tablica 4: DETALJNA NAMJENA I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA IZVAN PODRUČJA GRADNJE

 

Red. br.

Naziv lokacije

K.O. i broj građevinske čestice

Oznaka građevine

Namjena građevina

Maks. (*) bruto razvijena površina ()

Etažnost (*)

Dopušteni zahvati

postojeća

planirana

maks.

 

 

 

 

1

-

U1

100

Po+P+Pot

C

1

Šumska kuća »Siget«

K.O. LUG

1919

2

-

P

80

postojeća

D

 

 

 

 

3

-

P

80

postojeća

D

2.

Šumska kuća »Dvorac 1«

K.O. KNEŽEVI VINOGRADI

1844

1

-

U2

270

Po+P+Pot

D

2

-

P

80

postojeća

D

3

Šumska kuća »Dvorac 2«

K.O. KNEŽEVI VINOGRADI

2842

1

-

U2

270

Po+P+Pot

D

2

-

P

80

postojeća

D

4.

Crpna postaja »Tikveš«

K.O. VARDARAC

1054/1 1053

1

-

G3

postojeća

postojeća

B

2

-

U2

160

Po+P+Pot

D

3

-

P

80

postojeća

D

5

Šumska kuća »Tikveš

K.O. VARDARAC

1057

1

-

U2

270

Po+P+Pot

D

2

-

P

80

postojeća

D

6

Šumska kuća »Tikveš

K.O. VARDARAC

1408

1

-

U2

270

 postojeća

C

2

-

P

80

D

7

Kuća »Kod kompe«

K.O. VARDARAC

1408

1

-

D2

80

postojeća

D

8

Crpna postaja »Zlatna Greda«

K.O. KNEŽEVI VINOGRADI

1902

1a)

 

G3

postojeća

postojeća

B

1b)

 

G3

700

postojeća

D

2

-

U2

270

Po+P+Pot

D

3

-

P

80

postojeća

D

4

-

P

80

Po+P+Pot

D

5

-

U2

270

Po+P+Pot

D

6

-

P

80

postojeća

D

-

7

U1

100

Po+P+Pot

E

8

-

P

80

postojeća

D

9

Šumska kuća »Kormanj«

K.O. LUG

2237

1

-

U2

270

Po+P+Pot

C

2

-

P

80

postojeća

D

10

Šumska kuća »Ulnaci«

K.O. KOPAČEVO

3021

1

-

U2

270

Po+P+Pot

C

2

-

P

80

postojeća

D

11

Lovačka kuća »Menteš«

K.O. KOPAČEVO

3000

1

-

U2

270

postojeća

C

2

-

P

80

D

3

-

P

80

D

12

Šumska kuća »Petreš«

K.O. KOPAČEVO

2902
2905

1

-

U2

270

Po+P+Pot

C

2

-

P

80

postojeća

D

13

Lovačka kuća »Nađhat«

K.O. KOPAČEVO

2804/2

1

-

U2

270

Po+P+Pot

C

-

2

P

80

Po+P

E

14

Ribarska kuća »Kolonca«

K.O. KOPAČEVO

2968

1

-

U2

270

Po+P+Pot

C

-

2

P

80

Po+P

E

15

Lovačka kuća

»Ćošak šume«

K.O. VARDARAC

1180

1

-

U2

270

postojeća

C

2

-

P

80

postojeća

D

 

 

 

1191

1

-

G3

postojeća

postojeća

B

 

 

 

 

2

-

U1

100

Po+P+Pot

C

 

 

 

1192

3

-

U2

270

Po+P+Pot

C

16

Crpna postaja »Podunavlje«

K.O. VARDARAC

1190

4

-

U1

100

Po+P+Pot

D

 

 

 

1194

5

-

U1

100

Po+P+Pot

D

 

 

 

1187

6

-

P

80

Po+P+Pot

D

 

 

 

 

7

-

U2

270

Po+P+Pot

D

 

 

 

 

-

8

P

80

Po+P

E

17

»Kormoran«

K.O. VARDARAC

1211

1210

1

-

U2

270

postojeća

D

2

-

U2

270

postojeća

D

3

-

P

80

postojeća

D

4

-

P

80

postojeća

D

5

-

U2

270

postojeća

D

-

6

U1

100

Po+P

E

  18

»Ribnjačarstvo«

K.O. VARDARAC

1216

1

-

G2

postojeća

postojeća

D

2

-

G2

postojeća

postojeća

D

3

-

G2

postojeća

postojeća

D

4

-

G2

postojeća

postojeća

D

5

-

G2

postojeća

postojeća

D

6

-

G2

postojeća

postojeća

D

19

Šumska kuća »Hulovo«

K.O. KOPAČEVO

2646

1

-

D2

80

Po+P+Pot

C

2

-

P

80

postojeća

D

20

Šumska kuća »Mali Bajar

K.O. KOPAČEVO

2658

1

-

D2

80

Po+P+Pot

C

21

Šumska kuća

»Mali Bajar

K.O. KOPAČEVO

2687

1

-

D2

270

Po+P+Pot

C

2

-

P

80

postojeća

D

3

-

D2

80

Po+P+Pot

C

4

-

P

80

postojeća

D

 

 

 (4) Oznake namjene građevina u tablici 3. iz stavka 3. ovoga članka imaju sljedeća značenja:

D2       =          javna i ugostiteljska namjena (boravak nadzorne i čuvarske službe, ugostiteljstvo),

U1       =          uslužna namjena (informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme, prodaja karata i suvenira, ugostiteljstvo, trgovina),

U2       =          pretežito uslužna namjena (ugostiteljstvo, smještaj, stanovanje, boravak nadzorne službe),

G2       =          ribnjačarstvo (spremišta i prateći sadržaji u funkciji ribnjačarstva),

G3       =          vodno gospodarstvo (crpna postaja),

G6       =          administrativna namjena (uprava i administracija u gospodarstvu),

P          =          pomoćna namjena (spremište, garaža, energetika, komunalne djelatnosti).

(5) Oznake dopuštenosti zahvata u tablici 4. iz stavka 3. ovoga članka imaju značenje određeno u članku 18. stavku 4. ovih Odredbi.

(6) Postojeća građevina koja ima veću površinu ili etažnost od maksimalno dopuštene u tablici 4. iz stavka 3. ovoga članka može se zadržati ili se može izgraditi zamjenska građevina iste površine i etažnosti kao postojeća.

 

Članak 23.

Za gradnju struktura i uređenje građevinskih čestica izvan područja gradnje, utvrđuju se sljedeći uvjeti:

1. Građevinske čestice:

– postojeće parcele na kojima su izgrađene građevine smatraju se građevinskim česticama, osim na lokacijama: Šumska kuća »Siget«, Kuća »Kod kompe«, Šumska kuća »Kormanj«, Šumska kuća »Ulnaci«, Šumska kuća »Petreš«, Lovačka kuća »Nađhat«, Ribarska kuća »Kolonca«, Šumska kuća »Hulovo«, Šumska kuća »Mali Bajar 1« i Šumska kuća »Mali Bajar 2«, za koje je potrebno formirati građevinsku česticu na način utvrđivanja dijela parcele koji pripada postojećoj građevini/građevinama. Površina nove građevinske čestice ne može biti veća od 1.300 m2,

– do građevinskih čestica mora se osigurati pristup sa staza za posjetitelje ili šumskih staza, osim za Šumsku kuću »Hulovo« i Lovačku kuću »Nađhat«, do kojih je pristup moguć samo vodnim putem.

2. Smještaj građevina na građevinskoj čestici:

– smještaj osnovne građevine na građevinskoj čestici određen je položajem postojeće osnovne građevine, pri čemu je mjerodavno utvrđeno stanje na terenu, a ne položaj oznake rednog broja na kartografskom prikazu br. 5.,

– pomoćna građevina mora biti samostojeća, mora se smjestiti iza glavne građevine u odnosu na pristupni put i ne smije zaklanjati vizure s pristupnog puta na osnovnu građevinu i iz osnovne građevine prema vrijednim dijelovima okolnoga krajolika. Potrebno je poštivati princip postojeće organizacije skupine građevina na svakoj lokaciji. U pravilu pomoćna građevina smještena je nasuprot glavnoj i s njom zatvara dvorišni prostor, a u neposrednoj blizini se nalazi bunar,

– sve osnovne i pomoćne građevine su samostojeće.

3. Oblikovanje građevina:

– pri oblikovanju građevina potrebno je voditi računa o njihovu prostornom položaju u Parku prirode; na uzdignutim dijelovima terena u pravilu se grade kao ožbukane zidane konstrukcije, a u poplavnom području kao drvene kolibe, uzdignute od terena,

– građevine izvesti od izvornih materijala baziranih na pečenoj glini (opeka, crijep), drvetu (stolarija, obloge pročelja dašćanjem, ograde, konstrukcije dijelova ili cijelih građevina) i trsci (obloge trijemova, pokrovi). Raster pregrada na postojećoj stolariji, kao i motive drvoreza na sačuvanim trijemovima nastojati ponoviti ili primijeniti u izradi novih.

4. Uređenje građevinskih čestica:

– dopušteno je samo djelomično ograđivanje ako je nužno kao zaštita od divljači. U tom slučaju ograde mogu biti drvene ili zelene,

– uz svaku lokaciju planirano je manje parkiralište s najviše 5 parkirališnih mjesta, koje se može izvesti opekom, kamenim zastorom ili sl. (asfalt i beton nisu dopušteni),

– postojeće bunare potrebno je obnoviti i osposobiti za korištenje,

– pješačke staze izvesti popločenjem od opeka,

– nije dopuštena promjena prirodnog okoliša (sječa stabala ili sadnja novih vrsta i sl.).

 

Članak 24.

(1) Na području Parka prirode izvan područja gradnje dopuštena je izgradnja pojedinačnih građevina u funkciji posjećivanja i razgledavanja Parka prirode (natkrivena stajališta za posjetitelje, odmorišta, vidikovci, sanitarne jedinice, nadstrešnice za izdavanje opreme, konja, kočija, bicikala, saonica i sl.).

(2) Građevine iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi isključivo sukladno programima posjećivanja i razgledavanja Parka prirode i to kao montažne ili polumontažne, od drveta, opeke (ne fasadne) i trske, a sve osim sanitarnih jedinica moraju biti otvorene.

 

Članak 25.

(1) U blizini Šumske kuće »Tikveš 1« predviđa se uređenje platoa za stacionirane balone. Položaj platoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 5 »Izgrađene strukture izvan područja gradnje«, na crtežu pod rednim brojem 5 i smatra se orijentacijskim.

(2) Visina platoa ne može biti niža od 1,0 m ispod krune obrambenog nasipa.

(3) Površina platoa je cca 30x30 m, a uredit će se nasipavanjem i zatravniti. U okviru ove površine moguća je izgradnja sidrišta i ostalih potrebnih tehničkih elemenata.

 

Članak 26.

Na području Parka prirode obvezatno je postavljanje elemenata vizualnih komunikacija s informacijama za kretanje unutar Parka, na temelju posebnog projekta koji odobrava Ministarstvo.

 

Članak 27.

(1) Na području Parka prirode izvan Posebnoga zoološkog rezervata te izvan područja gradnje i utvrđenih pojedinačnih lokacija s izgrađenim strukturama dopuštena je gradnja građevina lovstva, predviđenih lovnogospodarskom osnovom.

(2) Čeke se mogu postavljati samo na lovno produktivno zemljište, a moraju biti na sigurnosnoj udaljenosti od turističkih staza, naselja i pojedinačnih građevina.

(3) Raspored hranilica i njihov broj utvrdit će se praćenjem potreba životinja na određenom prostoru.

(4) Broj i razmještaj lovnogospodarskih građevina ne smije narušiti krajobrazne vrijednosti Parka prirode.

 

Članak 28.

(1) Ograde koje se postavljaju oko mladih šuma moraju se nakon izrastanja šume ukloniti. Trajno se zadržati može samo ograda na granici između poljoprivrednog i šumskog zemljišta.

(2) Sve ostale ograde potrebno je ukloniti, ako nisu predviđene šumskogospodarskom i lovnogospodarskom osnovom.

 

Članak 29.

Na k.č. br. 1216 k.o. Vardarac, na kojoj se nalaze građevine »Rib­njačarstva« dopuštena je gradnja novih gospodarskih građevina u funkciji ribnjačarstva. Građevine moraju biti prizemne, a površina izgrađenosti građevinske čestice može biti maks. 30%.

 

Članak 30.

Na području Parka prirode, izvan područja gradnje, nije dopuštena gradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede.

 

Članak 31.

Izvan područja gradnje dopuštena je gradnja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, sukladno koncepciji razvoja i uvjetima utvrđenim u Prostornom planu.

 

5. UVJETI GRADNJE PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

 

Prometni sustav

 

Članak 32.

(1) Promet na području Parka prirode definiran je kao vanjski i unutarnji.

(2) Cilj unutarnjeg prometa je isključivo posjećivanje gospodarenja, opskrba i upravljanje Parka prirode.

 

Članak 33.

(1) Određuje se 7 kopnenih ulaza u Park prirode od kojih je glav­ni ulaz »Mali Sakadaš«, a ostali ulazi su: »Podravlje«, »Podunavlje«, »Kozjak«, »Grabovac«, »Sokolovac« i »Zlatna Greda«.

(2) Određuju se 4 točke pristupa na vodne puteve, i to:

– na jezeru Sakadaš pristup na vodni put Čonakut – Kopačko jezero – Hulovski kanal i vodni put na kanalu Sakadaš,

– između crpne postaje »Tikveš« i kuće »Kod Kompe« pristup na Vemeljski Dunavac,

– kod naselja Tikveš i crpne postaje »Zlatna Greda« pristup na kanal Čarna.

 

Članak 34.

Sustav staza za posjećivanje i razgledavanje sastoji se od sljedećih staza:

1. Kopnene staze:

– staza za obilazak i razgledavanje na kojoj se kreću vozila za veće skupine posjetitelja, bicikli, konji, kočije, seoska kola, saonice i pješaci,

– staza za obilazak i razgledavanje na kojoj se kreću bicikli, konji, kočije i pješaci,

– staza za obilazak i razgledavanje s periodičnim korištenjem na kojoj se kreću bicikli, konji, kočije, seoska kola, saonice i pješaci,

– jahačka staza s periodičnim korištenjem,

– međunarodna biciklistička staza,

– pristupni put s periodičnim korištenjem – šumska staza.

2. Vodne staze:

– kanal Čonakut i Hulovski kanal,

– kanal Sakadaš,

– kanal Kopačko jezero – Vemeljski Dunavac,

Vemeljski Dunavac,

– kanal Čarna,

– otvoreni tok Dunava,

– otvoreni tok Drave (izvan Parka prirode).

 

Članak 35.

(1) Kretanje stazama s periodičnim korištenjem ovisi o prirodnim uvjetima i uvjetima zaštite životinjskog svijeta (poplave, gniježđenje ptica, leženje divljači, parenje životinja – osobito običnog jelena) te o međusobnom usklađivanju programa obilazaka, rekreacije i lovstva.

(2) Sve staze za posjećivanje i razgledavanje Parka prirode te pristupi do uslužnih objekata naznačeni su u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 3. »Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora«.

(3) Režime kretanja svim stazama utvrđuje Javna ustanova u suradnji s ostalim korisnicima prostora.

 

Članak 36.

(1) Na području Parka prirode je, pored staza naznačenih u kartografskim prikazima, dopuštena gradnja sekundarne mreže pješačkih staza i kolnih pristupa, sukladno potrebama posjećivanja, razgledavanja, gospodarenja, upravljanja i stanovanja.

(2) Mrežu sekundarnih prometnica izvan područja gradnje utvrđivat će Javna ustanova, sukladno programima posjećivanja, gospodarenja i upravljanja.

(3) Širina sekundarnih pješačkih staza za posjetitelje mora biti min. 1,20 m, a maks. 1,5 m.

(4) Na području Parka prirode pored vodnih staza utvrđenih u Prostornom planu, dopušteno je korištenje i drugih vodnih puteva za obilazak i razgledavanje kao sekundarne mreže koju će utvrditi Javna ustanova sukladno programima posjećivanja, gospodarenja i upravljanja.

 

Članak 37.

(1) Uza sve ulaze mora se urediti prostor za parkiranje vozila posjetitelja i ostalih vozila u funkciji posjećivanja i upravljanja Parkom prirode.

(2) Na ulazima se osigurava sljedeći minimalni broj parkirališnih mjesta:

 

REDNI

BROJ

ULAZ

BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA

POLOŽAJ U ODNOSU NA PARK PRIRODE

1.

»Mali Sakadaš«

80 osobnih automobila

12 autobusa

1 vozilo za skupinu posjetitelja

5 zaprežnih kola

100 bicikala

vanjsko

2.

»Podravlje«

50 osobnih automobila

50 bicikala

vanjsko

3.

»Podunavlje«

30 osobnih automobila

unutarnje

4.

»Kozjak«

50 osobnih automobila

3 autobusa

2 zaprežna kola

50 bicikala

unutarnje

5.

»Grabovac«

50 osobnih automobila

30 bicikala

vanjsko

6.

»Sokolovac«

20 osobnih automobila

50 bicikala

vanjsko

7.

»Zlatna Greda«

50 osobnih automobila

2 zaprežna kola

50 bicikala

vanjsko

 

(3) Orijentacijski položaj svih vanjskih i unutarnjih parkirališta naznačen je u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.

(4) Vanjska parkirališta moraju se planirati u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave.

(5) Parkirališta za bicikle i zaprežna kola mogu se na svim lokacijama izvesti kao unutarnja ili vanjska, ovisno o organizaciji iznajmljivanja.

 

Članak 38.

(1) Na području Parka prirode, osim parkirališta navedenih u članku 37. ovih Odredbi, planira se izgradnja sljedećih parkirališta:

 

Redni

broj

LOKACIJA

BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA

1.

Dvorac Tikveš

80 osobnih automobila

3 autobusa

2.

Farma Eblin

30 osobnih automobila

3.

Naselje Tikveš

50 osobnih automobila

4.

Crpna postaja »Tikveš«

30 osobnih automobila

 

 

(2) Uz parkirališta osobnih vozila iz stavka 1. ovoga članka moguća je izgradnja parkirališta za bicikle i konje, odnosno seoska kola, sukladno potrebama.

(3) U sklopu izgrađenih struktura izvan područja gradnje dopuštena je izgradnja parkirališta sukladno članku 23. podstavku 4. ovih Odredbi.

(4) U naseljima Tikveš i Kozjak smještaj vozila za potrebe stanovništva osigurava se u okviru građevinske čestice, a dopušta se izgradnja internih parkirališta sukladno kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje«. Izgradnja parkirališta dopušta se i u sklopu parcela svih građevina gospodarske namjene ili u njihovoj neposrednoj blizini.

 

Članak 39.

(1) Širina ceste za vanjski promet i staze za posjetitelje na pravcu »Mali Sakadaš« – crpna postaja »Podunavlje« – naselje Tikveš – Dvorac Tikveš – naselje Kozjak – naselje Tikveš, mora biti širine min. 3,0 m, a maks. 4,0 m, s tim da, ovisno o preglednosti, na udaljenosti od najviše 500,0 m ima odgovarajuća proširenja za mimoilaženje.

(2) Širina ostalih staza označenih u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 3. »Uvjeti korištenja« za posjetitelje pristupnih puteva utvrđenih Prostornim planom mora biti 3,0 m.

 

Članak 40.

(1) Kolnik cesta za vanjski promet i staze za posjetitelje na pravcu »Mali Sakadaš« – crpna postaja »Podunavlje« – naselje Tikveš – Dvorac Tikveš – naselje Kozjak – naselje Tikveš izvest će se asfaltom.

(2) Ostale staze za posjetitelje i parkiralište kod šumske kuće »Tikveš 1« izvest će se zastorom od kamenog materijala, opekom ili zemljanim nabojem.

(3) Uz trasu asfaltirane staze za posjetitelje, mogu se izvesti jahačke staze. Jahačke staze će se urediti kao zemljani put, prema uvjetima Hrvatskih voda.

(4) Uz trasu županijske ceste na dionici od »Kormorana« do parkirališta u naselju Kozjak, staza za kretanje pješaka i biciklista mora se izvesti izvan kolnika, s istočne strane ceste. Širina staze za pješake mora biti min. 1,50 m, a maks. 2,0 m, a biciklistička staza 2,0 m. Pješačka staza se mora izvesti popločenjem, a biciklistička staza će se izvesti u asfaltu. Pješačku stazu treba izvesti na istočnoj strani koridora županijske ceste.

 

Članak 41.

(1) Vodne staze sastavni su dio cjelokupnoga vodnog sustava Parka prirode stoga i način njihovog uređenja, korištenja i funkcioniranja mora biti usuglašen s režimom kretanja voda cjelokupnog hidrosustava Parka prirode.

(2) Uređenje vodnih staza za plovidbu mora se izvršiti tako da se ne remeti hidrološki režim voda Parka prirode.

(3) Izmuljivanje i čišćenje plovnog puta mora biti takvog obujma i karaktera da nastale promjene ne utječu štetno na vodne površine, ne uzrokuju neprimjereno kretanje vodnih masa ili štetno otjecanje voda iz Parka prirode, a mora se provoditi u skladu s dopuštenim zahvatima.

(4) Nije poželjno uklanjanje stabala iz rubova korita ili obala korita radi plovidbe.

(5) Plovidba vodnim stazama, osim otvorenih tokova rijeka, odvijat će se samo pri povoljnom vodostaju.

 

Članak 42.

Na otvorenim rokovima nema posebnih ograničenja za kretanje plovila budući se mogu odvijati po postojećim plovnim putevima. Način utvrđivanja plovnih staza i uvjeti plovidbe moraju biti u skladu s načinom odvijanja plovidbe na međunarodnom plovnom putu.

 

Članak 43.

(1) Na jezeru Sakadaš, Vemeljskom Dunavcu i kanalu Čarna te na vodnim ulazima planirana su privezišta za plovila. Ostala privezišta na plovnim stazama utvrdit će Javna ustanova sukladno razvitku sekundarne mreže staza za posjetitelje.

(2) Prijelaz preko Vemeljskog Dunavca predviđen je kompom.

(3) Za pristup posjetitelja do plovila i kompe koristit će se drvene platforme na pontonima, a nužna stubišta i ograde izvest će se od drveta.

 

Članak 44.

Svi mostovi na poplavnom području Parka prirode moraju se izvesti od drveta.

 

Članak 45.

Razgledavanje Parka prirode iz zraka predviđeno je balonima usidrenim na području uz šumsku kuću »Tikveš 1«.

 

Članak 46.

(1) Razvoj prometnog sustava Parka prirode »Kopački rit« može se provoditi u više faza, što će prvenstveno ovisiti o gospodarskim mogućnostima te potrebama da se prema interesima posjetitelja uređuju pojedini dijelovi.

(2) U prvoj fazi najznačajniji zahvat je izgradnja glavnog ulaza »Mali Sakadaš«, uz zadržavanje postojećeg stanja na cestovnom sustavu. U toj fazi potrebno je izvršiti rekonstrukciju i uređenje postojećih moderniziranih cesta, kao i nasutih poljskih i šumskih puteva (»bijele ceste«), i to prvenstveno onih koje su u funkciji kretanja posjetitelja. U toj fazi treba započeti i s uređenjem staze za posjetitelje koja je trasirana krunom nasipa, prema uvjetima Hrvatskih voda. Uz to je potrebno formirati flotu plovila i definirati trase plovnih staza koji se mogu staviti u funkciju razgledavanja.

(3) U drugoj fazi potrebno je formiranje svih planiranih ulaznih točaka, što podrazumijeva izgradnju potrebnih prometnih površina te objekta za kontrolu ulaza. Treba kontinuirano nastaviti na uređenju staza za sve oblike prometa s posebnim naglaskom na biciklističke staze i vodne puteve, gdje treba urediti i mjesta za prihvat posjetitelja. U navedenoj fazi potrebno je izgraditi i internu cestu od Kozjaka do Tikveša, uz rekonstrukciju postojećeg mosta na ulazu u Tikveš. Izgradnju ili uređenje prostora i staza za razgledavanje treba provoditi tako da se formiraju funkcionalne cjeline, tj. da se osim prometnih površina urede i prateći objekti na za to predviđenim točkama.

 

Članak 47.

(1) Problemi preklapanja vanjskog i unutarnjeg prometa rješavat će se sukladno porastu intenziteta posjećivanja Parka prirode, na sljedeći način:

1. proširenjem postojećeg kolnika na širinu od min. 5,50 m, uz izgradnju posebne staze za kretanje posjetitelja (pješaci i bicikli) i

2. zatvaranjem postojeće dionice županijske ceste Ž4056 od Podunavlja do Kozjaka za javni promet i njezino uključivanje u interni promet Parka prirode.

(2) Prilaz restoranu »Kormoran« i dionica Lug – Kozjak – Dvorac Tikveš – Zlatna Greda ostaju u sustavu javnih cesta.

 

Članak 48.

Kategorija javnih prometnica na području Parka prirode može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke nadležnog ministarstva, bez promjene Prostornog plana.

 

Telekomunikacije

 

Članak 49.

Na području Parka prirode planira se izgradnja sljedećih građevina telekomunikacijskog sustava:

1. izgradnja mjesnih telefonskih centrala (UPS/UPM) u naselju Tikveš i na lokaciji »Kormoran«,

2. izgradnja spojnih/korisničkih svjetlovoda,

3. izgradnja vodova mjesne telekomunikacijske mreže,

4. rekonstrukcija postojećeg RR stupa u kompleksu Dvorca Tikveš.

 

Članak 50.

(1) Za razvoj mobilne telefonije potrebno je izgraditi baznu postaju.

(2) Smještaj bazne postaje predlaže se zapadno od farme Eblin, izvan granica Parka prirode.

(3) Baznu postaju obvezatno je planirati u Prostornom planu uređenja Općine Bilje.

 

Članak 51.

(1) Uvjeti za smještaj UPS/UPM utvrđeni su u članku 12. stavku 3. ovih Odredbi.

(2) Trase spojnih/korisničkih svjetlovoda i novih korisničkih i spojnih vodova naznačene su u kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« i smatraju se orijentacijskim, a utvrdit će se sukladno članku 10. ovih Odredbi.

(3) Telekomunikacijska mreža gradit će se kabelskim vodovima izravno postavljenim u rov ili distribucijskom kanalizacijom.

(4) Vodovi mjesne telekomunikacijske mreže moraju se graditi sukladno članku 10. ovih Odredbi. Ako se grade ispod nogostupa, moraju se graditi sustavom minikanalizacije ili mrežnim kabelima.

(5) Pri rekonstrukciji postojećeg RR stupa ne može se mijenjati njegov položaj niti visina stupa, a obvezno je provođenje mjera zaštite zdravlja ljudi, sukladno posebnim propisima.

 

Članak 52.

(1) Na ulazima »Podravlje«, »Mali Sakadaš«, »Kozjak« i »Zlatna Greda« te u naselju Tikveš obvezatno je izgraditi javne telefonske govornice.

(2) Oblikovanje govornice potrebno je riješiti u sklopu projekta vizualnih komunikacija iz članka 26. ovih Odredbi.

 

Elektroenergetika

 

Članak 53.

(1) Sustav opskrbe električnom energijom na području branjenom od poplava obuhvaća distribuciju električne energije. Prijenosna mreža za potrebe Parka prirode gradit će se izvan obuhvata Prostornog plana i mora se planirati u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave.

(2) U sustavu distribucije električne energije planiraju se sljedeći zahvati:

1. izgradnja TS 10(20)/0,4 kV za potrebe šumskih kuća »Dvorac 1 i 2«,

2. izgradnja KB 10(20) kV dalekovoda od šumske kuće »Dvorac 2« do PTTS i dalje do KTS u kompleksu Dvorca Tikveš,

3. demontiranje dijela postojećeg nadzemnog 10 kV dalekovoda u skladu s izgradnjom kabelskog voda do i u kompleksu Dvorca Tikveš,

4. izgradnja nadzemnog 10(20) kV dalekovoda od Grabovca do ulaza »Grabovac«,

5. izgradnja TS 10(20)/0,4 kV kod ulaza »Grabovac«,

6. izgradnja KB 10(20) preko građevinskog područja naselja Kozjak do naselja Tikveš i dalje do Crpne postaje »Tikveš«,

7. demontiranje dijela nadzemnog 10 kV dalekovoda u skladu s izgradnjom KB 10(20) od Kozjaka do Crpne postaje »Tikveš«,

8. izgradnja TS 10(20)/0,4 kV kod Ulaza »Mali Sakadaš«,

9. izgradnja KB 10(20) kV iz naselja Kopačevo do TS »Mali Sakadaš«,

10. izgradnja novih objekata koja ovdje nije definirana slijedit će potrebe novih sadržaja u građevinskim područjima na području Parka prirode.

 

Članak 54.

(1) Za podmirenje elektroenergetskih potreba u poplavnom području planira se korištenje agregata za proizvodnju električne energije, na svakoj lokaciji posebno, sukladno važećim propisima. Za pogonsko gorivo preporučuje se plin (boce ili spremnik), koji se ujedno može koristiti i u ogrjevne svrhe (kuhinje).

(2) Pri lociranju agregata i spremnika goriva obvezatno je zaštititi okoliš od zagađenja te spriječiti potapanje agregata i spremnika kod visokog vodostaja.

 

Članak 55.

Trase planiranih dalekovoda označene u kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi«, smatraju se orijentacijskim i utvrđivat će se sukladno članku 10. ovih Odredbi.

 

Članak 56.

(1) Planirane trafostanice označene su simbolima koji ne predstavljaju njihov točan položaj.

(2) Točan položaj trafostanica utvrdit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, uz suglasnost Javne ustanove.

(3) Prilikom lociranja trafostanica potrebno je voditi računa da ne sprječavaju vizure sa staza za posjetitelje na izgrađene strukture i osobite prirodne vrijednosti.

 

Članak 57.

(1) Niskonaponsku 0,4 kV mrežu unutar građevinskih područja potrebno je u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica, uz kolnik. Nova mreža gradit će se sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da bude sastavni dio prednje ograde građevinske parcele, a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača. U naseljima se niskonaponska mreža može graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima.

(2) Na lokaciji Dvorca Tikveš niskonaponska mreža se može graditi isključivo podzemnim kabelskim vodovima.

(3) Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje novih korisnika. Kod potrebe za veće rekonstrukcije obvezatno je pridržavati se navedenih uvjeta.

 

Članak 58.

Javna rasvjeta će se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice.

 

Plinoopskrba

 

Članak 59.

(1) Na plinoopskrbnu mrežu će se priključiti kompleks Dvorca Tikveš i naselje Kozjak, a postoji mogućnost priključivanja i ostalih građevina koje se nalaze uz trasu plinovoda.

(2) Izvor napajanja sustava je mjerno-redukcijska stanica (MRS) u Bilju, iz koje se razvode lokalni plinovodi, među ostalim i do naselja Kozjak. Na ove plinovode nadovezuje se mjesna mreža čiji se jedan krak planira izgraditi do kompleksa Dvorca Tikveš.

(3) Plinovodni sustav gradit će se kao srednjotlačni lokalni plinovodni sustav s tlakom plina u mjesnoj mreži od 0,1 – 0,3 MPa (1,0 – 3,0 bara) pretlaka.

 

Članak 60.

Trase plinovoda označene na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« smatraju se orijentacijskim, a utvrđivat će se sukladno članku 10. ovih Odredbi.

 

Članak 61.

(1) Mjesni plinovodi unutar područja gradnje moraju se graditi u zelenom pojasu ulica s obje strane ulica gdje god je to potrebno zbog širine uličnog profila i postojanja potrošača.

(2) Kućne mjerno-redukcijske stanice gradit će se u vanjskoj fasadi zgrada ili na unutarnjoj strani regulacijske linije tako da predstavljaju sastavni dio prednje ograde građevinskih čestica.

 

Članak 62.

(1) Plinovodi se štite od smrzavanja ukopavanjem, tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznosi 80 cm.

(2) Prolaz plinovoda ispod prometnica mora biti uz osiguran minimalan nadsloj od 1,5 m.

(3) Pri križanju plinovoda s kanalom potrebno je ishoditi vodopravne uvjete koje izdaju Hrvatske vode.

(4) Plinovodi se križaju s drugim instalacijama pod vodorav­nim kutom između 45° – 90°.

(5) Pri projektiranju vodove treba dimenzionirati tako da zadovoljavaju sve planirane potrebe za plinom svih korisnika sustava na kraju planskog razdoblja.

(6) Pri projektiranju i izvođenju obvezno se treba pridržavati propisanih udaljenosti od ostalih instalacija.

 

Toplinska energija

 

Članak 63.

(1) Za grijanje građevina u Parku prirode koje se neće priključiti na plinoopskrbnu mrežu koristit će se drvo i biomasa.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, do izgradnje plinovodne mreže za grijanje kompleksa Dvorca Tikveš koristit će se vrelovodna kotlovnica.

(3) Pri obnovi i rekonstrukciji građevina treba voditi računa o tome da će tekuće gorivo bit osnovni energent samo do izgradnje plinovoda, a poslije samo pričuvni.

 

Članak 64.

(1) Kotlovnica mora biti opremljena zaštitnim uređajima i opremom koja će onemogućiti emisije štetnih tvari u izlaznim plinovima, kao produktima izgaranja, iznad propisom dopuštenih količina.

(2) Spremnici za tekuće gorivo (derivat nafte) te dovodne cijevi do kotlovnice moraju biti potpuno nepropusni radi zaštite okoliša (zrak, tlo, nadzemne, podzemne vode).

(3) Također moraju biti predviđene mjere zaštite u slučaju havarija.

(4) Manipulacijski prostor oko spremnika mora se izgraditi tako da ne postoji mogućnost zagađenja okoliša pri pretakanju tekućeg goriva iz kamiona-cisterne u spremnike.

(5) Pri postupku omekšavanja vode za potrebe kotlovnice valja odabrati tehnologiju i opremu koja ne dopušta onečišćenje okolnog zraka, nadzemnih i podzemnih voda.

 

Vodoopskrba

 

Članak 65.

(1) Rješenje vodoopskrbe treba temeljiti na uspostavi cjelovitog sustava koji će distribucijom vode sa sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sve korisnike.

(2) Vodoopskrba će se vršiti iz javnoga vodoopskrbnog sustava i iz lokalnih izvora.

(3) Građevine u branjenom području vodom će se opskrbljivati iz javnog vodoopskrbnog sustava koji će se razviti na potezu Lug –Kozjak – Zlatna Greda – Kozjak – Tikveš, Kozjak – farma Eblin –Kopačevo.

(4) Građevine koje nemaju mogućnost priključka na javni vodoopskrbni sustav vodom će se opskrbljivati iz lokalnih, vlastitih izvorišta.

 

Članak 66.

(1) Kod građevina s lokalnim rješavanjem, koje se kontinuirano koriste, moguća je primjena malih uređaja za čišćenje vode kojima bi se voda dovela na razinu potrebnu za uporabu.

(2) Građevine kojima se povremeno koristi manji broj ljudi vodom će se opskrbljivati dvojako: za potrebe svih oblika potrošnje vode, osim za piće i pripremu hrane, upotrebljavat će se voda iz bušenih ili kopanih bunara, dok će se voda za piće, kuhanje i ostale potrebe gdje je potrebna voda kvalitete vode za piće dovoziti na lokaciju u primjerenim spremnicima ili flaširana.

 

Članak 67.

(1) Na prostoru Zlatna Greda rezervira se prostor za formiranje novog crpilišta vode. Za ovo crpilište potrebni su dodatni istražni radovi kojima će se utvrditi svi parametri izdašnosti nakon čega ekonomskom i drugom valorizacijom treba dati odgovor o korištenju i načinu korištenja izvorišta. Do konačnog razrješenja prostor je rezerviran za izvorište, a ucrtan kao vodonosno područje.

(2) Nakon što se utvrdi podobnost za vodoopskrbu oko budućih bunara i cijelog izvorišta nužno je utvrditi zone sanitarne zaštite, sukladno posebnom propisu.

 

Članak 68.

(1) Mrežu planiranih transportnih i ostalih vodoopskrbnih vodova treba polagati u postojeće, a tek iznimno u nove infrastruk­turne koridore. Ucrtane trase vodova vodoopskrbnog sustava su usmjeravajuće.

(2) Trasa glavnoga opskrbnog cjevovoda od Kopačeva do naselja Podunavlje treba biti u branjenom području prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.

 

Odvodnja

 

Članak 69.

(1) Na cjelokupnom prostoru Parka prirode nužno je zbrinjavanje i rješavanje otpadnih sanitarnih i oborinskih voda.

(2) Na području Parka prirode odvodnja otpadnih voda rješavat će se lokalno, razdjelnim sustavom odvodnje.

(3) Sanitarne i otpadne vode će se prikupljati i otpremati do najbližeg uređaja za pročišćavanje, izvan Parka prirode, dok će se oborinske vode, s obzirom na specifičnost prostora, rješavati na prirodan način upuštanjem u okoliš.

(4) Prikupljanje otpadnih i sanitarnih voda na području Parka prirode vršit će se u vodonepropusne sabirne jame ili u septičke jame.

 

Članak 70.

(1) Za zaštitu voda Parka prirode nije dovoljno riješiti zbrinjavanje otpadnih voda unutar Parka, već je potrebno riješiti odvodnju slivnog područja izgradnjom pojedinačnih ili grupnih sustava odvodnje te osobito uređaja za pročišćavanje.

(2) Sve tehnološke otpadne vode iz industrijskih pogona, poljoprivrednih farmi i ostalih građevina s velikim izvorima onečišćenja potrebno je zbrinuti na uređajima za prethodno čišćenje ili uređajima i načinima kojima se otpadne vode dovode na razinu podobnu za upuštanje u recipijent.

(3) Pročišćavanje voda sa slivnog područja moguće je riješiti izvedbom biljnih uređaja u Parku prirode, na mreži melioracijskih kanala koji dovode otpadne vode do crpnih postaja »Tikveš«, »Podunavlje« i »Zlatna Greda«, pod uvjetom da se osigura normalno funkcioniranje sustava melioracijske odvodnje i ako takvo rješenje ne zahtijeva veće zahvate u okoliš.

 

Uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja

 

Članak 71.

(1) Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda određen je izvedenim zaštitnim i regulacijskim građevinama. Obnova i sanacija nasipa i ostalih zaštitnih građevina na glavnim vodotocima Dravi i Dunavu, oštećenim u Domovinskom ratu, prioritetan je zadatak u štićenju naselja, infrastrukture i ostalih prostora od vanjskih voda.

(2)  Za obranu od unutarnjih voda potrebno je obnoviti recipijente koji još nisu obnovljeni.

(3) U inundacijskom pojasu na vodotocima i drugim ležištima voda, određenom sukladno posebnim propisima, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

 

Članak 72.

(1) Melioracijska odvodnja je realizirana u smislu pokrivenosti poljoprivrednog zemljišta melioracijskom mrežom. Prioritetne mjere odnose se na krčenja dna i pokosa te izmuljivanje zapuštenih kanala radi ponovne uspostave sustava. Pri ovim radovima na prirodnim vodotocima i rubnim kanalima treba, što je više moguće, koristiti mehanizaciju za čišćenje s plovila.

(2) U drugom redu prioriteta je određivanje optimuma svih elemenata sustava, uređenje glavnih recipijenata i održavanje mreža detaljne odvodnje, te drenažnih sustava.

(3) Potrebno je ispitati mogućnost punjenja melioracijskih kanala vodom putem crpnih postaja koje bi postale reverzibilne, uz korištenje voda iz Vemeljskog Dunavca, a u cilju navodnjavanja poljoprivrednih površina i većih mogućnosti rekreacijskog ribolova na tom području.

(4) Za rješavanje problema melioracijske odvodnje potrebno je izgraditi crpnu postaju »Sokolovac«, koja se nalazi izvan obuhvata Prostornog plana i mora se planirati u Prostornom planu općine Kneževi Vinogradi.

 

Članak 73.

Pri rekonstrukciji glavne kanalske mreže treba posebnu pozornost obratiti na režim podzemnih voda i održavanje na razini optimalnoj kako za poljoprivrednu proizvodnju, tako i za šume.

 

Članak 74.

Zahvati na održavanju i poboljšanju vodnog režima u Parku prirode provode se na temelju dokumenata upravljanja vodama, uz suglasnost Ministarstva kulture.

 

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI TE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

 

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

 

Članak 75.

(1) U cilju očuvanja prirodnosti ekosustava šuma potrebno je očuvati sustav autohtonih vrsta, dobnu zastupljenost, te prostornu rasprostranjenost šuma.

(2) Šume treba koristiti na način usklađivanja gospodarenja s uvjetima zaštite šuma i šumskog zemljišta te faune Kopačkog rita.

 

Članak 76.

(1) Šume posebne namjene u području Posebnoga zoološkog rezervata moraju biti isključene iz šumskog gospodarenja. Dopušteno je uklanjanje alohtonih vrsta i njihova zamjena s autohtonim vrstama, za što je potrebno analizirati promjene staništa koje su se dogodile te na temelju toga odabrati primjerene vrste drveća za pošumljavanje.

(2) Postupno treba iz gospodarenja izuzimati šume poplavnog područja smanjivanjem visine propisanog etata glavnog prihoda na način određivanja viših ophodnji glavnih vrsta drveća, a povećanjem stupnja zaštite bitno povećavati i naglašavati njihovu općekorisnu funkciju.

(3) Šumama posebne namjene moraju se utvrditi stare hrastove šume istočno od Vemeljskog Dunavca, čiji je prostorni smještaj načelno utvrđen u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, te šume u rekreacijskom području »Grabovačka jezera«.

 

Članak 77.

(1) Šumama posebne namjene, koje predstavljaju posebnu rijetkost, moraju se utvrditi stare hrastove šume u poplavnom području, istočno od Vemeljskog Dunavca.

(2) Šumama posebne namjene za odmor i rekreaciju moraju se utvrditi šume uz Grabovačka jezera.

(3) Šumama iz stavka 1. i 2. ovoga članka potrebno je gospodariti na način uvažavanja temeljnih razloga za njihovo proglašenje šumama posebne namjene.

 

Članak 78.

Na čitavom području Parka prirode potrebno je zamijeniti postojeće plantaže stranih vrsta drveća (osobito euroameričke topole) i njihovih klonova, autohtonim vrstama drveća i njihovim pripadajućim biljnim zajednicama.

 

Članak 79.

Predlaže se zadržavanje postojećih autohtonih šumskih zajednica te bilja uz Vemeljski Dunavac, i to u pojasu min. 50,0 m s obje strane vodotoka, što isključuje njihovu sječu i krčenje. U toj zoni dopušteni su šumsko-uzgojni radovi.

 

Članak 80.

(1) Na poljoprivrednom zemljištu, gdje je prirodni krajolik narušen, na područjima koja zbog loših vodozračnih uvjeta nisu optimalna za ekonomski racionalnu poljoprivrednu proizvodnju, treba povećati šumovitost ili takva područja prepustiti prirodnim procesima.

(2) Na oranicama i obalama melioracijskih kanala treba očuvati te odgovarajućim mjerama restaurirati vrijedna i ugrožena rubna staništa (živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, livadne pojaseve).

 

Članak 81.

U cilju zaštite živog svijeta potrebno je poduzeti sljedeće mjere:

1. Zahvate i djelatnosti posljedice kojih su degradacija i smanjivanje raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta potrebno je spriječiti, a osigurati uvjete za očuvanje i razvoj svih vrsta koje nastanjuju područje Parka prirode,

2. Vodni režim je osnovni element održavanja ekosustava riječnih poplavnih područja. Neprekidne promjene razine površinskih i podzemnih voda te trajanje, visina, sezonska zastupljenost i frekvencija poplava određuje sve ekološke promjene u poplavnim područjima. Stoga je osnovna mjera zaštite biljnog i životinjskog svijeta očuvanje primjerenoga vodnog režima,

3. Površina ribnjaka »Podunavlje« ne smije se smanjivati, a najmanje 85% površine mora uvijek biti pod vodom,

4. Plovila za posjetitelje moraju biti takvih gabarita da ne oštećuju vegetaciju na vodnim stazama,

5. Kako bi se osigurala staništa za gniježđenje ptica dupljašica, potrebno je sačuvati što više starih stabala s dupljama,

6. U cilju zaštite ptica grabljivica, poput orla štekavca i stepskog sokola, treba ostaviti što više starih i visokih stabala,

7. Kontinuirano pratiti obitavanja životinjskih vrsta s ciljem evidentiranja pojave novih vrsta, utvrđivanja vremenskog intervala obitavanja sezonskih, odnosno prolaznih vrsta,

8. Stalno pratiti gniježđenje i leženje životinjskih vrsta te vođenje mladunčadi u cilju procjene njihova brojnog stanja i ostvarenog prirasta,

9. Stalno pratiti biološke zahtjeve životinjskih vrsta u pogledu mjesta hranjenja i utvrđivanja izvora podrijetla hrane,

10. Evidentirati svaku jedinku pojedinih vrsta divljači (po spolnoj i dobnoj pripadnosti) za koju se okularno ili po ostacima ili tragovima utvrdi da je usmrćena po drugim životinjskim vrstama, bez obzira je li korištena za hranu ili ne,

11. Redovito pratiti i evidentirati prisustvo pojedinih životinjskih vrsta i njihova broja na mjestima hranjenja divljači, te vršiti procjenu i evidentiranje količina konzumirane hrane izložene za divljač,

12. Evidentirati gnijezda orla štekavca, crne rode, stepskog sokola, kao i kolonija čaplji, te evidentirana gnijezda ucrtati u gospodarske karte i staviti u opis šumskih odjela i odsjeka,

13. Zabraniti svaku sječu stabala u radijusu od 500 m od utvrđenih pojedinačnih gnijezda od 1. siječnja do 30. lipnja, kada ove ugrožene i zaštićene ptičje vrste odabiru lokacije gniježđenja, pa do izlijetanja mladih,

14. Pratiti ponašanje i zdravstveno stanje životinjskih vrsta i dojavljivati nadležnim ustanovama pojave uginuća i nađene primjerke uginulih životinjskih vrsta, uz evidentiranje uzroka uginuća,

15. Evidentirati broj žive i uginule mladunčadi po leglu, odnosno gnijezdu radi praćenja općeg stanja i broja unutar životinjskih vrsta,

16. Sprječavati uništavanje legla, odnosno gnijezda i jaja životinjskih vrsta te uništavanje mladunčadi ili odstrela primjeraka,

17. Pojavom nove vrste ili većeg broja pojedine životinjske vrste poduzimati odgovarajuće mjere radi sprječavanja šteta na divljači ili staništu,

18. Spašavati životinjske vrste i poduzimati ostale mjere zaštite za vrijeme poplava,

19. Kontrolirati kretanje i sprječavati krivolov, te poduzimati druge aktivnosti zaštite i mjere sukladno Pravilniku o unutarnjem redu u Parku prirode »Kopački rit«, te posebnim propisima,

20. Unošenje stranih životinjskih i biljnih vrsta na području Parka prirode nije dopušteno.

 

Članak 82.

Životinjama se tijekom njihova razvojnog ciklusa mora osigurati što veći mir. Stoga pristup području, uključujući posjećivanje, mora biti strogo reguliran, usklađen s programima posjećivanja. Režime posjećivanja utvrdit će Javna ustanova uz suradnju s ostalim korisnicima prostora.

 

Članak 83.

(1) Zaštita voda Parka prirode provodi se zaštitom voda od onečišćenja u Parku prirode i izvan njega.

(2) Zaštitu voda od onečišćenja izvan Parka prirode nužno je provoditi izgradnjom sustava za odvođenje i čišćenje te izgradnjom pojedinačnih uređaja za predtretman ili potpuno čišćenje za sve otpadne vode u slijevu kanalske mreže koja ulazi u Park prirode.

(3) U slučaju pojave iznenadnih i izvanrednih zagađenja na Dravi i Dunavu i gravitirajućim vodotocima poduzet će se mjere sukladne posebnom propisu.

 

Članak 84.

Onečišćenje kemijskim sredstvima i kemijskim preparatima, (umjetnim gnojivima i sredstvima za uništavanje korova i zaštitu bilja) mora se svesti na najmanju mjeru forsiranjem ekološke proizvodnje i korištenjem navedenih preparata i sredstava na površinama gdje je to nužno i u količini koja osigurava njihovu potpunu apsorpciju.

 

Članak 85.

Plovila za turiste moraju imati odgovarajući način zbrinjavanja otpadnih i sanitarnih voda, jer takve vode nije dopušteno neposredno upuštati u unutarnje vode Parka prirode.

 

Članak 86.

(1) Javna izvorišta i vodoopskrbne građevine moraju biti zaštićeni od slučajnog ili namjernog onečišćavanja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za piće.

(2) Granice i mjere zaštite vodozaštitnog područja potencijalnog crpilišta »Zlatna Greda« utvrdit će se prema posebnim propisima, sukladno rezultatima daljnjih istraživanja.

 

Članak 87.

Na cijelom području Parka prirode zabranjeno je loženje vatre na otvorenom izuzev na pojedinačnim lokacijama (rekreacija, ugostiteljstvo) koje se utvrđuju Pravilnikom o unutarnjem redu.

 

Članak 88.

Postojeće šumske prosjeke treba održavati kao protupožarne komunikacije i na njima se mogu formirati punktovi za protupožarne intervencije.

 

Mjere zaštite kulturnih dobara

 

Članak 89.

(1) Na području Parka prirode nalazi se preventivno zaštićeno kulturno dobro – kompleks Dvorca Tikveš (Rješenje Konzervatorskog odjela u Osijeku; klasa: UP-Io-034-03/00-01/01, urbroj:2158-18-01-00-01, od 15. 2. 2002.).

(2) Preventivnom zaštitom iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćene su sljedeće katastarske čestice: 1772, 1773, 1774, 1775, 1776, 1777, 1778, 1779, 1780 i 1781.

(3) Na zaštićenom području dopušteni su zahvati sukladno posebnom propisu.

 

Članak 90.

(1) Za obnovu Novog dvorca s dogradnjom i Lovačkog dvorca obvezna je izrada konzervatorske studije, a za ostale građevine u kompleksu prije početka obnove treba izraditi potpuni arhitektonski snimak postojećeg stanja.

(2) Preporučuje se obnova kompleksa Dvorca Tikveš prema cjelovitom rješenju na temelju prethodno izrađenog programa obnove čitavog kompleksa.

(3) Pretpostavlja se da pravac rimske Limeske ceste Ilok (Cuccium) – Dalj (Teutoburgium) – Nemetin (Ad labores) – Osijek (Mursa) – Batina (Ad militare) prolazi približno zapadnom granicom Posebnoga zoološkog rezervata što je potrebno istražiti, a u slučaju nalaza, obilježiti u koridoru staze za posjetitelje, sukladno sustavu mjera zaštite kulturnih dobara koje će utvrditi nadležno tijelo.

 

Članak 91.

(1) Prostornim planom se predlaže, sukladno posebnom propisu, zaštita sljedećih građevina:

1. stambeno-lovačka kuća na k.č. br.1934/1 k.o. Lug, u naselju Kozjak,

2. tri kuće na sjevernom dijelu k.č. br. 1934/2, k.o. Lug, u naselju Kozjak,

3. crpna postaja »Zlatna Greda« (dio izgrađen 1898. godine, s crpkom) na k.č.br. 1902, k.o. Kneževi Vinogradi.

(2) Do zaštite građevina iz prethodnog stavka primjenjivat će se uvjeti korištenja i gradnje utvrđeni člankom 18. stavkom 2. i člankom 22. stavkom 3. ovih Odredbi.

 

7. POSTUPANJE S OTPADOM

 

Članak 92.

(1) Na prostoru Parka prirode neće se vršiti deponiranje ni drugo trajno odlaganje otpada. Otpad se mora prikupljati i odvoziti ili odnositi na mjesta izvan Parka prirode, na kojima se otpad može trajno zbrinuti na zakonima propisan način.

(2) Isključivo organski otpad koji ne spada u skupinu opasnog i štetnog otpada dopušteno je odlagati u okoliš, na za to primjereno mjesto.

 

Članak 93.

(1) U građevinama poplavnog područja Parka prirode kao i pojedinačnim građevinama branjenog dijela u kojima trajno ne borave ljudi, otpad će se zbrinjavati tako da se on odnosi zajedno s opremom i stvarima za boravak u tim građevinama. Za privremeno prikupljanje mogu se upotrebljavati manji spremnici.

(2) Za građevine branjenog dijela s trajnim boravkom manjeg broja ljudi otpad će se zbrinjavati na već opisani način s tim što se otpad može prikupljati na posebno uređenom prostoru, do njegovog odvoženja.

(3) Naselja i punktovi za posjetitelje trebaju biti uključeni u organizirano zbrinjavanje otpada. Na razini naselja otpad se može prikupljati u odgovarajuće posude za prikupljanje, iz kojih će otpad preuzeti specijalizirano vozilo te ga odvesti na daljnje zbrinjavanje općinskog ili županijskog modela zbrinjavanja otpada.

 

8. MJERE PROVEDBE PLANA

 

Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

 

Članak 94.

Javna ustanova upravlja područjem Parka prirode sukladno Pravilniku o unutarnjem redu, Planu upravljanja i Zakonu o zaštiti prirode.

 

Članak 95.

(1) U realizaciju planiranih rješenja obnove naselja i izgrađenih struktura izvan naselja, pored Javne ustanove, nužno je uključivanje domicilnog stanovništva i ostalih korisnika prostora.

(2) U tom cilju potrebno je osigurati stručnu pomoć u utvrđivanju mogućnosti uključivanja svake pojedine građevine i njezina vlasnika/korisnika u programe obilaska i boravka te pružanja usluga posjetiteljima, sukladno namjeni i uvjetima utvrđenim u Prostornom planu.

 

Članak 96.

(1) Za posjećivanje, razgledavanje i boravak na području Parka prirode potrebno je izraditi programe, sukladno utvrđenoj osnovnoj koncepciji.

(2) Programi iz prethodnog stavka moraju uzeti u obzir različite skupine i vrste posjetitelja te potrebu usklađivanja posjećivanja, rekreacije i lovstva. U sklopu Programa potrebno je utvrditi detaljne lokacije za stanice, odmorišta, promatračnice i druge građevine u funkciji posjećivanja i razgledavanja Parka prirode.

(3) Također je potrebno izraditi projekt vizualnih komunikacija i na jedinstven način riješiti njihovo oblikovanje.

(4) Organizaciju i koordinaciju ovih aktivnosti provodit će Javna ustanova, a programe i projekte će odobravati Ministarstvo kulture.

 

Članak 97.

(1) Sukladno Prostornom planu utvrdit će se šume posebne namjene za dio šuma istočno od Vemeljskog Dunavca i na rekreacijskom području »Grabovačka jezera«, na temelju prethodno provedene detaljne analize šumskog fonda.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka koordinirat će Javna ustanova, a provodit će se sukladno posebnom propisu.

 

Članak 98.

Minirana područja Parka prirode moraju se razminirati.

 

Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru

 

Članak 99.

(1) Za područje Parka prirode od osobite su važnosti vodni režim i kvaliteta voda. Zbog toga je prioritetni zadatak utvrđivanje optimalnoga vodnog režima te zahvati i radnje u svrhu sanacije i praćenja stanja te poduzimanja mjera za sprječavanje negativnih utjecaja na vodni režim i kvalitetu voda.

(2) Organizaciju i koordinaciju istraživanja i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna ustanova.

 

Članak 100.

Na prostoru lijeve dunavske obale treba utvrditi stanje melioracijskog sustava te izraditi odgovarajuću dokumentaciju za poboljšanje ili uređivanje sustava, u cilju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

 

Članak 101.

Područje sjevernog dijela Parka prirode treba istražiti radi utvrđivanja izvorišta voda i mogućnosti njihovog korištenja za vodo­opskrbu šireg prostora.

 

Članak 102.

(1) Nakon zamjene alohtonih šumskih vrsta autohtonim vrstama potrebno je praćenje uspješnosti pošumljavanja i rasta.

(2) Nužno je kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja šuma.

(3) Istraživanja iz stavka 1. ovoga članka organizirat će i koordinirati Javna ustanova.

 

Članak 103.

(1) Živi svijet potrebno je dalje istraživati i pratiti stanje te poduzimati mjere s ciljem njegove zaštite.

(2) Biljni svijet je, za sada, nedovoljno istražen te je nužno njegovo osnovno izučavanje te praćenje utjecaja ljudskih aktivnosti na biljne zajednice i vrste, osobito nakon što se Park prirode počne intenzivnije posjećivati.

(3) Osobito je značajno istražiti, a zatim kontinuirano pratiti utjecaj ljudskih aktivnosti na prisutne životinjske vrste. To se prvenstveno odnosi na mogući negativni utjecaj posjetitelja, lovaca i ostalih koji posjećuju ili duže borave u Parku prirode.

(4) Organizaciju i koordinaciju aktivnosti iz stavka 2. i 3. ovoga članka provest će Javna ustanova.

 

Članak 104.

(1) Poljoprivredne površine prema Prostornom planu treba koristiti za ekološku proizvodnju te korištenje i uređenje površina provesti sukladno članku 80. ovih Odredbi. U tom cilju potrebno je izraditi osnovu gospodarenja i krajobraznog uređenja te uređenja vodnog režima poljoprivrednog zemljišta.

(2) Organizaciju i koordinaciju aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna ustanova u suradnji s vlasnicima/korisnicima zemljišta.

 

Članak 105.

(1) Radi zaštite graditeljske baštine potrebno je provesti stručnu valorizaciju građevina na području Parka prirode te registrirati građevine koje su kulturna dobra.

(2) Također je potrebno provesti arheološka istraživanja pravca Limeske ceste.

(3) Istraživanja i registraciju kulturnih dobara provest će služba nadležnog ministarstva prema posebnim propisima.

 

Članak 106.

(1) Za zaštitu Parka prirode od požara obvezatna je izrada Plana zaštite od požara, sukladno posebnom zakonu.

(2) Organizaciju i koordinaciju izrade Plana iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna ustanova.

 

Članak 107.

Za područje Parka prirode Javna ustanova će uspostaviti i voditi informacijski sustav o prostoru.

 

Članak 108.

(1) Potrebno je provoditi istraživanja i praćenja prirodnih obilježja i procesa koji se odvijaju u Parku prirode u cilju poduzimanja mjera zaštite njegovih prirodnih osobitosti.

(2) Organizaciju i koordinaciju istraživanja iz stavka 1. ovoga članka provodit će Javna ustanova.

 

Članak 109.

(1) Potrebno je provesti obnovu zemljišnoknjižnog i katastarskog operata.

(2) Organizaciju i koordinaciju ovih aktivnosti provest će Ministarstvo.

 

Članak 110.

(1) Stanje na području Parka prirode na lijevoj obali Dunava potrebno je detaljnije istražiti i poduzeti mjere za sanaciju i zaštitu sukladno principima zaštite i polazištima utvrđenim u Prostornom planu.

(2) Organizaciju i koordinaciju radova iz stavka 1. ovoga članka provest će Javna ustanova.

 

Članak 111.

(1) Radi zaštite kontaktnog područja Parka prirode potrebno je izvršiti valorizaciju okolnog područja te, sukladno rezultatima, provesti postupak zaštite prema posebnom zakonu.

(2) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provest će Ministarstvo kulture u suradnji s nadležnom službom Osječko-baranjske županije.