Pravilnik o uvjetima nuklearne sigurnosti i zaštite za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu i razgradnju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost

NN 71/2008, Pravilnik o uvjetima nuklearne sigurnosti i zaštite za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu i razgradnju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost

DRŽAVNI ZAVOD ZA NUKLEARNU SIGURNOST

2377

Na temelju članka 35. stavka 1. i članka 8., stavka 2. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine« br. 173/03) ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost, uz prethodnu suglasnost ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i ministra zdravstva i socijalne skrbi, donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA NUKLEARNE SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZA SMJEŠTAJ, PROJEKTIRANJE, GRADNJU, UPORABU I RAZGRADNJU OBJEKTA U KOJEM SE OBAVLJA NUKLEARNA DJELATNOST

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti nuklearne sigurnosti i zaštite za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu i razgradnju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost.

Definicije

Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeća značenja:
1. Granični projektom predviđeni kvar je izvanredno stanje uzeto u obzir pri projektiranju, a koji se može pojaviti tijekom pogona nuklearnog postrojenja pri čemu šteta na nuklearnim uređajima i ispuštanje radioaktivnih tvari u okoliš ne prelaze utvrđene granice;
2. Izvanredno stanje je odstupanje od normalnog pogona koji je ozbiljniji od nenormalnog pogona, uključujući granični projektom predviđeni kvar i kvarove veće od graničnog projektom predviđenog kvara;
3. Konzervativni pristup nuklearnoj sigurnosti je pristup koji vodi do nepovoljnijeg rezultata u odnosu na određene kriterije prihvatljivosti;
4. Korisnik objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost je pravna osoba koja je najavila namjeru obavljanja nuklearne djelatnosti ili podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti ili ishodila dozvolu za obavljanje nuklearne djelatnosti;
5. Kriterij jednostrukog kvara je sposobnost neke komponente ili sustava da prevlada jedan slučajni kvar koji bi mogao imati za rezultat gubitak sposobnosti komponente ili sustava da ispune sigurnosnu funkciju za koju su namijenjeni. Kasniji kvarovi koji nastanu iz takvog jednostrukog kvara smatrat će se dijelom tog kvara;
6. Kriterij sigurnog zakazivanja je sposobnost komponente ili sustava da kod kvara ostanu u položaju koji podržava sigurnost postrojenja bez potrebe poduzimanja ikakvih akcija;
7. Kvalifikacija je potvrda da određena postrojenja mogu ispunjavati, tijekom svog projektiranog životnog vijeka, zahtjeve za izvršavanjem svojih funkcija, uzimajući u obzir učinke okolišnih uvjeta tijekom razdoblja njihove uporabe, te uvjeta u okolišu koji uključuju predviđene promjene u pogonu u pogledu starenja, trošenja i utjecaja događaja;
8. Kvar sa zajedničkim uzrokom je kvar dvije ili više komponenti ili sustava koji su posljedica jednog zajedničkog uzroka;
9. Nenormalan pogon je pogonsko stanje različito od normalnog pogonskog stanja čija je učestalost predviđena barem jednom tijekom pogonskog vijeka objekta, uz planirane odgovarajuće mjere zaštite, te sukladno tomu ne dovodi do značajnijih oštećenja komponenti bitnih za nuklearnu sigurnost niti vodi k izvanrednom stanju;
10. Nesreća izvan projektne osnove je nesreća koja je ozbiljnija od graničnog projektom predviđenog kvara, a za nuklearna postrojenja s nuklearnim reaktorima označava nesreće s mogućim oštećenjem jezgre;
11. Normalan pogon je pogon u okviru pogonskih ograničenja i uvjeta;
12. Nuklearni materijal je izvorni materijal ili posebni fisibilni materijal koji je obuhvaćen sustavom kontrole i mjerama zaštite.
Izvorni materijal uključuje:
a) uranij koji sadrži mješavinu izotopa koja se pojavljuje u prirodi,
b) uranij osiromašen u izotopu 235,
c) torij,
d) bilo koji od navedenih materijala u obliku metala, legure, kemijskog spoja ili koncentrata,
e) bilo koji drugi materijal koji sadrži jedan ili više od navedenih elemenata u koncentraciji koju određuje tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti.
Izvorni materijal se ne odnosi na rude i rudne ostatke.
Posebni fisibilni materijal je materijal kod kojeg se može izazvati fisija a uključuje:
a) plutonij-239,
b) uranij-233,
c) uranij obogaćen izotopom 235 ili 233,
d) bilo koji materijal koji sadrži jedan ili više od navedenih,
e) drugi fisibilni materijali koje određuje tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti;
13. Nuklearni reaktor je postrojenje koje sadrži nuklearno gorivo raspoređeno tako da u njemu može nastati lančana reakcija nuklearne fisije bez dodatnog izvora neutrona;
14. Objekti u kojima se obavljaju nuklearne djelatnosti su:
a) postrojenje s reaktorom snage (nuklearna elektrana, nuklearna toplana, nuklearna propulzija);
b) postrojenje s istraživačkim reaktorom;
c) rudnik uranija ili torija s postrojenjem za preradu;
d) postrojenje za proizvodnju i obogaćivanje nuklearnog goriva;
e) postrojenje za preradu istrošenog nuklearnog goriva ili visoko radioaktivnog otpada porijeklom iz reaktora;
f) skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se skladišti radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora u količinama koje zahtijevaju primjenu mjera nuklearne sigurnosti i zaštite;
g) odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora u količinama koje zahtijevaju primjenu mjera nuklearne sigurnosti i zaštite;
h) skladište istrošenog nuklearnog goriva i drugog visoko radioaktivnog otpada porijeklom iz reaktora;
i) odlagalište istrošenog nuklearnog goriva i drugog visoko radioaktivnog otpada porijeklom iz reaktora;
j) skladište nuklearnog materijala kategorija I. i II. prema Dodatku II. Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala;
k) odlagalište nuklearnog materijala kategorija I, II. i III. prema Dodatku II. Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala;
15. Obrana po dubini je sustav višestrukih fizičkih barijera koje sprječavaju širenje ionizirajućeg zračenja i radionuklida u radno okružje ili prirodni okoliš s opetovanom uporabom tehničkih i organizacijskih mjera koje štite i održavaju učinkovitost takvih barijera i također štite ljude i prirodni okoliš;
16. Pogon su sve poduzete aktivnosti za postizanje svrhe za koju je nuklearno postrojenje projektirano, a uključuje održavanje, zamjenu goriva, ispitivanja i druge pridružene aktivnosti;
17. Pretpostavljeni začetni događaj je događaj koji je uzet u obzir pri projektiranju, a koji može rezultirati nenormalnim pogonom ili izvanrednim stanjem;
18. Razgradnja podrazumijeva sve korake koji vode do toga da nuklearno postrojenje, koje nije odlagalište, više ne bude pod nadzorom nadležnog tijela. U ove se korake uključuju postupci dekontaminacije i rastavljanja;
19. Sigurnosna grupa opreme je skupina opreme pomoću koje se poduzimaju sve radnje potrebne tijekom pretpostavljenog početnog događaja tako da se ne prelaze projektne granične vrijednosti;
20. Sigurnosni sustav je sustav koji omogućava sigurnu obustavu nuklearnog reaktora, odvođenje topline iz jezgre reaktora ili ograničavanje posljedica nenormalnog rada graničnog projektom predviđenog kvara;
21. Stupnjevani pristup je usklađivanje zahtjeva funkcionalnosti, pouzdanosti, otpornosti spram okoliša i starenja i osiguranja kvalitete određenih postrojenja ovisno o stupnju značaja za nuklearnu sigurnost te također posljedica kvara, vodeći računa o opsegu ispitivanja i održavanja;
22. Teška nesreća je nesreća veća od graničnog projektom predviđenog kvara nuklearnog postrojenja s nuklearnim reaktorom uključujući ozbiljno oštećenje jezgre;
23. Uporaba objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost su sve aktivnosti poduzete za pokusni pogon, puštanje u pogon i pogon nuklearnog postrojenja;
24. Zatvaranje objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost je postupak kojim se za stalno prekida pogon;
25. ostali izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenje utvrđeno u članku 2. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine« br. 173/03).

II. UVJETI NUKLEARNE SIGURNOSTI ZA SMJEŠTAJ OBJEKTA U KOJEM SE OBAVLJA NUKLEARNA DJELATNOST

Članak 3.

(1) Lokacija za smještaj objekata u kojima će se obavljati nuklearna djelatnost utvrđuje se na temelju općih eliminacijskih kriterija za objekte u kojima se obavlja nuklearna djelatnost.
(2) Uz kriterije navedene u stavku (1) ovog članka, lokacija za smještaj nuklearnih elektrana utvrđuje se na temelju posebnih eliminacijskih kriterija za nuklearne elektrane i usporedbenih kriterija za nuklearne elektrane.
(3) Uz kriterije navedene u stavku (1) ovog članka, lokacija za smještaj odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora, utvrđuje se na temelju posebnih eliminacijskih kriterija za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora i usporedbenih kriterija za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora.

Opći eliminacijski kriteriji za objekte u kojima se obavlja nuklearna djelatnost

Članak 4.

Opći eliminacijski kriteriji za odabir lokacije za smještaj objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost su:
a) nemogućnost osiguranja zaštite od ionizirajućeg zračenja za vrijeme pogona objekta koje premašuje granice propisane posebnim propisima;
b) izračunata vrijednost intenziteta potresa veća od IX stupnjeva prema međunarodnoj Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) ljestvici intenziteta potresa;
c) ugroženost lokacije od posljedica vađenja ruda, poplava voda iz rudnika, snažnih vibracija nastalih djelatnostima u rudniku, crpljenjem plina, nafte ili lokacije s rezervama podzemne vode;
d) podložnost lokacije geodinamičkim fenomenima ili fenomenima krša koji prijete stabilnosti mase stijena (pećine, pomični i seizmički aktivni rasjedi, fluktuacija tla, tektonska aktivnost) ili drugim fenomenima koji mogu mijenjati nagnutost površine u okolišu izvan utvrđenih tehnoloških uvjeta;
e) zaštićenost lokacije ili područja na lokaciji zbog prirodnih zdravstvenih izvora, podvodnih i površinskih izvora pitke vode;
f) obznanjenost rudničkog područja za pridobivanje sirovina;
g) zahvaćanje područja industrijskih i drugih gospodarskih zona u kojima može doći do neželjenih kolizija.

Posebni eliminacijski kriteriji za nuklearne elektrane

Članak 5.

(1) Rashladna voda:
1. Količina potrebne vode. Eliminiraju se područja uz vodotoke koji imaju minimalni protok, umanjen za ukupnu planiranu potrošnju ostalih korisnika i za količinu biološkog minimuma, manji od 4 m3/s.
2. Transport vode. Eliminiraju se područja udaljena više od 10 km od vodotoka, odnosno 5 km od obalne linije mora, kao i područja s visinskom razlikom većom od 40 m od pretpostavljenog mjesta zahvata vode.
(2) Elektroenergetski aspekti:
Eliminiraju se otoci udaljeni više od 2,0 km od kopna.
(3) Opasnost od plavljenja:
1. Retencije. Eliminiraju se postojeća i planirana područja predviđena u sustavu obrane od poplava za evakuaciju velikih voda.
2. Ostala poplavna područja. Eliminiraju se prostori unutar 1000 godišnjih poplavnih linija sa ustanovljenom dubinom plavljenja većom od 5 m.
(4) Seizmotektonika i seizmika:
1. Seizmotektonika. Eliminiraju se područja s maksimalnim mogućim intenzitetom potresa IX i višeg stupnja Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) ljestvice.
2. Neotektonika. Eliminiraju se prostori udaljeni do 8 km od nominiranih aktivnih rasjeda.
(5) Hidrogeologija – zaštita izvorišta pitke vode:
Eliminiraju se područja s izvorištima pitke vode, zaštićena prema propisima iz područja hidrogeologije.
(6) Gustoća naseljenosti:
Eliminiraju se područja kod kojih je kumulativna gustoća naseljenosti u radijusu od 20 km veća od 200 stanovnika na kvadratni kilometar.
(7) Naselja:
Eliminiraju se prostori oko naselja s više od 10.000 stanovnika u sljedećim radijusima od središta naselja:
a) Zagreb – 20 km;
b) naselja s više od 100.000 stanovnika – 15 km;
c) naselja s 50.000 -100.000 stanovnika – 10 km;
d) naselja s 20.000 – 50.000 stanovnika – 8 km;
e) naselja s 10.000– 20.000 stanovnika – 5 km.
(8) Turizam:
Eliminiraju se područja s više od 10.000 korisnika prostora u sljedećim radijusima od središta naselja odnosno težišta grupe naselja:
a) više od 50.000 korisnika – 10 km;
b) 20.000 – 50.000 korisnika – 8 km;
c) 10.000 – 20.000 korisnika – 5 km.
(9) Udaljenost od aerodroma:
Eliminiraju se prostori manevarskih zona vojnih, mješovitih i civilnih aerodroma A, B i C klase.
(10) Posebne namjene:
Eliminiraju se prostori posebne namjene i njihove zaštitne zone.
(11) Zaštita prirodne baštine:
Eliminiraju se prostori nacionalnih parkova, nominiranih parkova prirode i ostalih značajnih rezervata prirode.
(12) Zaštita kulturne baštine:
Eliminiraju se prostori kulturnih dobara upisanih u Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, velike i veće prostorne cjeline, prostori kulturnih dobara koja su po ukupnosti svojih vrijednosti od izuzetnog i velikog značaja za društvenu zajednicu.
(13) Biološko-ekološke vrijednosti:
Eliminiraju se područja velikog biološkog potencijala koja su pod posebnim režimima zaštite.

Usporedbeni kriteriji za nuklearne elektrane

Članak 6.

(1) Tehničko-tehnološki aspekti:
1. Transport
a) Rashladna voda. Povoljnije su lokacije na kojima je moguće realizirati protočni rashladni sustav od onih lokacija koje zahtijevaju primjenu rashladnih tornjeva. U svakoj grupi s obzirom na vrstu rashladnog sustava, povoljnije su lokacije s manjim troškovima dopreme rashladne vode koji uključuju i vodu za hlađenje komponenti nuklearnog dijela elektrane;
b) Elektroenergetski aspekti. Povoljnije su lokacije na manjim udaljenostima od čvorišta ili vodova postojeće visokonaponske (400 kV) mreže;
c) Prometna pristupačnost. Povoljnije su lokacije s boljom prometnom pristupačnošću i one lokacije do kojih dopire plovni put II. ili više klase.
2. Geologija i seizmologija
a) Seizmotektonika i seizmika – seizmička aktivnost. Povoljnije su lokacije u predjelima manjeg maksimalno očekivanog intenziteta potresa;
b) Inženjerska geologija – mehanika tla i temeljenje. Što su nepovoljniji prirodni uvjeti na lokaciji (veći nagib terena, površinski sloj tla lošijih geomehaničkih karakteristika s manjim dozvoljenim opterećenjem), lokacija je lošija.
(2) Sigurnost objekta:
1. Transport
Rashladna voda – bitna voda. Povoljnije su lokacije na kojima postoji pouzdani izvor bitne vode (vode za hlađenje u slučaju nužde) s minimalnim rizicima za gubitak funkcije i sa što manjim troškovima.
2. Meteorološki i hidrološki aspekti
a) Hidrološki aspekti – sigurnost od plavljenja. Povoljnije su lokacije za koje je rizik od poplava vanjskih i brdskih voda, ledenih poplava, kao i rizik od proboja sustava zaštite od voda manji;
b) Meteorološki aspekti – ekstremne pojave. Povoljnije su lokacije s manjim brojem ekstremnih meteoroloških pojava.
3. Geologija i seizmologija
a) Seizmotektonika i seizmika – neotektonska aktivnost. Povoljnije su lokacije u neotektonski manje aktivnim zonama;
b) Inženjerska geologija. Povoljnije su lokacije sastavljene samo od jedne vrste stijena, kao i one lokacije na čvrstim kompaktnim stijenama koje su stabilne u prirodnim uvjetima, za vrijeme građenja i eksploatacije objekta, te lokacija na kojima se ne očekuje likvefakcija.
(3) Sigurnost i prihvatljivost uže lokacije:
1. Meteorološki i hidrološki aspekti
a) Hidrološki aspekti – disperzija u vodi. Povoljnije su lokacije kod kojih je pretpostavljena disperzija u vodi veća;
b) Meteorološki aspekti – disperzija u atmosferi. Povoljnije su lokacije za koje je pretpostavljena disperzija prizemnog sloja atmosfere veća.
2. Geologija i seizmologija
Hidrogeologija. Povoljnije su lokacije gdje nema značajnijih zaliha podzemnih voda koje se koriste ili će se koristiti za vodoopskrbu. Povoljnije su lokacije gdje su podzemne vode bolje zaštićene od eventualnog prodora zagađenja s površine i gdje uvjeti infiltracije i toka osiguravaju visoki stupanj apsorpcije i malu migraciju radionuklida.
3. Demografija
Demografski aspekti. Povoljnije su lokacije s manjom gustoćom naseljenosti i lošijim demografskim prilikama u naseljima unutar radijusa 10 km.
4. Namjena i korištenje prostora
a) Naselja. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 10 km manji broj naselja i manji broj naselja s izraženijim središnjim i radnim funkcijama;
b) Turizam. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji broj postojećih i planiranih turističkih kapaciteta, ako je njihova struktura niže kvalitete i ako se nalaze u turističkim središtima nižeg ranga;
c) Poljoprivreda. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji udjel tala pogodnijih za razvitak poljoprivrede, te ako je stanje urednosti poljoprivrednih površina slabije, a zastupljenost poljoprivrede u razvojnim opredjeljenjima uže regije manjeg značaja;
d) Šumarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji udjel proizvodno visoko vrijednih šumskih površina uzimajući u obzir ekološku ulogu i stabilnost šume;
e) Industrija i rudarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 10 km manji broj industrijskih središta, manja zastupljenost eksploatacijskih polja mineralnih sirovina i ako nema osjetljive industrije (prehrambena, farmaceutska);
f) Infrastruktura. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 10 km manji udjel magistralne i regionalne infrastrukture (prometna, naftovodi i plinovodi, produktovodi i vodovodi);
g) Posebne namjene. Povoljnije su lokacije koje, s aspekta obrane, nemaju ograničenja ni posebnih uvjeta.
5. Zaštita okoliša
a) Zaštita prirodne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 10 km manji broj zaštićenih i evidentiranih lokaliteta i koji su manjeg značenja;
b) Zaštita kulturne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu 10 km manji broj zaštićenih i evidentiranih lokaliteta i objekata i manjeg su značaja;
c) Stanje tla. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 10 km manji udjel tala s većim rizikom degradacije uslijed mogućeg utjecaja nuklearne elektrane, odnosno, čiji je sastav tla takav da će maksimalno i trajno zaustaviti izotope cezija i stroncija;
d) Ekološko-biološke karakteristike. Povoljnije su lokacije koje su biološki manje vrijedne ili manje osjetljive i koje su već promijenjene ljudskim utjecajem;
e) Radiološki aspekti. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 10 km prirodna razina ionizirajućeg zračenja niža;
f) Kvaliteta voda. Povoljnije su lokacije kod kojih je razlika između propisane i stvarne kvalitete površinskih voda manja.
(4) Prihvatljivost šire lokacije:
1. Meteorološki i hidrološki aspekti
Meteorološki aspekti. Povoljnije su lokacije s većom disperzijom atmosfere na širem području.
2. Demografija
Demografski aspekti. Povoljnije su lokacije s manjom gustoćom naseljenosti stalnog i povremeno prisutnog stanovništva u radijusima od 20 i 30 km oko lokacije.
3. Namjena i korištenje prostora
a) Naselja. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 30 km manji broj naselja s više od 10.000 stanovnika i manji broj naselja s izraženijim središnjim funkcijama;
b) Turizam. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 30 km manji broj postojećih i planiranih turističkih kapaciteta i manji broj turističkih središta višeg ranga.
4. Zaštita okoliša
a) Zaštita prirodne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 30 km manji broj vrijednih zaštićenih i evidentiranih objekata prirodne baštine;
b) Zaštita kulturne baštine. Povoljnije su lokacije s manjom zastupljenošću posebno vrijednih zaštićenih i evidentiranih cjelina i objekata kulturne baštine.

Posebni eliminacijski kriteriji za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora

Članak 7.

(1) Sigurnost od plavljenja: Eliminiraju se svi prirodni poplavni prostori bez obzira da li su zaštićeni ili ne.
(2) Seizmotektonika i seizmologija:
1. Seizmotektonika. Eliminiraju se područja s maksimalnim mogućim intenzitetom potresa IX. i višeg stupnja Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) ljestvice.
2. Neotektonika. Eliminiraju se prostori u zoni nominiranih aktivnih rasjeda.
(3) Litološke i geomorfološke karakteristike: Eliminiraju se područja s pojačanom erozijom prouzrokovanom litološkim sastavom ili dinamičnim reljefom, izgrađena od stijena nestabilnih u prirodnim uvjetima i prigodom građevinske aktivnosti. Eliminiraju se područja s klizištima i tereni skloni odronjavanju, ako ugrožavaju vanjske objekte odlagališta (ovisno o njegovoj geometriji).
(4) Hidrogeologija – zaštita vodonosnika: Eliminiraju se područja s izvorištima pitke vode zaštićena prema posebnim propisima iz područja hidrogeologije. U cilju zaštite voda lokacija odlagališta ne smije biti u područjima sa značajnijim vodonosnicima bilo kojeg tipa.
(5) Gustoća naseljenosti: Eliminiraju se područja kod kojih je kumulativna gustoća naseljenosti u radijusu od 20 km veća od 80 stanovnika na kvadratni kilometar.
(6) Posebne namjene: Eliminiraju se prostori posebne namjene i njihove zaštitne zone.
(7) Eksploatacija ruda i minerala: Eliminiraju se područja u zoni sadašnje ili buduće eksploatacije ruda, minerala, plina, nafte, ugljena i sl.
(8) Zaštita prirodne baštine: Eliminiraju se prostori nacionalnih parkova, nominiranih parkova prirode i ostalih značajnih rezervata prirode.
(9) Zaštita kulturne baštine: Eliminiraju se prostori kulturnih dobara upisanih u Listu svjetske kulturne i prirodne baštine; prostori kulturnih dobara koja su po ukupnosti svojih vrijednosti od izuzetnog i velikog značaja za društvenu zajednicu.

Usporedbeni kriteriji za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora

Članak 8.

(1) Tehničko-tehnološki aspekti:
Geologija i seizmologija
a) Seizmotektonika i seizmika – seizmička aktivnost. Povoljnije su lokacije u predjelima manjeg maksimalno očekivanog intenziteta potresa;
b) Inženjerska geologija – mehanika tla i temeljenje. Što su nepovoljniji prirodni uvjeti na lokaciji (veći nagib terena, površinski sloj tla lošijih geomehaničkih karakteristika s manjim dozvoljenim opterećenjem), lokacija je lošija.
(2) Sigurnost objekta:
1. Meteorološki i hidrološki aspekti
a) Hidrološki aspekti – sigurnost od plavljenja. Povoljnije su lokacije izvan dosega gorskih tekućica, te u područjima s odsutnošću, odnosno slabijim razvojem ili rizikom erozijskih procesa;
b) Meteorološki aspekti – ekstremne pojave. Povoljnije su lokacije s manjim intenzitetom i količinom padalina.
2. Geologija i seizmologija
a) Seizmotektonika i seizmika – neotektonska aktivnost. Povoljnije su lokacije u neotektonski manje aktivnim zonama;
b) Litologlja i geomorfologija. Povoljnije su lokacije izgrađene od gline, glinovitih lapora ili sedimenata koji predstavljaju mješavinu gline i silta, uz uvjet da nisu podložni klizanju i eroziji, zatim od kompaktnih magmatita i metamorfita (graniti, gnajsovi).
3. Zaštita okoliša
Stanje tla – kemijska agresivnost. Povoljnije su lokacije u područjima gdje prevladavaju tla niske kemijske agresivnosti.
(3) Sigurnost i prihvatljivost uže lokacije:
1. Transport
Doprema nisko i srednje radioaktivnog otpada. Povoljnije su lokacije čiji položaj u odnosu na položaj nuklearnih elektrana i postojeći prometni sustav osiguravaju najveću moguću sigurnost. Za prijevoz nisko i srednje radioaktivnog otpada ne koriste se najkvalitetnije i najkraće prometnice, već one na kojima je opasnost (vjerojatnost) nesreće najmanja.
2. Meteorološki i hidrološki aspekti
a) Hidrološki aspekti – udaljenost površinskih tokova. Povoljnije su lokacije udaljenije od stalnih i povremenih površinskih tokova ili akumulacija;
b) Meteorološki aspekti – disperzija. Povoljnije su lokacije za koje je pretpostavljena disperzija prizemnog sloja atmosfere veća.
3. Geologija i seizmologija
Hidrogeologija. Povoljnije su lokacije s manjim zalihama podzemne vode, a uvjeti infiltracije i podzemnog toka takvi da smanjuju mogućnost transporta radionuklida.
4. Demografija
Demografski aspekti. Povoljnije su lokacije s manjom gustoćom naseljenosti i lošijim demografskim prilikama u naseljima u radijusu 5 km od lokacije.
5. Namjena i korištenje prostora
a) Naselja. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 5 km manji broj naselja i manji broj naselja s izraženijim središnjim i radnim funkcijama;
b) Turizam. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 5 km manji broj turističkih središta te manji broj postojećih i planiranih turističkih smještajnih kapaciteta;
c) Poljoprivreda. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 5 km niži biljno-proizvodni potencijal tla, manja prikladnost za stočarstvo i veća udaljenost od visoko produktivnih kultura;
d) Šumarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 5 km manje sporednih šumskih proizvoda – jestivih gljiva i ljekovitog bilja;
e) Industrija i rudarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 5 km manji broj industrijskih središta manje osjetljive industrije;
f) Infrastruktura. Povoljnije su lokacije gdje je priključak na infrastrukturne instalacije (vodovod, elektroenergetska mreža) bolji;
g) Posebne namjene. Povoljnije su lokacije koje s aspekta obrane nemaju ograničenja ni posebnih uvjeta.
6. Zaštita okoliša
a) Zaštita prirodne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 5 km manji broj zaštićenih i evidentiranih lokaliteta i koji su manjeg značenja;
b) Zaštita kulturne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 5 km manji broj zaštićenih i evidentiranih lokaliteta i objekata i manjeg su značaja;
c) Stanje tla – biljna proizvodnja. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 5 km manji udio visoko pogodnih tala za biljnu proizvodnju;
d) Biološko-ekološke vrijednosti. Povoljnije su lokacije koje su biološki manje vrijedne ili manje osjetljive;
e) Radiološki aspekti postojećeg stanja. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 5 km manja migracija podzemnih voda u tlima i bioakumulacija radionuklida u organizmima.
(4) Prihvatljivost šire lokacije:
1. Namjena i korištenje prostora
a) Naselja. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 5 do 20 km manji broj naselja s izraženijim središnjim i radnim funkcijama i manji broj većih naselja;
b) Turizam. Povoljnije su lokacije kod kojih je u radijusu do 20 km manji broj turističkih središta višeg ranga, manji broj postojećih i planiranih turističkih smještajnih kapaciteta te ako ovi kapaciteti imaju kraće vrijeme korištenja u toku godine.
2. Zaštita okoliša
a) Zaštita prirodne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 20 km manji broj vrijednih zaštićenih i evidentiranih objekata prirodne baštine;
b) Zaštita kulturne baštine. Povoljnije su lokacije s manjom zastupljenošću posebno vrijednih zaštićenih i evidentiranih cjelina i objekata kulturne baštine.

III. UVJETI NUKLEARNE SIGURNOSTI ZA PROJEKTIRANJE OBJEKTA U KOJEM SE OBAVLJA NUKLEARNA DJELATNOST

Članak 9.

(1) Za projektiranje svih objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost moraju biti ispunjeni opći uvjeti za projektiranje objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost.
(2) Za projektiranje objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost s nuklearnim reaktorima, uz opće uvjete za projektiranje objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, moraju biti ispunjeni i posebni uvjeti za projektiranje objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost s nuklearnim reaktorima.
(3) Za projektiranje odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora, uz opće uvjete za projektiranje objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, moraju biti ispunjeni i posebni uvjeti za projektiranje odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora.
(4) Za projektiranje svih objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost uz uvjete iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka, primjenjuju se preporuke i standardi Međunarodne agencije za atomsku energiju.
(5) Lokacijska i građevinska dozvola za gradnju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, odnosno dozvola za uklanjanje tog objekta, ne može se izdati bez potvrde Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost o usklađenosti idejnog odnosno glavnog projekta s uvjetima iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka.

Opći uvjeti za projektiranje objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost

Članak 10.

(1) Projekt mora ispunjavati opće uvjete nuklearne sigurnosti na način da:
1. Projekt mora biti u skladu s narudžbom i udovoljavati uvjetima propisanim od nadležnog tijela.
2. U projektu se mora voditi računa o uvjetima korisnika objekta, uključujući sve standardizirane tehničke uvjete, posebno u smislu nuklearne sigurnosti i pogonske pouzdanosti.
3. U projektu se mora pridržavati tehničkih specifikacija i sigurnosnih analiza; osigurati da svi sustavi, strukture i komponente, uključujući računalne programe, budu projektirani tako da njihova kvaliteta i pouzdanost odgovara njihovoj sigurnosnoj kategorizaciji.
4. Projekt mora ispunjavati uvjete odgovarajućeg programa osiguranja kvalitete, odobrenog od Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost (dalje u tekstu Zavod).
5. U projektu se mora voditi računa o utjecaju svake promjene u projektu na nuklearnu sigurnost.
6. Projekt mora osigurati da svi sustavi, strukture i komponente imaju svojstva koja jamče siguran pogon nuklearnog postrojenja tijekom njegovog čitavog projektnog životnog vijeka, sprječavanje nesreća i zaštitu zdravlja zaposlenih u nuklearnom postrojenju, stanovništava i prirodnog okoliša.
7. U projektu se mora kategorizirati svaku predloženu izmjenu i dopunu sustava, struktura i komponenata bitnih za nuklearnu sigurnost u skladu s njihovom sigurnosnom važnošću.
8. Projekt mora osigurati da stvaranje radioaktivnog otpada bude, u pogledu aktivnosti i količine, zadržano na minimalnoj mogućoj razini.
9. Projekt mora uključiti predložene mjere koje bi dale odgovarajuću razinu sigurnosti za zaštitu od seizmičkih pojava, uključujući odgovarajuće opravdanje ulaznih podataka koji se koriste kako bi se uspostavila razina seizmičke otpornosti.
10. Projekt mora uključiti projektna ograničenja u skladu s glavnim tehničkim parametrima svakog sustava, strukture ili komponente za normalan pogon, nenormalan pogon i granični projektom predviđeni kvar.
11. Projekt mora osigurati siguran pogon nuklearnog postrojenja u okviru definiranog niza parametara, a za sigurnosne sustave mora osigurati stalnu raspoloživost najmanjeg mogućeg skupa odgovarajućih pomoćnih sustava i podsustava, potrebnih za obavljanje svih sigurnosnih funkcija.
12. Projekt mora sadržavati popis relevantnih pretpostavljenih početnih događaja, kategorizaciju prema učestalosti njihove moguće pojave i kriterije prihvatljivosti za procjenu procesa koji se pojavljuju nakon takvih događaja.
13. Projekt mora osigurati da odziv nuklearnog postrojenja na pretpostavljeni začetni događaj omogući siguran pogon ili obustavu pogona, ako je potrebno, bez potrebe uvođenja mjera izvan druge razine obrane po dubini.
14. Projekt mora uključiti odgovarajuća ograničenja sustava, struktura i komponenata značajnih za nuklearnu sigurnost u vidu mehanizma starenja i habanja tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i tijekom graničnog projektom predviđenog kvara.
15. Projekt mora osigurati da sustavi koji bi mogli sadržavati nuklearne materijale i druge radioaktivne tvari jamče odgovarajuću sigurnost tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i tijekom graničnog projektom predviđenog kvara.
16. Projekt mora uključiti uvjete za kvalifikaciju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost.
17. Projekt mora izgraditi skup ograničenja i uvjeta; pismeno opravdati potrebu utvrđivanja svakog ograničenja ili uvjeta.
18. Projekt mora uključiti načela usavršavanja programa puštanja u pogon i nadzora, ispitivanja i održavanja, koji pokazuju da objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost udovoljava ciljevima projekta i da je u skladu sa sigurnosnim uvjetima i uvjetima za kvalitetom tog objekta.
19. Projekt mora pokazati da objekti i postrojenja koji su važni za nuklearnu sigurnost i koje nekoliko dijelova nuklearnog postrojenja zajednički koristi ne utječu na sigurnost pogona. Kada se neki događaj pojavi u jednom dijelu nuklearnog postrojenja drugi dijelovi postrojenja neće biti ugroženi.
20. Projekt mora uključiti uvjet za provedbu praćenja ionizirajućeg zračenja na području objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost i u njegovom okolišu prije početka pogona.
21. Projekt mora uključiti uvjet za ponovnom procjenom nuklearne sigurnosti, a sadržaj i stupanj te procjene mora proširiti u skladu s razinama projekta; procjena nuklearne sigurnosti mora potvrditi da projektna dokumentacija udovoljava uvjetima nuklearne sigurnosti.
22. U projektu se moraju iskoristiti ranije pogonsko iskustvo, rezultati istraživanja i certificirani postupci projektiranja za procjenu sigurnosnih podataka dobivenih iz sigurnosne analize.
23. Projekt mora odrediti pravila za planiranje i projektiranje sustava, struktura i komponenata; pravila moraju biti u skladu s relevantnim tehničkim propisima ili tehničkim standardima postavljenima u zemlji isporučitelja projekta ili opreme za objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, ili onima koja se koriste na međunarodnoj razini, ako se mogu primijeniti.
24. Projekt mora uključiti uvjet za podnošenje nezavisne analize sigurnosti i obvezujućih mišljenja nadzornih tijela uključenih prije podnošenja projekta na ocjenu Zavodu; analizu sigurnosti moraju izvršiti pravne ili fizičke osobe nezavisne od onih koje su pripremale projekt.
25. Projekt mora uključiti nadzorna pravila za praćenje stanja dokumentacije o ispunjenju svih tehničkih uvjeta za projektiranje objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, uključujući značajna odstupanja od prvobitnog projekta, sa strane korisnika objekta tijekom gradnje navedenog objekta.
26. Projekt mora sadržavati preliminarno sigurnosno izvješće (PSAR – Preliminary Safety Analysis Report) izrađen sukladno standardima Međunarodne agencije za atomsku energiju ili standardima zemlje dobavljača nuklearnog postrojenja. Preliminarno sigurnosno izvješće odobrava Zavod. Sve promjene preliminarnog sigurnosnog izvješća odobrava Zavod.
(2) Odredbe o nuklearnoj sigurnosti, sigurnosnim funkcijama i sigurnosnim karakteristikama projekta:
1. Sigurnosni pristup – projekt mora osigurati dovoljno resursa kako bi se nuklearno postrojenje održalo u pogonu te poduzela odgovarajuća brza reakcija nakon pretpostavljenog začetnog događaja i pojednostavio nadzor objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost za sve pretpostavljene začetne događaje uzete u obzir pri projektu, tijekom tih događaja i nakon njih, a također i za određene ozbiljne nesreće.
2. Projekt mora zadržati sustavan pristup identifikaciji sustava, struktura i komponenata potrebnih za ispunjenje sigurnosnih funkcija u različitim vremenima nakon pretpostavljenih začetnih događaja.
3. Projekt se mora izvesti tako da se na minimum svede osjetljivost na pretpostavljeni začetni događaj. Očekivani odziv objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost na svaki začetni događaj bit će jedan od sljedećih odziva, navedenih prema značaju:
a) pretpostavljeni začetni događaj ne uzrokuje nikakav ozbiljni sigurnosni učinak ili uzrokuje samo promjene u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost u pogledu sigurnog statusa zbog unutarnjih karakteristika;
b) nakon pretpostavljenog začetnog događaja, nuklearno postrojenje ostaje u sigurnom stanju zbog pasivnih sigurnosnih karakteristika ili djelovanja sigurnosnih sustava, koja su stalno u stanju pripravnosti i dovode se u stanje pogona kao odziv na pretpostavljeni začetni događaj;
c) nakon pretpostavljenog začetnog događaja objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost doveden je u sigurno stanje provedbom definiranih postupaka.
4. Ispunjenje uvjeta prema podstavcima 1. i 3. mora biti dokumentirano u projektu determinističkom ili vjerojatnosnom sigurnosnom analizom.
5. Radi sigurnog pokretanja i normalnog pogona tijekom događaja iz članka 2., podstavka 8. i 17. ovog Pravilnika, nenormalnog pogona, graničnog projektom predviđenog kvara i, u izvjesnoj mjeri, za vrijeme određenih teških nesreća, projekt nuklearnog postrojenja mora ispuniti sljedeće osnovne sigurnosne funkcije:
a) osiguranje podkritičnosti;
b) odvođenje topline;
c) zadržavanje radioaktivnih tvari unutar fizičkih barijera;
d) regulacija i ograničenje količine i vrste radioaktivnih tvari ispuštenih u prirodni okoliš.
(3) Obrana po dubini:
1. Obrana po dubini mora biti podijeljena u pet razina, pri čemu je karakteristično za:
a) prvu razinu zaštite – sprječavanje stanja nenormalnog pogona i kvarova sustava;
b) drugu razinu zaštite – prepoznavanje i ograničavanje razvoja stanja nenormalnog pogona tako da spriječi njihovu eskalaciju u izvanredno stanje;
c) treću razinu zaštite – upravljanje graničnim projektom predviđenim kvarovima kako bi se postigli stabilni i prihvatljivi uvjeti nakon takvih događaja;
d) četvrtu razinu zaštite – pobrinuti se za nesreće izvan projektne osnove, spriječiti njihov daljnji razvoj i zadržati ispuštanje radioaktivnih tvari na minimalnoj mogućoj razini, da se u slučaju određenih teških nesreća ublaže njihove posljedice;
e) petu razinu zaštite – ublažavanje radioloških posljedica značajnih ispuštanja radioaktivnih tvari do kojih dolazi kao rezultat izvanrednog stanja.
2. Koncept obrane po dubini mora se uključiti pri projektiranju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost na način da projekt mora:
a) koristiti konzervativni pristup osiguranju nuklearne sigurnost s ciljem ograničenja pojave pogonskih događaja;
b) osigurati višestruke fizičke barijere protiv istjecanja radioaktivnih tvari u radno okruženje i u prirodni okoliš;
c) osigurati višestruke sustave i komponente za obavljanje sigurnosnih funkcija koje osiguravaju učinkovitost fizičkih barijera i ublažuju posljedice kvara na njima;
d) neovisno o unutrašnjim sigurnosnim karakteristikama, također uključiti pouzdane sustave i komponente za osiguranje sigurnosti;
e) uključiti preventivne mjere protiv pojavljivanja pogonskih događaja, kako bi se prevladale i ublažile posljedice uporabom sustava, struktura i komponenti, te pogonskih propisa;
f) osigurati dodatnu kontrolu objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost pomoću automatskog pogona sigurnosnih sustava i intervencija od strane odgovarajućih djelatnika.
3. Vezano za koncept obrane po dubini, projektom objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost se mora, uz visok stupanj vjerojatnosti, spriječiti:
a) opasnost po integritet fizičkih barijera;
b) kvar fizičkih barijera kad je njihova funkcija potrebna;
c) kvar barijere kao rezultat kvara druge fizičke barijere.
4. Projekt mora osigurati da druga razina obrane po dubini može u najvećoj mjeri spriječiti eskalaciju pretpostavljenih začetnih događaja u izvanredna stanja.
5. Projekt mora uzeti u obzir činjenicu da postojanje višestrukih razina obrane po dubini nije dovoljno za osiguranje kontinuiranog pogona objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost ako je jedna razina zaštitite nedjelotvorna. Dopuštena vremena trajanja nedjelotvornosti barijera moraju se definirati za različite vrste pogona.
(4) Dobra tehnička praksa i pogonsko iskustvo:
1. Sustavi, strukture i komponente moraju se projektirati u skladu s relevantnim tehničkim standardima. Njihova izvedba mora se verificirati na prethodnim sličnim primjenama i odabrati tako da udovoljavaju ciljevima pouzdanosti objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost u pogledu nuklearne sigurnosti.
2. U projektu nuklearnog postrojenja mora se uzeti u obzir pogonsko iskustvo sa sličnih objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost.
(5) Rezultati istraživanja iz područja nuklearne sigurnosti:
U projektu objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost mora se uzeti u obzir raspoložive rezultate istraživačkih programa. Ako se neprovjereni projekt uvede ili se uvedu neprovjerene funkcije, moraju se koristiti istraživački programi ili pregledi pogonskog iskustva sličnih objekata kako bi se prikazalo i dokumentiralo korištenje dovoljno konzervativnog pristupa za osiguranje nuklearne sigurnosti. Nova rješenja moraju se ispitati prije puštanja u pogon i pratiti tijekom pogona.
(6) Granični projektom predviđeni kvarovi:
1. U projekt se mora uključiti popis graničnih projektom predviđenih kvarova, koji se mora analizirati na temelju popisa pretpostavljenih začetnih događaja, a u svrhu utvrđivanja rubnih uvjeta prema kojima će se projektirati sustavi, strukture i komponente koje su značajne u pogledu sigurnosti.
2. Projekt mora uključivati mjere za automatsko započinjanje radnji potrebnih za sigurnosni sustav, ako je potrebna brza i pouzdana reakcija pri pretpostavljenom začetnom događaju, kako bi se spriječio prijelaz u ozbiljnije stanje, koje bi moglo ugroziti sljedeću razinu obrane po dubini.
3. Projektom se mora omogućiti ručno pokretanje sustava ili druge intervencije potrebne za dijagnozu stanja nuklearnog postrojenja i brzog dovođenja u dugoročno stabilno stanje obustave koje omogućava pravovremenu intervenciju uz definirane postupke takvih intervencija, te se u tu svrhu koriste prikladni instrumenti za praćenje stanja nuklearnog postrojenja i kontrolnih elemenata za ručnu kontrolu navedenih sustava.
(7) Zaštita od ionizirajućeg zračenja, sustavi za prozračivanje i filtriranje:
Projekt nuklearnog postrojenja mora poštivati načela zaštite od ionizirajućeg zračenja i biti u skladu s propisima kojima je regulirana zaštita od ionizirajućeg zračenja, a kako bi se osigurala zaštita od ionizirajućeg zračenja izloženih radnika, stanovništva i okoliša.
(8) Sprječavanje pojave i razvoja kvarova postrojenja:
1. Projekt mora uzeti u obzir mjere za sprječavanje pojava i razvoja kvarova. Kada dođe do kvara sustava bitnog za nuklearnu sigurnost, pričuvna komponenta ili sustav koji preuzima njegovu funkciju mora udovoljavati kriteriju sigurnog samoisključivanja i kriteriju jednostrukog kvara.
2. Kriterij sigurnog samoisključivanja potreban je za postrojenja važna za nuklearnu sigurnost kad god je to moguće.
3. Kriterij jednostrukog kvara mora se primijeniti u projektu nuklearnog postrojenja u svakoj sigurnosnoj skupini s tim da se mora uzeti u obzir:
a) pojava svih mogućih posljedica pretpostavljenog začetnog događaja u određenoj sigurnosnoj skupini;
b) najgora moguća dopustiva konfiguracija sigurnosnih sustava, uzimajući u obzir održavanje, funkcionalno ispitivanje, inspekcije pogona i popravke.
4. Odstupanje od kriterija jednostrukog kvara je iznimno dopušteno i mora biti potkrijepljeno sigurnosnim analizama.
5. Kod postrojenja značajnih za nuklearnu sigurnost, ako postoji mogućnost pojave kvarova sa zajedničkim uzrokom, načela heterogenosti, načela postojanja zaliha (redundancija) i načela neovisnosti moraju se primijeniti kako bi se postigla potrebna pouzdanost.
6. Projekt mora omogućiti odgovarajuće preventivne i mjere ublažavanja kod potencijalne mogućnosti poplave, požara, eksplozije, oštećenja cjevovoda, djelovanja protoka tekućina ili curenja tekućina iz sustava, struktura i komponenata u kvaru ili iz ostalih uređaja u nuklearnom postrojenju.
7. U projektu se mora posvetiti pažnja djelovanju pretpostavljenih vanjskih začetnih događaja, koji bi mogli prouzročiti unutarnji požar ili poplavu i dovesti do ispuštanja fisijskih produkata. Ovo istovremeno djelovanje vanjskih i unutarnjih događaja mora se adekvatno uključiti u projekt u smislu njihovog nadzora.
8. Sučelja između sustava, struktura i komponenti u različitim sigurnosnim razredima moraju se projektirati na način da osiguraju da se eventualni kvar na instalaciji koja je svrstana u niži sigurnosni razred ne proširi na postrojenje svrstano u viši sigurnosni razred.
9. Projekt mora uključiti analizu odziva postrojenja na pretpostavljene začetne događaje, uključujući kvarove postrojenja ili nepravilne pogonske postupke, tako da identificira sve unutarnje događaje koji bi mogli loše utjecati na nuklearnu sigurnost. Svi nastali učinci će se smatrati dijelom prvobitnog pretpostavljenog začetnog događaja.
10. Projekt mora uključiti djelovanje različitih kombinacija pojedinih slučajnih događaja koji bi mogli imati za ishod nenormalan pogon ili izvanredne uvjete.
(9) Protupožarna zaštita:
1. Oprema važna za nuklearnu sigurnost nuklearnog postrojenja mora biti projektirana tako da se postignu slijedeći ciljevi:
a) sprječavanje požara;
b) identificiranje, signaliziranje i gašenje požara;
c) lociranje požara koji nisu ugašeni.
2. U projektima se moraju koristiti nezapaljivi materijali, materijali koji ne šire vatru i strukture koje imaju protupožarnu otpornost.
3. Nuklearna postrojenja moraju imati protupožarnu opremu, koja će biti projektirana i postavljena tako da, ako se pokvari ili nije ispravno postavljena, nema utjecaja na funkcionalnost postrojenja odnosno opreme važne za nuklearnu sigurnost.
4. Protupožarna oprema i protupožarni sustavi moraju biti kvalificirani.
5. Projekt mora uključiti procjenu rizika od eksplozije ili požara kako bi se odredila potrebna otpornost na požar radi sastava vatrogasne jedinice.
(10) Zaštita od vanjskih fenomena:
1. Nuklearna postrojenja moraju biti tako projektirana da za vrijeme prirodnih katastrofa koje se mogu dogoditi ili tijekom događaja uzrokovanih ljudskim djelatnostima izvan nuklearnog postrojenja ili tijekom njihovih kombinacija, bude moguće:
a) sigurno obustaviti nuklearno postrojenje i zadržati ga u stanju podkritičnosti;
b) odvoditi ostatnu toplinu iz jezgre reaktora, istrošenog nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada;
c) održavati ispuste radioaktivnih tvari ispod propisanih vrijednosti.
2. Neovisno o uvjetima za fizičku zaštitu nuklearnih postrojenja i nuklearnih materijala propisanih posebnim propisima, kod projektiranja mora se voditi računa o:
a) najozbiljnijim prirodnim fenomenima u prošlosti zabilježenima na području gdje će biti smješteno nuklearno postrojenje, imajući u vidu ograničenu točnost u pogledu intenziteta i vremena pojavljivanja;
b) kombinaciji učinaka fenomena uzrokovanih prirodnim uvjetima i ljudskim djelovanjem.
3. Sigurnosne zone moraju biti predviđene kako bi se zaštitila nuklearna postrojenja od vanjskih fenomena prouzrokovanih prirodnim uvjetima ili ljudskim djelovanjem.
(11) Kontrolne sobe:
1. Nuklearna postrojenja moraju biti opremljena prostorijama za upravljanje pogonom (u daljnjem tekstu: kontrolne sobe), u kojima se nuklearno postrojenje može sigurno i pouzdano nadzirati i upravljati u svim stanjima.
2. Kontrolne sobe moraju biti projektirane tako da se, uvažavajući zaštitu zdravlja zaposlenika, u njih može ući i u njima boraviti na siguran i za zdravlje ljudi neškodljiv način čak i u izvanrednim uvjetima. Projekt mora predvidjeti ergonomska načela uključujući sučelje čovjek-stroj.
3. Projekt mora omogućiti identifikaciju unutarnjih i vanjskih događaja koji neposredno prijete kontinuiranom radu kontrolne sobe i uključiti mjere za najdjelotvornije ograničavanje njihovih učinaka.
4. Nuklearna postrojenja moraju biti projektirana tako da bude moguće obustaviti i održati postrojenje u sigurnom stanju, čak i ako kontrolna soba postane neupotrebljiva. U tu svrhu uređaji za obustavu i održavanje postrojenja u sigurnom stanju, poželjno smješteni u jednoj prostoriji, moraju biti fizički i funkcionalno odvojeni od kontrolne sobe (u daljnjem tekstu: pričuvna kontrolna soba).
5. Fizički raspored instrumenata i način prikaza informacija mora omogućiti prikladnu cjelovitu sliku stanja i pogonskih karakteristika nuklearnog postrojenja.
6. Sve instalacije potrebne tijekom postupka ručnog upravljanja moraju biti postavljene na mjesto kojem se može pristupiti tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona, graničnog projektom predviđenog kvara i u odgovarajućoj mjeri, također tijekom određenih teških nesreća.
7. Projekt mora uključivati opremu koja učinkovito osigurava prikaz vizualnih i zvučnih pokazatelja o stanju pogonskih parametara koji odstupaju od normalne vrijednosti i mogu utjecati na nuklearnu sigurnost.
(12) Sigurnosni i kontrolni sustavi:
1. Sigurnosni sustavi moraju biti projektirani s maksimalnom funkcionalnom pouzdanošću koja se može postići dovoljnom zalihom (redundancijom) i uz neovisnost različitih kanala tako da jednostruki kvar:
a) ne dovodi do gubitka zaštitne funkcije sustava;
b) ne smanjuje broj neovisnih mjernih i informacijskih kanala na jedan.
2. Sigurnosni sustavi moraju se predvidjeti za periodičko ispitivanje funkcija raznih neovisnih informacijskih kanala tijekom normalnog pogona i ispitivanje njihovih zajedničkih strujnih krugova pri obustavljenom nuklearnom postrojenju. Ovi zajednički strujni krugovi moraju biti tako projektirani da kvarovi na njima rezultiraju najviše s obustavom nuklearnog postrojenja, ali ne i gubitkom njihove zaštitne funkcije.
3. Sigurnosni sustav mora biti projektiran tako da učinkovitost zaštitnog sustava ne može biti narušena neispravnim postupkom određenih zaposlenika, ali ispravni postupci nisu ograničeni.
4. Sigurnosni sustav mora biti projektiran tako da učinci stanja tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i tijekom graničnog projektom predviđenog kvara na redundantnim kanalima sustava ne uzrokuju nikakav gubitak funkcionalnosti.
5. Ako je kontrolni ili sigurnosni sustav ovisan o pouzdanosti računalnog sustava, moraju se uspostaviti i primijeniti posebni kriteriji kvalitete, zajedno s postupcima za razvoj, isporuku i ispitivanje računalnog sklopovlja i potrebnih računalnih programa tijekom životnog vijeka upravljačkog i sigurnosnog sustava.
6. Razina pouzdanosti potrebna za računalni sustav mora biti u skladu sa svojim značajem za sigurnost. Razina pouzdanosti mora se postići pomoću složene strategije, koristeći komplementarne uređaje u svakoj fazi razvoja postupka, uzimajući u obzir djelotvornu metodu analize i ispitivanja, i također strategiju provjere kako bi se potvrdili projektni uvjeti.
7. Razina pouzdanosti predložena u sigurnosnoj analizi za sustave utemeljene na računalu mora sadržavati dovoljan stupanj konzervativizma, dovodeći u ravnotežu složenost tehnologije koja se koristi i poteškoće sigurnosnih analiza.
8. Postupak razvoja računalnog sustava za sigurnosni ili kontrolni sustav mora biti dokumentiran i praćen, omogućavajući retrospektivni pregled, uključujući ispitno puštanje u pogon i promjene projekta ovih sustava.
9. Računalni sustav za sigurnosni ili kontrolni sustav koji ima utjecaj na nuklearnu sigurnost mora biti kvalificiran.
10. Ako nije moguće pokazati postojanje dovoljne količine podataka iz pogonskog iskustva identičnih sustava korištenih u sličnim slučajevima, mora se usvojiti adekvatna konzervativna razina pouzdanosti koja se predlaže u sigurnosnoj analizi računalnog sustava.
11. Sigurnosni i kontrolni sustavi moraju biti odvojeni tako da kvarovi u kontrolnim sustavima ne zahvate sigurnosne funkcije. Ako to nije moguće, mora se ograničiti funkcionalno bitna i prikladna veza sigurnosnih i kontrolnih sustava tako da sigurnosna funkcija ne bude ugrožena.
12. Sigurnosni i kontrolni sustavi moraju imati ugrađeno automatsko sigurnosno djelovanje tako da nije potrebna nikakva ljudska intervencija tijekom podešenog perioda vremena od nastanka događaja, a podaci o automatskim sigurnosnim djelovanjima moraju biti raspoloživi pa se njihovo djelovanje može nadzirati.
13. Sigurnosni sustavi moraju biti projektirani tako da ne prelaze projektne vrijednosti parametara, čak i ako kontrolni sustav ne radi pravilno. Djelovanje sigurnosnog sustava mora nadjačati djelovanje upravljačkog sustava i ljudsko djelovanje te mora biti moguće ručno aktivirati sigurnosni sustav.
14. Sigurnosni sustavi utemeljeni na računalima moraju imati potvrđenu pouzdanost od strane stručnjaka koji su neovisni od projektanata i dobavljača pa ako se potrebni integritet sustava ne može demonstrirati s predloženim stupnjem pouzdanosti, koristit će se drugi uređaji kako bi se ispunile sigurnosne funkcije.
15. Upravljački sustavi moraju biti projektirani tako da osiguraju potrebne signale pri odstupanjima vrijednosti važnih pogonskih parametara i procesa od dopuštenih vrijednosti. Upravljački sustavi moraju nadzirati, mjeriti, bilježiti i kontrolirati vrijednosti i sustave bitne za nuklearnu sigurnost tijekom normalnog i nenormalnog pogona.
16. Kontrolni sustavi moraju bilježiti, u pravilnim vremenskim intervalima ili prema potrebi, parametre identificirane sigurnosnom analizom koji su bitni za nuklearnu sigurnost.
17. Pokazni, signalni i kontrolni instrumenti moraju biti projektirani i postavljeni tako da zaposlenici stalno imaju dovoljno informacija o pogonu i ako bude potrebno mogu poduzeti promptne mjere.
18. Instrumenti za mjerenje, pokazivanje, signaliziranje i bilježenje moraju biti projektirani kako bi u slučaju nesreće pružali:
a) podatke o trenutnom stanju;
b) osnovne podatke o slijedu događaja i zapis o tome;
c) podatke koji pokazuju širenje radioaktivnih tvari i ionizirajućeg zračenja u radno okružje i prirodni okoliš.
(13) Sustavi za napajanje električnom energijom:
1. Sustavi za napajanje električnom energijom moraju biti projektirani tako da vanjski i unutarnji kvarovi u sustavu razdiobe električne energije utječu na pogon što je manje moguće.
2. Sustavi koji utječu na nuklearnu sigurnost i koji zahtijevaju neprekidno napajanje električnom energijom moraju se napajati energijom iz akumulatorskih baterija.
3. Redundantni tehnološki sustavi bitni za nuklearnu sigurnost moraju biti opskrbljeni električnom energijom iz barem dva neovisna električna sustava i izvora. Ako je broj izvora manji od broja neovisnih tehnoloških sustava, potrebno je dokazati da time pouzdanost nije umanjena.
4. Jednostruki kvar u električnom sustavu ili izvoru koji ne narušava njihovo djelovanje je dopušten.
5. Ako je pogonska sposobnost određenog sustava bitna za nuklearnu sigurnost, njegov električni sustav mora biti opskrbljen električnom energijom čak i tijekom jednostrukog kvara.
6. Izvori i sustavi za napajanje električnom energijom moraju biti u stanju dovesti potrebnu energiju u kraćem vremenu nego što je potrebno za puštanje u pogon trošila koje snabdijevaju.
(14) Odvođenje topline:
1. Uređaji za odvođenje topline oslobođene fisijom i ostatne topline moraju se projektirati tako da osiguraju pouzdano hlađenje materijala (struktura, sustava i uređaja) u svim stanjima.
2. Sustavi za odvođenje topline moraju imati sigurnosnu potporu, moraju biti fizički odvojeni i izolirani, i mora postojati mogućnost njihovog međusobnog povezivanja tako da mogu obavljati svoje funkcije tijekom jednostrukog kvara.
3. Ako se objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost koristi i za proizvodnju toplinske energije za isporuku izvan navedenog objekta, mora ga se projektirati tako da je onemogućen prijenos radioaktivnih tvari iz objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost u sustav za distribuciju topline tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona, graničnog projektom predviđenog kvara, i u odgovarajućoj mjeri, tijekom određenih teških nesreća.
(15) Praćenje pogonskog stanja objekta:
Objekti u kojima se obavlja nuklearna djelatnost moraju se projektirati tako da bude moguć njihov nadzor i ispitivanje tijekom normalnog pogona bez smanjenja razine nuklearne sigurnosti.

Posebni uvjeti za projektiranje objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost s nuklearnim reaktorima

Članak 11.

(1) Primarni krug, reaktorska posuda i jezgra nuklearnog reaktora:
1. Reaktorska posuda u nuklearnom reaktoru, primarni krug i njegovi pomoćni sustavi, kontrolni i sigurnosni sustavi moraju biti projektirani tako:
a) da se tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i graničnog projektom predviđenog kvara, omogući izdržljivost, životni vijek i funkcionalna pouzdanost za komponente i postrojenja uz odgovarajuću pričuvu,
b) da ne bude nedopustivog ispuštanja rashladnog sredstva,
c) da materijali koji se koriste za njihovu izradu budu odabrani tako da se tijekom normalnog pogona što je manje moguće aktiviraju zračenjem,
d) da budu dovoljno otporni na pojavu i razvoj kvarova.
2. Reaktorska posuda u nuklearnom reaktoru i oprema primarnog kruga moraju biti projektirane tako da se omogući redovito i stalno praćenje njihova stanja i da se omoguće ispitivanja potrebna za provjeru nuklearne sigurnosti tijekom trajanja normalnog pogona.
3. Izvedbe reaktorskih posuda nuklearnog reaktora i opreme primarnog kruga moraju sadržavati:
a) programe i metode za nadzor i ispitivanje;
b) kriterije za ocjenu rezultata nadzora i ispitivanja;
c) primijenjene višestruke fizičke barijere koje sprječavaju istjecanje radioaktivnih tvari u radno okružje i u prirodni okoliš;
d) barem tri različite vrste sustava koji nadziru i procjenjuju istjecanje tijekom pogona.
4. Konzervativni pristup korišten pri projektiranju jezgre nuklearnog reaktora i pratećih kontrolnih i sigurnosnih sustava mora osigurati:
a) da sve unutarnje komponente reaktora budu projektirane, izrađene i postavljene tako da se odupru statičkim i dinamičkim utjecajima tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i graničnog projektom predviđenog kvara u mjeri potrebnoj da se osigura sigurna obustava nuklearnog reaktora, održava podkritičnost i odgovarajuće hlađenje jezgre nuklearnog reaktora;
b) da se ne prijeđu granične vrijednosti parametara gorivne šipke tijekom normalnog i nenormalnog pogona;
c) da se tijekom izvanrednog stanja:
– spriječe i ograniče uvjeti promptne kritičnosti,
– nuklearni reaktor može sigurno dovesti u podkritično stanje i zadržati u njemu,
– aktivna zona može hladiti tijekom čitavog perioda oslobađanja topline,
– ne premaše granične vrijednosti parametara gorivne šipke.
5. Izvedba gorivnog elementa mora:
a) osigurati da maksimalne vrijednosti određenih parametara koji djeluju kao temelj za projektiranje drugih sustava ne budu premašene tijekom normalnog pogona, nenormalnog pogona i graničnog projektom predviđenog kvara;
b) se temeljiti na svojstvima korištenih materijala, učincima ionizirajućeg zračenja i kemijskih utjecaja na materijale, učincima statičkog, dinamičkog i termalnog naprezanja uzevši u obzir neodređenost ili nesigurnost u proračunu;
c) biti utemeljena na podacima koji su u dovoljnoj mjeri potkrijepljeni eksperimentalnim i pogonskim iskustvom.
6. Mehanički dijelovi jezgre ili mehanički dijelovi smješteni u blizini jezgre moraju biti tako projektirani da su otporni na statičke i dinamičke utjecaje tijekom pogona i tijekom pretpostavljenih pogonskih događaja te da njihov kvar ne poveća reaktivnost i ne sprječava obustavu objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost ili odvođenje ostatne topline.
(2) Sustav za kemijsku i volumnu kontrolu:
1. Sustav za kemijsku i volumnu kontrolu mora biti projektiran tako da bude u stanju nadoknaditi istjecanja i promjene količine rashladnog sredstva tijekom normalnog i nenormalnog pogona uzimajući u obzir ispust rashladnog sredstva radi pročišćavanja.
2. Sustav za kemijsku i volumnu kontrolu mora biti projektiran tako da bude u stanju uklanjati produkte korozije i fisije iz oštećenih gorivnih elemenata održavajući potrebne parametre čistoće rashladnog sredstva primarnog kruga.
(3) Rashladni sustav jezgre nuklearnog reaktora:
1. Izvedba sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora mora osigurati:
a) pouzdano hlađenje jezgre tijekom graničnog projektom predviđenog kvara uzrokovanog gubitkom sredstva za hlađenje tako da:
– temperatura košuljice gorivnih šipki ne prelazi dopuštene vrijednosti,
– energetski doprinos kemijskih reakcija u košuljici gorivne šipke ne prijeđe dopuštenu vrijednost,
– ne dođe do geometrijskih promjena gorivnih elemenata i unutarnjih dijelova nuklearnog reaktora, koje bi mogle utjecati na učinkovitost hlađenja,
– se ostatna toplina odvodi tijekom perioda njezinog oslobađanja.
b) odgovarajuću rezervu, sposobnost međusobnog povezivanja, nadzor ispuštanja i zahvata tako da sustav za zaštitno hlađenje jezgre reaktora radi pouzdano i tijekom jednostrukog kvara;
c) sposobnost sustava da podrži odvođenje topline iz jezgre do razine predviđene projektom;
d) sposobnost poduzimanja povremenih ispitivanja i inspekcije:
– čvrstoće i nepropusnosti sustava,
– aktivnih elemenata sustava i funkcionalnog ispitivanja tih elemenata,
– sustava kao cjeline i funkcionalnog ispitivanja sustava pod uvjetima koji su bliski pogonskim uvjetima.
2. Sustav za odvođenje ostatne topline mora biti projektiran tako da u slučaju obustave objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost granični parametri gorivne šipke ne budu premašeni.
3. Projekt mora uključivati dopunu sigurnosnom sustavu za odvođenje ostatne topline, praćenje istjecanja rashladnog sredstva i sposobnost zahvata tako da sustav za uklanjanje ostatne topline radi pouzdano i u slučaju jednostrukog kvara i gubitka vanjskog napajanja električnom energijom.
4. U projektu sekundarnog kruga se mora osigurati:
a) pouzdano odvođenje topline iz primarnog kruga;
b) identifikaciju eventualnog istjecanja rashladnog sredstva iz primarnog u sekundarni krug, a ako se takvo istjecanje ustanovi, sprječavanje daljnjeg širenja.
5. Projekt mora uključivati rješenje za pouzdani konačni ponor topline iz postrojenja tijekom stanja normalnog pogona, nenormalnog pogona, graničnog projektom predviđenog kvara a, tijekom teških nesreća, dati djelomičan doprinos odvođenju topline. Konačno odvođenje topline značit će odvođenje ostatne topline u atmosferu ili vodu ili njihovu kombinaciju.
6. Pouzdanost sustava konačnog ponora topline, opskrba energijom i dovod tekućine u sustav konačnog ponora topline moraju se postići odabirom odgovarajuće certificirane opreme i sustava, redundancijom, diverzitetom fizičkim odvajanjem, sposobnošću međusobnog povezivanja i mogućnošću izolacije pojedinih dijelova sustava.
7. Pretpostavljeni začetni događaji uzrokovani prirodnim pojavama ili ljudskim djelovanjem moraju se uzeti u obzir pri projektiranju sustava za konačni ponor topline i pri odgovarajućem odabiru raznolikosti uređaja za prijenos topline i sustava za skladištenje iz kojih se dovodi medij za prijenos topline.
(4) Sustavi zaštitne zgrade:
1. Objekti u kojima se obavlja nuklearna djelatnost s nuklearnim reaktorima moraju imati zaštitnu zgradu koja kod pretpostavljenih začetnih događaja povezanih s ispuštanjem radioaktivnih tvari u okoliš, ograničava takvo istjecanje na vrijednost manju od određene granične vrijednosti, ukoliko ovu funkciju ne obavljaju drugi sustavi.
2. Zaštitna zgrada mora biti projektirana tako da se zadrži potrebna nepropusnost čak i tijekom graničnog projektom predviđenog kvara. Nadalje, mora se voditi računa o mogućnosti ublažavanja posljedica određenih teških nesreća i ograničiti oslobađanje radioaktivnih tvari u okoliš.
3. Dijelovi zaštitne zgrade pod tlakom moraju biti projektirani s dovoljno rezervi za maksimalan tlak, ili mogući negativan tlak, i maksimalnu temperaturu koja se može pojaviti tijekom graničnih projektom predviđenih kvarova.
4. Sustavi zaštitne zgrade moraju sadržavati sustave za smanjenje tlaka i temperature, opremu za brtvljenje i prozračivanje te sustave za filtriranje dimenzijama usklađene za sve pretpostavljene začetne događaje; i moraju osigurati da određeni parametri ne budu prekoračeni čak ni tijekom graničnih projektom predviđenih kvarova.
5. Instalacije unutar zaštitne zgrade moraju biti projektirane tako da ispune svoje funkcije, i tako da njihov utjecaj na druge sustave, strukture i komponente bude ograničen.
6. Izolacijski materijali, zaštitni slojevi i obloge sustava, struktura i komponenti unutar zaštitne zgrade moraju biti projektirani tako da ispune svoje sigurnosne funkcije i da su otporni na utjecaj okoline, čak i tijekom graničnih projektom predviđenih kvarova.
7. Zaštitna zgrada i njezini sustavi, strukture i komponente koje su značajne zbog svoje nepropusnosti moraju biti projektirane tako da bude moguće:
a) ispitivanje nepropusnosti kod projektiranog tlaka nakon:
– konstruiranja svih dovodnih cjevovoda i kanala,
– popravaka;
b) izvesti tlačnu probu prije puštanja u pogon, kako bi se dokazao njihov integritet pri ispitivanom tlaku višem od projektnog;
c) izvršiti, tijekom normalnog pogona:
– redoviti pregled raznih struktura i komponenti u zaštitnoj zgradi,
– funkcionalna ispitivanja na raznim sustavima, strukturama i komponentama u zaštitnoj zgradi,
– redovna ispitivanja nepropusnosti zaštitne zgrade pri projektnom tlaku ili pri nižim tlakovima koji omogućuju ekstrapolaciju;
d) spriječiti smanjenje nepropusnosti zbog letećih fragmenata i neravnina cjevovoda.
8. Dovodni prolazi kroz stjenke zaštitne zgrade moraju biti projektirani tako da:
a) se mogu otkriti istjecanja;
b) se mogu vršiti redovna ispitivanja nepropusnosti pri projektnom tlaku neovisno o ispitivanjima nepropusnosti hermetičkog sustava zaštite zgrade;
c) vodovi budu zaštićeni od utjecaja dinamičkih naprezanja;
d) njihov broj bude sveden na minimum;
e) svi prolazi udovoljavaju istim projektnim uvjetima kao i zaštitna zgrada.
9. Cjevovodi koji prolaze kroz stjenke zaštitne zgrade ili cjevovodi koji su izravno spojeni na unutrašnjost zaštitne zgrade moraju biti izrađeni sa sustavom izolacije koji se sastoji od barem dva izolacijska ventila u nizu, smještena unutar i izvan zaštitne zgrade koji su kontrolirani neovisno i pouzdano. Vanjski izolacijski ventil mora biti postavljen što bliže zaštitnoj zgradi.
10. Drugi cjevovodi koji prolaze kroz stjenke zaštitne zgrade moraju imati barem jedan vanjski izolacijski ventil postavljen što bliže zaštitnoj zgradi.
11. Izolacijski ventili moraju biti projektirani tako da:
a) omoguće obavljanje redovnog ispitivanja nepropusnosti;
b) obavljaju svoju funkciju čak i tijekom jednostrukog kvara, osim njihovih mehaničkih dijelova.
12. Pogonski prolazi kroz stjenke zaštitne zgrade moraju biti opremljeni s dvostrukim vratima koja se naizmjenično reguliraju tako da nepropusnost bude uvijek zadržana. Nepropusnost pogonskog prolaza mora odgovarati nepropusnosti zaštitne zgrade.
13. Komunikacije između dijelova unutar zaštitne zgrade moraju biti projektirane tako da razlike u tlaku koje se javljaju tijekom pogona ne oštećuju zaštitnu zgradu i druge sustave u zaštitnoj zgradi.
14. Sustav za odvođenje topline iz zaštitne zgrade mora biti projektiran tako da osigura pouzdanost i podršku zaštitnoj zgradi uzevši u obzir kriterij jednostrukog kvara.
15. Zaštitna zgrada mora biti opremljena sustavima koji prate koncentraciju vodika i radioaktivnih tvari, koje mogu prodrijeti u zaštitnu zgradu tijekom pretpostavljenih začetnih događaja i nakon njihove pojave. Zajedno s ostalim sustavima, ovi sustavi moraju:
a) umanjiti aktivnost radioaktivnih tvari po jedinici volumena i regulirati sastav fisijskih produkata;
b) pratiti i održavati prostornu koncentraciju vodika na dopuštenoj vrijednosti u cilju osiguranja cjelovitosti zaštitne zgrade.
16. Zaštitna zgrada opremljena sustavima za smanjenje tlaka i temperature mora imati rezervu za bitne potporne sustave, strukture i komponente tako da osigura njihov pogon uzevši u obzir kriterij jednostrukog kvara.
(5) Sigurnosne analize i analize teških nesreća:
1. Projekt mora uključivati analizu odziva objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost barem na sljedeće pretpostavljene začetne događaje:
a) mala, srednja i velika istjecanja rashladnog sredstva primarnog kruga;
b) puknuće glavnog parovoda i cjevovoda napojne vode;
c) smanjenje protoka rashladnog sredstva kroz reaktor;
d) povećanje ili smanjenje protoka napojne vode;
e) povećanje ili smanjenje protoka pare;
f) neželjeno otvaranje sigurnosnih ventila tlačnika;
g) neželjeno aktiviranje sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora;
h) neželjeno otvaranje sigurnosnih ventila parogeneratora;
i) neželjeno zatvaranje glavnih izolacijskih ventila parovoda;
j) lom cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru;
k) nekontrolirano izbacivanje kontrolnih šipki;
l) izvlačenje kontrolnih šipki;
m) gubitak vanjskog napajanja električnom energijom;
n) nesreća pri rukovanju gorivnim elementima;
o) kvar sustava za kemijsku i volumnu kontrolu;
p) ispuštanje rashladnog sredstva iz primarnog kruga kroz pomoćne sustave, obilazak zaštitne zgrade;
r) gubitak odvođenja topline u uvjetima hlađenja prirodnom cirkulacijom;
s) gubitak hlađenja bazena za skladištenje.
2. Projekt mora uključivati analize odziva objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost na barem sljedeće vanjske pretpostavljene začetne događaje:
a) nepovoljne prirodne uvjete koji uključuju:
– ekstremno opterećenje vjetrom,
– ekstremnu vanjsku temperaturu,
– ekstremne oborine i lokalne poplave,
– ekstremne temperature rashladne vode i smrzavanje,
– potrese;
b) pad zrakoplova;
c) utjecaj ljudskih djelatnosti i industrijskih aktivnosti u blizini objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost.
3. Projekt mora uključiti analize sljedećih scenarija za izvanredno stanje:
a) pretpostavljene tranzijente bez sigurnosne obustave reaktora;
b) potpun gubitak unutarnjeg napajanja električnom energijom (gubitak svih izmjeničnih izvora napajanja);
c) potpun gubitak napojne vode;
d) ispuštanje primarnog rashladnog sredstva uz kvar sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora;
e) gubitak rashladnog sredstva reaktora u uvjetima hlađenja prirodnom cirkulacijom;
f) potpun gubitak procesne vode;
g) gubitak funkcije odvođenja topline iz jezgre;
h) nekontrolirano smanjenje koncentracije borne kiseline u reaktoru;
i) lom nekoliko cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru;
j) lom parovoda s istovremenim lomom cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru.
4. Na temelju pogonskog iskustva, prikladnih sigurnosnih analiza i istraživačkih rezultata, adresirajući teške nesreće, u projektu se mora uzeti u obzir:
a) mogućnost višestrukih kvarova sigurnosnih sustava s posljedičnom prijetnjom cjelovitosti fizičkih barijera u pogledu oslobađanja radioaktivnih tvari;
b) skupinu određenih događaja, polazeći od pretpostavljenih začetnih događaja i koristeći kombinaciju vjerojatnosnih metoda, determinističkih metoda i tehničke procjene, te njihovo naknadno preispitivanje uz uporabu skupine kriterija kako bi se odredilo koja teška nesreća je unutar projektne osnove;
c) ocjenu i provedbu bilo kojih projektnih promjena ili promjena u dokumentaciji ili pogonskim propisima, koje bi mogle umanjiti vjerojatnosti pojave određenih događaja prema točki b) ili ublažiti njihove posljedice, ako je njihova provedba razumno izvediva;
d) mogućnost korištenja određenih sigurnosnih sustava i sustava koji nisu izravno povezani s nuklearnom sigurnošću, kao što su pomoćni privremeni sustavi za obavljanje funkcija različitih od onih prvobitno uzetih u obzir i pod uvjetima koji su različiti od pretpostavljenih pogonskih uvjeta, kako bi se objekt s nuklearnim reaktorom doveo u kontrolirano stanje ili ublažile posljedice određenih događaja prema točki b) podstavka 4. ovoga stavka;
e) osiguranje pogonskih propisa koji se odnose na izvanredna stanja tijekom njihova trajanja;
f) da kod objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost izgrađenih s više jedinica, korištenjem raspoloživih pomoćnih sustava iz drugih jedinica nije doveden u opasnost siguran pogon tih jedinica.
5. U analizama graničnih projektom predviđenih kvarova mora se uzeti u obzir neodređenost korištenih parametara, osiguravajući da rezultati analize budu konzervativni.
(6) Protupožarna zaštita:
U projektu se mora osigurati da pojava požara na bilo kojem mjestu ne sprječava sigurnu obustavu nuklearnog reaktora i njegovo održavanje u sigurnom stanju, te da ne uzrokuje oslobađanje radioaktivnih tvari ili ozračenje ljudi iznad utvrđenih granica.
(7) Centar za kontrolu izvanrednih stanja (tehnički potporni centar):
Projekt mora uključiti centar za kontrolu izvanrednih stanja, koji mora biti odvojen od kontrolne sobe i pričuvne kontrolne sobe, i tijekom nesreće mora djelovati kao radni prostor za grupu djelatnika za kontrolu izvanrednih stanja. Centar za kontrolu izvanrednih stanja mora sadržavati podatke o važnim parametrima objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost i o radiološkom stanju u objektu i u neposrednom okolišu, i mora također imati sredstva za komuniciranje s kontrolnom sobom ili pričuvnom kontrolnom sobom, i s drugim važnim položajima u objektu sukladno posebnim propisima. Centar za kontrolu izvanrednih stanja mora biti projektiran tako da zaštiti ljude koji se nalaze u njemu u skladu s posebnim propisima, kako bi bili vremenski dovoljno dugo zaštićeni od moguće opasnosti koja proizlazi iz tog događaja.
(8) Sigurnosni sustavi:
1. U projektu se mora osigurati da sigurnosni sustavi mogu pokrenuti obustavu nuklearnog reaktora i moraju:
a) se automatski pokrenuti kako bi osigurali da se ne prijeđu vrijednosti projektnih parametra;
b) biti sposobni dovesti nuklearni reaktor u podkritično stanje na svim pogonskim razinama i održati ga u tom stanju, čak i u situacijama s maksimalnom razinom reaktivnosti jezgre;
c) biti u stanju spriječiti spontanu pojavu kritičnosti; ovaj uvjet mora biti ispunjen čak i tijekom pretpostavljenih aktivnosti koje povećavaju reaktivnost dok dovode nuklearni reaktor u stanje podkritičnosti, čak i kod jednostrukog kvara takvih sustava;
d) sadržavati barem dva neovisna sustava zasnovana na različitim načelima i sposobna za obavljanje funkcija čak i tijekom jednostrukog kvara;
e) biti projektirani tako da jedan od sustava prema točki d) bude u stanju dovesti nuklearni reaktor što prije u podkritično stanje s rezervom negativne reaktivnosti;
f) biti projektirani tako da jedan od sustava prema točki d) bude u stanju dovesti nuklearni reaktor u podkritično stanje i zadržati ga u takvom stanju čak i u situacijama s maksimalnom razinom reaktivnosti jezgre;
g) osigurati kontrolu reaktivnosti ili regulaciju raspodjele neutronskog toka tako da rezerva negativne reaktivnosti bude konstantno zadržana kako bi dovela nuklearni reaktor u podkritično stanje.
2. Projekt mora obuhvatiti pojavu mogućih pretpostavljenih začetnih događaja u pogonu pri maloj snazi ili za vrijeme obustave reaktora, kad spremnost sigurnosnih sustava ili kontrolnih sustava može biti umanjena.
3. Projekt mora osigurati kvalificirane instrumente uključujući opremu za bilježenje kako bi se odredili bitni podaci za praćenje promjena stanja okoliša nuklearnog postrojenja, stanja njegovih sigurnosnih sustava za automatsku obustavu reaktora i ublažavanja posljedica nesreća, te drugih sustava koji su značajni za sigurnost tijekom izvanrednih stanja i nakon njih, u slučaju određenih teških nesreća samo u odgovarajućoj mjeri. Ovaj sustav mora snabdjeti odgovarajuće djelatnike s potrebnim podacima o tijeku nesreće i oslobađanju radioaktivnih tvari.
(9) Sustav napajanja električnom energijom:
1. Projekt mora omogućiti spajanje sustava bitnih za nuklearnu sigurnost na sljedeće izvore električne energije:
a) napajanje električnom energijom iz glavnog generatora na lokaciji objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost;
b) dva različita izvora napajanja iz različitih visokonaponskih postrojenja;
c) napajanje u nuždi iz neovisnog izvora smještenog na području nuklearnog objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost.
2. Projekt s nekoliko jedinica na jednoj lokaciji mora osigurati da:
a) svaka jedinica ima vlastiti izvor napajanja u nuždi;
b) svaka jedinica ima svoje vlastite veze s glavnom mrežom iz koje dobiva električnu energiju, koje su funkcionalno zasebne od drugih;
c) ako se koristi zajednička pričuvna veza, snaga iz nje mora biti dovoljna za istovremeno puštanje u pogon svih jedinica.

Posebni uvjeti za projektiranje odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora

Članak 12.

Projekt odlagališta radioaktivnog otpada mora uključivati:
a) osiguranje odgovarajuće izolacije radioaktivnog otpada ili istrošenog nuklearnog goriva uzimajući u obzir njihova svojstva, karakteristike lokacije i druge sigurnosne aspekte u vezi s pogonom odlagališta radioaktivnog otpada i prestankom pogona odlagališta;
b) osiguranje pogonskih djelatnosti, plan za hermetičko zatvaranje odlagališta i druge faktore koji doprinose zaštiti pohranjenog radioaktivnog otpada i stabilnosti lokacije odlagališta;
c) definiciju strukturnih barijera, koje nadopunjuju prirodne karakteristike lokacije, i zajedno sprečavaju ili usporavaju oslobađanje radionuklida iz uskladištenog radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u okoliš, tijekom dugog vremenskog perioda;
d) uvjete za gravitacijski odvodni sustav i mjerenje aktivnosti skupljene odvodne vode;
e) uvjete za provedbu nadzornih i kontrolnih programa kako bi se provjerila sposobnost sustava da spriječi oslobađanje radionuklida u okoliš s ciljem smanjenja potrebe aktivnog održavanja barijera i praćenja tijekom perioda nakon hermetičkog zatvaranja;
f) osiguranje roka institucionalnog nadzora i djelatnosti koje je potrebno poduzeti u pogledu aktivnih i pasivnih dijelova odlagališta;
g) preliminarno rješenje za pokrivanje i način hermetičkog zatvaranja;
h) mogućnosti uklanjanja radioaktivnog otpada, ako se takva mogućnost može razmatrati bez umanjenja razine sigurnosti lokacije odlagališta.

IV. UVJETI NUKLEARNE SIGURNOSTI ZA OBJEKT U KOJEM SE OBAVLJA NUKLEARNA DJELATNOST ZA GRADNJU, PUŠTANJE U POGON, POGON, RAZGRADNJU I ZATVARANJE

Članak 13.

(1) Za gradnju, puštanje u pogon, pogon, razgradnju i zatvaranje objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost moraju biti ispunjeni opći uvjeti za objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost.
(2) Za gradnju, puštanje u pogon, pogon, razgradnju i zatvaranje objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost s nuklearnim reaktorima, uz opće uvjete za objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, moraju biti ispunjeni i posebni uvjeti za objekte u kojima se obavlja nuklearna djelatnost s nuklearnim reaktorima.
(3) Za zatvaranje lokacije odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora, uz opće uvjete za objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, moraju biti ispunjena i načela za zatvaranje lokacije odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora.
(4) Za gradnju, puštanje u pogon, pogon, razgradnju i zatvaranje objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost uz uvjete iz stavaka 1. i 2. ovog članka i načela iz stavka 3. ovog članka, primjenjuju se preporuke i standardi Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Opći uvjeti za objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost

Članak 14.

(1) Uvjeti nuklearne sigurnosti tijekom gradnje objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost, puštanja u pogon, pogona, razgradnje i zatvaranja su:
1. Gradnju objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost, puštanje u pogon, pogon, razgradnju i zatvaranje odlagališta mora se voditi prema smjernicama programa za osiguranje kvalitete i sigurnosnih propisa.
2. Korisnik objekta mora stvoriti organizacijske jedinice s definiranim odgovornostima i obvezama u pogledu funkcioniranja.
3. Svaki objekt mora imati ispitni program odobren od Zavoda. Ako određeni objekt predstavlja dio tehnološkog sustava ili čini integralni sustav, mora postojati ispitni program za cijeli sustav ili njegov dio.
4. Ispitni programi za određene objekte moraju biti napravljeni tako da budu verificirane djelatnosti i funkcije objekata u propisanim pogonskim stanjima koja su određena projektom i prikazana u pogonskom sigurnosnom izvješću.
5. Prije puštanja u pogon, korisnik objekta mora provjeriti spremnost objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost za puštanje u pogon pregledom i formalnim bilježenjem ispunjenja kriterija za uspješni završetak ispitivanja sustava, struktura i komponenti nakon postavljanja, vodeći evidenciju o nekompletnom radu i nedostacima. Nastavak puštanja u pogon mora biti predmetom ispravka nedovršenog rada i nedostataka koji bi mogli loše utjecati na nuklearnu sigurnost.
6. Puštanje u pogon mora biti postupak tijekom kojega korisnik objekta mora provjeriti da li su sustavi, strukture i komponente proizvedeni u skladu s projektom, da li su spremni za pogon i da li udovoljavaju uvjetima nuklearne sigurnosti prema pogonskom sigurnosnom izvješću.
7. Prije započinjanja puštanja u pogon, korisnik objekta mora dovršiti verifikaciju različitih sustava u neaktivnim uvjetima prema programima, rezultat čega mora biti dokumentiran u izvješćima i mora biti u skladu s kriterijima za uspješno dovršenje određenima u ovim programima. Korisnik objekta mora napraviti izvješće o rezultatima ispitivanja.
8. Korisnik objekta mora provesti puštanje u pogon u skladu s programima odobrenima od strane Zavoda tako da svaki stupanj i podstupanj čini cjelovitu skupinu ispitivanja, a sljedeći stupanj i podstupanj se neće započinjati prije pravilnog dovršenja i formalne procjene zadovoljavanja svih kriterija uspjeha zacrtanih u programu za prethodni stupanj ili podstupanj.
9. Prije započinjanja sljedećeg stupnja, korisnik objekta mora provjeriti spremnost za taj stupanj, kontrolirajući:
a) dovršenost rada i ispitivanja potrebnog za stupanj o kojem se radi;
b) ispunjenje kriterija uspjeha, pogona i ispitivanja zacrtanih u programima za prethodni stupanj i spremnosti objekta za slijedeći stupanj u skladu s programom za dotični stupanj;
c) potpunost i točnost propisane dokumentacije, uključujući dokumente i izvješća o ispitivanju i spremnosti sustava, struktura i komponenti uključenih u taj stupanj puštanja u pogon;
d) ispunjenje programa osiguranja kvalitete za taj stupanj;
e) akte o ispunjavanju uvjeta nuklearne sigurnosti koje je izdao Zavod;
f) dokumente o ispunjavanju uvjeta propisanih od drugih nadležnih tijela.
10. Korisnik objekta mora izraditi izvješće o rezultatima navedenih kontrola.
11. Objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost u kojem je već započela prva faza puštanja u pogon mora ispunjavati ograničenja i uvjete na prikladan način.
12. Tijekom puštanja u pogon, korisnik objekta mora provjeriti ispravnost pogonskih uputa u pogledu njihove tehničke točnosti i mora ispraviti eventualne nedostatke navedene kao tekuće nedostatke.
13. Kad dođe do stanja koje je opasno za nuklearnu sigurnost, korisnik objekta mora obustaviti ispitivanja obavljena tijekom puštanja u pogon i dovesti objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost u sigurno stanje.
14. Smatrat će se da je objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost pušten u pogon nakon ispunjenja kriterija za uspješno puštanje u pogon navedenih u programima za puštanje u pogon.
15. Prije započinjanja pogona, korisnik objekta mora provjeriti spremnost objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost za pogon verificiranjem i formalnim bilježenjem:
a) dovršenja ispitivanja u svim fazama puštanja u pogon;
b) ispunjenja kriterija uspjeha za različite faze puštanja u pogon prema odgovarajućim programima dotične faze odobrenim od Zavoda;
c) dovršenja i ocjena probnog pogona;
d) spremnosti tehnološkog postrojenja i njegova osoblja za pogon;
e) usklađenosti dokumentacije sukladno važećim propisima.
16. Korisnik objekta mora odvojiti dio objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, a koje se pušta u pogon, koje je u pogonu ili se razgrađuje od dijela gdje se nastavlja gradnja, tako da montažni radovi ili eventualna događanja na dijelu objekta u gradnji ne utječu na nuklearnu sigurnost postrojenja koje se pušta u pogon, koje je u pogonu ili se razgrađuje.
17. Korisnik objekta mora dati pokazatelje pogonske sigurnosti.
18. Korisnik objekta mora provesti probu, ispitivanja ili postupke rukovanja i promjene načina koji nije opisan u pogonskim propisima na temelju postupka koji je unaprijed pripremljen u skladu s postojećom fazom programa osiguranja kvalitete.
19. Kad se tijekom pogona pojave odstupanja od stanja definiranog u pogonskim propisima ili kad tijekom puštanja u pogon, pogona ili razgradnje, nastanu situacije koje su opasne za nuklearnu sigurnost, korisnik objekta mora poduzeti odgovarajuće korake i mjere kako bi odmah doveo nuklearni objekt u sigurno stanje. Kad dođe do takve situacije, korisnik objekta ne smije nastaviti s aktivnostima dok uzroci koji dovode do navedene situacije ne budu pojašnjeni i ispravljeni.
20. Korisnik objekta mora Zavodu slati:
a) dnevna izvješća o tijeku pogona, koja sadrže:
– stanje pogona objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost,
– prestanak ili kršenje definiranih ograničenja i stanja pogona;
b) kvartalne i godišnje procjene pogonske sigurnosti, koje sadrže podatke o:
– stanju nuklearne sigurnosti, uključujući procjenu pomoću sigurnosnih pokazatelja,
– stanju pogonske pouzdanosti objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost,
– unapređenju sigurnosti,
– zaštiti od ionizirajućeg zračenja, uključujući količine i oblike radioaktivnih tvari ispuštenih u okoliš,
– protupožarnoj zaštiti,
– pripravnosti za slučaj izvanrednog stanja,
– unutarnjem nadzoru nuklearne sigurnosti,
– stvaranju i rukovanju radioaktivnim otpadom uključujući prijevoz,
– stvaranju i rukovanju istrošenim nuklearnim gorivom uključujući prijevoz.
21. Kvartalne i godišnje procjene pogonske sigurnosti koje sadrže podatke o zaštiti od ionizirajućeg zračenja, uključujući količine i oblike radioaktivnih tvari ispuštenih u okoliš, pripravnosti za slučaj izvanrednog stanja te stvaranju i rukovanju radioaktivnim otpadom uključujući prijevoz, korisnik objekta mora dostavljati i Državnom zavodu za zaštitu od zračenja.
22. Kad se prekorače postavljeni parametri, sigurnosni sustavi će se aktivirati automatski. U slučaju neuspjeha sigurnosnih sustava, određeni djelatnici moraju ih ručno aktivirati.
23. Korisnik objekta može pustiti u pogon ili ponovo pustiti u pogon nakon obustave, objekte u kojima se obavlja nuklearna djelatnost ili dijelove tih objekata ako su sva postrojenja i sustavi koji su bitni za osiguranje pouzdanog i sigurnog pogona ispitani i ako funkcioniraju te ako su u skladu s parametrima određenim projektom, sigurnosnim izvješćem prije puštanja u pogon, ograničenjima i stanjima za nuklearne objekte i pogonskim propisima. Nakon uviđaja, korisnik objekta mora izraditi sažeti dokument o rezultatima kontrole spremnosti nuklearnog objekta i spremnosti zaposlenika kako bi se nastavio pogon.
24. Korisnik objekta može pustiti u pogon ili ponovo pustiti u pogon objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost samo na temelju unaprijed određenog rasporeda. Raspored odobrava Zavod.
25. Svrha ispitivanja prije puštanja u pogon ili ponovnog puštanja u pogon mora biti provjera funkcionalnosti objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost kod propisanih pogonskih stanja koja su navedena u predpogonskom sigurnosnom izvješću.
26. Kriterij uspjeha puštanja u pogon ili ponovnog puštanja u pogon objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost mora biti usklađenost izmjerenih vrijednosti s definiranim vrijednostima navedenima u programima. Ove vrijednosti ne smiju prelaziti granice postavljene u predpogonskom sigurnosnom izvješću. Udovoljavanje kriteriju uspjeha uvjet je za početak daljnjih ispitivanja kod ponovnog puštanja u pogon.
27. Objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost će se smatrati ponovno puštenim u pogon nakon što su zadovoljeni kriteriji uspjeha za puštanje u pogon navedeni u programima i nakon što Zavod izda odobrenje na temelju dokaza da su ispunjeni svi uvjeti nuklearne sigurnosti.
(2) Ograničenja i uvjeti za siguran pogon ili sigurnu razgradnju:
1. Prije započinjanja puštanja u pogon, korisnik objekta mora definirati ograničenja i stanja, čija svrha i sadržaj su navedeni u konačnom sigurnosnom izvješću.
2. Od početka puštanja u pogon, tijekom puštanja u pogon, pogona i tijekom razgradnje, definirana ograničenja i stanja moraju biti u skladu s postojećim stanjem tehnoloških postrojenja.
3. U slučaju da ograničenja i stanja budu narušena, korisnik objekta mora imati sustave za njihovo ponovno uspostavljanje.
4. Korisnik objekta mora analizirati slučajeve kršenja ograničenja i stanja i razvijati sustave preventivnih mjera kako bi se spriječilo ponavljanje prekršaja.
(3) Načela sigurne razgradnje:
1. Korisnik objekta mora obavijestiti Zavod o planiranom prestanku pogona objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost najmanje pet godina prije planiranog trajnog prestanka pogona.
2. Odgovarajući sigurnosni uvjeti vezani uz pogon primjenjivat će se na postrojena koja rade u fazi razgradnje i tehnološke jedinice konstruirane kao podrška za razgradnju ili koje su u zaštitnom skladištu, i također za djelatnosti povezane s rastavljanjem, pripremom za odlaganje i odlaganjem tehnoloških jedinica.
(4) Dokumentacija o aktivnostima i promjenama:
1. Korisnik objekta mora stalno bilježiti parametre važne za nuklearnu sigurnost tijekom gradnje, puštanja u pogon, pogona i razgradnje, tako da se bilježi vremenski okvir promjena vrijednosti parametara prije, tijekom i nakon prijelaznih stanja.
2. Od početka puštanja u pogon i tijekom pogona, korisnik objekta mora bilježiti:
a) rezultate ispitivanja postrojenja tijekom gradnje i puštanja u pogon;
b) prestanak narušavanja definiranih ograničenja i stanja;
c) tijek pogona za vrijeme pogonskih promjena;
d) rezultate i podatke ispitivanja, nadzora, održavanja i popravaka instalacija;
e) parametre i podatke koji su važni za pribavljanje informacija o stanju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost;
f) vrijednosti površinske kontaminacije objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost;
g) podatke o događajima za vrijeme pogona;
h) dokumente o kvalifikacijama, zdravstvenim pregledima, specijalnoj obuci i rezultatima provjere znanja zaposlenih;
i) podatke o vrsti i količini ispuštenih radioaktivnih tvari, razinu zračenja u području objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost i doze kojima su izloženi ljudi;
j) podatke o promjenama izvedenima na objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost;
k) podatke o količini i kretanju nuklearnih materijala, posebnih materijala i postrojenja i radioaktivnog otpada;
l) podatke o pregledima provedenim u skladu s propisanim uvjetima.
3. Tijekom puštanja u pogon, pogona, razgradnje i zatvaranja lokacije odlagališta, korisnik objekta mora osigurati održavanje, bilježenje i arhiviranje sljedeće dokumentacije:
a) pogonski propisi;
b) pogonski dijagrami;
c) upute za rukovanje;
d) propisi za održavanje;
e) raspored pogona;
f) planovi za slučaj izvanrednog stanja;
g) pogonski dnevnici;
h) ocjena pregleda i ispitivanja u skladu s glavnim programom za osiguranje kvalitete, uvjeti u pogledu kvalitete za objekte u kojima se obavlja nuklearna djelatnost i uvjeti u pogledu kvalitete određenih postrojenja.
4. Korisnik objekta može napraviti promjene samo u skladu s dokumentacijom odobrenom od Zavoda i u skladu s odobrenim programom osiguranja kvalitete.
5. Činjenice važne za nuklearnu sigurnost, pogonske dokumente, prateću tehničku dokumentaciju određenih instalacija, dokumentaciju o pogonu objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost, izvješća o stanju nuklearne sigurnosti, sigurnosne analize i dokumentaciju navedenu u ovom Pravilniku korisnik objekta mora čuvati deset godina nakon prestanka pogona.
6. Promjene se moraju vršiti prema uvjetima projekta koji vrijede za originalne sustave, strukture i komponente ili dokumentaciji za njih.
7. Korisnik objekta mora utvrditi postupke i odgovornost za reviziju odobrene dokumentacije prije provedbe promjena.
8. Korisnik objekta će razviti i koristiti sustave za upravljanje privremenim promjenama, osiguravajući da svaka privremena promjena bude označena na lokaciji i u dokumentaciji.
9. Nakon provedbe promjena, prije ponovnog puštanja u pogon ili daljnje razgradnje, korisnik objekta mora jasno izvijestiti zaposlene o provedenim promjenama, a mjerodavna radna dokumentacija mora se dopuniti.
(5) Protupožarna zaštita:
Korisnik objekta mora stvoriti sustave za prevenciju požara i njegovu kontrolu prema zaključcima sadržanima u sigurnosnom izvješću za objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost i prema posebnim propisima.
(6) Rukovanje s nuklearnim materijalima:
1. Prilikom rukovanja nuklearnim materijalima u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, korisnik objekta mora isključiti eventualnu mogućnost razvoja fisijske lančane reakcije i oslobađanja radioaktivnih tvari u prirodni okoliš.
2. Nuklearna sigurnost kod rukovanja nuklearnim materijalima mora se osigurati od strane korisnika objekta tako što će se:
a) koristiti postrojenja predviđena projektom i postrojenja koja su ispitana;
b) poduzeti aktivnosti u skladu s pogonskom dokumentacijom i na temelju rezultata sigurnosnih analiza koji su prikazani u sigurnosnim izvješćima.
3. Rukovanje nuklearnim materijalima i srodne aktivnosti korisnik objekta mora provoditi prema pogonskoj dokumentaciji, koja sadrži:
a) postupke za pojedine stupnjeve tijekom pogona;
b) uvjete za spremnost sustava, struktura i komponenti;
c) uvjete za sigurnosne mjere;
d) identifikacijske podatke i planove za skladištenje nuklearnih materijala;
e) podatke o koncentraciji sredstava za neutronsku apsorpciju u rashladnom sredstvu primarnog kruga i u bazenu s istrošenim gorivom u objektima u kojima se obavlja nuklearna djelatnost s nuklearnim reaktorima.
4. Svaku tehnološku operaciju popraćenu s izmještanjem nuklearnog materijala korisnik objekta mora zabilježiti u posebnom dokumentu, uz prikaz mjesta podrijetla i konačnog odredišta. Operateri moraju unijeti u taj dokument sigurnosne mjere koje su provedene ako nisu navedene u pogonskoj dokumentaciji.
5. Za vrijeme prijevoza i skladištenja nuklearnog goriva, korisnik objekta mora: a) osigurati podkritičnost u skladu s definiranim ograničenjima i stanjima, uzimajući u obzir izvanredne situacije navedene u pogonskom sigurnosnom izvješću.
b) osigurati hlađenje i odvođenje ostatne topline iz istrošenog nuklearnog goriva.
(7) Pogonski propisi:
1. Djelatnosti važne za nuklearnu sigurnost moraju se poduzimati jedino uz dopuštenje korisnika objekta u skladu s pogonskom dokumentacijom i razrađenim postupcima ili pisanim uputama, tako da navedene djelatnosti budu u skladu s odobrenim programima za osiguranje kvalitete, te definiranim ograničenjima i uvjetima, i u skladu s odobrenom dokumentacijom, pod uvjetom da takve djelatnosti ne narušavaju i ne ugrožavaju nuklearnu sigurnost.
2. Pogonske propise mora donositi korisnik objekta za stanja normalnog pogona, nenormalnog pogona i za izvanredna stanja, te ih mora definirati na način da uzimaju u obzir postojeće stanje sustava, struktura i komponenti.
3. Korisnik objekta odgovoran je za poštivanje pogonskih propisa i za njihovu dopunu.
4. Korisnik objekta mora poduzimati redovne preglede pogonskih propisa, primjenjujući iskustva iz stvarnog pogona i iz pogona drugih usporedivih objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost, te postojeća saznanja u znanosti i tehnologiji.
5. Korisnik objekta je odgovoran za opremanje kontrolnih soba i pričuvnih kontrolnih soba s potpunim i dopunjenim skupom pogonskih propisa.
(8) Redovito održavanje, nadzor i ispitivanje:
1. Korisnik objekta mora provoditi održavanje, nadzor i ispitivanje određenih postrojenja na tehničkoj razini i u intervalima tako da pouzdanost i funkcioniranje određenih postrojenja budu u skladu s projektom i ocjenama danim u sigurnosnom izvješću.
2. Korisnik objekta mora provoditi održavanje i pogonske preglede određenih postrojenja u skladu s programom nadzora pogona i nadzora prema posebnim propisima. Korisnik objekta mora uskladiti ove programe na temelju pogonskog iskustva.
3. Korisnik objekta mora osigurati privremeni prestanak pogona određenih postrojenja radi održavanja i nadzora tek uz suglasnost ovlaštenih djelatnika i u skladu s definiranim ograničenjima i uvjetima.
4. Po završetku održavanja i nadzora, korisnik objekta mora ispitati sustave, strukture i komponente prema utvrđenim programima i unijeti rezultate u izvješća o ispitivanju i nadzoru.
5. Korisnik objekta mora provesti ispitivanje sustava, struktura i komponenti na kojima su izvršene promjene u skladu s utvrđenim programima.
(9) Povratna saznanja na temelju pogonskog iskustva:
1. Korisnik objekta mora odmah usvojiti prikladne korektivne mjere koje proizlaze iz rezultata istraživanja pogonskih događaja. Korisnik objekta mora obavijestiti zaposlenike o rezultatima istraživanja i korektivnih mjera.
2. Korisnik objekta mora stvoriti sustave za procjenu i primjenu podataka dobivenih iz pogonskog iskustva u drugim objektima u kojima se obavlja nuklearna djelatnost.
3. Rezultati procjene podataka dobivenih prema podstavku 2. moraju biti uključeni u vlastite sustave aktivnosti korisnika objekta kao prevencija neželjenih pogonskih događaja.
4. Korisnik objekta mora stvoriti sustave koji će pružati zaposlenima odgovarajuću razinu informacija o svim događajima koji mogu imati utjecaja na nuklearnu sigurnost.
(10) Konačno sigurnosno izvješće (FSAR – Final Safety Analysis Report):
1. Po završetku izgradnje korisnik mora izraditi konačno sigurnosno izvješće sukladno standardima Međunarodne agencije za atomsku energiju ili standardima zemlje dobavljača nuklearnog postrojenja.
2. Konačno sigurnosno izvješće odobrava Zavod.
3. Sve promjene konačnog sigurnosnog izvješća i odstupanja tijekom pogona od konačnog sigurnosnog izvješća odobrava Zavod.

Posebni uvjeti za objekte u kojima se obavlja nuklearna djelatnost s nuklearnim reaktorima

Članak 15.

(1) Spremnost za puštanje u pogon i ispunjavanje uvjeta u fazi fizikalnih testova i fazi podizanja snage:
1. Korisnik objekta mora provesti puštanje u pogon kako slijedi:
a) Podijeliti ga u sljedeće faze:
– faza fizikalnih testova, čija svrha je provjera neutronsko-fizikalnih svojstava jezgre nuklearnog reaktora i određenih sigurnosnih funkcija, koje ovise o neutronsko-fizičkim karakteristikama jezgre nuklearnog reaktora; početkom faze fizikalnih testova će se smatrati umetanje prvog gorivnog elementa u jezgru nuklearnog reaktora; korisnik objekta mora ovaj stupanj podijeliti u dva zasebna podstupnja i to u stupanj umetanja gorivnih elemenata u nuklearni reaktor i u stupanj ispitivanja tijekom faze fizikalnih testova,
– faza podizanja snage, čija svrha je provjera, na različitim pogonskim razinama, projektnih karakteristika postrojenja u stabilnom pogonu i u prijelaznim postupcima; korisnik objekta mora podijeliti ovaj stupanj u dva odvojena podstupnja uzimajući u obzir pogonske razine određene ispitivanjima;
b) nastaviti u skladu s programom odobrenog stupnja i programima različitih ispitivanja odobrenih od Zavoda;
c) nastaviti u skladu s terminskim planom i odgovarajućim programom puštanja u pogon odgovarajućeg stupnja, koji može, ako je potrebno, biti izmijenjen i dopunjen na temelju rezultata ispitivanja.
2. Programi faze fizikalnih testova i faze podizanja snage moraju sadržavati:
a) svrhu ispitivanja;
b) početne uvjete ispitivanja;
c) sigurnosne mjere;
d) postupak ispitivanja;
e) kriterije uspjeha ispitivanja;
f) imenovanje djelatnika odgovornog za izvođenje i ocjenu ispitivanja.
3. Korisnik objekta mora provesti umetanje nuklearnog goriva u nuklearni reaktor u skladu s programom za umetanje goriva, uključujući grafički raspored umetanja goriva.
4. Nakon stavljanja nuklearnog goriva, korisnik objekta mora nadzirati jezgru nuklearnog reaktora uz sudjelovanje nadležnog inspektora Zavoda.
5. Tijekom faze fizikalnih testova, korisnik objekta mora dobiti rezultate ispitivanja neutronsko-fizikalnih svojstava jezgre, koeficijenta reaktivnosti, karakteristika kontrolnih elemenata za kontrolu i zaštitu nuklearnog reaktora.
6. Korisnik objekta mora napraviti izvješće o sažetim rezultatima iz faze fizikalnih testova.
7. Faza podizanja snage neće se započeti sve dok ne budu uspješni svi testovi faze fizikalnih testova i nakon preliminarne procjene rezultata koji su dobiveni iz fizičke faze, dokazujući da su zadovoljeni definirani uvjeti.
8. Korisnik objekta mora pokrenuti fazu podizanja snage prema terminskom planu i odgovarajućem programu, koji se može, u slučaju potrebe, izmijeniti i dopuniti u skladu s rezultatima faze fizikalnih testova.
9. Korisnik objekta mora provesti fazu podizanja snage prema programu puštanja u pogon odobrenom od Zavoda i programima za razne stupnjeve puštanja u pogon, odobrenim od Zavoda. Korisnik objekta mora napraviti izvješće o svakom stupnju u fazi podizanja snage.
10. Korisnik objekta neće pokrenuti sljedeći stupanj faze podizanja snage dok rezultati ispitivanja prethodnog stupnja ne budu ocijenjeni i ispunjeni definirani uvjeti za navedeni stupanj.
11. Cjelokupni program puštanja u pogon odobrava Zavod.
(2) Pripravnost za ponovno puštanje u pogon:
1. Prije ponovnog puštanja u pogon, korisnik objekta se mora pobrinuti za:
a) izmjene i dopune konačnog sigurnosnog izvješća koji sadrži promjene, ako ih ima;
b) dopunu granica i uvjeta i pogonskih propisa kao rezultat promjena prema točki a) podstavka 1. ovoga stavka;
c) izvješća i protokole o ispitivanju i spremnosti postrojenja i sustava koji su bitni za pouzdan i siguran pogon;
d) izvješća i protokole o rezultatima pogonskog nadzora;
e) sumarno izvješće o spremnosti objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost i njegovih operatera za nastavak pogona;
f) zadovoljavanje kriterija uspjeha prema izvješćima iz točaka c) i d) podstavka 1. ovoga stavka;
g) obavijest Zavodu o točnom vremenu ponovnog puštanja u pogon objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost.
2. Korisnik objekta mora napraviti sumarno izvješće o rezultatima ponovnog puštanja u pogon u roku od dva mjeseca od završetka ponovnog puštanja u pogon.
3. Program ponovnog puštanja u pogon odobrava Zavod.
(3) Nuklearna sigurnost tijekom pogona:
1. Korisnik objekta neće pokrenuti ponovno puštanje u pogon objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost nakon što je došlo do obustave aktivacijom sigurnosnih sustava, sve dok uzroci obustave ne budu identificirani i otklonjeni. Otklanjanje uzroka obustave potvrđuje Zavod.
2. Tijekom pogona, korisnik objekta mora voditi računa da:
a) tijekom rada uvijek budu poznati parametri u kontrolnom i zaštitnom sustavu nuklearnog reaktora, kompenzacija reaktivnosti gorivnih elemenata, zaštita u slučaju nužde i djelotvornosti tekućih apsorbera;
b) postojeća djelotvornost pokretačkih elemenata u kontrolnom i zaštitnom sustavu nuklearnog reaktora jamči obustavu nuklearnog reaktora i održavanje podkritičnosti;
c) brzina uvođenja pozitivne reaktivnosti u jezgru reaktora bude takva da se dosegne snaga koja odgovara kontrolnoj razini tijekom dužeg perioda od onoga koji je definiran granicama i uvjetima te da nema promptne kritičnosti;
d) zaposlenici imaju dovoljno podataka o stanju jezgre reaktora i brzu razmjenu važnih podataka koji utječu na nuklearnu sigurnost.
3. Korisnik objekta ne može započeti s izmjenom goriva prije nego Zavod odobri program izmjene goriva.
4. Program izmjene goriva mora sadržavati postupak umetanja gorivnih elemenata, smještanje gorivnih elemenata u jezgru reaktora i bazen za skladištenje prije i nakon izmjene goriva, uz definiranje odgovarajućih sigurnosnih karakteristika koje se moraju uspoređivati s karakteristikama i datumima navedenima u konačnom sigurnosnom izvješću.
5. Vađenje i umetanje gorivnih elemenata iz/u nuklearni reaktor bez promjene rasporeda gorivnih elemenata u jezgri reaktora mora poduzimati korisnik objekta u skladu s programom umetanja i vađenja gorivnih elemenata, koji je sastavni dio dokumentiranog fizičkog rasporeda gorivnih elemenata u jezgri nuklearnog reaktora i bazenu za istrošeno nuklearno gorivo. Nakon umetanja nuklearnog goriva u nuklearni reaktor, korisnik objekta mora pratiti umetanje goriva u jezgru nuklearnog reaktora i skladištenje istrošenog goriva uz sudjelovanje nadležnog inspektora Zavoda.
6. Korisnik objekta mora se brinuti za nuklearnu sigurnost pri rukovanju s nuklearnim materijalima:
a) konstantnim praćenjem jezgre nuklearnog reaktora tijekom rukovanja nuklearnim gorivom u nuklearnom reaktoru, uključujući praćenje neutronskog toka, koncentraciju razrijeđenog apsorbera neutrona otopljenog u vodi, razine i temperature rashladnog sredstva;
b) umetanjem nuklearnog goriva u nuklearni reaktor u skladu s posebnim programom za svaki takav postupak umetanja;
c) uklanjanjem nuklearnog goriva iz nuklearnog reaktora i stavljanjem u bazen za skladištenje u skladu s posebnim programom za svako uklanjanje;
d) postupanjem u skladu s posebnim programom pri uklanjanju nuklearnog goriva iz bazena za skladištenje u skladište za istrošeno gorivo;
e) praćenjem nakon umetanja nuklearnog goriva u nuklearni reaktor, što se bilježi u posebnom dokumentu;
f) praćenjem nakon uklanjanja nuklearnog goriva iz nuklearnog reaktora i stavljanjem u bazen za istrošeno gorivo, što se bilježi u posebnom dokumentu.
7. Proučavanje rezultata prve razine vjerojatnosne sigurnosne analize tijekom pogona mora se redovito provoditi kao dio periodičke procjene sigurnosti objekata u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, a uvijek u slučaju:
a) ako dođe do značajne promjene projekta objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost;
b) ako je došlo do značajne promjene pogonskih propisa;
c) ako je ustanovljen novi značajan rizik.
(4) Arhiva i pogonska dokumentacija:
Od početka puštanja u pogon i tijekom pogona, korisnik objekta mora bilježiti podatke o:
a) prijelaznim stanjima i promjenama parametara postrojenja;
b) pokazateljima postrojenja koja osiguravaju cjelovitost primarnog kruga i sprječavaju širenje radioaktivnosti;
c) novonastalim pokazateljima kod određenih postrojenja i njihovom širenju.
(5) Redovito održavanje, nadzor i ispitivanje:
1. Za nadzor pogona mehaničkih komponenti i sustava cjevovoda, moraju postojati sustavi za ispitivanje bez razaranja usklađeni u pogledu postupaka ispitivanja, ispitnih instalacija i osoblja.
2. Korisnik objekta mora napraviti:
a) shemu pogonskog nadzora odabrane opreme 60 dana prije početka generalnog remonta ili produženog generalnog remonta;
b) raspored aktivnosti tijekom generalnog remonta 30 dana prije početka generalnog remonta ili produženog generalnog remonta;
c) shemu ponovnog puštanja u pogon nakon izmjene goriva 30 dana prije početka ispitivanja nepropusnosti primarnog kruga;
d) neutronsko-fizikalne karakteristike jezgre novog gorivnog ciklusa, mjesec dana prije ponovnog puštanja u pogon, a po završetku generalnog remonta ili produženog generalnog remonta:
– izvijestiti Zavod o rezultatima pogonskih inspekcija,
– izvijestiti Zavod o udovoljavanju sigurnosnim kriterijima za gorivo,
– izvijestiti Zavod o iscrpljenju broja ograničenih pogonskih ciklusa određenih komponenti primarnog i sekundarnog kruga za prijašnji gorivni ciklus i od početka puštanja u pogon,
– izvijestiti Zavod o procjeni isteka životnog vijeka reaktorske posude nuklearnog reaktora i određenih komponenti, uključujući kritičnu temperaturu krtog loma reaktorske posude nuklearnog reaktora,
– podnijeti izvješće Zavodu o uspjehu ispitivanja prije ponovnog puštanja u pogon nakon izmjene goriva.

Načela za zatvaranje lokacije odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u dijelu u kojem se odlaže radioaktivni otpad porijeklom iz reaktora

Članak 16.

(1) Materijal koji se koristi za popunjavanje međuprostora u kontejnerima za odlaganje mora imati odgovarajuću čvrstoću, vodopropusnost i apsorpcijska svojstva.
(2) Obloge skladišnih prostora moraju se odlikovati sposobnošću da zadrže cjelovitost, spriječe prodor vode i funkcioniraju kroz projektirani životni vijek.
(3) Sigurnost lokacije odlagališta ne smije se zasnivati isključivo na institucionalnoj kontroli i dugoročnim aktivnim intervencijama.
(4) Korisnik objekta mora usvojiti mjere osiguranja poslije pogonskog nadzora u periodu aktivnog nadzora nadležnih tijela.
(5) Rezultati nadzora nakon pogona moraju se koristiti kako bi se provjerila usklađenost s radiološkim utjecajima utvrđenim na temelju sigurnosne analize i ukazalo na predviđeno ponašanje lokacije odlagališta.
(6) U svrhu zatvaranja lokacije odlagališta i službenu kontrolu, korisnik objekta mora provoditi redovne i sustavne ocjene lokacije i preglede dokumentacije barem svakih deset godina nakon zatvaranja lokacije.

V. STANDARDI I NORME

Članak 17.

(1) Radi ispunjavanja uvjeta nuklearne sigurnosti iz ovog Pravilnika korisnik objekta može od Zavoda zatražiti uputu o sigurnosnim standardima Međunarodne agencije za atomsku energiju, sigurnosnim propisima i standardima zemlje dobavljača opreme i tehničkim propisima odnosno industrijskim normama koje se primjenjuju.
(2) Zavod je dužan uputu iz prethodnog stavka dati u roku od 90 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima za lokaciju, izgradnju, pokusni rad, puštanje u rad i upotrebu nuklearnih objekata (»Narodne novine« br. 53/91).

Članak 19.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/07-01/02
Urbroj: 568-03-08-18
Zagreb, 11. lipnja 2008.

Ravnatelj
mr. sc. Matjaž Prah, v. r.