USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1699

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Željko Potočnjak, predsjedavajući sudac, te suci Marko Babić, Snježana Bagić, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Jasna Omejec, Agata Račan, Aldo Radolović i Nevenka Šernhorst, rješavajući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 12. ožujka 2008. godine, donio je

RJEŠENJE

I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka 46. stavka 5., članka 65. stavka 1. točke 9., članka 135. i članka 139. stavka 1. točke 1. Statuta Hrvatske odvjetničke komore (»Narodne novine« broj 25/95., 92/99. i 8/05.).
II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Više podnositelja podnijeli su Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka 46. stavka 5., članka 65. stavka 1. točke 9., članka 135. i članka 139. stavka 1. točke 1. Statuta Hrvatske odvjetničke komore (»Narodne novine« broj 25/95., 92/99. i 8/05., u daljnjem tekstu: Statut HOK-a).
2. Osporene odredbe glase:

Članak 46.

(5) Privremeni zamjenik posluje za račun odvjetnika kojega zamjenjuje. Privremeni zamjenik ima pravo na nagradu za svoj rad u skladu s odredbama Odvjetničke tarife o nagradi zamjenika.

Članak 65.

(1) Upravni odbor:
9. utvrđuje visinu upisnine, članarine, naknada za davanje suglasnosti odvjetničkim društvima iz članka 31. Zakona o odvjetništvu, posmrtnine i ostalih davanja odvjetnika i odvjetničkih vježbenika.

Članak 135.

(1) Zastara progona prekida se podnošenjem prijave Komori i odlukom mjerodavnih tijela Komore o pokretanju postupka.
(2) Zastara progona i zastara izvršenja kazne nastupa u svakom slučaju kad protekne dvostruki rok predviđen za zastaru progona i za zastaru izvršenja kazne.
(3) Ako je disciplinski okrivljenik istom povredom izvršio i kazneno djelo, zastara progona prekida se do pravomoćnog završetka kaznenog postupka, a nakon toga disciplinski se postupak nastavlja.

Članak 139.

(1) Proračunski prihodi Komore jesu:
1. upisnina odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, članarina odvjetnika i odvjetničkih vježbenika i ostali prihodi i davanja.
3. Goranka Herljević, odvjetnica iz Zagreba, osporava odredbu članka 46. stavka 5. Statuta HOK-a. Ističe da uređujući slučajeve u kojima je odvjetniku obustavljeno pravo na obavljanje odvjetništva i propisujući postavljanje privremenog zamjenika odvjetnika u tim slučajevima, Statutom HOK-a nije ujedno utvrđena i »visina nagrade za rad zamjenika odvjetnika«. Slijedom navedene »nedorečenosti«odredbu članka 46. stavka 5. Statuta HOK-a predlagateljica smatra nesuglasnom odredbi članka 55. stavka 1. i odredbi članka 140. Ustava Republike Hrvatske (podredno odredbi članka 23. stavka 2. Opće deklaracije o pravima čovjeka).
Željko Olujić, odvjetnik iz Zagreba, osporava odredbu članka 135. Statuta HOK-a (pogrešno navodeći kao odredbu članka 35. Statuta HOK-a). Ističe da je zastara progona disciplinskih djela počinjenih od strane odvjetnika i izvršenja izrečenih disciplinskih kazni osporenom odredbom Statuta HOK-a različito propisana u odnosu na odredbu članka 79. Zakona o odvjetništvu (»Narodne novine«broj 9/94.), a s kojim Zakonom bi Statut HOK-a, kao podzakonski propis, trebao biti usklađen. U smislu navedene odredbe članka 79. Zakona o odvjetništvu, ističe predlagatelj, »progon za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva zastarjeva nakon dvije godine, a za lakše povrede nakon šest mjeseci od dana izvršene povrede«, a što je u usporedbi sa sadržajem osporenog članka 135. Statuta HOK-a bitno drugačije propisano. Navedeno, nastavlja predlagatelj, može dovesti do primjera da se pred tijelima Komore vode stegovni postupci na temelju odredbi Statuta HOK-a, i nakon proteka »zakonskog«roka zastare. Osporenu odredbu članka 135. Statuta HOK-a predlagatelj smatra nesuglasnom odredbama članka 5. i članka 14. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske.
Nenad Curać iz Korčule osporava odredbe članka 65. stavka 1. točku 9. i članka 139. stavka 1. točku 1. Statuta HOK-a. Propisani iznos upisnine odvjetnika u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, budući se radi o bespovratnom iznosu, smatra neprimjereno visokim. Ističe da se na taj način samo »vrlo bogatim osobama« omogućava obavljanje odvjetničke djelatnosti, slijedom čega osporene odredbe Statuta HOK-a smatra nesuglasnima odredbama članka 3., članak 5., članka 14., članka 48., članka 49. i članka 54. Ustava Republike Hrvatske.
4. Na temelju odredbe članka 42. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) prijedlozi podnositelja dostavljeni su na odgovor Hrvatskoj odvjetničkoj komori.

Prijedlozi nisu osnovani.

5. Mjerodavne ustavne odredbe za ocjenu suglasnosti osporenih odredbi članaka Statuta HOK-a s Ustavom i zakonom jesu članak 5. i članak 27. Ustava Republike Hrvatske, koje glase:

Članak 5.

U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.

Članak 27.

Odvjetništvo kao samostalna i neovisna služba osigurava svakome pravnu pomoć, u skladu sa zakonom.
O suglasnosti zakona s Ustavom, odnosno drugih propisa s Ustavom i zakonom, odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske, na temelju članka 128. podstavaka 1. i 2. Ustava, na način i prema postupku koji su propisani Ustavom i Ustavnim zakonom.
Kada je predmet ustavnosudske ocjene drugi propis, koji se u pravilu donosi radi provedbe zakona, on mora biti u skladu sa zakonom na temelju kojega je donesen, a potom i s Ustavom. U postupku ocjene zakonitosti i ustavnosti takvog propisa ispituje se, stoga, je li on donesen od strane ovlaštenog tijela, zatim je li donositelj imao zakonsko ovlaštenje za njegovo donošenje (pravna osnova donošenja) te odgovara li propis po svom sadržaju u granicama koje je odredio zakon.
6. Odredbom članka 2. Zakona o odvjetništvu propisano je da se samostalnost i neovisnost odvjetništva ostvaruje osobito: samostalnim i neovisnim obavljanjem odvjetničkog posla kao slobodne djelatnosti, ustrojstvom odvjetništva u Hrvatsku odvjetničku komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju odvjetnika na teritoriju Republike Hrvatske, donošenjem statuta i drugih općih akata Komore, te odlučivanjem o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetništva.
Razvidno je da odredba članka 2. Zakona o odvjetništvu, sadržajno razrađuje i uređuje samostalnost i neovisnost odvjetništva kao službe koja svima osigurava pružanje pravne pomoći u skladu sa zakonom, propisano odredbom članka 27. Ustava Republike Hrvatske.
Odredbom članka 37. Zakona o odvjetništvu propisana je obvezatnost udruživanja odvjetnika u Hrvatsku odvjetničku komoru, kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe, a odredbom članka 38. istog Zakona propisano je da su tijela Hrvatske odvjetničke komore: Skupština, Upravni odbor, Izvršni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena statutom Komore. Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.
Zakon o odvjetništvu u članku 41. stavcima 1. i 2. propisuje da Skupština Hrvatske odvjetničke komore donosi statut kojim se posebno uređuje: organizacija Komore, oblici udruživanja odvjetnika za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave, uvjeti za rad zajedničkih odvjetničkih ureda i odvjetničkih društava te povezivanje odvjetničkih ureda, prava i dužnosti odvjetnika i odvjetničkih vježbenika prema Komori, disciplinski postupak za utvrđivanje povreda dužnosti i ugleda odvjetništva, tijela za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, kao i druga pitanja od značenja za odvjetništvo.
Osporeni Statut HOK-a, na temelju navedene odredbe članka 41. Zakona o odvjetništvu, donijela je Skupština Hrvatske odvjetničke komore na Godišnjoj skupštini održanoj 18. veljače 1995. godine.
7. Članak 54. Zakona o odvjetništvu propisuje da u slučajevima kada je odvjetnik izabran ili imenovan na kakvu plaćenu javnu dužnost, za vrijeme obnašanja te dužnosti obavljanje njegove odvjetničke djelatnosti miruje. Također, ako je odvjetnik izabran ili imenovan na kakvu neplaćenu javnu dužnost za vrijeme obnašanja te dužnosti obavljanje odvjetničke djelatnosti može mirovati.
U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovog članka, te u drugim slučajevima u kojima odvjetnik iz opravdanih razloga dulje vrijeme ne može obavljati odvjetništvo, Komora imenuje privremenog preuzimatelja ureda, ako odvjetnik ne dogovori s drugim odvjetnikom zamjenu (supstituciju) i o tome obavijesti Komoru.
Osporena odredba članka 46. stavka 5. Statuta HOK-a sadržajno razrađuje odredbu članka 54. Zakona o odvjetništvu u slučajevima kada odvjetnička djelatnost odvjetnika miruje iz navedenih razloga. Privremeni zamjenik, odnosno privremeni preuzimatelj odvjetničkog ureda, ima pravo na nagradu za svoj rad, a visina te nagrade utvrđena je Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Slijedom navedenog, Ustavni sud navode predlagateljice o nesuglasju članka 46. stavka 5. Statuta HOK-a s člankom 55. stavkom 1. Ustava utvrđuje neosnovanima.
Također, u pogledu navoda predlagateljice o nesuglasju osporene statutarne odredbe s člankom 140. Ustava Republike Hrvatske (podredno odredbom članka 23. stavka 2. Opće deklaracije o pravima čovjeka), ističe se da navedena ustavna odredba nije mjerodavna u konkretnom slučaju.
8. Članak 65. stavak 1. točka 9. Statuta HOK-a bila je već predmetom ocjene suglasnosti s Ustavom i zakonom.
Rješenjem broj: U-II-266/1997 od 31. ožujka 1998. godine Ustavni sud nije prihvatio prijedlog predlagateljice navodeći sljedeće:
»Komora, obzirom na njezin položaj koji proizlazi iz Ustava i zakona, neosporno ima pravo osiguravati materijalna sredstva za svoj rad i izvršavanje funkcije koju joj je Zakon o odvjetništvu povjerio, tim više što joj taj Zakon izričito daje pravo da od svog članstva ubire određena materijalna davanja. Time što je statutarnom odredbom utvrđeno tijelo nadležno za određivanje iznosa upisnine nesumnjivo nisu povrijeđene odredbe članaka 46. i 48. Zakona, kao niti članka 54. Ustava.«
Na temelju članka 54. Ustavnog zakona Ustavni sud može ocjenjivati suglasnost zakona s Ustavom, odnosno drugog propisa ili pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom, i u slučaju kada je određeni zakon, odnosno drugi propis već ranije bio predmetom ustavnosudske ocjene.
U provedenom ustavnosudskom postupku utvrđeno je da predlagatelj nije naveo nove razloge zbog kojih bi trebalo preispitati prethodno izraženo stajalište o ocjeni suglasnosti s Ustavom članka 65. stavka 1. točke 9. Statuta HOK-a, niti je Ustavni sud utvrdio da su u ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske nastupile nove okolnosti koje bi dovele do promjene njegova stajališta obrazloženog u naznačenom rješenju.
9. Ocjenjujući suglasnost s Ustavom i zakonom članka 135. Statuta HOK-a Ustavni sud utvrđuje sljedeće:
Člankom 76. Zakona o odvjetništvu propisano je da se u disciplinskom postupku protiv odvjetnika ili odvjetničkog vježbenika na odgovarajući način primjenjuju odredbe kaznenog materijalnog i postupovnog zakonodavstva, ako nije drugačije određeno statutom ili drugim općim aktom Komore donesenim sukladno ovom Zakonu i statutu.
U Republici Hrvatskoj, mjerodavnim kaznenim materijalnim pravom propisani su relativni i apsolutni rokovi zastare kaznenog progona. Tako je člankom 20. stavkom 6. Kaznenog zakona (»Narodne novine«broj 110/97.) propisano da zastara pokretanja kaznenog postupka nastupa u svakom slučaju kad protekne dvostruko vremena koliko je prema zakonu određena zastara pokretanja kaznenog postupka. Navedenom zakonskom odredbom propisan je, dakle, apsolutni rok zastare pokretanja kaznenog progona.
Razmatrajući sadržaj osporenog članka 135. Statuta HOK-a Ustavni sud utvrđuje da je u stavku 2. tog članka, a u smislu članka 76. Zakona o odvjetništvu i odgovarajućom primjenom odredbe članka 20. stavka 6. Kaznenog zakona propisan apsolutni rok zastare disciplinskog progona odvjetnika i izvršenja izrečene disciplinske kazne.
Suprotno tome, člankom 79. Zakona o odvjetništvu (na koji u prijedlogu upućuje predlagatelj), propisani su relativni zastarni rokovi za disciplinski progon zbog težih i lakših povreda dužnosti i ugleda odvjetnika. Ustavni sud ocjenjuje da članak 79. Zakona o odvjetništvu nije mjerodavan u konkretnom slučaju. Članak 135. Statuta HOK-a Sud ne nalazi nesuglasnim s odredbama Ustava i zakona na koje upućuje predlagatelj.
10. Osporenim člankom 139. stavkom 1. točkom 1. Statuta HOK-a, vezano uz nadležnosti Upravnog odbora HOK-a utvrđene člankom 65. Statuta HOK-a, propisana su sredstva proračunskog prihoda Komore.
Razmatrajući razloge predlagatelja kojima obrazlaže nesuglasnost s Ustavom i Zakonom o odvjetništvu članka 139. stavka 1. točke 1. Statuta HOK-a Ustavni sud iste, pozivom na navode iz točke 8. obrazloženja ovog rješenja, ocjenjuje neosnovanima.
11. Slijedom navedenog a na temelju odredbe članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona, riješeno je kao u točki I. izreke.
Pozivom na odredbu članka 29. Ustavnog zakona riješeno je kao u točki II. izreke.

Broj: U-II-1081/2002
U-II-1574/2002
U-II-2573/2004
Zagreb, 12. ožujka 2008.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjedavajući sudac
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.