Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu

NN 116/2006, Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

2588

Na temelju članka 31. stavka 5. Zakona o šumama (»Narodne novine« br. 140/05. i 82/06.), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O DOZNACI STABALA, OBILJEŽAVANJU DRVNIH SORTIMENATA, POPRATNICI I ŠUMSKOM REDU

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se postupak i način doznake stabala za sječu, obilježavanje drva i drvnih sortimenata (neobrađeno drvo – dugo drvo), izdavanje popratnica za šumske proizvode te uspostavljanje šumskog reda.

I. DOZNAKA STABALA ZA SJEČU

Članak 2.

Pod doznakom se podrazumijeva odabiranje, obilježavanje i mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma.

Članak 3.

(1) Doznaka se obavlja prema smjernicama i načinu gospodarenja pojedinom šumom propisanim šumskogospodarskim planovima, odnosno odobrenim opsegom nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika za koje nisu izrađeni programi gospodarenja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u sastojinama u kojima je uočen veliki broj stabala koja se suše, doznačit će se:
I) sva suha stabla;
II) živa stabla:
a) koja imaju osutost krošnje veću od 80%;
b) ako je odumrlo više od 60% krošnje, a odumiranjem je zahvaćen i vrh stabla kod četinjača;
c) na kojima se pojavljuju karakteristični simptomi bolesti i štetnika na ili ispod kore.
(3) Neće se doznačiti stabla za sječu, ako je osutost krošnje izazvana golobrstom, djelomičnim golobrstom, kasnim mrazom, olujnim vjetrom ili tome sličnim uzrokom.

Članak 4.

(1) Doznačena stabla obilježavaju se u prsnoj visini (približno na visini 1,30 m od tla) na mrtvoj kori oznakama vidljivim sa svih strana stabla (boja, zates i dr.) i otiskom žiga doznačnog čekića na zatesu žilišta.
(2) Zates na žilištu s utiskom žiga doznačnog čekića mora biti vidljiv poslije sječe.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se obavlja sječa svih stabala obilježavaju se samo granice površine i to vidljivom oznakom u prsnoj visini rubnih stabala.
(4) Odlukom Trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. (u daljnjem tekstu Trgovačko društvo) ili Šumarske savjetodavne službe može se, uz obavezno obilježavanje propisano u stavku 1. ovoga članka odrediti i dodatno obilježavanje doznačenih stabala.

Članak 5.

(1) Žig doznačnog čekića okruglog je oblika (kružnica promjera 35 mm)
(2) Žig režijskog čekića ima oblik istostraničnog trokuta sa zaobljenim vrhovima i stranicama od 35 mm.
(3) Žig šumokvarnog čekića je kvadratnog oblika (dimenzije stranica su 30 mm)
(4) Na žigovima čekića iz stavaka 1. – 3. ovog članka nalaze se sljedeće oznake:
– oznaka – HŠ, koja označava Trgovačko društvo ili ŠSS – koja označava Šumarsku savjetodavnu službu
– dvoslovna oznaka uprave šuma podružnice, odnosno podružnice Šumarske savjetodavne službe
– u donjem dijelu, prepoznatljiva skraćenica naziva šumarije, samo za šume u državnom vlasništvu
– u sredini, redni broj čekića ispisan arapskim brojem.
(5) Žig kontrolnog čekića ima oblik pravilnog šesterokuta (promjer opisane kružnice iznosi 40 mm) i sadrži:
– oznaku – HŠ, koja označava Trgovačko društvo ili ŠSS – koja označava Šumarsku savjetodavnu službu
– dvoslovnu oznaku uprave šuma podružnice, odnosno podruž­nice Šumarske savjetodavne službe
– u donjem dijelu oznaku – K i broj čekića ispisan arapskim brojem.
(6) Za ovjeru popratnice služi žig ili faksimil režijskog čekića istovjetnog sadržaja ali je umanjen za polovicu mjerila.
(7) Na faksimil režijskog čekića analogno se primjenjuju svi propisi koji važe za režijski čekić.

Članak 6.

(1) Kod svih doznačenih stabala, prsnoga promjera iznad taksacijske granice, mjere se prsni promjeri stabala i unose po odsjecima u obrasce doznačne knjižice ili terensko računalo.
(2) U sastojinama, za koje odlukom Trgovačkog društva nije propisano obilježavanje stabala rednim brojem doznake, prsni promjeri doznačenih stabala mjere se i unose po debljinskim razredima u obrazac D – 1 doznačne knjižice ili terensko računalo.
(3) U sastojinama, za koje je odlukom Trgovačkog društva propisano obilježavanje rednim brojem doznake, mjere se prsni promjeri svih doznačenih stabala u centimetrima i po rednom broju unose u obrazac D – 2 doznačne knjižice ili terensko računalo.

Članak 7.

Za sastojine u kojima se obavlja čista sječa, drvni se obujam utvrđuje na osnovi mjerenja prsnih promjera svih stabala ili na najmanje 5% primjerne površine sječine uz primjenu istih tablica ili tarifa koje su upotrijebljene za utvrđivanje drvnog obujma u osnovi gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programu gospodarenja šumama.

Članak 8.

(1) Doznaku iz članka 3. ovoga Pravilnika obavljat će radnik s propisanom stručnom spremom sedmog (VII/1) stupnja obrazovanja šumarskog smjera.
(2) Doznaka se obavlja u pravilu od 1. srpnja, a vrijedi tri godine.
(3) U sastojinama u kojima je doznaka obavljena prije 1. srpnja ponovno se utvrđuje stanje novih oštećenja stabala u mjesecu rujnu. Kod utvrđenih novih pojava oštećenja obavlja se potrebna korekcija već izvršene doznake.

Članak 9.

Za oštećena i izvaljena stabla prilikom sječe koja nisu doznačena (Add. stabla) i pojedinačne sušce nastale od doznake do sječe, mora se naknadno obaviti doznaka i upisati u obrazac doznake.

Članak 10.

(1) Doznačna knjižica (obrazac D) s obrascima doznake D – 1 i D – 2 tiskani su u Prilozima od 1. do 7. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
(2) Ako se podaci doznake iz članka 6. ovoga Pravilnika unose u terensko računalo, datoteka je identična sadržaju obrazaca D – 1 i D – 2.

Članak 11.

(1) Obračun drvnog obujma vrši se prema obrascima doznake D – 1 i D – 2 ručno odnosno računalno, primjenom tarifa i tablica pomoću kojih je izvršen obračun drvnog obujma u osnovi gospodarenja odnosno programu za gospodarenje šumama.
(2) Drvni obujam doznačen temeljem članka 3. stavka 2. ovoga Pravilnika iskazuje se posebno u obrascima iz stavka 1. ovoga članka ili u terenskom računalu.

Članak 12.

(1) Za obrasce doznake D – 1 i D – 2 i datoteke računala vodi se evidencija po godinama.
(2) Rok čuvanja evidentiranih podataka o doznaci je obavezan do redovne revizije osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programa za gospodarenje šumama.
(3) Obrasci očevidnika doznačnih knjižica tiskani su u Prilogu 8. i 9. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 13.

(1) U šumama šumoposjednika, doznaka, sječa stabala i grana obavlja se na osnovi dozvole za sječu koju, na zahtjev šumoposjed­nika, izdaje Šumarska savjetodavna služba.
(2) Zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka, šumoposjednik može podnijeti u razdoblju od 1. siječnja do 1. lipnja tekuće godine, a iznimno izvan tog roka ukoliko se radi o doznaci u druge svrhe (izgradnja prometnica, prosjeka, trasa elektrovodova, kanala, elementarnih nepogoda i dr.).

II. OBILJEŽAVANJE DRVNIH SORTIMENATA

Članak 14.

(1) Obilježavanje drvnih sortimenata obavlja se obavezno prije njihovog stavljanja u promet, režijskim čekićem propisanim ovim Pravilnikom tako da se na čelima drvnih sortimenata utisne žig.
(2) Na utisku mora biti čitljiv sadržaj žiga.

Članak 15.

(1) Drvni sortimenti ispod 25 cm srednjeg promjera obilježavaju se na jednom čelu, a iznad 25 cm na oba čela.
(2) Prostorno drvo obilježava se u složaju na 50 % cjepanica odnosno oblica s jedne strane složaja ili 30 % s obje strane složaja.
(3) Drvo, koje zbog malih dimenzija nije moguće obilježiti na čelu, slaže se u snopove te se na najpogodnijem mjestu utisne žig režijskog čekića.

Članak 16.

(1) Božićna drvca, grane, dijelovi grana četinjača i listača, ako se stavljaju pojedinačno u promet, moraju biti obilježeni tako da se svaki komad na donjem kraju obavije trajnom vrpcom i plombira.
(2) Na vrpci moraju biti naznačeni osnovni podaci o porijeklu drvaca odnosno redni broj vrpce i naziv pravne osobe koja je izdala popratne isprave.
(3) Ako se grane i dijelovi grana slažu u složajeve, vežu se sa četiri strane (paket) te plombiraju olovnom plombom na kojoj mora biti označen naziv pravne osobe koja ih stavlja u promet.

Članak 17.

(1) Žigove za obilježavanje drva, mogu posjedovati samo Trgovačko društvo i Šumarska savjetodavna služba.
(2) Vrpce i plombe za obilježavanje drva, mogu izdavati samo Trgovačko društvo i Šumarska savjetodavna služba.

Članak 18.

(1) Očevidnik zaduženja režijskog čekića i istovjetnog faksimila jest knjiga koju vodi Trgovačko društvo i Šumarska savjetodavna služba radi utvrđenja zaduženja režijskim čekićem i njegovom faksimilom.
(2) Očevidnik tijeka zaduženja režijskog čekića i istovjetnog faksimila vodi se u svakoj šumariji s obveznom godišnjom inventurom i sadržava slijedeće podatke: redni broj, otisak žiga čekića, broj i stavku inventara, ime i prezime, zvanje i adresu radnika kojem je čekić povjeren, datum i potpis kao potvrdu o preuzimanju te datum i potvrdu o vraćanju čekića i faksimila.
(3) Obrasci očevidnika iz stavka 1. ovoga članka tiskani su u Prilogu 10. i 11. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
(4) Trgovačko društvo i Šumarska savjetodavna služba dužni su voditi evidencije o korištenju identifikacijskih pločica s obveznom godišnjom inventurom.

III. POPRATNICA ZA ŠUMSKE PROIZVODE

Članak 19.

(1) Popratnica za drvo i Popratnica za ostale šumske proizvode je pisana strogo zaračunjiva, numerirana isprava koja se izdaje prilikom stavljanja drveta i ostalih šumskih proizvoda u promet.
(2) Prometom se ne smatra izvoz, prijevoz i pohrana na određenim mjestima u šumi izvan mjesta sječe.

Članak 20.

(1) Prije izdavanja popratnice, posječeni i izrađeni drvni sortimenti moraju se premjeriti i za njih utvrditi: vrsta drva, dužina i srednji promjer sortimenta, drvni obujam, mjesto obilježavanja i osoba koja je izvršila obilježavanje.
(2) Podaci iz stavka 1. moraju biti pridruženi identifikacijskoj pločici osim za sortimente prema odluci Trgovačkog društva ili Šumarske savjetodavne službe.
(3) Za posječene, izrađene i propisno obilježene drvne sortimente iz šuma u državnom vlasništvu, izdaje se ispis iz baze podataka računala s tim da mora sadržavati sve podatke koje sadrži i obrazac »P«.
(4) U slučaju nemogućnosti izdavanja ispisa računalom izdaje se popratnica na obrascu »P-1« ili »P-2«.
(5) Ako su drvni sortimenti iz stavka 1. ovoga članka obilježeni brojem (identifikacijskom pločicom) kojem su u bazi podataka računala pridruženi propisani podaci, izdaje se ispis iz baze podataka računala s tim da mora sadržavati sve podatke koje sadržava obrazac »P-1«.
(6) U slučaju nemogućnosti izdavanja ispisa računalom izdaje se popratnica na obrascu »P-1«.
(7) Obrasci popratnica za drvo »P«, »P-1«, »P-2« i popratnice za ostale šumske proizvode »P-O« tiskani su u Prilozima 12., 13., 14., 15. i 16. ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Članak 21.

(1) Za izrađene drvne sortimente iz šuma šumoposjednika, izdaje se popratnica na obrascu PPŠ.
(2) Popratnicu za drvo iz stavka 1. ovoga članka izdaje Šumarska savjetodavna služba koja je izvršila doznaku stabala, na zahtjev vlasnika šume.
(3) Obrazac PPŠ tiskan je u Prilogu 17. i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Članak 22.

(1) Za izrađene, propisno obilježene i prodane drvne sortimente za koje je izdana popratnica ne može se naknadno izdati nova.
(2) Rok važenja popratnice je 24 sata.
(3) Kupac drva, drvnih i ostalih šumskih proizvoda prilikom transporta i ponovnog stavljanja u promet dužan je uz račun posjedovati kopije popratnica kojima se dokazuje porijeklo kupljene robe.

Članak 23.

(1) Trgovačko društvo i Šumarska savjetodavna služba dužne su voditi evidencije o izdanim popratnicama kroz obrazac Očevidnik popratnica i kroz zaštićenost u memoriji računala ukoliko se izdaje popratnica ispisom iz memorije računala.
(2) Obrasci očevidnika popratnica tiskani su u Prilogu 18. i 19. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

IV. ŠUMSKI RED

Članak 24.

(1) Pod šumskim redom razumijevaju se postupci koji se obav­ljaju u sječini, radi osiguranja redovnog gospodarenja šumom, a posebno radi njenoga uzgajanja, zaštite od požara, biljnih bolesti i štetočina, kao i svih općekorisnih funkcija šuma.
(2) Šumski red dužne su uspostaviti i održavati pravne osobe koje gospodare odnosno upravljaju šumama u državnom vlasništvu, a za privatne šume njihovi vlasnici.

Članak 25.

(1) U sastojinama koje su predviđene za sječu (glavni i prethod­ni prihod), prije početka sječe moraju se odrediti i obilježiti trase izvoznih putova i njihova širina.
(2) Visina panjeva u sastojinama nakon sječe i izrade u nizinskim predjelima ne smije prelaziti jednu četvrtinu prsnog promjera odnosno jednu trećinu prsnog promjera na nagnutim terenima.
(3) Za izrađene drvne sortimente koji se ne stavljaju odmah u promet izvan šume, određuju se mjesta uskladištenja (pomoćna stovarišta).

Članak 26.

Vrijeme sječe, izrade, izvoza, iznošenja i privlačenja (pridobivanje drva) određuje se šumskogospodarskim planovima, a utvrđuje se kako slijedi:
a) u jednodobnim sastojinama u kojima se obavljaju oplodne sječe (naplodni, naknadni i dovršni sijek), zabranjena je sječa, izrada i izvoz iz sječine za vrijeme trajanja vegetacije, osim u sastojinama izloženim poplavama većih razmjera kada se isti radovi mogu obav­ljati dva mjeseca nakon početka vegetacije;
b) u jednodobnim sastojinama u kojima se obavlja sječa prethodnog prihoda, zabranjeno je obaranje stabala u prva dva mjeseca od početka vegetacije;
c) u jednodobnim i prebornim sastojinama gdje su predviđeni šumskouzgojni radovi njege, sječa se obavlja, u pravilu, za vrijeme trajanja vegetacije;
d) u prebornim sastojinama doba sječe ovisno je o vrsti drveća, nadmorskoj visini i klimatskim uvjetima svake gospodarske jedinice;
e) u panjačama za koje se smjernicama gospodarenja i dalje određuje gospodarenje kao panjačama, sječa se obavlja isključivo za vrijeme mirovanja vegetacije;
f) resurekcijska sječa obavlja se samo za vrijeme mirovanja vegetacije;
g) u kulturama i plantažama sječa se može obavljati tijekom cijele godine.

Članak 27.

(1) Pridobivanje drvnih sortimenata iz sječine obavlja se na način da se postigne maksimalna zaštita podmlatka te zaštita preostalih, stojećih stabala u sječini.
(2) Kad se prilikom pridobivanja drva ne izrađuju manje vrijedni sortimenti iz krošnje oborenog stabla, obavezno je grane s krošnje potpuno okresati i rasporediti prema odredbi stavka 1. ovoga članka.
(3) Poslije prorjednih sječa, u sastojini ne smiju ostati suha, polusuha i jače oštećena dubeća stabla, osim ako je to predviđeno šumskogospodarskim planovima radi zaštite biološke raznolikosti, odnosno očuvanja ekosustava.

Članak 28.

(1) Na oštećenom podmlatku nakon pridobivanja drvnih sortimenata, obavezno se iste godine obavlja čepiranje stabalaca.
(2) Čepiranje stabalaca obavlja se za vrijeme mirovanja vegetacije.

Članak 29.

Prosjeke, izvozni putevi, mostovi, propusti, šumske ceste, odvod­ni kanali, izvori pitke vode i zaštitne ograde za sprečavanje šteta od divljači moraju se dovesti u red najkasnije u roku šest mjeseci od obavljene sječe, izrade odnosno izvoza drvnih sortimenata.

Članak 30.

(1) Radi sprečavanja razvoja potkornjaka kod četinjača, izrađeni drvni sortimenti poslije obavljene sječe, koji se nalaze u sječini odnosno pomoćnom stovarištu u razdoblju od 25. veljače do 1. rujna, moraju se okorati ili tretirati odgovarajućim zaštitnim sredstvima. Tretiranje zaštitnim sredstvima obavlja se prije razvoja potkornjaka.
(2) Grane, neiskorišteni dijelovi posječenih stabala i oguljena kora od izrađenih drvnih sortimenata i panjeva moraju se složiti tako da ne smetaju razvoju podmlatka.

Članak 31.

U slučaju većih šteta od elementarnih nepogoda (oluja, snjegolomi, ledolomi, vjetrolomi, i sl.) mjere zaštite koranjem ili prskanjem obojenim insekticidima treba odmah poduzeti.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Žigove koji nisu u skladu s ovim Pravilnikom treba zamijeniti novima u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 33.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o doznaci stabala, žigosanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (»Narodne novine«, br. 42/85., 36/89. i 30/90.).

Članak 34.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/06-01/92
Urbroj: 525-1-06-1
Zagreb, 13. listopada 2006.

Ministar poljoprivrede,
šumarstva i vodnoga gospodarstva
Petar Čobanković, v. r.
 

PRILOG 1.
Doznačna knjižica »D«



 


PRILOG 2.
Doznačna knjižica »PŠ«




 

PRILOG 3.
Obrazac »D-1«





PRILOG 4.
Obrazac »D-1«




 

PRILOG 5.
Obrazac »D-1« za šume šumoposjednika




PRILOG 6.
Obrazac »D-1« za šume šumoposjednika




PRILOG 7.
Obrazac »D-2«



PRILOG 8.




 

PRILOG 9.




 

PRILOG 10.



 

PRILOG 11.




 

PRILOG 12.





 

PRILOG 13.
Obrazac »P-1«





 

PRILOG 14.
Obrazac »P-1«




 

PRILOG 15.
Obrazac »P-2«




 

PRILOG 16.
Obrazac »P-O«



 

PRILOG 17.
Obrazac »PPŠ«


PRILOG 18.




 

PRILOG 19.