HRVATSKI SABOR

2021

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I ŠUMARSTVU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o držav­noj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. srpnja 2006. godine.

Klasa: 011-01/06-01/48
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 19. srpnja 2006.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I ŠUMARSTVU

Članak 1.
 

U Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumar­stvu (»Narodne novine«, br. 87/02., 117/03., 82/04. i 12/05. – ispravak) u članku 3. stavku 2. riječi: »dobivanja tih isprava« zamjenjuju se riječima: »podnošenja pravovaljanog zahtjeva.«
Iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4., 5., 6. i 7. koji glase:
»(3) Korisnici ostvaruju pravo na novčana sredstva državne potpore sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(4) Korisnik državne potpore dužan je vratiti novčana sredstva dobivena na temelju netočnih podataka i/ili ako ih je ostvario protivno uvjetima i odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(5) U slučaju da korisnik državne potpore iz stavka 4. ovoga članka ne vrati novčana sredstva u naređenom roku, dužan je platiti zatezne kamate u visini koja je zakonom propisana u roku od 30 dana od dana konačnosti rješenja kojim poljoprivredni inspektor naređuje korisniku povrat sredstava.
(6) Korisnik državne potpore koji nije vratio novčana sredstva iz stavka 4. i 5. ovoga članka na račun Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstva), ne ostvaruje pravo na isplatu državne potpore određene ovim Zakonom do podmirenja nastalih novčanih obveza.
(7) Korisnik državne potpore može podnijeti novi zahtjev za stjecanje prava na državnu potporu određenu ovim Zakonom po proteku dvije godine računajući od dana konačnosti rješenja kojim poljoprivredni inspektor naređuje korisniku povrat sredstava.«

Članak 2.

Članak 12. mijenja se i glasi:
»Od 1. siječnja 2008. sva seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva obvezna su pri podnošenju zahtjeva za poticaje dokazati da su upisani u Registar obveznika poreza na dohodak pri Poreznoj upravi prema propisima o porezu na dohodak i da su time po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede i šumarstva postali obveznicima poreza na dohodak.«

Članak 3.

U članku 13. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Stočarstvo i stočarske proizvode:
– mlijeko,
– tov teladi, junadi, svinja i kunića,
– uzgoj i držanje rasplodne stoke,
– pčelinje zajednice,
– proizvodnja sperme,
– livade i pašnjaci.«
U stavku 6. podstavak 6. mijenja se i glasi:
»– proizvodnju ribljih proizvoda od domaćeg ulova male plave ribe te od uzgojenih u domaćem uzgoju slatkovodnih i autohtonih vrsta bijele morske ribe i školjkaša.«

Članak 4.

U članku 14. točka 10. mijenja se i glasi:
»10. sadni materijal jesu lozni cijepovi, sadnice voćnih vrsta I. i II. skupine iz ovoga Zakona i sadnice maslina,«.
Točka 14. mijenja se i glasi:
»14. rasplodna stoka jesu mliječne krave, prvotelke, krave u sustavu krava-tele, krave-dojilje, bikovi, ovce, ojanjene šilježice, ovnovi, koze, ojarene jarice, jarčevi, krmače, prvopraskinje, nerasti, kobile, prvoždrepke, pastusi, matice pčela, djedovske i roditeljske rasplodne pilenke kokoši i pura te ženke kunića,«.
Točka 15. briše se.
Dosadašnje točke 16., 17., 18., 19., 20., i 21. postaju točke 15., 16., 17., 18., 19. i 20.
Iza točke 20. dodaju se nove točke 21. i 22. koje glase:
»21. proizvodnja ribljih proizvoda I. skupine jesu konzervirani, marinirani, filetirani riblji proizvodi i pašteta,
22. proizvodnja ribljih proizvoda II. skupine jesu soljeni, sušeni, dimljeni, očišćeni, poleđeni i zamrznuti proizvodi,«.
Dosadašnja točka 22. postaje točka 23.

Članak 5.

Članak 16. mijenja se i glasi:
»(1) Uvjet za ostvarivanje poticaja u biljnoj proizvodnji jest korištenje deklariranog sjemena i sadnog materijala te primjena načela dobre poljoprivredne i okolišne prakse u cilju ispunjavanja uvjeta očuvanja zdravlja ljudi, životinja i bilja, očuvanja okoliša, zaštiti životinja, te dobrog poljoprivrednog i ekološkog stanja poljoprivred­nog tla.
(2) Ovlašćuje se ministar da propiše načela dobre poljoprivred­ne i okolišne prakse.
(3) Uvjet za ostvarivanje poticaja u stočarskoj proizvodnji je obvezno označavanje i upis životinja u Jedinstveni registar domaćih životinja, Registar označene rasplodne stoke, Evidenciju označene stoke ili drugi odgovarajući registar ili evidenciju koje vodi nadležna institucija ovlaštena od ministarstva.«

Članak 6.

U članku 20. stavci 1 i 2. mijenjaju se i glase:
»(1) Korisnici poticaja za povrće su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela minimalno poticane količine povrća te proiz­vedeno povrće prodala i isporučila.
(2) Korisnici poticaja za povrće za industrijsku preradu su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela minimalno poticane količine povrća te proizvedeno povrće prodala i isporučila na preradu.«

Članak 7.

Članak 22. mijenja se i glasi:
»(1) Poticaj iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona isplaćuje se korisniku poticaja jednokratno nakon što je Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo izdao Uvjerenje o priznavanju usjeva sjemenskim ili Uvjerenje izdano po OECD shemi o sortnosti sjemena za promet na međunarodnom tržištu.
(2) O udovoljavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo izdaje Potvrdu.«

Članak 8.

U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Korisnici poticaja za ekološku proizvodnju u prijelaznom razdoblju jesu poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upis­nik ekoloških proizvođača, a korisnici poticaja za ekološku proizvod­nju jesu poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik ekoloških proizvođača i posjeduju potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju.«
Stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Pravo na poticaj u ekološkoj proizvodnji ostvaruje se za:
1. biljnu proizvodnju:
– za sve uzgojene kulture koje se koriste kao sirovina za daljnju proizvodnju u sustavu ekološke proizvodnje, kao sirovina za preradu u gotov proizvod ili kao gotov ekološki proizvod za ljudsku uporabu,
2. stočarstvo i stočarske proizvode:
– za mlijeko i za utovljenu junad, svinje, perad, janjad, jarad i kuniće koji se koriste kao sirovina za daljnju proizvodnju u sustavu ekološke proizvodnje, kao sirovina za preradu u gotov proizvod ili kao gotov ekološki proizvod za ljudsku uporabu,
– za uzgoj goveda, konja, svinja, ovaca, koza, peradi, kunića i za pčelinje zajednice u sustavu ekološke proizvodnje,
– za livade i pašnjake za ekološki uzgoj stoke,
3. ribarstvo:
– za uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe, za uzgoj dagnji i kamenica i za uzgoj slatkovodne ribe koja se koristi kao sirovina za daljnju proizvodnju u sustavu ekološke proizvodnje, kao sirovina za preradu u gotov proizvod ili kao gotov ekološki proizvod za ljudsku uporabu,
– za proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele morske ribe koja se koristi kao reprodukcijski materijal u sustavu ekološke prioiz­vodnje.«
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Korisnici poticaja za ekološku proizvodnju iz stavka 1. ovoga članka dužni su u sustavu ekološke proizvodnje ostati najmanje 5 godina, računajući od dana upisa u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.«
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 9.

U članku 25. stavku 2. riječi: »cijepove vinove loze« zamjenjuju se riječima: »lozne cijepove«.

Članak 10.

U članku 26. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Do uspostave Vinogradarskog katastra pravo na poticaj za vinograde (godišnja plaćanja) ostvaruju poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava na temelju površina, sorta i broja trsova upisanih u Upisnik proizvođača grož­đa i vina.«
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3) Pravo na poticaj za vinograde zasađene stolnim sortama (godišnja plaćanja) ostvaruje se jednom godišnje, osim u godini sadnje, za vinograde upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.«

Članak 11.

U članku 29. stavku 2. iza riječi: »voćnjaka« stavlja se točka, a riječi: »ako korisnik poticaja podigne voćnjak u roku od jedne godine od odobrenja poticaja« brišu se.

Članak 12.

U članku 30. stavku 2. iza riječi: »nasada« stavlja se točka, a riječi: »ako korisnik poticaja podigne maslinik u roku od jedne godine od odobrenja poticaja« brišu se.

Članak 13.

U članku 30.a stavku 1. riječi: »Dodatku II.« zamjenjuju se riječima »Dodatku III.«

Članak 14.

U članku 32. stavku 3. iza riječi: »nasada« stavlja se točka, a riječi: »ako korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od odobrenja poticaja« brišu se.

Članak 15.

U članku 33. stavak 1. iza riječi »nasada« dodaje se točka, a riječi: »ako korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od odobrenja poticaja« brišu se.

Članak 16.

Iza članka 34. dodaje se članak 34.a koji glasi:

»Članak 34.a

(1) Korisnici poticaja za krave dojilje kombiniranih ili mesnih pasmina jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u prethodnoj godini proizvela, isporučila i prodala manje od 6.000 litara mlijeka.
(2) Poljoprivredna gospodarstva koja drže krave dojilje ne mogu ostvarivati poticaj za mlijeko od dana podnošenja zahtjeva za isplatu poticaja za krave dojilje.
(3) Poljoprivredna gospodarstva iz stavka 1. ovoga članka koja su u prethodnoj godini proizvela manje od 6.000 litara mlijeka mogu, ako nisu podnijela zahtjev za isplatu poticaja za krave dojilje, ostvariti poticaj za mlijeko nakon što u toj godini proizvedu, isporuče i prodaju više od 6.000 litara mlijeka. Poticaj se ostvaruje za sve do tada isporučene količine mlijeka te sve količine koje su isporučene nakon toga.
(4) Poljoprivredna gospodarstva koja nisu u prethodnoj godini proizvodila, prodavala i isporučivala mlijeko mogu ostvariti poticaj za mlijeko nakon što u tekućoj godini proizvedu, prodaju i isporuče više od 6.000 litara mlijeka. Poticaj se ostvaruje za sve do tada isporučene količine mlijeka te sve količine koje su isporučene nakon toga.«

Članak 17.

Članak 35. mijenja se i glasi:
»(1) Korisnici poticaja za utovljenu telad za proizvodnju bijelog mesa jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela te prodala ili isporučila na klanje pravnim ili fizičkim osobama minimalno potican broj utovljene teladi za proizvodnju bijelog mesa.
(2) Korisnici poticaja za tov junadi jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini stavila u tov te proizvela, prodala i/ili isporučila na klanje pravnim ili fizičkim osobama minimalno potican broj utovljene junadi.
(3) Korisnici poticaja za tov svinja jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela te prodala i isporučila na klanje pravnim ili fizičkim osobama minimalno potican broj utov­ljenih svinja.
(4) Korisnici poticaja za tov kunića jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela te prodala ili isporučila na klanje pravnim ili fizičkim osobama minimalno potican broj utovljenih kunića iz domaćeg uzgoja.«

Članak 18.

Iza članka 35. briše se članak 35.a te se dodaju članci 35.a, 35.b, 35.c, 35.d, 35.e i 35.f koji glase:

»Članak 35.a

Poticaj za utovljenu telad za proizvodnju bijelog mesa (u daljnjem tekstu: tov teladi) ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja tove telad mliječne Holstein pasmine ako su grla stavili u tov u dobi do 45 dana, a pri klanju težina toplog trupa iznosi od 100 do 130 kg.

Članak 35.b

(1) Poticaj za tov junadi ostvaruje se na kraju tova za utovljena grla ako je tov trajao najmanje 210 dana za ženska, odnosno 250 dana za muška grla.
(2) Za utovljenu junad iz domaćeg uzgoja poticaj se ostvaruje nakon što u tovu provedu 120 dana (prva faza) te na kraju tova, sukladno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka (druga faza).
(2) Minimalna završna težina utovljene junadi za klanje iznosi 430 kg za ženska, odnosno 450 kg za muška grla.
(3) U slučaju zaklanih grla minimalna težina toplih polovica iznosi 240 kg za ženska odnosno 270 kg za muška grla.

Članak 35.c

(1) Poticaj za utovljene svinje ostvaruje se ako je tov trajao najmanje 80 dana, a težina toplog trupa utovljenih svinja je 65 do 120 kg.
(2) Poticaj za utovljene svinje može se ostvariti i za grla koja su na liniji klanja razvrstana u kategoriju: »Utovljene svinje većih završnih težina T2« sukladno Pravilniku o kakvoći svinjskih trupova i polovica na liniji klanja (»Narodne novine«, br. 85/05. i 13/06.) i nisu klasirana.

Članak 35.d

(1) Za ostvarenje prava na poticaj zaklana grla iz članka 35.a, 35.b i 35.c ovoga Zakona moraju biti razvrstana u kategorije.
(2) Sva zaklana junad te svinje kod kojih je težina toplog trupa 65 do 120 kg moraju biti klasirane i ocijenjene na liniji klanja.
(3) Iznos poticaja za klasirana i ocijenjena grla uskladit će se prema prosječnoj klasi isporučenih grla.
(4) Način usklađenja iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar.

Članak 35.e

(1) Utovljena telad, junad, svinje i kunići moraju biti isporučeni na klanje pravnim ili fizičkim osobama upisanim u Upisnik ovlaštenih objekata za klanje koji vodi Ministarstvo.
(2) Utovljena junad za klanje može biti prodana i isporučena drugim pravnim i fizičkim osobama koje su u Republici Hrvatskoj registrirane za djelatnost trgovine ovim kategorijama životinja.

Članak 35.f

Poticaj iz članka 35.a, 35.b, 35.c i 35.e ovoga Zakona isplaćivat će se nakon isporuke minimalno poticane količine.«

Članak 19.

U članku 36. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
»(1) Korisnici poticaja za rasplodnu stoku jesu poljoprivredna gospodarstva koja drže minimalno poticani broj mliječnih krava, prvotelki, krava u sustavu krava-tele, krava-dojilja, ovaca, ojanjenih šilježica, ovnova, koza, ojarenih jarica, jarčeva, krmača, prvopraskinja, nerasta, kobila, prvoždrepki, pčelinjih zajednica, matica pčela, djedovskih i roditeljskih rasplodnih pilenki kokoši i pura, odnosno ženki kunića. Minimalni broj određen je u Dodatku III.
(2) Pravo na poticaj za prvotelke, ojanjene šilježice, ojarene jarice, prvopraskinje i prvoždrepke isključuje pravo na ostvarenje poticaja za ista grla po drugim osnovama u kalendarskoj godini.«

Članak 20.

Članak 37. mijenja se i glasi:
»(1) Korisnici poticaja za uzgoj rasplodnih životinja jesu poljoprivredna gospodarstva koja uzgoje pozitivno ocijenjene bikove, neraste, ovnove i jarčeve u performance testu.
(2) Poticaji iz stavka 1. isplaćuju se jednokratno.«

Članak 21.

Članak 46. mijenja se i glasi:
»(1) Korisnici poticaja za proizvodnju ribljih proizvoda od domaćeg ulova male plave ribe te uzgojenih u domaćem uzgoju slatkovodnih i autohtonih vrsta bijele morske ribe i školjkaša jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju preradu male plave ribe iz domaćeg ulova te preradu slatkovodnih i autohtonih vrsta bijele morske ribe i školjkaša iz domaćeg uzgoja.
(2) Poticaji za proizvodnju ribljih proizvoda isplaćuju se za prerađene i prodane proizvode od domaćeg ulova male plave ribe te uzgojenih u domaćem uzgoju slatkovodnih i autohtonih vrsta bijele morske ribe i školjkaša.
(3) Više iznose poticaja za proizvodnju ribljih proizvoda I. i II. skupine iz stavka 2. ovoga članka ostvaruju korisnici poticaja koji proizvodnju obavljaju na otocima.«

Članak 22.

U članku 66. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik ako:
1. namjerava ostvariti prava na novčana sredstva ili ostvari novčana sredstva protivno odredbama ovoga Zakona,
2. navodi netočne podatke.«

Članak 23.

Dodaci II. i III. koji su prilog i sastavni dio Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (»Narodne novine«, br. 87/02., 117/03., 82/04. i 12/05.) zamjenjuju se novim Dodacima II. i III. koji su prilog i sastavni dio ovoga Zakona.

Članak 24.

(1) Odredbe članka 18. ovoga Zakona primjenjuju se na grla koja su stavljena u tov nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Za grla koja su stavljena u tov prije stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 35. Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (»Narodne novine«, br. 87/02., 117/03., 82/04. i 12/05. – ispravak).
(2) Odredbe članka 19. ovoga Zakona primjenjuju se na grla koja su nakon stupanja na snagu ovoga Zakona stekle status prvotelke, ojanjene šilježice, ojarene jarice, prvopraskinje i prvoždrepke.

Članak 25.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

Članak 26.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članaka 11., 12., 14., 15. i 20. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2007.

Klasa: 320-01/06-01/03
Zagreb, 13. srpnja 2006.

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.
 

DODATAK II.

DODATAK III.