USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

29

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 20. studenoga 2007., donio je

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se u cijelosti ukida Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obveznom atestiranju aparata za zaštitu dišnih organa (»Narodne novine«, broj 131/00.).
II. Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obveznom atestiranju aparata za zaštitu dišnih organa (»Narodne novine«, broj 131/00.) prestaje važiti 31. ožujka 2008. godine.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Naredbe o izmjenama i dopunama Naredbe o obveznom atestiranju aparata za zaštitu dišnih organa (»Narodne novine«, broj 131/00. – u daljnjem tekstu: Naredba).
U prijedlogu predlagatelj ističe da osporena Naredba nije suglasna s odredbama članka 3., članka 5. i članka 14. stavka 2. Ustava. Ujedno navodi da osporena Naredba nije suglasna odredbama sadržanim u članku 53. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96.), te članku 17. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 59/01. i 199/03.).
Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj, između ostaloga, navodi da ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nije bio ovlašten na donošenje osporene Naredbe, već da je, sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o normizaciji, bio ovlašten isključivo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona.
Predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom osporene Naredbe te njezino ukidanje.

Prijedlog je osnovan.

2. Članak 3. Ustava glasi:
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 5. stavak 1. Ustava glasi:
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 17. i članak 53. stavak 1. i stavak 3. Zakona o normizaciji glase:

Članak 17.

(1) Za proizvode koji podliježu potvrđivanju propisom se određuju načini ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima, norme ako se primjenjuju pri potvrđivanju tih proizvoda te posebni uvjeti za potvrđivanje određenih proizvoda.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano.
Članak 53. stavak 1. i stavak 3.
(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu.
(...)
(3) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredaba koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji (»Narodne novine«, br. 53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.).
(...)
3. Pozivom na zakonsko ovlaštenje sadržano u članku 17. stavku 2. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96.), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donio je osporenu Naredbu, koja je objavljena u »Narodnim novinama«, broj 131 od 28. prosinca 2000., a koja je stupila na snagu osmog dana od dana njezine objave u »Narodnim novinama«.
4. Iz navedenih odredaba Zakona o normizaciji nedvojbeno proizlazi obveza ravnatelja nadležnog Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona. Zakon o normizaciji ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih za njegovu provedbu na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa donesenih na temelju pravnih osnova sadržanih u drugim zakonima.
5. U konkretnom slučaju, donoseći osporenu Naredbu, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo postupao je na način suprotan odredbama sadržanim u članku 53. stavku 1. Zakona o normizaciji.
Donošenje izmjena i dopuna propisa, donesenog na temelju drugog zakona (koji je u međuvremenu prestao važiti) suprotno izričitoj odredbi Zakona koja nadležno tijelo obvezuje na donošenje novih provedbenih propisa, nije u suglasju s vladavinom prava kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, sadržanom u članku 3. Ustava. Također, donošenje izmjena i dopuna drugih propisa na način suprotan zakonu, nije u suglasnosti niti s načelom ustavnosti i zakonitosti sadržanim u članku 5. Ustava.
Slijedom svega iznesenog, Ustavni sud utvrđuje da nema pravne osnove za izmjenu i dopunu drugog (podzakonskog) propisa donesenog na temelju zakona koji je prestao važiti.
Takvo stajalište zauzeo je Ustavni sud u odluci broj: U-II-3144/2005 (»Narodne novine«, broj 113/05.) i odluci broj: U-II-4001/2005 (»Narodne novine«, broj 76/06.).
6. Utvrdivši nesuglasnost osporene Naredbe s naznačenim odredbama Ustava i Zakona, ostale osporavajuće razloge predlagatelja Sud nije razmatrao.
7. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 55. stavka 1. i stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka 55. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-II-3937/2005
Zagreb, 20. studenoga 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.