Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske

NN 10/2008, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske

MINISTARSTVO, MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

300

Na temelju članka 32. stavak 2. alineja 1. Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (»Narodne novine« broj 76/2007), a u svezi s člankom 56. stavak 2. i člankom 60. stavak 1. Pomorskog zakonika (»Narodne novine« broj 181/2004) ministar mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU ODRŽAVANJA REDA U LUKAMA I NA OSTALIM DIJELOVIMA UNUTARNJIH MORSKIH VODA I TERITORIJALNOG MORA REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 1.

U Pravilniku o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 90/05) u članku 51. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
»(6) Ako tijelo koje upravlja lukom, u tijeku svojih redovitih aktivnosti, sazna da brod koji boravi na području luke ima nedostatke koji mogu utjecati na sigurnost broda ili predstavljaju nerazboritu prijetnju povredi morskog okoliša, takvo tijelo će bez odlaganja izvijestiti inspekciju sigurnosti plovidbe lučke kapetanije.«

Članak 2.

Iza članka 59. dodaju se nove glave II.A, II.B i II.C i novi članci 59.a do 59.j koji glase:

»II.A EVIDENCIJA PUTNIKA KOJI PLOVE NA PUTNIČKIM BRODOVIMA U I IZ HRVATSKIH LUKA

Članak 59.a

Za potrebe ove glave pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
»osobe« su svi ljudi na brodu, neovisno o njihovoj dobi;
»putnički brod« je putnički brod i brzi putnički brod kako su definirani Pomorskim zakonikom
»evidentičar putnika« je odgovorna osoba na kopnu koju je odredila kompanija radi ispunjavanja obveza sukladno ISM Pravilniku ili osoba na kopnu koju je odredila kompanija kao osobu odgovornu za vođenje evidencije o podacima o osobama koje su se ukrcale na putnički brod kompanije;
»zaštićeno morsko područje« je morsko područje zaštićeno od utjecaja otvorenog mora u kojem se brod ni u kojem trenutku ne udaljava više od šest nautičkih milja od mjesta zakloništa gdje se mogu iskrcati osobe u slučaju brodoloma i u čijoj su blizini osigurana sredstva za traganje i spašavanje;
»linijski prijevoz« je niz putovanja broda koji plovi između dvije ili više istih luka u skladu s objavljenim plovidbenim redom ili tako da je plovidba u toj mjeri redovna i učestala da predstavlja prepoznatljiv sistematski slijed;
»nadležno tijelo« je Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru i upravljanje pomorskim prometom.
»ISM pravilnik« je Međunarodni pravilnik o upravljanju sigurnošću koji je donijela Međunarodna pomorska organizacija (IMO) Rezolucijom Skupštine A.741(18) od 4. studenoga 1993. godine, kako je izmijenjen i dopunjen.

Članak 59.b

(1) Prije isplovljenja putničkog broda kompanija je dužna utvrditi broj osoba na putničkom brodu.
(2) Broj osoba iz stavka 1. ovog članka mora, prije isplovljenja broda, biti poznat zapovjedniku putničkog broda, te kompanijskom evidentičaru putnika ili uveden u sustav koji je u tu svrhu na kopnu uspostavila kompanija.
(3) Zapovjednik putničkog broda je dužan osigurati da broj osoba na putničkom brodu ne prelazi najviši dopušteni broj osoba koje je brod ovlašten prevoziti.

Članak 59.c

(1) Kompanija je dužna prikupiti sljedeće podatke o osobama na svakom putničkom brodu koji isplovljava iz hrvatske luke, kada je luka odredišta udaljena više od 20 nautičkih milja od luke polazišta:
– ime ili inicijal imena i prezime,
– spol,
– naznaka dobne skupine (odrasli, djeca ili dojenčad) kojoj svaki putnik pripada, ili starost ili godinu rođenja,
– podaci koji se odnose na potrebu posebne njege ili pomoći u hitnim slučajevima, koje podatke osoba može dobrovoljno dati.
(2) Podatke iz stavka 1. ovog članka, kompanija će prikupiti prije isplovljenja, te ih dostaviti evidentičaru putnika ili unijeti u sustav koji je u tu svrhu uspostavljen na kopnu najkasnije 30 minuta nakon isplovljenja.
(3) Podaci iz članka 59.b stavak 1. i stavka 1. ovog članka moraju biti dostupni nadležnim tijelima u slučaju potrebe provođenja akcije traganja i spašavanja.

Članak 59.d

(1) Svaka kompanija mora za svaki brod na koji se odnosi članak 59.b i 59.c ove glave II.A:
– uspostaviti sustav evidentiranja podataka o putnicima koji mo­ra udovoljavati kriterijima navedenim u članku 59.e ove glave II.A;
– imenovati evidentičara putnika odgovornog za čuvanje i dostavu podataka u hitnim slučajevima ili kod otklanjanja posljedica pomorske nesreće.
(2) Kompanija je dužna osigurati da su podaci na koje se odnosi ova glava II.A bez odlaganja dostupni nadležnim tijelima u hitnim slučajevima ili u slučaju pomorske nesreće.
(3) Osobni podaci iz članka 59.c stavak 1. ove glave II.A neće se čuvati dulje nego što je neophodno za potrebe traganja i spašavanja, te istrage pomorske nesreće.
(4) Kompanija je dužna osigurati da se informacije o osobama ko­je su deklarirale potrebu za posebnom njegom ili pomoći u hitnim slu­čajevima dostave zapovjedniku putničkog broda prije isplovljavanja.

Članak 59.e

(1) Sustav evidentiranja podataka o putnicima iz članka 59.d stavak 1. alineja 1. (u daljnjem tekstu: sustav) mora udovoljavati sljedećim kriterijima:
1. čitljivost – podaci moraju biti u obliku koji je jednostavan za čitanje;
2. raspoloživost – podaci moraju biti lako dostupni nadležnim tijelima za koje su podaci relevantni;
3. jednostavnost – sustav mora biti takav da ne uzrokuje nepotrebno produljenje vremena ukrcaja ili iskrcaja putnika;
4. sigurnost – informacije moraju biti zaštićene na odgovarajući način od slučajnog ili nezakonitog uništavanja ili neodobrenog pristupa, izmjene ili objave podataka.
(2) Sustavi koji se vode za iste ili slične linije moraju biti kompatibilni.
(3) Sustav odobrava Ministarstvo.
(4) Ministarstvo provodi provjere ispravnog djelovanja sustava, te u slučaju utvrđivanja nedostataka nalaže mjere za njihovo uklanjanje.
 

Članak 59.f


(1) Kada to traže razlozi sigurnosti plovidbe, Ministarstvo može odlučiti proširiti primjenu članka 59.d ove glave II.A i na brodove koji plove na linijama gdje je luka odredišta udaljena manje od 20 nautičkih milja od luke polazišta.
(2) Za međunarodna putovanja između luka u Republici Hrvatskoj i luka u državi članici Europske unije, odluka Ministarstva iz stavka 1. ovog članka donosi se uz prethodno usuglašavanje s nadležnim tijelima odnosne države.

Članak 59.g

(1) Ministarstvo može izuzeti od primjene članka 59.b stavka 2. ove glave II.A brod koji isplovljava iz hrvatske luke i plovi u zaštićenom morskom području, odnosno na redovnim linijama ako putovanje traje kraće od jednog sata.
(2) Ministarstvo može izuzeti od primjene članka 59.d ove glave II.A brod koji plovi u zaštićenom morskom području između dviju luka ili u i iz iste luke bez međuuplovljenja.
(3) Izuzeća iz stavka 1. i 2. ovog članka odobrit će se uz suglasnost države zastave broda.
(4) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovog članka, Ministarstvo će bez odlaganja izvijestiti Europsku komisiju o svojoj odluci o davanju izuzeća uz odgovarajuće obrazloženje.
(5) Linijski prijevoz u područjima gdje je vjerojatnost da značajna valna visina na godišnjoj razini prelazi 2 metra manja od 10% i:
– kada putovanje na prelazi približno 30 nautičkih milja od luke polazišta do luke odredišta ili
– kada linijski prijevoz prvenstveno služi osiguranju povezivanja otočnog stanovništva s kopnom,
– kada prikupljanje informacija sukladno članku 59.d glave II.A ne bi bilo praktično, Ministarstvo može zatražiti od Europske komisije da u cijelosti ili djelomično ukine predmetni zahtjev u odnosu na brodove i kompanije na predmetnim linijama.
(6) Ministarstvo će uz zahtjev iz stavka 4. ovog članka podastrijeti dokaze o nepraktičnosti primjene odredbe članka 59.d, kao i podatke o organizaciji i sredstvima službe za traganje i spašavanje u odnosnim područjima, dostupnosti vremenske prognoze, te organizaciji kompanijske službe sigurnosti.
(7) Ministarstvo neće odobriti niti predložiti izuzeća sukladno odredbama ovog članka za brodove trećih država stranaka SOLAS konvencije, 1974., kako je izmijenjena i dopunjena, kada država čiju zastavu brod vije sukladno odredbama SOLAS konvencije nije suglasna sa takvim izuzećem.«

II.B NADZOR ŠTETNIH SUSTAVA PROTIV OBRASTANJA

Članak 59.h

(1) Zabranjeno je uplovljavanje brodova, brodica i jahti koji koriste štetne sustave protiv obrastanja u luke u Republici Hrvatskoj kao i pristajanje uz nepomične odobalne objekte pod jurisdikcijom Republike Hrvatske te postavljanje nepomičnih odobalnih objekata ili plutajućih objekata koji koriste štetne sustave protiv obrastanja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
(2) Štetnim sustavima protiv obrastanja smatraju se organski spojevi kositra koji djeluju kao biocidi.
(3) Brodovi bruto tonaže 400 i više koji uplovljavaju u luke u Republici Hrvatskoj moraju imati valjanu Međunarodnu svjedodžbu o sustavu protiv obrastanja.
(4) Brodovi duljine 24 metara i više, a bruto tonaže manje od 400 koji uplovljavaju u luke u Republici Hrvatskoj moraju imati valjanu Izjavu o sustavu protiv obrastanja potpisanu od vlasnika broda ili njegovog ovlaštenog predstavnika uz koji mora biti priložena odgovarajuća dokumentacija iz koje je razvidno da primijenjeni sustav protiv obrastanja nije sustav naveden u stavku 2. ovog članka.
(5) Odredbe ovog članka ne odnose se na ratne brodove i javne brodove.

II.C OBVEZE RIBARSKIH BRODOVA

Članak 59.i

Za potrebe ove glave pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
Torremolinos protokol je Torremolinos protokol iz 1993. na Torremolinos međunarodnu konvenciju o sigurnosti ribarskih brodova iz 1977., sa svim izmjenama i dopunama.

Članak 59.j

Ribarskim brodovima neovisno o državnoj pripadnosti, duljine 24 m i više, zabranjuje se ribarenje u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske i iskrcaj ulova u lukama u Republici Hrvatskoj, osim ako na brodu ne postoji valjana svjedodžba izdana od države čiju zastavu brod vije, kojom se potvrđuje udovoljavanje Torremolinos Protokolu i dodatnim zahtjevima koji su istovjetni zahtjevima za brodove hrvatske zastave, kako su definirani Tehničkim pravilima.«

Članak 3.

Iza članka 80. dodaje se nova glava IV.A i članci 80.a do 80.c koji glase:

»GLAVA IV.A
AUTOMATSKI SUSTAV IDENTIFIKACIJE BRODA
I ZAPISIVAČ PODATAKA O PUTOVANJU

Članak 80.a

Za potrebe ove glave pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
– »SOLAS konvencija« je konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, 1974., kako je izmijenjena i dopunjena;
– VDR – zapisivač podataka o putovanju – je uređaj čija je svrha da pomogne prilikom utvrđivanju uzroka pomorske nesreće. Funkcionalni zahtjevi kojima mora udovoljavati VDR dani su u IMO rezoluciji A.861(20) i normi IEC 61996.;
– IMO kodeks je kodeks za istrage pomorskih nesreća i nezgoda, kojeg je usvojila Međunarodna pomorska organizacija Rezolucijom Skupštine A.849 od 27. studenoga 1997. godine, sa svim izmjenama i dopunama.

Članak 80.b

(1) Svi brodovi neovisno o državnoj pripadnosti koji uplovljavaju u luke Republike Hrvatske moraju biti opremljeni automatskim sustavom identifikacije broda koji udovoljava zahtjevima točke 2.4.5, Pravila 19, poglavlja V, SOLAS konvencije sukladno vremenskom rasporedu propisanom u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovog Pravil­nika.
(2) Zapovjednik broda opremljenog sustavom iz stavka 1. ovog članka, odgovoran je za stalnu uporabnost i neprekinuti rad sustava, osim u slučajevima kada je međunarodnim sporazumima, ugovorima ili normama predviđena zaštita navigacijskih podataka.
(3) Uporabnošću iz stavka 2. ovog članka smatrat će se automatsko davanje točnih informacija odgovarajuće opremljenim obalnim stanicama, drugim brodovima, letjelicama, uključujući identitet broda, vrstu, položaj, kurs, brzinu, navigacijski status i druge informacije koje se odnose na sigurnost, te razmjena podataka s obalnim stanicama.

Članak 80.c

Svi brodovi neovisno o državnoj pripadnosti koji uplovljavaju u luke Republike Hrvatske moraju biti opremljeni VDR-om sukladno vremenskom rasporedu propisanom u Prilogu 3. koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 4.

Iza Priloga 1. dodaje se Prilog 2. koji glasi:

»Prilog 2.:

Sustav za automatsku identifikaciju (AIS) moraju imati:
Na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika:
– putnički brodovi uključujući brza plovila građena po 1994 HSC i 2000 HSC Kodeksu u bruto tonaže 150 i više na međunarod­nim putovanjima.
– teretni brodovi bruto tonaže 300 i više na međunarodnim putovanjima.
Od 1. srpnja 2008. godine:
– sva brza plovila bruto tonaže 150 i manje građena po DSC Kodeksu na međunarodnim putovanjima.
– sva brza putnička plovila bruto tonaže 150 i manje neovisno o kodeksu po kojem su građeni koja obavljaju redovita linijska putovanja u području plovidba 5, 6, 7 i 8.
Od datuma prvoga redovitog pregleda nakon 1. siječnja 2009.godine:
– putnički i teretni brodovi bruto tonaže 300 i više koji plove u području plovidbe 5, 6, 7 i 8.
S danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji:
– svi ostali putnički brodovi, osim putničkih brodova ispod 300 tona bruto tonaže u nacionalnoj plovidbi, i svi ostali brodovi bruto tonaže od 300 tona i više, a koji su izgrađeni na dan 1. srpnja 2002. ili nakon tog datuma
– svi ostali putnički brodovi, osim putničkih brodova ispod 300 tona bruto tonaže u nacionalnoj plovidbi, i svi ostali brodovi bruto tonaže od 300 tona i više izgrađeni prije 1. srpnja 2002.«

Članak 5.

Iza novog Priloga 2. dodaje se novi Prilog 3. koji glasi:

»Prilog 3.:

Zapisivač podataka o putovanju mora se nalaziti na sljedećim brodovima:
Na datum stupanja na snagu ovog Pravilnika:
– putnički brodovi i brza putnička plovila na međunarodnim putovanjima
– teretni brodovi bruto tonaže 3000 i više građeni nakon1. srpnja 2002.
Ostali teretni brodovi na međunarodnim putovanjima:
– brodovi bruto tonaže 20000 i više građeni prije 1. srpnja 2002. do datuma prvog redovitog dokovanja nakon 1. srpnja 2006., ali ne kasnije od 1. srpnja 2009.; odnosno danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, ovisno što je ranije
– brodovi bruto tonaže 3000 i više, ali manje od 20000, građeni prije 1. srpnja 2002. do datuma prvoga redovitog dokovanja nakon 1. srpnja 2007., ali ne kasnije od 1. srpnja 2010., odnosno danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, ovisno što je ranije.«

Članak 6.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka odredbe glave II.A s člancima 59.a do 59.g ovog Pravilnika stupaju na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 011-01/06-02/39
Urbroj: 530-04-06-13
Zagreb, 10. siječnja 2008.

Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.