USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

3830

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 13. studenoga 2007. godine, donio je

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukida Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obaveznom atestiranju zabrave vrata voznog okna za dizala te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Narodne novine«, broj 1/01.).
II. Pravilnik iz točke I. ove izreke prestaje važiti na dan 31. ožujka 2008. godine.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Pozivom na zakonsko ovlaštenje sadržano u članku 5. stavku 2., članku 13. stavku 2., članku 17. stavku 2. i članku 23. stavku 4. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96.), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obaveznom atestiranju zabrave vrata voznog okna za dizala te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda, koji je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 1 od 5. siječnja 2001. godine. Sukladno odredbama sadržanim u članku 5., on je stupio na snagu osmog dana od dana njegove objave u »Narodnim novinama«.
2. Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o obaveznom atestiranju zabrave vrata voznog okna za dizala te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (u daljnjem tekstu: osporeni Pravilnik).
U svom prijedlogu predlagatelj ističe da osporeni Pravilnik nije u suglasnosti s odredbama članka 3., članka 5. i članka 14. stavka 2. Ustava. Ujedno navodi da osporeni Pravilnik nije suglasan s odredbama sadržanim u članku 53. Zakona o normizaciji te u članku 17. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 59/01. i 199/03.).
Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj, između ostaloga, navodi da ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nije bio ovlašten na donošenje osporenog Pravilnika, već da je sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o normizaciji bio ovlašten isključivo na donošenje novih drugih propisa za provedbu tog Zakona.

Prijedlog je osnovan.

3. Članak 3. Ustava glasi:
Sloboda, (...) vladavina prava (...) najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 5. stavak 1. Ustava glasi:
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 13., članak 17. i članak 53. stavak 1. i stavak 3. Zakona o normizaciji glase:

Članak 13.

(1) Radi utvrđivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima za proizvode, procese i usluge uspostavlja se sustav ocjenjivanja sukladnosti u okviru kojeg se donose propisi kojima se utvrđuju one značajke koje bitno utječu na život, sigurnost, zdravlje ljudi, na okoliš i na zaštitu potrošača te osigurava njegovo provođenje.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano.

Članak 17.

(1) Za proizvode koji podliježu potvrđivanju propisom se određuju načini ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima, norme ako se primjenjuju pri potvrđivanju tih proizvoda te posebni uvjeti za potvrđivanje određenih proizvoda.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano.

Članak 53. stavak 1. i stavak 3.

(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu.(...)
(3) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredaba koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji (»Narodne novine«, br. 53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.).(...)
4. Osporeni Pravilnik donesen je pozivom na zakonska ovlaštenja sadržana u članku 13. stavku 2. i članku 17. stavku 2. Zakona o normizaciji.
Odredbom sadržanom u članku 53. stavku 1. Zakona o normizaciji ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo obvezan je u roku od tri godine od njegovog stupanja na snagu donijeti odgovarajuće provedbene propise. Do donošenja novih propisa za provedbu Zakona o normizaciji, sukladno odredbi sadržanoj u članku 53. stavku 3. Zakona o normizaciji, ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o normizaciji.
5. Iz navedenih odredaba Zakona o normizaciji nedvojbeno proizlazi obveza ravnatelja nadležnog državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona. Zakon o normizaciji ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih za njegovu provedbu na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa donesenih na temelju pravnih osnova sadržanih u drugim zakonima.
6. Osporeni Pravilnik suprotan je odredbama sadržanim u članku 53. stavku 1. Zakona o normizaciji.
Ustavni sud utvrđuje da je osporenim Pravilnikom izmijenjen i dopunjen podzakonski propis donesen na temelju drugog zakona (Zakona o standardizaciji »Službeni list«, broj 37/88.), koji je preuzet kao republički zakon Zakonom o preuzimanju Zakona o standardizaciji (»Narodne novine«, broj 53/91.). Prema izričitoj zakonskoj odredbi Zakona o normizaciji, nadležno tijelo dužno je donijeti novi podzakonski propis, stoga osporeni Pravilnik nije suglasan s vladavinom prava, kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, sadržanom u članku 3. Ustava niti s načelom ustavnosti i zakonitosti, sadržanom u članku 5. Ustava.
Slijedom svega iznesenog, Ustavni sud utvrđuje nema pravne osnove za izmjenu i dopunu drugog (podzakonskog) propisa donesenog na temelju zakona koji je prestao važiti.
Takvo stajalište zauzeo je Ustavni sud u odluci broj: U-II-3144/2005 (»Narodne novine«, broj 113/05.) i U-II-4001/2005 (»Narodne novine«, broj 76/06.).
7. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 55. stavka 1. i stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka 55. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-II-3689/2006
Zagreb, 13. studenoga 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.