USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1023

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Agata Račan, predsjed­nica Vijeća, te suci Marko Babić, Snježana Bagić, Mario Kos, Davor Krapac i Ivan Matija, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio A. L. iz Z., kojeg zastupaju T. T. i I. U., odvjetnici iz Z., na sjednici održanoj 7. veljače 2008., jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Županijski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Gžn-3566/07, u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02.i 49/02. – pročišćeni tekst) podnositelju ustavne tužbe A. L. iz Z., R. 25, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 41/01. – pročišćeni tekst), u iznosu od 11.900,00 kuna.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca, od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj je 1. travnja 2005., na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio ustavnu tužbu smatrajući da mu je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: Pn-1530/93, povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom primjenom članka 63. Ustavnog zakona, na temelju navoda ustavne tužbe, očitovanja Općinskog suda u Zagrebu od 14. veljače 2006. i 11. svibnja 2007., te uvida u presliku spisa Općinskog suda u Zagrebu broj: Pn-1530/93, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava.
Podnositelj je 17. ožujka 1993. podnio tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv »C. o.« d.d. Z. i Republike Hrvatske radi naknade štete.
Do 5. studenoga 1997. održana su 6 ročišta (19. svibnja 1993., 12. studenoga 1993., 5. travnja 1994., 18. listopada 1994., 24. siječnja 1995. i 20. ožujka 1995.) te je provedeno medicinsko vještačenje (2. lipnja 1994.).
Dopisom od 18. svibnja 1998. sud je od Županijskog suda u Zagrebu zatražio na uvid spis broj: K-463/95, koji mu je dostavljen 27. svibnja 1998. godine.
Ročišta su održana 14. listopada 1998. i 10. veljače 1999. godine.
Dopisom od 4. svibnja 1999. sud je od Sindikata male privrede i zanatstva zatražio podatke o prosječnim mjesečnim netto primanjima obrtnika-pekara za razdoblje od 13. travnja 1992. do 31. svibnja 1995. godine. Dopisom od 26. kolovoza 1999. Hrvatski sindikat male privrede izvijestio je sud da ne posjeduje tražene podatke.
Isti podaci zatraženi su 29. studenoga 2001. od Gradskog ureda za gospodarstvo, stambene i komunalne poslove, promet i veze Grada Zagreba.
Ročište je održano 15. siječnja 2003. godine.
Dopisom od 13. veljače 2003. sud je od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zatražio na uvid spis broj: IN-SP-668389, koji mu je dostavljen 6. ožujka 2003. godine.
Ročišta su održana 15. listopada 2003. i 24. veljače 2004. na kojem je određeno provođenje financijskog vještačenja.
Vještak financijske struke izradio je nalaz i mišljenje 22. travnja 2004. godine.
Podneskom od 21. svibnja 2004. podnositelj je specificirao tužbeni zahtjev.
Ročište je održano 9. ožujka 2005. godine.
Vještak financijske struke 9. svibnja 2005. dostavio je dopunski nalaz i mišljenje.
Izvanraspravnim rješenjem od 18. svibnja 2005. sud je pozvao parnične stranke da se u roku od 15 dana očituju na nalaz i mišljenje vještaka te da stave daljnje dokazne prijedloge.
Na ročište 23. ožujka 2006. nije pristupio vještak, za kojeg dostava poziva nije bila uredno iskazana.
Ročišta su održana 4. svibnja 2006., 20. rujna 2006., 3. studenoga 2006. i 21. svibnja 2007. kada je glavna rasprava zaključena.
Sud je 4. lipnja 2007. objavio presudu.
Spis se od 17. prosinca 2007. nalazi na Županijskom sudu u Zagrebu, a postupak se vodi pod brojem: Gžn-3566/07.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Tužba je Općinskom sudu u Zagrebu podnijeta 17. ožujka 1993. godine.
Duljina postupka uzima se u obzir od 5. studenoga 1997. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99.-ispravak; u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od 1. travnja 2005. (Zakon o potvrđivanju Protokola broj 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola broj 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 9/05.), a Protokol broj 13 od 1. srpnja 2003. (Zakon o potvrđivanju Protokola broj 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola broj 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 13/03.).
U članku 6. stavku 1. Konvencije jamči se svakome pravo da, radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega, zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj.
Ustavna tužba podnijeta je 1. travnja 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno dvanaest (12) godina i četrnaest (14) dana, a nakon stupanja na snagu Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe, dakle u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju postupak je trajao sedam (7) godina, četiri (4) mjeseca i dvadeset šest (26) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA

Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, od radnji koje su relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku Općinski sud u Zagrebu održao šest ročišta za glavnu raspravu, proveo vještačenje po vještaku financijske struke te dopisima od nadležnih tijela zatražio potrebne podatke.
Nakon razmatranog razdoblja sud je održao četiri ročišta za glavnu raspravu, proveo dopunsko vještačenje te donio presudu kojom je meritorno odlučio o tužbenom zahtjevu podnositelja.
U razdoblju od podnošenja tužbe Općinskom sudu pa do 5. studenoga 1997., dakle u razdoblju prije razmatranog, pravno relevantnog, prvostupanjski sud je održao šest ročišta i proveo medicinsko vještačenje.
Ustavni sud utvrđuje da je razdoblje neaktivnosti suda trajalo od 26. kolovoza 1999. (kada je Hrvatski sindikat male privrede izvijestio sud da ne raspolaže traženim podacima) do 29. studenoga 2001. (kada su isti podaci zatraženi od Gradskog ureda za gospodarstvo, stambene i komunalne poslove, promet i veze Grada Zagreba), dakle, dvije (2) godine, tri (3) mjeseca i tri (3) dana.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE
(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU)

Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u parničnom postupku, svojim postupanjem, prema ocjeni Ustavnog suda, nije pridonio duljini postupka.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Iako okolnosti konkretnog slučaja (provođenje medicinskog i financijskog vještačenja; sporna pasivna legitimacija tuženika s obzirom da je prometnu nezgodu uzrokovalo rekvirirano vozilo) ukazuju da se radi o složenijoj sudskoj stvari, ocjena je Ustavnog suda da te okolnosti ne mogu opravdati ukupno trajanje parničnog postupka radi naknade štete od preko 14 godina u prvom stupnju.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da je do podnošenja ustavne tužbe parnični postupak, koji se vodi radi naknade štete po tužbi podnositelja, ukupno trajao preko dvanaest godina. U pravno relevantnom razdoblju trajao je preko sedam godina.
Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, postupanje suda, razdoblje neaktivnosti suda, te posebice značaj postupka za podnositelja (uslijed posljedica prometne nezgode podnositelju je prema nalazu i mišljenju vještaka smanjena životna aktivnost za 50%, te je upućen u invalidsku mirovinu isključivo zbog, prema njegovim navodima, posljedica ozljeda zadobivenih u štetnom događaju) Ustavni sud ocjenjuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja na suđenje u razumnom roku, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Iz navedenih razloga je, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.
8. Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke najkasnije osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-1513/2005
Zagreb, 7. veljače 2008.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednica Vijeća
Agata Račan, v. r.