USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2917

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 22. studenoga 2006. godine, donio je

RJEŠENJE

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 106. stavka 1., 108. stavka 1. i 109. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine«, broj 140/05.).
II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Petar Marija Radelj podnio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članka 106. stavka 1., 108. stavka 2. i dijela odredbe članka 109. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine«, broj 140/05., u daljnjem tekstu: Zakon).
Odredba članka 106. stavka 1. Zakona glasi:
Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ministar u roku od dvije godine od dana njegova stupanja na snagu.
Odredba članka 108. stavka 2. Zakona glasi:
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona poslove iz nadležnosti inspekcije bilinogojstva preuzima poljoprivredna inspekcija Ministarstva prema odredbama zakona iz stavka 1. ovoga članka.
Odredba članka 109. Zakona glasi:
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2008. godine.
2. Predlagatelj se poziva na članak 89. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, koji postavlja općeobvezatno pravilo za stupanje na snagu propisa, koji ne poznaje odgodu primjene propisa. Predlagatelj ističe: »Ustav ništa ne govori o tomu da bi se mogla odgoditi primjena propisnika koji je stupio na snagu. Takvo bi pravno stanje bilo apsurdno. (...) Osim što Ustav ne daje mogućnost da se propisnik koji je na snazi ne primjenjuje, ni teoretičari nomotehnike ne predviđaju takvu mogućnost.«
Također ističe da je zbog navedene odredbe neizvjesno i u kom roku je potrebno donijeti podzakonske propise u smislu odredbe članka 106. stavka 1. navedenog Zakona.

Prijedlog nije osnovan.

3. Ustavni sud je u Izvješću Hrvatskom Saboru broj: U-X-80/2005 od 1. lipnja 2006. godine (»Narodne novine«, broj 64/06.), izrazio sljedeće stajalište:
»Stupanje na snagu zakona jest vremenski određen trenutak od kojega zakon počinje pravno djelovati, obvezujući svojim odredbama, uz mogućnost primjene sankcije u slučaju njihovog nepoštivanja, one na koje se odnosi.
Ustav Republike Hrvatske poznaje samo institut stupanja na snagu zakona, ali ne i institut (odgođene) primjene zakona koji je stupio na snagu. (...)
Sukladno navedenom, ustavno je pravilo da zakoni stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Vremensko razdoblje od dana objave zakona do dana njegova stupanja na snagu (vakacija) potrebno je da bi se s odredbama novog zakona upoznali i za njegovu primjenu pripremili adresati na koje se odnosi.
Zakonodavac može iz osobito opravdanih razloga odrediti drugačije vakacijsko razdoblje, tako da zakon može stupiti na snagu na dan objave u »Narodnim novinama«, ali i na određeni dan u budućnosti koji zakonodavac propisuje ovisno o potrebama usklađivanja (harmoniziranja) zakonodavnog poretka radi osiguranja njegove jedinstvenosti. (...)
Sukladno prethodnim navodima, Ustavni sud izvješćuje Hrvatski sabor o potrebi izmjene dosadašnje zakonodavne prakse radi njezina usklađivanja s člankom 89. stavcima 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske, na način da u svim zakonima propisuje samo njihovo stupanje na snagu koje će ujedno značiti i početak njihove primjene.«
4. Budući da je osporeni Zakon donesen i objavljen u »Narodnim novinama«prije no što je Ustavni sud uputio Hrvatskom saboru navedeno Izvješće i objavio ga u »Narodnim novinama«, Ustavni sud ne smatra prihvatljivim ukidati sve prijelazne i/ili završne odredbe (koje razlikuju stupanje na snagu od početka primjene) sadržane u brojnim zakonima i drugim propisima koji su doneseni i objavljeni prije objave samog Izvješća. Dopuštena je njihova opstojnost u pravnom poretku, uz obvezu da zakonodavac i drugi donositelji provedbenih propisa i općih akata promijene praksu u tom pitanju za ubuduće, tj. za razdoblje nakon objave Izvješća Ustavnog suda.
5. Slijedom iznijetoga, na temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 42/02. – pročišćeni tekst) riješeno je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-I-5049/2005
Zagreb, 22. studenoga 2006.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.