2659
Na temelju članka 10. stavka 4., članka 11. stavka 5., članka 14. stavka 4. i članka 50. Zakona o biljnom zdravstvu (»Narodne novine«, br. 75/05), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi
I. TEMELJNE ODREDBE
Predmet Pravilnika
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje način provođenja sustavnog istraživanja radi utvrđivanja prisutnosti i određivanja rasprostranjenosti prstenaste truleži gomolja krumpira, koju prouzrokuje bakterija Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al. (u daljnjem tekstu: štetni organizam) i, u slučaju pojave štetnog organizma, mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje radi iskorjenjivanja.
Izvješćivanje u slučaju zaraze ili sumnje na zarazu
Članak 2.
Ako posjednik bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta ili bilo koja druga osoba uoči simptome zaraze ili posumnja na pojavu štetnog organizma, obvezan je o tome odmah izvijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora, koji o tome odmah izvješćuje nadležnu upravu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo).
II. SUSTAVNO ISTRAŽIVANJE
Sustavno istraživanje
Članak 3.
(1) Radi utvrđivanja prisutnosti ili odsutnosti štetnog organizma provodi se
sustavno istraživanje kao dio posebnog nadzora u skladu s godišnjim programom iz
članka 14. stavka 2. Zakona o biljnom zdravstvu. U sklopu sustavnog istraživanja
obavlja se pregled gomolja i, gdje je to opravdano, biljaka krumpira (Solanum
tuberosum L.) (u daljnjem tekstu: gomolji ili biljke).
(2) Sustavno istraživanje provode fitosanitarna inspekcija i Zavod za zaštitu
bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zavod)
i druge znanstvene i stručne institucije kad ih godišnjim programom odredi
ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu:
ministar).
(3) Pri pregledu gomolja fitosanitarni inspektor ili stručna osoba Zavoda uzima
uzorke sjemenskog krumpira i krumpira koji nije namijenjen sadnji (u daljnjem
tekstu: merkantilni krumpir) u prvom redu iz partija u skladištima, i dostavlja
ih laboratoriju Zavoda ili ovlaštene institucije (u daljnjem tekstu:
laboratorij) radi testiranja. U slučaju potrebe fitosanitarni inspektor ili
stručna osoba mogu uzeti i dodatne uzorke gomolja kako bi obavili vizualni
pregled prerezanih gomolja.
(4) Pri pregledu biljaka u sklopu sustavnog istraživanja, fitosanitarni
inspektor ili stručna osoba uzima uzorke biljaka i dostavlja ih laboratoriju
radi testiranja.
(5) Laboratorijsko testiranje iz stavka 3. i 4. ovoga članka provodi se sukladno
standardnom postupku za dijagnozu, otkrivanje i identifikaciju bakterije
Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et
Kotthoff) Davis et al. kojeg preporučuju Europska i mediteranska organizacija za
zaštitu bilja (EPPO) ili Europska unija (u daljnjem tekstu: propisani postupak).
(6) O rezultatima sustavnog istraživanja iz stavka 1. ovoga članka, nadležna
uprava je obvezna najmanje jednom godišnje izvijestiti države članice Europske
unije, Europsku komisiju i Stalni odbor za biljno zdravstvo (u daljnjem tekstu:
Odbor).
III. SUMNJA NA ZARAZU
Sumnja na zarazu
Članak 4.
(1) Na zarazu štetnim organizmom sumnja se:
– ako su uočeni vidljivi znakovi bolesti, ili
– ako je rezultat imunofluorescencijskog ili nekog drugog brzog testa provjere
provedenog sukladno propisanom postupku pozitivan.
(2) Da bi se potvrdila ili opovrgnula sumnja na zarazu štetnim organizmom,
provode se daljnja laboratorijska testiranja sukladno propisanom postupku.
(3) Do dobivanja konačnih rezultata laboratorijskog testiranja iz stavka 2.
ovoga članka fitosanitarni će inspektor:
1. zabraniti premještanje svih partija ili pošiljaka krumpira iz kojih su uzeti
uzorci, osim ako se to premještanje obavlja pod njegovim nadzorom, uz uvjet da
je isključena opasnost od širenja štetnog organizma,
2. poduzeti potrebne radnje radi otkrivanja mogućeg izvora zaraze štetnim
organizmom,
3. naložiti odgovarajuće dodatne mjere opreza radi sprječavanja širenja štetnog
organizma koje je odredilo Ministarstvo, ovisno o procijenjenom stupnju
opasnosti. Te mjere mogu uključivati službeni nadzor premještanja svih ostalih
gomolja ili biljaka, unutar i izvan posjeda, ako se mogu dovesti u vezu sa
sumnjom na zarazu štetnim organizmom.
Čuvanje dokaznog materijala
Članak 5.
(1) U slučaju sumnje na zarazu štetnim organizmom, do dobivanja konačnog
rezultata laboratorijskog testiranja provedenog sukladno propisanom postupku,
laboratorij je obvezan zadržati i na primjeren način čuvati:
– sve uzorkovane gomolje i, kada je to moguće, sve uzorkovane biljke,
– sav preostali ekstrakt i dodatno pripremljen materijal za brze testove
provjere, npr. stakalca za imunofluorescenciju, i
– svu pripadajuću dokumentaciju.
Sačuvani uzorak gomolja omogućit će testiranje sortnosti, kada je to potrebno.
(2) U slučaju kada je laboratorijskim testiranjem, provedenim sukladno
propisanom postupku, potvrđena zaraza štetnim organizmom, laboratorij je
obvezan najmanje mjesec dana nakon slanja obavijesti iz članka 8. stavka 1.
ovoga Pravilnika zadržati i na primjeren način čuvati:
– materijal naveden u stavku 1. ovoga članka, i
– uzorak umjetno zaraženih test biljaka patlidžana, i
– izoliranu kulturu štetnog organizma.
IV. POTVRĐENA ZARAZA
Postupak u slučaju potvrđene zaraze
Članak 6.
(1) Ako se laboratorijskim testiranjem iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika u
uzorku gomolja, biljaka ili dijelova biljaka potvrdi zaraza štetnim organizmom,
fitosanitarni inspektor će, na temelju podataka dobivenih od Ministarstva:
1. označiti kao zaražene gomolje i biljke, pošiljku ili partiju, strojeve,
prijevozna sredstva, skladišta ili njihove dijelove, sve druge objekte i
predmete, uključujući materijal za pakiranje, iz kojih je uzorak uzet, a prema
potrebi mjesta proizvodnje i polja s kojih su gomolji i biljke izvađeni,
2. odrediti opseg vjerojatne zaraze,
3. odrediti sigurnosno područje na temelju označene zaraze, opsega vjerojatne
zaraze i mogućeg širenja štetnog organizma,
(2) Moguće širenje štetnog organizma iz stavka 1. točke 3. ovoga članka određuje
se uzimajući u obzir sljedeće elemente:
– blizinu drugih mjesta proizvodnje krumpira i drugih biljaka domaćina,
– zajedničku proizvodnju i zajedničku uporabu zaliha sjemenskog krumpira.
Opseg vjerojatne zaraze
Članak 7.
Fitosanitarni inspektor određuje opseg vjerojatne zaraze iz članka 6. stavka 1.
točke 2. ovoga Pravilnika, na temelju mogućih doticaja s utvrđenom zarazom prije
i poslije vađenja krumpira ili doticaja tijekom proizvodnje, uzimajući u obzir:
1. gomolje ili biljke uzgojene na mjestu proizvodnje koje je označeno kao
zaraženo,
2. mjesto ili mjesta proizvodnje koja su u bilo kakvoj vezi s proizvodnjom
gomolja ili biljaka koji su označeni kao zaraženi, uključujući i ona na kojima
su se koristili ista oprema za proizvodnju i objekti,
3. gomolje ili biljke koji su proizvedeni na mjestima proizvodnje iz točke 2.
ovoga članka ili su se nalazili na tim mjestima proizvodnje, u vrijeme dok su
gomolji i biljke koji su označeni kao zaraženi u skladu s člankom 6. stavkom 1.
točkom 1. ovoga Pravilnika bili prisutni na mjestima proizvodnje iz točke 1.
ovoga članka,
4. posjede na kojima se nalazi ili dorađuje krumpir koji potječe s mjesta
proizvodnje iz točke 1. do 3. ovoga članka,
5. svaki stroj, prijevozno sredstvo, skladište, ili njihov dio, te druge objekte
ili predmete, uključujući i materijal za pakiranje, koji su mogli doći u doticaj
s gomoljima ili biljkama koje su označene kao zaražene u skladu sa člankom 6.
stavkom 1. točkom 1. ovoga Pravilnika,
6. sve gomolje ili biljke koje su bile uskladištene ili u doticaju s nekim od
objekata ili predmeta iz točke 5. ovoga članka, prije čišćenja i dezinfekcije
tih objekata i predmeta, i
7. gomolje ili biljke koje se smatraju vjerojatno zaraženima radi klonske
povezanosti s gomoljima ili biljkama koje su označene kao zaražene, iako su
rezultati testiranja provedenog sukladno propisanom postupku negativni. Kada je
potrebno, može se provesti i test sortnosti da bi se provjerio identitet
zaraženih i klonski srodnih gomolja ili biljaka krumpira,
8. mjesta proizvodnje gomolja ili biljaka iz točke 7. ovoga članka.
Obavješćivanje u slučaju potvrđene zaraze
Članak 8.
(1) Nadležna uprava obvezna je obavijestiti službeno tijelo nadležno za zaštitu
bilja svake države članice Europske unije, Europsku komisiju i Odbor o zarazi iz
članka 6. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika odmah nakon što je laboratorijskim
testiranjem provedenim sukladno propisanom postupku potvrđena zaraza, navodeći
barem sljedeće podatke:
– naziv sorte i partiju krumpira,
– namjenu (merkantilni ili sjemenski) i, kada je moguće, kategoriju sjemenskog
krumpira.
(2) Nadležna uprava šalje obavijest službenom tijelu nadležnom za zaštitu bilja
svake države članice Europske unije u kojima postoji opasnost od širenja zaraze
na krumpir, navodeći:
– naziv sorte i partiju krumpira,
– naziv i adresu pošiljatelja i primatelja,
– datum prispijeća partije krumpira,
– veličinu isporučene partije krumpira,
– kopiju biljne putovnice ili kada je to moguće barem broj putovnice, ili
registracijski broj proizvođača ili trgovca te kopiju dostavnice.
(3) O slanju obavijesti iz stavka 2. ovoga članka nadležna uprava izvještava
Europsku komisiju.
(4) Uz obavijest iz stavka 3. ovoga članka nadležna uprava obvezna je nakon
završetka svih istraživanja poslati Europskoj komisiji dodatnu obavijest, koja
sadrži sljedeće informacije:
– datum kada je zaraza potvrđena,
– kratak opis istrage provedene radi identifikacije izvora i mogućeg širenja
zaraze, uključujući i podatke o uzimanju uzoraka,
– informacije o identificiranim ili mogućim izvorima zaraze,
– pojedinosti o opsegu označene zaraze, uključujući broj mjesta proizvodnje i
broj partija s nazivom sorte i, kada se radi o sjemenskom krumpiru, kategorija,
– pojedinosti o sigurnosnom području, uključujući broj mjesta proizvodnje koja
nisu označena kao zaražena, ali su uključena u sigurnosno područje,
– svaku drugu informaciju o potvrđenoj iznenadnoj pojavi štetnog organizma koju
može zatražiti Europska komisija.
Testiranje klonski srodnog krumpira
Članak 9.
(1) Partije krumpira koje su klonski srodne s gomoljima ili biljkama koje su
označene kao zaražene u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 1. ovoga
Pravilnika, podliježu obveznom laboratorijskom testiranju sukladno propisanom
postupku.
(2) Fitosanitarni inspektor na temelju podataka Ministarstva određuje testiranje
onolikog broja uzoraka gomolja ili biljaka koliko je potrebno da bi se odredio
vjerojatni primarni izvor zaraze i opseg vjerojatne zaraze, pri čemu redoslijed
testiranja ovisi o stupnju opasnosti.
(3) Nakon dobivanja rezultata laboratorijskog testiranja iz stavka 1. ovoga
članka, fitosanitarni inspektor provodi daljnje utvrđivanje zaraze i opsega
vjerojatne zaraze te sigurnosnog područja.
V. MJERE
Mjere i postupci sa zaraženim biljem
Članak 10.
(1) Sadnja gomolja ili biljaka koji su označeni kao zaraženi u skladu s člankom
6. stavkom 1. točkom 1. ovoga Pravilnika nije dopuštena, već se oni moraju, pod
nadzorom fitosanitarnog inspektora:
– uništiti, ili
– upotrijebiti kao hrana za životinje nakon odgovarajuće toplinske obrade koja
ne ostavlja nikakvu mogućnost preživljavanja štetnog organizma, ili
– odložiti na službeno odobrenom mjestu za zbrinjavanje otpada, za koje je
utvrđeno da ne postoji opasnost od nekontroliranog širenja štetnog organizma u
okoliš, na primjer cijeđenjem kroz pore tla do poljoprivrednog zemljišta, ili
– spaliti, ili
– industrijski preraditi, pod uvjetom da se izravno i odmah dopreme do mjesta
prerade, na kojem mora postojati službeno odobrena oprema za zbrinjavanje
otpada, čijim je korištenjem otklonjena opasnost od širenja štetnog organizma, i
na kojem postoji sustav za čišćenje i dezinfekciju barem onih prijevoznih
sredstava koji napuštaju mjesto prerade, ili
– podvrgnuti drugim mjerama, pod uvjetom da nema opasnosti od širenja štetnog
organizma. O takvim mjerama i njihovoj opravdanosti, nadležna uprava obvezna je
izvijestiti Europsku komisiju i države članice Europske unije.
(2) Sav preostali otpad koji je nastao kao rezultat provedbe mjera iz stavka 1.
ovoga članka, mora biti zbrinut sukladno službeno odobrenom postupku u skladu s
člankom 13. ovoga Pravilnika.
Mjere i postupci s vjerojatno zaraženim krumpirom
Članak 11.
(1) Sadnja gomolja ili biljaka koje se smatraju vjerojatno zaraženima štetnim
organizmom u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika nije dopuštena, već se oni
moraju, pod nadzorom fitosanitarnog inspektora:
– upotrijebiti kao merkantilni krumpir namijenjen prehrani, pri čemu mora biti
pakiran na mjestima koja raspolažu odgovarajućom opremom za zbrinjavanje otpada,
i koji je spreman za neposrednu dostavu i uporabu bez naknadnog prepakiranja.
Sa sjemenskim krumpirom dozvoljeno je rukovati na tim istim mjestima samo ako se
radi odvojeno ili nakon čišćenja i dezinfekcije, ili
– upotrijebiti kao merkantilni krumpir namijenjen industrijskoj preradi, uz
izravnu i brzu dostavu do pogona za preradu, koji mora raspolagati odgovarajućom
opremom za zbrinjavanje otpada i sustavom za čišćenje i dezinfekciju barem onih
prijevoznih sredstava koji napuštaju mjesto prerade, ili
– upotrijebiti ili zbrinuti na neki drugi službeno odobreni način, pod uvjetom
da nema opasnosti od širenja štetnog organizma.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se i na gomolje ili biljke
koji su klonski povezani s onima koji su označeni kao zaraženi, bez obzira na
rezultate testiranja iz članka 9. ovoga Pravilnika.
Čišćenje i dezinfekcija
Članak 12.
(1) Fitosanitarni inspektor naredit će da se strojevi, prijevozna sredstva,
skladišta i njihovi dijelovi, ili drugi objekti i predmeti, uključujući
materijal za pakiranje, koji su označeni kao zaraženi u skladu s člankom 6.
stavkom 1. točkom 1. ovoga Pravilnika, ili se smatraju vjerojatno zaraženima u
skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika, ili unište, ili očiste i dezinficiraju
primjenom odgovarajućih postupaka kojima se otklanja opasnost od širenja štetnog
organizma.
(2) Nakon dezinfekcije, objekti i predmeti iz stavka 1. ovoga članka više se ne
smatraju zaraženima.
Postupci zbrinjavanja otpada
Članak 13.
(1) Službeno odobreni postupak zbrinjavanja otpada nastalog u procesu
industrijske prerade iz članka 11. ovoga Pravilnika mora se izvršiti u skladu sa
sljedećim odredbama tako da se izbjegne svaka opasnost od širenja štetnog
organizma:
1. otpaci krumpira (uključujući odbačeni krumpir i koru) i svi drugi kruti
otpaci koji su u vezi s krumpirom (uključujući tlo, kamenje i druge ostatke)
moraju se odstraniti na sljedeći način:
– odložiti na za to službeno odobrenom mjestu, na kojem ne postoji opasnost od
nekontroliranog širenja štetnog organizma u okoliš, na primjer cijeđenjem kroz
pore tla do poljoprivrednog zemljišta. Otpaci se prevoze izravno do određenog
mjesta u zatvorenom prijevoznom sredstvu tako da ne postoji opasnost od gubitka
otpada, ili
– spaliti, ili
– primijeniti neke druge mjere za koje je utvrđeno da ne postoji opasnost od
širenja štetnog organizma. O primjeni ovih mjera nadležna uprava mora
izvijestiti Europsku komisiju i države članice Europske unije.
2. tekući otpad nastao u preradi, a koji sadrži raspršene krute čestice, mora se
prije uklanjanja filtrirati ili obraditi postupkom sedimentacije radi
odstranjivanja krutih čestica. Krute čestice se nakon toga uklanjaju na način
naveden u točki 1. ovoga stavka. Tekući dio otpada se mora:
– u cijelosti prije odstranjivanja zagrijati na temperaturu od najmanje 60° C u
trajanju najmanje 30 minuta, ili
– odstraniti pod službenim nadzorom na neki drugi službeno odobreni način koji
onemogućava da otpaci dođu na bilo koji način u doticaj s poljoprivrednim
zemljištem. O primjeni ovih mjera nadležna uprava mora izvijestiti Europsku
komisiju i države članice Europske unije.
(2) Postupci propisani stavkom 1. ovoga članka primijenit će se i na otpad koji
nastaje tijekom rukovanja, odstranjivanja i prerade zaraženih partija.
Mjere u sigurnosnom području
Članak 14.
U sigurnosnom području određenom u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 3. ovoga Pravilnika, fitosanitarni će inspektor narediti mjere navedene u Prilogu koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
Postupak sa sjemenskim krumpirom
Članak 15.
(1) Sjemenski krumpir mora potjecati izravno od materijala dobivenog sukladno
službeno odobrenom postupku kontrole i za koji je službenim laboratorijskim
testiranjem provedenim sukladno propisanom postupku utvrđeno da nije zaražen
štetnim organizmom.
(2) Laboratorijsko testiranje iz stavka 1. ovoga članka provodi se:
– u slučajevima kada zaraza ugrožava proizvodnju sjemenskog krumpira: na
biljkama iz početne faze klonske selekcije,
– u ostalim slučajevima: ili na biljkama iz početne faze klonske selekcije, ili
na reprezentativnim uzorcima osnovnog sjemena krumpira, odnosno ranijih
generacija u lancu vegetativnog razmnožavanja.
Zabrana posjedovanja i korištenja štetnog organizma
Članak 16.
Zabranjeno je posjedovanje i bilo kakvo korištenje štetnog organizma.
Iznimke od propisanih mjera
Članak 17.
Ministarstvo može odobriti iznimke od mjera propisanih člankom 10., 11., 12., 14. te člankom 16. ovoga Pravilnika za pokusne, znanstvene ili selekcijske namjene, pod uvjetom da se time osigura nadzor nad štetnim organizmom i da nema opasnosti od njegova širenja.
Dodatne i strože mjere
Članak 18.
(1) Dodatne i strože mjere mogu se propisati radi suzbijanja ili sprječavanja
širenja štetnog organizma.
(2) O pojedinostima u vezi mjera iz stavka 1. ovoga članka nadležna uprava
šalje obavijest državama članicama Europske unije i Europskoj komisiji.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Prestanak važnosti
Članak 19.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Naredba o provođenju nadzora radi sprječavanja pojavljivanja smeđe truleži gomolja – Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. i prstenaste truleži gomolja krumpira – Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus (»Narodne novine«, br. 78/01), u dijelu koji se odnosi na prstenastu trulež gomolja krumpira – Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus.
Stupanje na snagu
Članak 20.
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
(2) Odredbe članka 3. stavka 6., članka 8., članka 10. stavka 1. podstavka 6.,
članka 13. stavka 1. točke 1. alineje 3. i točke 2. alineje 2. i članka 18.
stavka 2. ovoga Pravilnika stupaju na snagu danom pristupa Republike Hrvatske
Europskoj uniji.
(3) Odredba članka 8. stavka 2. podstavka 5. ovoga Pravilnika stupa na snagu 1.
siječnja 2008. godine.
Klasa: 011-02/06-01/9
Urbroj: 525-1-06-2
Zagreb, 30. listopada 2006.
Ministar poljoprivrede, šumarstva
i vodnoga gospodarstva
Petar Čobanković, v. r.
PRILOG
Mjere koje naređuje fitosanitarni inspektor i koje se provode u sigurnosnom
području uspostavljenom u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 3. ovoga
Pravilnika su sljedeće:
I. NA MJESTIMA PROIZVODNJE KOJA SU OZNAČENA KAO ZARAŽENA:
1. Na polju koje je označeno kao zaraženo:
1.1.1. u iduće, najmanje tri vegetacijske godine nakon godine u kojoj je
utvrđena zaraza:
– obvezno je uklanjanje samoniklih biljaka krumpira i drugih biljaka domaćina
štetnog organizma i
– zabranjena je sadnja gomolja i biljaka te sjetva sjemena krumpira u botaničkom
smislu kao i sjetva i sadnja drugih biljaka domaćina štetnog organizma ili
usjeva za koje je utvrđeno da omogućuju širenje štetnog organizma,
1.1.2. u prvoj sezoni proizvodnje krumpira koja slijedi nakon razdoblja iz
podtočke 1.1.1., pod uvjetom da na polju najmanje dvije uzastopne vegetacijske
godine prije sadnje tijekom provođenja sustavnog istraživanja nisu nađene
samonikle biljke krumpira i druge biljke domaćini, dopušta se proizvodnja
isključivo merkantilnog krumpira, uz testiranje gomolja sukladno propisanom
postupku;
1.1.3. u sezoni proizvodnje krumpira koja slijedi nakon one iz podtočke 1.1.2.,
dopušta se, uz odgovarajući plodored, koji mora biti najmanje dvogodišnji za
proizvodnju sjemenskog krumpira, proizvodnja sjemenskog ili merkantilnog
krumpira, uz provođenje sustavnog istraživanja iz članka 3. ovoga Pravilnika;
ili
1.2.1. tijekom četiri vegetacijske godine koje slijede nakon godine u kojoj je
zaraza utvrđena:
– provode se mjere uklanjanja samoniklih biljaka krumpira i drugih samoniklih
biljaka domaćina štetnog organizma, i
– polje se održava na ugaru ili kao trajni pašnjak s intenzivnom ispašom ili
čestom niskom košnjom,
1.2.2. u prvoj sezoni proizvodnje krumpira koja slijedi nakon razdoblja iz
podtočke 1.2.1., pod uvjetom da tijekom provođenja sustavnog istraživanja u
najmanje dvije uzastopne vegetacijske godine prije sadnje na polju nisu nađene
samonikle biljke krumpira i druge samonikle biljke domaćini, dopušta se
proizvodnja sjemenskog ili merkantilnog krumpira, uz testiranje izvađenih
gomolja sukladno propisanom postupku.
2. Na ostalim poljima unutar zaraženog mjesta proizvodnje pod uvjetom da je
fitosanitarni inspektor utvrdio da je otklonjena opasnost od samoniklih biljaka
krumpira te drugih biljaka domaćina štetnog organizma:
2.1. u vegetacijskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj je zaraza
utvrđena:
– zabranjuje se sadnja gomolja i biljaka krumpira, te sjetva sjemena krumpira u
botaničkom smislu ili drugih samoniklih biljaka domaćina štetnog organizma, ili
se
– dopušta sadnja certificiranog sjemenskog krumpira namijenjenog isključivo
proizvodnji merkantilnog krumpira,
2.2. u drugoj vegetacijskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj je zaraza
utvrđena, dopušta se sadnja samo certificiranog sjemenskog krumpira ili
sjemenskog krumpira za koji je službenim testiranjem potvrđeno da nije zaražen
štetnim organizmom i da je proizveden pod stručnim nadzorom na mjestima
proizvodnje koja nisu označena kao zaražena, za sjemensku ili merkantilnu
proizvodnju,
2.3. najmanje još u trećoj vegetacijskoj godini koja slijedi nakon godine u
kojoj je utvrđena zaraza dopušta se sadnja samo certificiranog sjemenskog
krumpira ili sjemenskog krumpira proizvedenog pod stručnim nadzorom iz
certificiranog sjemenskog krumpira, za sjemensku ili merkantilnu proizvodnju,
2.4. u svakoj vegetacijskoj godini iz podtočke 2.1., 2.2. i 2.3. ove točke
poduzimaju se mjere uklanjanja samoniklih biljaka krumpira i drugih biljaka
domaćina štetnog organizma ako su prisutne i provodi se službeno testiranje
izvađenog krumpira sa svakog polja sukladno propisanom postupku.
3. Odmah nakon utvrđivanja zaraze štetnim organizmom i nakon sljedeće
vegetacijske godine, svi strojevi, oprema i skladišni prostori na mjestu
proizvodnje koji su se koristili u proizvodnji krumpira moraju se očistiti i
dezinficirati primjenom odgovarajućih postupaka u skladu s člankom 12. ovoga
Pravilnika.
4. U zaštićenim prostorima namijenjenim proizvodnji bilja gdje je moguća potpuna
zamjena supstrata za uzgoj:
– zabranjuje se sadnja gomolja i biljaka krumpira te sjetva sjemena krumpira u
botaničkom smislu, sve dok se u tom zaštićenom prostoru, pod nadzorom
fitosanitarnog inspektora, ne provedu mjere uništavanja štetnog organizma i
ukloni sav biljni materijal koji potječe od biljaka domaćina, pri čemu se, kao
minimalna mjera, obvezno provodi potpuna zamjena supstrata za uzgoj te čišćenje
i dezinfekcija proizvodne jedinice i cjelokupne opreme, i sve dok nakon toga
fitosanitarni inspektor ne odobri proizvodnju krumpira, i
– dopušta se sadnja isključivo certificiranog sjemenskog krumpira ili
mini-gomolja ili mikro biljaka dobivenih iz kulture biljnog tkiva, koje potječu
iz testiranih izvora.
II. U ČITAVOM SIGURNOSNOM PODRUČJU, PORED MJERA NAVEDENIH U GLAVI I. OVOGA
PRILOGA:
1. Odmah nakon utvrđivanja zaraze fitosanitarni inspektor naređuje, prema
potrebi, čišćenje i dezinfekciju svih strojeva, opreme i skladišnih prostora
koji su se koristili na takvim posjedima u proizvodnji krumpira primjenom
odgovarajućih postupaka u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika.
2. Odmah i tijekom najmanje triju vegetacijskih godina koje slijede iza one u
kojoj je zaraza utvrđena, fitosanitarni inspektor:
– nadzire posjede na kojima se uzgajaju, skladište, nalaze ili dorađuju gomolji
krumpira, uključujući i posjede s kojih i na kojima su se koristili strojevi za
obavljanje radnji u vezi s nabrojenim djelatnostima,
– unutar cijelog sigurnosnog područja naređuje sadnju isključivo certificiranog
sjemenskog krumpira ili sjemenskog krumpira proizvedenog pod stručnim nadzorom,
i testiranje nakon vađenja onog sjemenskog krumpira koji je uzgojen na mjestima
proizvodnje koja se smatraju vjerojatno zaraženima, u skladu s člankom 7. ovoga
Pravilnika,
– naređuje da se na svim posjedima unutar tog područja s proizvedenim sjemenskim
krumpirom postupa odvojeno od merkantilnog krumpira, ili da se obavi čišćenje i
dezinfekcija između postupanja sa sjemenskim i merkantilnim krumpirom,
– provodi sustavno istraživanje iz članka 3. ovoga Pravilnika.
3. U slučaju potrebe, ministar može narediti zamjenu svih zaliha sjemenskog
krumpira u odgovarajućem vremenskom razdoblju.