Pravilnik o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti

NN 35/2008, Pravilnik o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti

MINISTARSTVO KULTURE

1217

Na temelju članka 91., a u vezi s člankom 93. i člankom 106. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 70/05), ministar kulture donosi

PRAVILNIK

O NAČINU IZRADE I PROVOĐENJU STUDIJE O PROCJENI RIZIKA UVOĐENJA, PONOVNOG UVOĐENJA I UZGOJA DIVLJIH SVOJTI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se način izrade i provođenja studije o procjeni rizika uvođenja stranih divljih svojti u prirodu, ponovnog uvođenja nestalih zavičajnih divljih svojti u prirodu, te uzgoju stranih divljih svojti (u daljnjem tekstu: Studija).
(2) Ovim Pravilnikom uređuje se također postupak izdavanja dopuštenja za iznimno uvođenje stranih divljih svojti u prirodu na području Republike Hrvatske, za ponovno uvođenje nestalih zavičajnih divljih svojti, kao i izdavanja dopuštenja za uzgoj zavičajnih ili stranih divljih svojti u Republici Hrvatskoj, (u daljnjem tekstu: uvođenje, ponovno uvođenje i uzgoj), te način pribavljanja mišljenja javnosti.
(3) Ovaj Pravilnik se ne odnosi na uvođenje ili uzgoj genetički modificiranih organizama.

Članak 2.

(1) Pravna ili fizička osoba koja namjerava uvoditi strane divlje svojte ili ponovno uvoditi nestale zavičajne divlje svojte (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) dužna je prethodno obaviti procjenu rizika namjeravanog zahvata izradom Studije.
(2) Iznimno, za dodatno ponovno uvođenje zavičajnih divljih svojti za koje Ministarstvo na temelju podnesenog zahtjeva utvrdi da će dovesti do povećanja biološke raznolikosti i očuvanja prirode, nije potrebna Studija. Dodatnim uvođenjem ili dodatnim ponovnim uvođenjem smatra se dodavanje jedinki iste svojte već postojećoj populaciji, kako bi se osigurala njena stabilnost,
(3) Podnositelj zahtjeva koji namjerava uzgajati strane divlje svojte, dužan je obaviti procjenu rizika uzgoja izradom Studije ako se u postupku izdavanja dopuštenja utvrdi da postoji ekološki rizik.

STUDIJA I PROCJENA RIZIKA

Članak 3.

(1) Pod uvođenjem i ponovnim uvođenjem podrazumijeva se jednokratno ili unaprijed planirano višekratno uvođenje (koje se sastoji od parcijalnih uvođenja) tijekom razdoblja od najviše pet godina, ako se radi o uvođenju i uzgoju, odnosno najviše deset godina ako se radi o ponovnom uvođenju.
(2) Studija se izrađuje za svako uvođenje, i ponovno uvođenje zasebno, kao i za uzgoj prema potrebi, pri čemu se rizik procjenjuje za svaku taksonomsku kategoriju, pa i nižu od vrste. Procjena je potrebna i za pojedinačne dijelove biljaka, životinja i gljiva koje su se sposobne samostalno razmnožavati na bilo koji način.
(3) Iznimno, rizik se ne procjenjuje za svaki uzgoj posebno ako isti podnositelj zahtjeva uzgaja strane divlje svojte iste taksonomske kategorije od početka uzgoja u istim uvjetima i na istoj lokaciji u razdoblju od pet godina.
(4) U slučaju dodatnog uvođenja ili uzgoja nakon razdoblja od pet godina od prvog uvođenja, odnosno dodatnog ponovnog uvođenja nakon razdoblja od deset godina od prvoga ponovnog uvođenja, nova procjena rizika se provodi na temelju prvobitne procjene rizika, uz dopunske procjene mogućih posljedica koje su nastale zbog prvobitnog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja, te uz dopune novim znanstvenim i stručnim spoznajama o biologiji, ekologiji, invazivnosti i dr. karakteristikama svojte.

Članak 4.

(1) Pri izradi Studije rizik se procjenjuje na temelju opće poznatih podataka koji mogu uključivati i već postojeće procjene za istu taksonomsku kategoriju u istim ili sličnim ekološkim sustavima na drugim lokacijama.
(2) Ekološki sustavi se smatraju sličnima, ako se kvalitativno i kvantitativno ne razlikuju bitno po svojim biotičkim i abiotičkim svojstvima (fizikalno-kemijska svojstva, klimatski uvjeti, prisutni stanišni tipovi, flora, fauna i sl.).
(3) Podatke o procjeni rizika pri izradi Studije potrebno je kvantitativno i kvalitativno vrednovati i izraziti.
(4) Pri procjeni rizika primjenjuje se načelo predostrožnosti.

Članak 5.

(1) Pri izradi i vrednovanju Studije osobito se uzima u obzir:
– svrha uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
– svojstva i značajke svojte koja se uvodi, ponovno uvodi ili uzgaja
– značajke ekološkog sustava i staništa u koji se svojta uvodi ili ponovno uvodi, a osobito očuvanje njegovog prirodnog stanja
– utjecaj unošenja svojte na samo stanište i ekološki sustav te
– utjecaj unošenja svojte na postojeće svojte u ekološkom sustavu, osobito na zaštićene i strogo zaštićene svojte, i ostale svojte bitne za očuvanje integriteta staništa i ekološkog sustava.
(2) Pri izradi Studije i vrednovanju utjecaja na prirodu potreb­no je voditi računa prije svega o opasnosti od:
– zauzimanja prostora zavičajnih svojti, borbe za hranu i sl.
– istiskivanja ili ugrožavanja zavičajnih svojti, ugrožavanja njihovog zdravlja i/ili zdravlja ljudi
– križanja s udomaćenim svojtama, te s time u vezi, mogućeg gubitka genetskog materijala i raznolikosti
– gubitka ili degradacije staništa te
– drugih posljedica koje su štetne za prirodu, zdravlje ljudi i biološku raznolikost.
(3) Kod izrade Studije i vrednovanju utjecaja na prirodu kontinuirano se vodi računa o stvarnim i mogućim, kratkoročnim i dugoročnim te neposrednim i posrednim učincima na prirodu.

Članak 6.

Sadržaj Studije procjene rizika

(1) Studija obvezno sadrži:
– svrhu i cilj uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
– opis korištene metodologije za procjenu rizika
– opis bioloških i ekoloških karakteristika strane divlje svojte ili nestale zavičajne divlje svojte
– opis ekološkog sustava u koji se svojta uvodi, ponovno uvodi ili se uzgaja
– opis namjeravanog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
– ocjenu očekivanih utjecaja na prirodu i promjena u prirodi
– prijedlog mjera za sprječavanje mogućih štetnih utjecaja na staništa i ekološke sustave i u njima prisutne svojte
– specijalna upozorenja, upute i preporuke
– zaključnu procjenu rizika i
– sažetak Studije priređen za širu javnost radi pribavljanja mišljenja javnosti.
(2) Obvezni prilozi Studije su:
– karta s prikazom točne lokacije i pojedinačnih prostornih i zemljopisnih značajki, te posebnosti stvarnog područja uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja (prirodne vrijednosti, ekološki sustav, stanište i ekološki važna područja), kao i šireg utjecajnog područja
– karta potencijalne rasprostranjenosti svojte koja se uvodi, ponovno uvodi ili uzgaja
– zasebni prilozi na kojima su prikazani svi rezultati mjerenja, grafikoni, tablice i druga dokumentacija koja zbog opsežnosti ili drugih razloga nije uvrštena u tekstualni dio Studije, te
– izvori korištenih podataka.
(3) Karte iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se u mjerilu koje pri podnošenju zahtjeva odredi Ministarstvo.

Članak 7.

Opis korištene metodologije za procjenu rizika

Korištenu metodologiju za procjenu rizika potrebno je detaljno opisati, navesti razloge izbora metodologije, te obrazložiti njezine prednosti, optimalnost, primjenjivost na razmatrani slučaj i iskustvo pri korištenju u drugim slučajevima.

Članak 8.

Opis bioloških i ekoloških karakteristika svojte

Opis svojte koja se uvodi, ponovno uvodi ili uzgaja mora sadržavati:
– taksonomski status svojte, uključujući znanstveni i hrvatski naziv vrste, roda i po potrebi nižeg taksona (podvrsta, varijetet, forma, sorta, pasmina itd.), a ako hrvatski naziv ne postoji, navodi se samo znanstveni
– ekologiju svojte i nišu koju zauzima unutar ekološkog sustava
– kada je riječ o uvođenju ili uzgoju, podatak o tome nalazi li se svojta na europskom i/ili nacionalnom crnom i/ili sivom popisu invazivnih stranih svojti
– područje prirodne rasprostranjenosti, specifičnosti podvrste ili populacije
– kada je riječ o ponovnom uvođenju, povijesne podatke o rasprostranjenosti i razloge nestanka svojte
– način razmnožavanja i širenja svojte
– genotipska i fenotipska svojstva svojte, s naglaskom na svojstva koja bi mogla utjecati na zavičajne svojte i staništa, posebice kod uvođenja, ili dinamiku ekološkog sustava u cjelini
– opis međusobnih utjecaja svojte koja se uvodi i već prisutnih svojti, osobito one svojte na koje svojta koja se uvodi može negativno utjecati te
– opis utjecaja i posljedica uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja iste svojte u drugim državama u sličnom ekološkom sustavu.

Članak 9.

Opis ekološkog sustava

(1) Opis ekološkog sustava u koji se svojta uvodi, ponovno uvodi ili na području kojeg se uzgaja, izrađuje se na temelju javnih podataka iz baza podataka koje prikupljaju državna i lokalna tijela ili druge pravne osobe s javnim ovlastima, te na osnovi javno dostupnih recenziranih znanstvenih ili stručnih radova. Ako javni podaci ne postoje, može ih pripremiti sam izrađivač Studije.
(2) Opis ekološkog sustava mora sadržavati podatke o:
– točnoj lokaciji uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
– klimatskim, zemljopisnim i ekološkim značajkama i mogućim specifičnostima
– biološkoj raznolikosti s popisom prisutnih zavičajnih biljnih, životinjskih i gljivljih svojti i staništa na koje se očekuje utjecaj svojti koje se uvode, ponovno uvode ili uzgajaju
– očuvanosti ekološkog sustava u koji se svojta uvodi, ponovno uvodi ili na području kojeg se uzgaja
– specifičnostima ekološkog sustava – prirodna stabilnost, osjet­ljivost, te sposobnost samoregulacije i regeneracije
– prisutnosti i blizini zaštićenih prirodnih vrijednosti, ekološ­koj mreži, te staništima rijetkih i ugroženih svojti
– već prisutnim stranim svojtama, uključujući podatke o njihovoj brojnosti i utjecaju na prirodu
– prostornim značajkama s opisom terena - reljef, plodnost tla, stabilnost, nosivost, hidrološke značajke, te
– infrastrukturnoj opremljenosti i prometu na tom području.

Članak 10.

Opis namjeravanog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja

Opis namjeravanog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja mora sadržavati podatke o:
– broju ili količini jedinki divlje svojte koje će se uvoditi, ponovno uvoditi ili uzgajati, njihovih razvojnih stadija i oblika, a za životinjske vrste i spol, te starost jedinki
– porijeklu jedinki koje se uvode, ponovno uvode ili uzgajaju
– načinu uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja, uključujući vremenski raspored tijekom godine
– predviđenoj veličini područja naseljavanja ili uzgoja
– značajkama ekološkog sustava na koje uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj može utjecati
– veličini šireg utjecajnog područja uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
– rezultatima i informacijama o prethodnim uvođenjima ili uzgoju svojti u sličnom ili drugačijem ekološkom sustavu, ako te informacije postoje, te
– građevinskim i prostornim, tehničkim i tehnološkim značajkama zahvata radi ublažavanja ili sprječavanja neželjenih posljedica.

Članak 11.

Ocjena očekivanih utjecaja na prirodu i promjena u prirodi

U ocjeni očekivanih utjecaja na prirodu i promjena u prirodi, potrebno je navesti i ocijeniti sve utjecaje, pa i one koji bi se mogli smatrati beznačajnim ili zanemarivim, a posebno:
– vjerojatnosti da se strana svojta udomaći ili postane invazivna u staništu ili širem ekološkom sustavu
– vjerojatnosti da će strana svojta na bilo koji način ugroziti populacije prisutnih zavičajnih divljih svojti u ekološkoj niši koju će vjerojatno zaposjesti
– vjerojatnosti da će strana svojta na bilo koji način ugroziti populacije prisutnih zavičajnih divljih svojti koje su potencijalna hrana postojećim zavičajnim ili stranim svojtama
– vjerojatnosti da će se na bilo koji način ugroziti staništa na području uvođenja
– vjerojatnosti da će strana svojta ugroziti postojeće populacije zavičajnih divljih svojti koje su ključne za održavanje ravnoteže u ekološkom sustavu
– vjerojatnosti da na bilo koji način budu dodatno ugrožene zaštićene zavičajne svojte, endemi te ugroženi i rijetki stanišni tipovi
– mogućnosti i potreba uvođenja zaštitnih zona radi sprječavanja mogućeg širenja ili negativnih utjecaja stranih svojti
– mogućnosti i količine neželjenih pojava i nepopravljivih posljedica s financijskom procjenom eventualne štete.

Članak 12.

Prijedlog mjera za sprječavanje mogućih štetnih utjecaja

U prijedlogu mjera za sprječavanje mogućih štetnih utjecaja na staništa i ekološke sustave i u njima prisutne svojte, potrebno je navesti:
– vrste, količinu i svojstva stranih svojti te predviđeno upravljanje i mjere za njihovu uporabu, skladištenje, prijevoz i uklanjanje
– moguće i predviđene mjere kojima bi se smanjila mogućnost negativnog utjecaja na zavičajne svojte, staništa i ekološke sustave
– prikaz oštećenja prirode i vjerojatnost oštećenja do kojeg bi mo­glo doći, površinu pogođenog područja, posljedice za ekološki su­stav i ljudsko zdravlje i moguće ekonomske i gospodarske gubit­ke, te
– potrebne mjere intervencije radi smanjivanja ili sprječavanja mogućih negativnih posljedica.

Članak 13.

Specijalna upozorenja, upute i preporuke

Specijalna upozorenja, upute i preporuke mjera unose se u Studiju ako se u procjeni rizika utvrdi da uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj predstavlja značajan rizik za prirodu. Pritom je potrebno navesti područje na kojem su te mjere potrebne, te ocijeniti njihovu primjerenost.

Članak 14.

Zaključna procjena rizika

(1) U zaključnoj procijeni rizika može se utvrditi:
– da uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj neće ugroziti prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost, ili
– da će uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj ugroziti ili promijeniti prirodnu ravnotežu, te ugroziti i oštetiti biološku raznolikost, ili
– da uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj mogu promijeniti prirodnu ravnotežu ili biološku raznolikost ali je rizik za prirodu prihvatljiv, očekivan i savladiv. U tom slučaju se utvrđuju uvjeti i opseg uvođenja, način ovladavanja rizikom i mjere zaštite, način sanacije moguće štete, praćenja i nadzora svojti te izvještavanje o rezultatima i posljedicama uvođenja i uzgoja.
(2) Ako izrađivač Studije ocijeni da značenje uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja s obzirom na očekivane utjecaje na prirodu i mjere zaštite nije mogao cjelovito utvrditi, to će navesti u zaključnom dijelu Studije uz obrazloženje.

Članak 15.

(1) Studija mora sadržavati podatke o izrađivaču i o osobama koje su sudjelovale u izradi Studije ili njenih dijelova.
(2) Studiju i sve njene sastavne dijelove mora svojim potpisom potvrditi izrađivač – fizička osoba, odnosno odgovorna osoba u prav­noj osobi ako je izrađivač Studije pravna osoba.

IZDAVANJE DOPUŠTENJA I PRIBAVLJANJE MIŠLJENJA JAVNOSTI

Članak 16.

Podnošenje zahtjeva

(1) Pravna ili fizička osoba koja namjerava uvoditi, ponovno uvoditi ili uzgajati podnosi Ministarstvu zahtjev za izdavanje dopuštenja.
(2) Zahtjev sadrži sljedeće:
– naziv i sjedište pravne osobe odnosno ime, prezime i prebivalište fizičke osobe podnositelja zahtjeva
– znanstveni naziv svojte i hrvatski naziv ako postoji
– svrhu uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
– broj ili količinu jedinki divlje svojte koja će se uvoditi, ponovno uvoditi ili uzgajati, njihove razvojne stadije i oblike, a za životinjske vrste i spol te starost jedinki koje će se uvoditi, ponovno uvoditi ili uzgajati
– porijeklo jedinki
– način uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja, uključujući vremenski raspored tijekom godine
– opis mjesta uzgoja s osobitim naglaskom na ograničenja koja sprječavaju ulazak i/ili izlazak jedinki iste ili druge vrste i/ili bijeg jedinki koje se uzgajaju, njihovih potomaka ili rasplodnih stanica i drugih rasplodnih oblika, u neposredni okoliš, te
– predviđenu veličinu područja s točnom lokacijom uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja.
(3) Zahtjevu se prilaže Studija sastavljena prema odredbama ovoga Pravilnika. Troškove izrade Studije snosi podnositelj zahtjeva.

Članak 17.

(1) Ako je podneseni zahtjev nepotpun, Ministarstvo će podnositelju ostaviti rok za dopunu zahtjeva. Duljinu roka odredit će ovisno o vrsti dopune koja je potrebna. Ukoliko podnositelj ne dopuni zahtjev u određenom roku, Ministarstvo će ga zaključkom odbaciti, sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
(2) Iznimno, Studija se prilaže zahtjevu za uzgoj naknadno, u postupku izdavanja dopuštenja, ako Ministarstvo tijekom tog postupka utvrdi postojanje ekološkog rizika prema članku 106. stavku 2. Zakona. U tom slučaju Ministarstvo prekida postupak te određuje primjereni rok za izradu Studije. Ako podnositelj zahtjeva Studiju ne dostavi u određenom roku Ministarstvo će odbaciti zahtjev kao nepotpun.

Članak 18.

Stručno mišljenje

(1) Po zaprimanju zahtjeva i eventualnih dopuna, Ministarstvo će zahtjev sa svim prilozima bez odgađanja uputiti Državnom zavodu za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod) radi davanja stručnog mišljenja o Studiji.
(2) Zavod će zatraženo mišljenje izraditi u roku od 30 dana od dana kada je zaprimio zahtjev.

Članak 19.

Izdavanje dopuštenja

(1) Ako Ministarstvo na osnovi stručnog mišljenja Zavoda utvrdi da Studija sadrži nedostatke koje je moguće otkloniti, zatražit će od podnositelja zahtjeva da u primjerenom roku uočene nedostatke otkloni.
(2) Ako podnositelj zahtjeva u ostavljenom roku ne otkloni uočene nedostatke Studije, o njegovu će se zahtjevu rješavati na temelju dostavljene dokumentacije.
(3) Dopunu Studije i druge podatke koje podnositelj zahtjeva naknadno dostavi Ministarstvo upućuje Zavodu na dodatno mišljenje.
(4) Ministarstvo, na temelju stručnog mišljenja Zavoda o Studiji i njenoj eventualnoj dopuni, te nakon razmatranja primjedbi zaprimljenih tijekom postupka pribavljanja mišljenja javnosti koji se provodi sukladno članku 20. ovog Pravilnika, utvrđuje prihvatljivost zatraženog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja, te donosi rješenje o dopuštenju ili o odbijanju dopuštenja za uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj strane ili zavičajne divlje svojte. Rješenje o dopuštenju obvezno sadrži uvjete zaštite prirode.
(5) Rješenje o dopuštenju uvođenja ili ponovnog uvođenja donosi se uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva, slatkovodnog i morskog ribarstva te lovstva.

Članak 20.

Javni uvid

(1) Ministarstvo u postupku izdavanja dopuštenja za uvođenje i ponovno uvođenje pribavlja mišljenje javnosti koje se provodi uvidom u zahtjev i sažetak Studije, na službenoj internetskoj stranici Ministarstva.
(2) Tijekom postupka pribavljanja mišljenja javnosti Ministarstvo prikuplja pisane primjedbe i prijedloge koji mogu biti dostavljeni i elektronskim putem.
(3) Postupak pribavljanja mišljenja javnosti traje 30 dana od dana objave zahtjeva i sažetka Studije na službenoj internetskoj stranici Ministarstva.

Članak 21.

Evidencija izdanih dopuštenja

(1) Ministarstvo vodi evidenciju izdanih dopuštenja za uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj.
(2) Evidencija izdanih dopuštenja sadrži sljedeće podatke:
– klasa, urudžbeni broj i datum izdavanja rješenja o davanju dopuštenja
– naziv svojte, uključujući točan taksonomski status
– broj ili količinu jedinki koje su uvedene ili se uzgajaju
– točnu lokaciju uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
– svrhu uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
– naziv i sjedište pravne osobe, odnosno ime, prezime i prebivalište fizičke osobe podnositelja zahtjeva
– naziv i adresu izrađivača Studije, te
– rok na koji je dopuštenje izdano.
(3) Evidencija se čuva trajno.
(4) Javnost ima pravo pristupa podacima iz evidencije.

ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 22.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-07/07-49/0459
Urbroj: 532-08-01/1-08-4
Zagreb, 26. ožujka 2008.

Ministar
mr. sc. Božo Biškupić, v. r.