Zakon o elektroničkim komunikacijama

NN 73/2008, Zakon o elektroničkim komunikacijama

HRVATSKI SABOR

2420

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

Proglašavam Zakon o elektroničkim komunikacijama, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 19. lipnja 2008. godine.

Klasa: 011-01/08-01/67
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 24. lipnja 2008.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

I. OPĆE ODREDBE

Sadržaj Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje područje elektroničkih komunikacija, i to korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga, pružanje univerzalnih usluga te zaštita prava korisnika usluga, gradnja, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, uvjeti tržišnog natjecanja te prava i obveze sudionika na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, adresiranje, numeriranje i upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, digitalni radio i televizija, zaštita podataka i sigurnost elektroničkih komunikacija te obavljanje inspekcijskog i stručnog nadzora i kontrole u elektroničkim komunikacijama, kao i osnivanje nacionalnog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije i poštanske usluge, njegovo ustrojstvo, djelokrug i nadležnosti te postupak donošenja odluka i rješavanja sporova u elektroničkim komunikacijama.

Značenje pojmova

Članak 2.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. adresa: ukupnost svih sastavnica adresiranja (znakovi, slova, znamenke i signali) koje se upotrebljavaju za određivanje odredišta veze,
2. brojevi: nizovi znamenaka koji se upotrebljavaju za adresiranje u elektroničkim komunikacijskim mrežama,
3. djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga: postavljanje, upravljanje i davanje na korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga,
4. dodjela brojeva i adresa: prijenos prava na uporabu brojeva i adresa, bez prijenosa vlasništva nad brojevima i adresama,
5. elektromagnetska kompatibilnost (EMC): mogućnost naprave, uređaja ili sustava da radi na zadovoljavajući način u svojem elektromagnetskom okruženju i da ne stvara štetne elektromagnetske smetnje drugoj opremi ili sustavima u tom okruženju,
6. elektronička komunikacijska mreža: prijenosni sustavi i, prema potrebi, oprema za prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje i druga sredstva koja omogućuju prijenos signala žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, što uključuje satelitske mreže, nepokretne zemaljske mreže (s prospajanjem kanala i prospajanjem paketa, uključujući internet), pokretne zemaljske mreže, elektroenergetske kabelske sustave u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za prijenos signala, radiodifuzijske mreže i mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu podataka koji se prenose,
7. elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema: pripadajuća infrastruktura i oprema povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče,
8. elektronička komunikacijska oprema: oprema koja se upotrebljava za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,
9. elektronička komunikacijska usluga: usluga koja se, u pravilu, pruža uz naknadu, a sastoji se u cijelosti ili većim dijelom od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama, uključujući telekomunikacijske usluge i usluge prijenosa u radiodifuzijskim mrežama, što ne obuhvaća usluge pružanja sadržaja i obavljanja uredničkog nadzora nad sadržajem koji se prenosi korištenjem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Ova usluga ne obuhvaća usluge informacijskog društva koje se u cijelosti ili većim dijelom ne sastoje od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama,
10. elektronička pošta: svaka tekstovna, glasovna, zvučna ili slikovna poruka odaslana javnom komunikacijskom mrežom, koja se može pohraniti u mreži ili u terminalnoj opremi primatelja poruke sve dok je primatelj ne preuzme,
11. elektroničke komunikacije: davanje na korištenje elektroničke komunikacijske mreže i/ili pružanje elektroničke komunikacijske usluge,
12. elektronički komunikacijski vod: podzemni ili nadzemni žični, svjetlosni ili srodni vod između priključnih točaka elektroničke komunikacijske mreže s odgovarajućim sučeljima, bez funkcije prospajanja (komutacije),
13. elektronički programski vodič: vodič kroz radijske i televizijske programe na televizijskom zaslonu,
14. europski telefonski brojevni prostor (ETNS): svi brojevi koji započinju predbrojem 3883,
15. infrastrukturni operator: pravna ili fizička osoba koja se koristi vlastitim nekretninama i/ili nekretninama drugih u svrhu građenja, održavanja, razvoja i korištenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, ili koja je zasnovala pravo puta u skladu s ovim Zakonom, ili je obveznik davanja pristupa elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi na temelju analize mjerodavnog tržišta provedene u skladu s ovim Zakonom,
16. izdvojeni pristup lokalnoj petlji: obuhvaća potpuni izdvojeni pristup lokalnoj petlji kojim se trećoj zainteresiranoj strani omogućuje uporaba cijeloga frekvencijskog spektra lokalne petlje, te dijeljeni izdvojeni pristup lokalnoj petlji kojim se trećoj zainteresiranoj strani omogućuje uporaba širine pojasa iznad govornog pojasa frekvencijskog spektra izdvojene lokalne petlje, pri čemu ne dolazi do promjene vlasništva nad lokalnom petljom,
17. javna komunikacijska mreža: elektronička komunikacijska mreža koja se u cijelosti ili većim dijelom upotrebljava za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga,
18. javna komunikacijska usluga: elektronička komunikacijska usluga koja je javno dostupna na tržišnoj osnovi,
19. javna telefonska govornica: telefonski uređaj dostupan javnosti uz uporabu sredstava plaćanja kao što su kovanice, kreditne/debitne kartice ili unaprijed plaćene kartice, uključujući i kartice za uporabu s pozivnim kôdovima,
20. javna telefonska mreža: elektronička komunikacijska mreža koja se upotrebljava za pružanje javno dostupnih telefonskih usluga, a podržava prijenos govora, glasovne pošte, telefaksa, kratkih tekstovnih poruka (SMS), multimedijskih poruka (MMS) i drugih vrsta podataka između priključnih točaka mreže,
21. javno dostupna telefonska usluga: usluga koja je dostupna javnosti za slanje i primanje nacionalnih i međunarodnih poziva, te za pristup hitnim službama biranjem brojeva iz nacionalnog ili međunarodnog plana numeriranja, i koja može, prema potrebi, sadržavati jednu ili više sljedećih usluga: uslugu službe za korisnike, uslugu službe davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika, imenike pretplatnika, uslugu javnih telefonskih govornica, pružanje usluga uz posebne uvjete, osiguravanje posebne opreme potrošačima koji su osobe s invaliditetom ili socijalno ugrožene osobe, te pružanje usluga uz uporabu nezemljopisnih brojeva,
22. Komisija: Komisija Europske unije,
23. komunikacija: svaka obavijest razmijenjena ili prenesena između konačnog broja sudionika putem javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, što ne obuhvaća obavijesti koje se prenose javnosti elektroničkom komunikacijskom mrežom u sklopu djelatnosti radija i televizije, osim obavijesti koje se mogu povezati s odredivim pretplatnikom ili korisnikom usluga koji ih prima,
24. korisnik usluga: pravna ili fizička osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu, u privatne ili poslovne svrhe, pri čemu ne mora biti pretplatnik te usluge,
25. krajnji korisnik usluga: korisnik usluga koji ne obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,
26. lokalna petlja: fizički vod koji povezuje priključnu točku mreže u prostoru pretplatnika s glavnim razdjelnikom ili s drugom odgovarajućom opremom u nepokretnoj javnoj telefonskoj mreži,
27. Ministarstvo: središnje tijelo državne uprave nadležno za elektroničke komunikacije,
28. ministar: čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za elektroničke komunikacije,
29. međupovezivanje (interkonekcija): posebna vrsta pristupa ostvarenog između operatora javnih komunikacijskih mreža, kojim se uspostavlja fizičko i logičko povezivanje javnih komunikacijskih mreža jednog ili više različitih operatora, kako bi se korisnicima usluga jednog operatora omogućila međusobna komunikacija ili komunikacija s korisnicima usluga drugih operatora, ili pristup uslugama koje pružaju drugi operatori, pri čemu usluge mogu pružati međusobno povezane strane ili druge strane koje imaju pristup mreži,
30. multipleks: slijed digitalnih signala koji sadržava više radijskih ili televizijskih programa i/ili drugih podataka što se istodobno prenose u jednom radiofrekvencijskom kanalu,
31. neuspješni poziv: komunikacija u kojoj je telefonski poziv uspješno uspostavljen, ali bez javljanja pozvane strane, ili je komunikaciju prekinula služba upravljanja mrežom,
32. nezemljopisni broj: broj iz nacionalnog Plana numeriranja koji nije zemljopisni broj, a obuhvaća, uz ostalo, brojeve u pokretnim mrežama, brojeve usluga besplatnog poziva, brojeve usluga jedinstvenoga pristupnog broja i brojeve usluga s dodanom vrijednosti,
33. odabir operatora: usluga koja pretplatnicima omogućuje da odabirom operatora javnih komunikacijskih usluga, koji posreduje u ostvarivanju veze, ostvaruju unaprijed odabrane vrste veza u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži. Odabir operatora može biti unaprijed programiran, ili se može ostvariti biranjem predbroja ili primjenom kojeg drugog postupka za takvo preusmjeravanje,
34. operator: pravna ili fizička osoba koja pruža ili je ovlaštena pružati javnu komunikacijsku uslugu, ili davati na korištenje javnu komunikacijsku mrežu ili povezanu opremu,
35. operator korisnik: operator koji se u skladu s ovim Zakonom koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i povezanom opremom infrastrukturnog operatora u svrhu postavljanja i korištenja vlastite elektroničke komunikacijske mreže. Operator korisnik nije vlasnik niti nositelj drugoga stvarnog prava ili prava puta na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi,
36. Plan adresiranja: ukupnost svih mogućih kombinacija sastavnica adresiranja koje se upotrebljavaju za jedinstveno prepoznavanje osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili elektroničke komunikacijske opreme koja je uključena u postupak ostvarivanja veze,
37. Plan numeriranja: ukupnost svih mogućih kombinacija sastavnica adresiranja uz pomoć znamenaka radi jedinstvenog prepoznavanja osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili elektroničke komunikacijske opreme koja je uključena u postupak ostvarivanja veze,
38. podaci o lokaciji: bilo koji podaci obrađeni u elektroničkoj komunikacijskoj mreži koji označavaju zemljopisni položaj terminalne opreme korisnika javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge,
39. potrošač: svaka fizička osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu u svrhe koje nisu namijenjene njezinoj poslovnoj djelatnosti, obrtu ili djelatnosti slobodnog zanimanja,
40. poziv: veza uspostavljena putem javno dostupne telefonske usluge koja omogućuje dvosmjernu komunikaciju u stvarnom vremenu,
41. pravo puta: pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema. Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je trpjeti pravo puta i suzdržati se od bilo kakve radnje kojom bi se na bilo koji način ometalo ostvarivanje tog prava,
42. predodabir operatora: usluga koja pretplatnicima omogućuje da unaprijed programiranim odabirom operatora javnih komunikacijskih usluga, koji posreduje u ostvarivanju veze (koji ima sklopljen ugovor s pretplatnikom), ostvaruju unaprijed odabrane vrste veza u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži, bez biranja predbroja ili primjene kojeg drugog postupka za takvo preusmjeravanje,
43. prenosivost broja: mogućnost da pretplatnik javno dostupnih telefonskih usluga, uključujući i usluge u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, na vlastiti zahtjev, zadrži dodijeljeni broj neovisno o promjeni operatora,
44. pretplatnik: svaka fizička ili pravna osoba koja je sklopila ugovor s operatorom javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga o pružanju tih usluga,
45. priključna točka mreže: fizička točka na kojoj se pretplatniku omogućuje pristup javnoj komunikacijskoj mreži. U mrežama koje uključuju prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje, priključna točka mreže prepoznaje se uz pomoć posebne mrežne adrese koja može biti povezana s pretplatnikovim brojem ili imenom, tj. nazivom,
46. pristup: omogućivanje dostupnosti opreme i/ili usluga drugom operatoru uz utvrđene uvjete, na isključivoj ili neisključivoj osnovi, radi pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga, što, uz ostalo, sadržava: pristup dijelovima mreže i pripadajućoj infrastrukturi i opremi, koji može obuhvaćati i priključenje opreme putem nepokretnih ili pokretnih veza (osobito pristup lokalnoj petlji te opremi i uslugama nužnim za pružanje usluga putem lokalne petlje), pristup fizičkoj infrastrukturi, uključujući zgrade, kabelsku kanalizaciju i antenske stupove, pristup odgovarajućim programskim sustavima, uključujući sustave za operativnu potporu, pristup sustavima za pretvaranje brojeva ili sustavima istovjetne funkcionalnosti, pristup nepokretnim i pokretnim mrežama, osobito za potrebe roaminga, pristup sustavima uvjetovanog pristupa za usluge digitalne televizije te pristup virtualnim mrežnim uslugama,
47. privola: slobodno dano i dostavljeno izričito očitovanje volje korisnika usluga ili pretplatnika kojim on izražava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe,
48. prometni podaci: bilo koji podaci obrađeni u svrhu prijenosa komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom ili u svrhu obračuna i naplate troškova,
49. radijska oprema: proizvod ili njegova odgovarajuća sastavnica koja omogućuje komunikaciju odašiljanjem i/ili prijmom radijskih valova, uz uporabu radiofrekvencijskog spektra namijenjenog zemaljskim ili svemirskim radijskim komunikacijama,
50. radijska postaja: jedan ili više odašiljača ili prijamnika, ili kombinacija odašiljača i prijamnika, uključujući pripadajuću opremu koja je potrebna na jednom mjestu za obavljanje radiokomunikacijske službe,
51. radijske komunikacije: elektroničke komunikacije putem radijskih valova,
52. radio: elektroničke komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam zvuka, glasa, govora ili drugih signala namijenjenih za izravan prijam u javnosti,
53. radiodifuzija: radijske komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam analognog ili digitalnog radijskog i/ili televizijskog signala putem zemaljskih odašiljača ili satelita,
54. radiofrekvencijski spektar: elektromagnetski valovi radijskih frekvencija u rasponu od 9 kHz do 3000 GHz koji se šire u prostoru bez umjetnog vođenja,
55. radiokomunikacijska služba: vrsta radijskih komunikacija u skladu s Radijskim propisima (Radio Regulations) Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU),
56. RiTT oprema: radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema,
57. smetnja: učinak neželjene energije koji ugrožava rad radionavigacijske, radiolokacijske ili druge radiokomunikacijske službe, ili na drugi način ozbiljno umanjuje kakvoću, ometa ili opetovano prekida radiokomunikacijsku službu koja radi u skladu s mjerodavnim propisima, ili ometa pružanje elektroničke komunikacijske usluge,
58. sučelje: priključna točka mreže ili radijski priključak koji određuje radijski put između radijske opreme, zajedno s njihovim tehničkim specifikacijama,
59. sučelje aplikacijskog programa: programsko sučelje između aplikacijskih programa koje su nakladnici elektroničkih medija ili davatelji usluga učinili dostupnim, kao i sredstva u naprednoj digitalnoj opremi za usluge digitalnog radija i televizije,
60. sustav uvjetovanog pristupa: bilo koja tehnička mjera ili rješenje kojim se omogućuje pristup u razumljivom obliku zaštićenim uslugama uz uvjet plaćanja pretplate ili drugi oblik prethodnog pojedinačnog odobrenja,
61. telekomunikacijska terminalna oprema: proizvod ili njegova odgovarajuća sastavnica koja omogućuje komunikaciju na način da se priključuje, izravno ili neizravno, bilo kojim putem na sučelja javnih elektroničkih komunikacijskih mreža, koje se u cijelosti ili djelomično upotrebljavaju za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga,
62. televizija: elektroničke komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam slike i zvuka te drugih podataka namijenjenih za izravan prijam u javnosti,
63. usklađeni radiofrekvencijski pojas: radiofrekvencijski pojas koji je u svim europskim državama namijenjen za uporabu u radijskim sustavima s istovjetnim tehničkim značajkama (radijska frekvencija, modulacija, snaga i dr.),
64. usluga s dodanom vrijednosti: svaka usluga koja zahtijeva obradu prometnih podataka ili podataka o lokaciji bez prometnih podataka izvan opsega nužnog za prijenos komunikacije ili za obračun i naplatu troškova,
65. zemljopisni broj: broj iz nacionalnog Plana numeriranja u kojem dio njegovih znamenaka ima zemljopisno značenje koje se upotrebljava za usmjeravanje poziva na fizičko mjesto priključne točke mreže.
(2) Izrazi uporabljeni u ovom Zakonu za osobe u muškom rodu neutralni su i odnose se jednako na muške i ženske osobe.

Interes Republike Hrvatske

Članak 3.

Elektronička komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra i adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa su za Republiku Hrvatsku.

Nadležna državna tijela

Članak 4.

(1) Vlada Republike Hrvatske donosi strategije, studije, smjernice i programe kojima se utvrđuju temeljna načela i ciljevi politike razvoja elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj te određuju nacionalni prioriteti u planiranju gradnje, postavljanja i korištenja javnih elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te razvoja elektroničkih komunikacijskih usluga od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Vlada Republike Hrvatske donosi planove za provedbu utvrđenih načela i ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj.
(3) Ministarstvo izrađuje prijedloge strategija, studija, smjernica, programa i provedbenih planova iz stavka 1. i 2. ovoga članka te u vezi s njihovom provedbom obavlja sljedeće poslove:
– usklađuje i nadzire rad svih nositelja pojedinih mjera i aktivnosti u provedbi strategija, smjernica, programa i provedbenih planova iz stavka 1. i 2. ovoga članka,
– može davati Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije smjernice i upute za provedbu utvrđenih načela i ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija, pri čemu tim smjernicama i uputama, koje se moraju objaviti na javno dostupan način, ne smije utjecati na donošenje odluka Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u pojedinim slučajevima,
– obavlja i druge poslove vezane uz provedbu utvrđenih načela i ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija.
(4) Ministarstvo priprema propise za provedbu ovoga Zakona, koje je prema ovome Zakonu ovlašten donositi ministar. Za potrebe izrade prijedloga tih propisa i prijedloga akata iz stavka 3. ovoga članka ministar može osnivati povjerenstva, imenovati članove i tajnike povjerenstava, uređivati način rada povjerenstava te određivati naknadu članovima i tajnicima za rad u povjerenstvima.
(5) Ministarstvo predstavlja Republiku Hrvatsku u europskim i međunarodnim organizacijama i institucijama u području elektroničkih komunikacija i informacijskog društva te je odgovorno za provedbu međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija iz područja elektroničkih komunikacija i informacijskog društva. Ministarstvo i Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije sudjeluju u radu upravnih i radnih tijela tih međunarodnih organizacija i institucija.
(6) Ministarstvo obavlja inspekcijski nadzor u elektroničkim komunikacijama u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

Nacionalno regulatorno tijelo

Članak 5.

(1) Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (u daljnjem tekstu: Agencija) je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga.
(2) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija je obvezna poduzimati sve primjerene mjere, poštujući načelo razmjernosti, kako bi ostvarila regulatorna načela i ciljeve utvrđene u stavku 3., 4. i 5. ovoga članka.
(3) Agencija promiče tržišno natjecanje u obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, i to osobito na sljedeće načine:
1. osiguravanje mogućnosti za korisnike usluga, uključujući osobe s invaliditetom, da ostvare najveće pogodnosti u pogledu izbora, cijene i kakvoće usluga,
2. sprječavanjem narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja u području elektroničkih komunikacija,
3. poticanjem djelotvornih ulaganja u infrastrukturu i promicanjem inovacija,
4. poticanjem učinkovite uporabe i osiguravanjem djelotvornog upravljanja radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom.
(4) Agencija promiče interese korisnika usluga, i to osobito na sljedeće načine:
1. osiguravanjem pristupa univerzalnim uslugama za sve korisnike usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona,
2. osiguravanjem visoke razine zaštite korisnika usluga – potrošača u njihovim odnosima s operatorima, i to osobito omogućivanjem dostupnosti jednostavnog i pristupačnog postupka rješavanja sporova u skladu s odredbama ovoga Zakona,
3. osiguravanjem visoke razine zaštite osobnih podataka i privatnosti,
4. promicanjem davanja jasnih obavijesti, i to osobito u pogledu transparentnosti cijena i uvjeta korištenja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga,
5. rješavanjem potreba posebnih društvenih skupina, osobito korisnika usluga s invaliditetom,
6. osiguravanjem održavanja cjelovitosti i sigurnosti javnih komunikacijskih mreža.
(5) Agencija pridonosi razvoju unutarnjeg tržišta Europske unije, i to osobito na sljedeće načine:
1. uklanjanjem preostalih zapreka obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na europskoj razini,
2. poticanjem uspostave i razvoja transeuropskih mreža te međusobnog djelovanja (interoperabilnosti) sveeuropskih usluga i povezanosti između krajnjih korisnika usluga,
3. sprječavanjem diskriminacije u postupanju prema operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u sličnim okolnostima,
4. suradnjom s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima i Komisijom na transparentan način, kako bi se osigurao razvoj dosljedne regulatorne prakse i dosljedna primjena mjerodavne pravne stečevine Europske unije.
(6) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija će u najvećoj mjeri voditi računa o preporukama i smjernicama koje donosi Komisija u svrhu usklađene primjene mjerodavne pravne stečevine iz područja elektroničkih komunikacija u državama članicama Europske unije.
(7) U slučaju donošenja odluke o neprimjenjivanju preporuke ili smjernice Komisije iz stavka 6. ovoga članka, Agencija je obvezna izvijestiti Komisiju i navesti razloge za takvu odluku.

Odnos prema drugim zakonima

Članak 6.

(1) Primjena odredaba ovoga Zakona ne utječe na djelokrug i ovlasti tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja, osnovanog u skladu s posebnim zakonom.
(2) Primjena odredaba ovoga Zakona ne utječe na prava korisnika usluga ili potrošača, koja su uređena posebnim zakonom.
(3) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na sadržaje koji se proizvode, prenose ili objavljuju obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
(4) U provedbi odredaba ovoga Zakona Agencija će osobito surađivati s:
– tijelom nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja, i to na način da zahtijeva mišljenje tog tijela ili predlaže pokretanje postupka pred tim tijelom u svim slučajevima sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređena zaštita tržišnog natjecanja,
– tijelom nadležnim za zaštitu potrošača, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređena zaštita potrošača,
– tijelom nadležnim za elektroničke medije, u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim je uređena djelatnost elektroničkih medija.
(5) U primjeni propisa iz stavka 4. ovoga članka Agencija će pružati tijelima iz stavka 4. ovoga članka odgovarajuću stručnu i tehničku pomoć, a prema potrebi može sklapati odgovarajuće ugovore o međusobnoj suradnji.

II. HRVATSKA AGENCIJA ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

Pravni položaj Agencije

Članak 7.

(1) Agencija je samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga.
(2) Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. Agencija se upisuje u sudski registar.
(3) Agencija za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru.
(4) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Agencije koji bi mogao ugroziti njezinu samostalnost i neovisnost.
(5) Rad Agencije je javan.
(6) Sjedište Agencije je u Zagrebu.
(7) Unutarnje ustrojstvo i poslovanje Agencije, opći akti Agencije te druga pitanja od značenja za rad Agencije pobliže se uređuju Statutom Agencije, kao temeljnim općim aktom Agencije.

Vijeće Agencije

Članak 8.

(1) Agencijom upravlja Vijeće Agencije koje čini sedam članova, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća Agencije.
(2) Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Vijeća Agencije imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. U postupku predlaganja članova Vijeća Agencije Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za članove Vijeća Agencije.
(3) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije imenuju se na razdoblje od pet godina te mogu biti ponovno imenovani.
(4) Predsjednik Vijeća Agencije obavlja sljedeće poslove:
– predstavlja i zastupa Agenciju,
– odgovara za zakonitost rada Agencije,
– saziva i predsjeda sjednicama Vijeća Agencije,
– potpisuje odluke i druge akte Vijeća Agencije,
– obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga i Statutom Agencije.
(5) Predsjednik Vijeća Agencije može dio svojih ovlasti, utvrđenih ovim Zakonom, posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga i Statutom Agencije, prenijeti na ravnatelja Agencije u skladu sa Statutom Agencije.
(6) Za člana Vijeća Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, poštanskog prometa, prava ili ekonomije, odgovarajuće radno iskustvo te aktivno znanje najmanje jednoga stranog jezika (engleskog, francuskog ili njemačkog). Najmanje po jedan član Vijeća Agencije mora imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, poštanskog prometa, prava i ekonomije, pri čemu pet članova Vijeća Agencije mora imati najmanje po pet godina radnog iskustva iz područja elektroničkih komunikacija, a dva člana Vijeća Agencije moraju imati najmanje po pet godina radnog iskustva iz područja poštanskih usluga.
(7) Članovi Vijeća Agencije ne mogu biti državni dužnosnici, osobe koje obnašaju dužnost u tijelima političkih stranaka, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili sindikatima, niti osobe koje su u radnom odnosu, ostvaruju utjecaj ili obavljaju druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona kojim je uređeno područje poštanskih usluga, niti članovi njihovih uprava, nadzornih odbora ili upravnih vijeća, te ne mogu biti vlasnici, dioničari ili imatelji udjela u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, niti obavljati druge poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.
(8) Članovi Vijeća Agencije imaju pravo objavljivati stručne i znanstvene radove te sudjelovati u radu stručnih i znanstvenih skupova.
(9) Članovi Vijeća Agencije obvezni su ponašati se na način da ne umanjuju osobni ugled ili ugled Agencije te da ne dovode u pitanje samostalnost i neovisnost u obnašanju svoje dužnosti, niti samostalnost i neovisnost Agencije.
(10) Članovi Vijeća Agencije obvezni su u obavljanju svojih poslova, određenih ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga te Statutom Agencije, postupati savjesno i u skladu s moralnim i etičkim načelima i pravilima struke.
(11) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije obnašaju svoju dužnost profesionalno, kao radnici Agencije, a za vrijeme obnašanja dužnosti imaju pravo na plaću koja se utvrđuje odlukom Vlade Republike Hrvatske te na druga materijalna prava u skladu s općim aktima Agencije.
(12) Odluka Vlade Republike Hrvatske iz stavka 11. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije.

Razrješenje članova Vijeća Agencije

Članak 9.

(1) Hrvatski sabor će razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slučaju:
1. ako sam zatraži razrješenje,
2. ako se utvrdi da je prigodom predlaganja za člana Vijeća Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za utvrđivanje prijedloga,
3. teže povrede dužnosti utvrđene Statutom Agencije,
4. nemogućnosti urednog obavljanja dužnosti dulje od šest mjeseci neprekinuto,
5. trajnog gubitka sposobnosti obavljanja dužnosti,
6. pravomoćne osude za kazneno djelo,
7. neispunjavanja ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije,
8. nastupa okolnosti iz članka 8. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) O postojanju razloga za razrješenje predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan Agencija mora izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.
(3) Predsjednik, zamjenik predsjednika ili član Vijeća Agencije ne može se u razdoblju od godine dana od dana razrješenja s dužnosti imenovati za člana uprave, nadzornog odbora ili upravnog vijeća u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona ili posebnog zakona kojim je uređeno područje poštanskih usluga.
(4) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, nakon razrješenja s dužnosti u slučaju iz stavka 1. točke 1., 4., 5. i 7. ovoga članka, pa sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima, a najdulje godinu dana od dana razrješenja s dužnosti, imaju pravo na naknadu u visini posljednje plaće isplaćene u mjesecu prije razrješenja s dužnosti.

Ravnatelj i stručna služba Agencije

Članak 10.

(1) Agencija ima stručnu službu koja obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove Agencije, a ustrojena je u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Agencije.
(2) Stručnom službom Agencije rukovodi ravnatelj Agencije. Ravnatelj Agencije obavlja sljedeće poslove:
– vodi poslovanje Agencije,
– odgovoran je za rad stručne službe Agencije,
– odlučuje u poslovima Agencije iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona,
– predlaže Vijeću Agencije godišnji program rada Agencije, godišnji financijski plan i završni račun Agencije te godišnje izvješće o radu Agencije,
– predlaže Vijeću Agencije donošenje odluka i drugih upravnih akata iz članka 18. ovoga Zakona te posebnog zakona kojim je uređeno područje poštanskih usluga,
– priprema Vijeću Agencije prijedloge provedbenih propisa i općih akata Agencije iz članka 19. ovoga Zakona,
– obavlja poslove koji su mu preneseni u nadležnost u skladu sa člankom 8. stavkom 5. ovoga Zakona,
– obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga i Statutom Agencije.
(3) Ravnatelj Agencije za svoj rad odgovara Vijeću Agencije.
(4) Ravnatelj Agencije sudjeluje na sjednicama Vijeća Agencije, bez prava odlučivanja.
(5) Ravnatelja Agencije imenuje Vijeće Agencije na temelju javnog natječaja, na razdoblje od četiri godine, s mogućnosti ponovnog imenovanja.
(6) Za ravnatelja Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, poštanskog prometa, prava ili ekonomije, najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima u području elektroničkih komunikacija ili poštanskih usluga te aktivno znanje najmanje jednoga stranog jezika (engleskog, francuskog ili njemačkog).
(7) Na ravnatelja Agencije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 8. stavka 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona.
(8) Ravnatelj Agencije obnaša svoju dužnost profesionalno, kao radnik Agencije, a za vrijeme obnašanja dužnosti ima pravo na plaću i druga materijalna prava u skladu s općim aktima Agencije. Ravnatelj Agencije sklapa ugovor o radu s predsjednikom Vijeća Agencije.
(9) Ravnatelj Agencije može imati jednog ili više pomoćnika za pojedina područja, koje imenuje i razrješava Vijeće Agencije, na prijedlog ravnatelja Agencije.
(10) Prava iz radnog odnosa pomoćnika ravnatelja Agencije i drugih radnika stručne službe Agencije uređuju se općim aktima Agencije, u skladu s općim propisima o radu. Pomoćnici ravnatelja Agencije i drugi radnici stručne službe Agencije sklapaju ugovor o radu s ravnateljem Agencije.
(11) Na sva druga pitanja u vezi s radom Agencije, koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o ustanovama.

Razrješenje ravnatelja Agencije

Članak 11.

(1) Vijeće Agencije razriješit će dužnosti ravnatelja Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan prema postupku i u slučajevima propisanim Zakonom o ustanovama te u slučaju:
1. ako sam zatraži razrješenje,
2. ako se utvrdi da je u postupku javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za donošenje odluke o imenovanju,
3. teže povrede dužnosti utvrđene Statutom Agencije,
4. nemogućnosti urednog obavljanja dužnosti dulje od šest mjeseci neprekinuto,
5. trajnog gubitka sposobnosti obavljanja dužnosti,
6. pravomoćne osude za kazneno djelo,
7. nastupa okolnosti iz članka 8. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Na ravnatelja Agencije nakon razrješenja s dužnosti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 9. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

Nadležnost Agencije

Članak 12.

(1) U nadležnosti Agencije su sljedeći regulatorni i drugi poslovi:
1. donošenje propisa za provedbu ovoga Zakona, koji su u nadležnosti Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona,
2. nadzor i regulacija cijena, cjenovnih sustava i općih uvjeta poslovanja operatora na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga,
3. donošenje odluka u vezi s utvrđivanjem mjerodavnih tržišta, provedbom analize tržišta te određivanjem i ukidanjem regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom,
4. donošenje odluka u vezi s određivanjem operatora univerzalnih usluga i utvrđivanjem njihovih prava i obveza,
5. rješavanje sporova između operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga te između operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i operatora usluga s dodanom vrijednosti,
6. utvrđivanje obveza infrastrukturnim operatorima i rješavanje sporova u vezi s ostvarivanjem prava puta i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme,
7. donošenje odluka o zabrani obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,
8. donošenje odluka u vezi s izdavanjem, prijenosom i oduzimanjem pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju javnog natječaja i javne dražbe,
9. donošenje Plana adresiranja, Plana numeriranja i planova dodjele radijskih frekvencija te utvrđivanje prijedloga Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra,
10. donošenje odluka u vezi s obveznim prijenosom radijskih i televizijskih kanala,
11. rješavanje sporova između pretplatnika i operatora javnih komunikacijskih usluga,
12. upravljanje radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom u elektroničkim komunikacijama,
13. stručni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
14. kontrola radiofrekvencijskog spektra i obavljanje mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru,
15. obavljanje tehničkih pregleda i radijskih mjerenja te izračun i mjerenje vrijednosti elektromagnetskog polja,
16. sklapanje ugovora o koncesiji s nakladnicima elektroničkih medija u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje elektroničkih medija,
17. izdavanje potvrda, odobrenja, posebnih ovlaštenja i drugih akata u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
18. vođenje i redovito obnavljanje baze podataka radiofrekvencijskog spektra i drugih baza podataka te očevidnika, upisnika i drugih podataka koje Agencija prikuplja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
19. redovito objavljivanje podataka, obavijesti i dokumenata iz područja elektroničkih komunikacija, a osobito pokazatelja razvoja tržišta, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
20. sudjelovanje u izradi prijedloga strategija, studija, smjernica, programa i provedbenih planova iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
21. davanje stručnih mišljenja i objašnjenja u primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
22. priređivanje javnih savjetovanja i stručnih skupova te provedba istraživanja tržišta i javnog mnijenja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja elektroničkih komunikacija,
23. međunarodna suradnja u području elektroničkih komunikacija te sudjelovanje u radu upravnih i radnih tijela nadležnih europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području elektroničkih komunikacija,
24. sklapanje provedbenih sporazuma iz područja elektroničkih komunikacija na dvostranoj ili višestranoj razini, na temelju dobivene ovlasti,
25. suradnja s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima država članica Europske unije, udrugama nadležnih regulatornih tijela i nacionalnim regulatornim tijelima drugih država u elektroničkim komunikacijama,
26. obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom i Statutom Agencije.
(2) Regulatorne i druge poslove u području poštanskih usluga Agencija obavlja u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga.
(3) Regulatorne i druge poslove iz stavka 1. točke 1. do 19. i stavka 2. ovoga članka Agencija obavlja kao javne ovlasti.

Godišnje izvješće o radu i godišnji program rada Agencije

Članak 13.

(1) Vijeće Agencije podnosi Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o radu Agencije koje osobito sadržava sljedeće:
1. podatke o ispunjavanju ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije, a osobito o provedbi utvrđenih načela i ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija,
2. podatke o stanju razvoja tržišta elektroničkih komunikacija te ostvarivanju regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona,
3. podatke o stanju razvoja tržišta poštanskih usluga i ostvarivanju regulatornih načela i ciljeva u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga,
4. financijska izvješća i završni račun Agencije,
5. druge podatke mjerodavne za prikaz razvoja tržišta elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj,
6. druge podatke vezane uz provedbu ovoga Zakona, posebnog zakona kojim je uređeno područje poštanskih usluga i propisa donesenih na temelju tih zakona.
(2) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najkasnije do kraja travnja za prethodnu kalendarsku godinu.
(3) Na zahtjev Hrvatskoga sabora ili Vlade Republike Hrvatske Vijeće Agencije obvezno je, u roku od najviše 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka i za razdoblje kraće od godine dana.
(4) Vijeće Agencije u skladu s odredbama članka 19. i 22. ovoga Zakona donosi godišnji program rada Agencije najkasnije do kraja godine za sljedeću kalendarsku godinu.
(5) Godišnjim programom iz stavka 4. ovoga članka osobito se utvrđuju ciljevi i zadaće Agencije u obavljanju regulatornih i drugih poslova propisanih ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga.

Javnost rada Agencije

Članak 14.

(1) Agencija vodi i redovito obnavlja baze podataka sa svim upisnicima i očevidnicima koje vodi u svrhu obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, što osobito obuhvaća:
– popis operatora kojima je izdana potvrda u skladu sa člankom 32. ovoga Zakona,
– popis operatora kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti u skladu sa člankom 33. ovoga Zakona,
– popis infrastrukturnih operatora kojima je izdana potvrda o pravu puta u skladu sa člankom 27. i 28. ovoga Zakona,
– posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijskih dozvola iz članka 26. ovoga Zakona,
– izdana posebna ovlaštenja iz članka 94. ovoga Zakona,
– dodijeljene i raspoložive adrese i brojeve u javnim komunikacijskim mrežama,
– dodijeljene i raspoložive radijske frekvencije i radiofrekvencijske kanale,
– izdane opće i pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 87., 88., 89. i 90. ovoga Zakona,
– utvrđena mjerodavna tržišta i operatore sa značajnom tržišnom snagom s određenim regulatornim obvezama na tim mjerodavnim tržištima,
– odobrene standardne ponude koje su operatori obvezni izraditi i objaviti u skladu s odredbama ovoga Zakona,
– podatke propisane posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga.
(2) Baze podataka iz stavka 1. ovoga članka moraju biti javno dostupne, bez naknade, u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, koje je Agencija obvezna redovito održavati i obnavljati, zajedno s mogućnostima sveobuhvatnog pretraživanja podataka prema odabranim mjerilima.
(3) Baza podataka radiofrekvencijskog spektra vodi se i objavljuje u skladu s odredbama članka 83. ovoga Zakona.
(4) Osim akata i podataka iz stavka 1. ovoga članka, Agencija redovito i bez naknade objavljuje na svojim internetskim stranicama i u »Narodnim novinama«, a prema potrebi i na drugi prikladan način, osobito sljedeće akte i podatke:
– odluke i druge upravne akte Agencije,
– javne pozive i pozive za javne rasprave,
– stručna mišljenja i objašnjenja o primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
– statističke i druge pokazatelje razvoja tržišta elektroničkih komunikacija i tržišta poštanskih usluga,
– provedbene propise i opće akte Agencije iz članka 19. ovoga Zakona,
– godišnji program rada Agencije,
– godišnji financijski plan Agencije i ostvarenje tog plana te završni račun Agencije,
– godišnje izvješće o radu Agencije,
– druge podatke i obavijesti o radu i poslovanju Agencije.
(5) Statistički i drugi pokazatelji razvoja tržišta elektroničkih komunikacija i tržišta poštanskih usluga iz stavka 4. ovoga članka moraju se obnavljati i objavljivati na internetskim stranicama Agencije najmanje svaka tri mjeseca.
(6) U svrhu redovite objave akata i podataka iz stavka 1. i 4. ovoga članka te drugih obavijesti od značenja za rad Agencije, Agencija može izdavati službeno glasilo u tiskanom i elektroničkom obliku.
(7) Presude i rješenja Upravnog suda Republike Hrvatske u upravnim sporovima pokrenutima u skladu s odredbama članka 18. ovoga Zakona objavljuju se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije, a mogu se objaviti i u službenom glasilu Agencije ili na drugi prikladan način.
(8) Iznimno od odredaba ovoga članka, neće se objaviti akti i podaci koji se smatraju klasificiranim podacima u smislu odredaba članka 15. ovoga Zakona ili posebnih propisa o tajnosti podataka.

Prikupljanje podataka i zaštita tajnosti podataka

Članak 15.

(1) U obavljanju poslova iz članka 12. ovoga Zakona Agencija je ovlaštena zahtijevati od operatora i osoba određenih posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga, u pisanom obliku, sljedeće:
– dostavu svih potrebnih podataka i obavijesti, uključujući financijske podatke i klasificirane podatke te podatke koji su određeni poslovnom tajnom, kao i dostavu na uvid svih potrebnih podataka i dokumentacije,
– neposredan uvid u poslovne prostorije, pripadajuću infrastrukturu, opremu i druga tehnička sredstva za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i poštanskih usluga te u poslovne knjige, pismohranu, baze podataka i drugu dokumentaciju,
– obavljanje drugih radnja koje Agencija ocijeni potrebnim radi utvrđivanja svih bitnih činjenica u postupku donošenja odluke.
(2) Zahtjev Agencije iz stavka 1. ovoga članka mora biti razmjeran poslovima koje Agencija obavlja te mora sadržavati pravni temelj, predmet i svrhu zahtjeva, razinu podrobnosti zatraženih podataka i primjeren rok za provedbu zahtjeva, koji ne može biti kraći od osam dana.
(3) Operatori i osobe određene posebnim zakonom, kojim je uređeno područje poštanskih usluga, obvezne su postupiti po zahtjevu Agencije iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Podatke iz stavka 1. ovoga članka Agencija dostavlja Ministarstvu ili drugom nadležnom državnom tijelu na njegov pisani zahtjev, koji mora biti obrazložen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, vodeći računa o posebnim propisima o tajnosti podataka.
(5) Podatke iz stavka 1. ovoga članka Agencija može dostaviti Komisiji i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije na temelju njihova zahtjeva, ako je to nužno za obavljanje poslova iz Ugovora o osnivanju Europske zajednice ili ispunjavanje obveza pojedinoga nacionalnoga regulatornog tijela u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije. Zahtjev za dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, vodeći računa o posebnim propisima o tajnosti podataka.
(6) U slučaju dostave podataka iz stavka 5. ovoga članka Agencija će o tome obavijestiti operatora ili osobu iz stavka 3. ovoga članka koja je dostavila podatke. Komisija može dostavljene podatke staviti na raspolaganje nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, osim ako se Agencija tome izričito ne usprotivi.
(7) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, ravnatelj Agencije i radnici stručne službe Agencije, kao i druge pravne i fizičke osobe kojima je Agencija povjerila obavljanje određenih poslova, obvezni su čuvati tajnost klasificiranog podatka ili poslovnu tajnu, bez obzira na način na koji su saznali o njima, za vrijeme i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili radnog odnosa, sve dok je podatak utvrđen jednim od stupnjeva tajnosti, ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti.
(8) Klasificiranim podatkom ili poslovnom tajnom iz stavka 7. ovoga članka osobito se smatra sljedeće:
– svaki podatak koji je klasificiran ili određen poslovnom tajnom u skladu s posebnim zakonom ili drugim propisom,
– svaki podatak koji je klasificiran ili određen poslovnom tajnom u skladu s općim aktom ili drugim aktom vlasnika podatka,
– svaki podatak koji je vlasnik podatka posebno označio klasificiranim podatkom ili poslovnom tajnom,
– svaki podatak koji je klasificiran ili određen poslovnom tajnom u skladu s općim aktom Agencije.
(9) Iznimno od odredbe stavka 7. i 8. ovoga članka, neće se smatrati klasificiranim podatkom ili poslovnom tajnom podaci ili akti koji su na bilo koji način bili javno dostupni, ili se objavljuju na temelju posebnih propisa ili odluka vlasnika podataka.

Sredstva za obavljanje poslova Agencije

Članak 16.

(1) Agencija vodi zasebno računovodstvo za područje elektroničkih komunikacija i područje poštanskih usluga.
(2) Sredstva za obavljanje poslova Agencije iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona osiguravaju se na temelju godišnjeg financijskog plana Agencije iz sljedećih izvora:
1. iz naknade za uporabu adresa i brojeva,
2. iz naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra,
3. iz naknade za obavljanje drugih poslova Agencije, u postotku od ukupnoga godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili operatori u obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na tržištu, osim nakladnika elektroničkih medija koji odašilju svoje radijske ili televizijske programe putem vlastite elektroničke komunikacijske mreže, koju upotrebljavaju isključivo u tu svrhu.
(3) Sredstva za obavljanje poslova Agencije iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona osiguravaju se na temelju godišnjega financijskoga plana Agencije u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga.
(4) Izračun i visina naknada te način plaćanja naknada iz stavka 2. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije najkasnije do kraja godine za sljedeću kalendarsku godinu, na temelju godišnjega financijskog plana Agencije.
(5) Naknade iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, pri čemu osobito treba voditi računa o regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona.
(6) Agencija će prenijeti višak prikupljenih sredstava u odnosu na godišnji financijski plan Agencije u sljedeću kalendarsku godinu.
(7) Agencija odgovara za vlastite obveze cjelokupnom svojom imovinom, a Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Agencije.
(8) Obveze Agencije u prvom se redu podmiruju iz njezine imovine, a tek onda iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
(9) Agencija ne može, bez prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu ili drugu imovinu, ili sklopiti drugi pravni posao ako vrijednost ugovora ili drugoga pravnog posla prelazi iznos utvrđen Statutom Agencije.
(10) Financijska izvješća Agencije podliježu godišnjoj reviziji koju obavlja ovlašteni neovisni revizor. Agencija donosi odluku o odabiru revizora u skladu s posebnim propisima o reviziji.

III. POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I DRUGIH AKATA

Odlučivanje u poslovima Agencije

Članak 17.

(1) Vijeće Agencije odlučuje u poslovima Agencije iz članka 12. stavka 1. točke 1. do 10. ovoga Zakona, te u poslovima iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona koji su u nadležnosti Vijeća Agencije u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga.
(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka Vijeće Agencije obavlja i sljedeće poslove:
1. podnosi godišnje izvješće o radu Agencije u skladu sa člankom 13. ovoga Zakona,
2. donosi opće akte i druge akte Agencije iz članka 19. ovoga Zakona,
3. nadzire provedbu i ostvarivanje godišnjeg programa rada i financijskog plana Agencije te drugih programa, planova i akata iz svoje nadležnosti,
4. daje smjernice i naputke ravnatelju Agencije i nadzornicima elektroničkih komunikacija te nadzire provedbu tih smjernica i naputaka,
5. priprema prijedloge propisa za provedbu ovoga Zakona, koji su u nadležnosti Ministarstva, odnosno ministra, u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na zahtjev Ministarstva, odnosno ministra,
6. donosi poslovnik o svojem radu,
7. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i Statutom Agencije.
(3) Ravnatelj Agencije odlučuje u drugim poslovima Agencije iz članka 12. stavka 1. i 2. ovoga Zakona koji prema stavku 1. ovoga članka nisu u nadležnosti Vijeća Agencije.
(4) U poslovima iz nadležnosti Agencije postupak odlučivanja pokreće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.
(5) Stranci u postupku pred Agencijom mora se omogućiti, prije donošenja odluke, da se izjasni o činjenicama bitnim za donošenje odluke te da dostavi svu potrebnu dokumentaciju i predloži dokaze za koje smatra da su od značenja za donošenje odluke, i to u roku koji ne može biti kraći od osam dana. Iznimno, u obavljanju stručnog nadzora nadzornik elektroničkih komunikacija može, ako utvrdi povredu odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

Donošenje i izvršenje odluka Agencije

Članak 18.

(1) Vijeće Agencije donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća Agencije.
(2) Odluke i drugi upravni akti Agencije konačni su u upravnom postupku.
(3) Protiv odluka i drugih upravnih akata Agencije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
(4) Na odluke i druge upravne akte Agencije iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku u dijelu koji se odnosi na poništavanje i ukidanje po pravu nadzora te izvanredno ukidanje i proglašavanje rješenja ništavim od strane nadležnog tijela.
(5) Postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u upravnim sporovima pokrenutima u skladu s odredbama ovoga Zakona je hitan.
(6) Odluka ili drugi upravni akt Agencije mora se izvršiti u roku od petnaest dana od dana dostave stranci, osim ako odlukom ili drugim upravnim aktom nije određen kakav drugi rok za izvršenje. Ako stranka u propisanom ili određenom roku ne postupi u skladu s odlukom ili drugim upravnim aktom, Agencija će provesti postupak izvršenja putem druge osobe ili prisilnim putem, osim u slučaju kad je, na zahtjev stranke, donesena odluka o privremenoj odgodi izvršenja.
(7) U slučaju nepostupanja prema odluci ili drugom upravnom aktu Agencije u roku iz stavka 6. ovoga članka, inspektor elektroničkih komunikacija ili nadzornik elektroničkih komunikacija može izdati prekršajni nalog ili predložiti podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka, u skladu s odredbama članka 112. i 114. ovoga Zakona.
(8) U upravnim stvarima iz nadležnosti Agencije na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Donošenje provedbenih propisa i općih akata Agencije

Članak 19.

(1) Propise za provedbu ovoga Zakona, koji su u nadležnosti Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona, donosi Vijeće Agencije.
(2) Vijeće Agencije donosi Statut Agencije, godišnji financijski plan i završni račun Agencije te godišnji program rada Agencije uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
(3) Vijeće Agencije donosi druge opće akte Agencije propisane ovim Zakonom i Statutom Agencije. Statutom Agencije može se propisati ovlast ravnatelju Agencije za donošenje određenih općih akata Agencije.
(4) Propisi iz stavka 1. ovoga članka, Statut Agencije i akti iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije, a mogu se objavljivati i u službenom glasilu Agencije. Drugi opći akti Agencije iz stavka 3. ovoga članka objavljuju se na način utvrđen Statutom Agencije.

Rješavanje sporova između operatora

Članak 20.

(1) U slučaju spora između dvaju ili više operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga u vezi s obvezama iz ovoga Zakona, Agencija mora, na zahtjev bilo koje od stranaka u sporu, donijeti konačnu odluku o rješenju spora u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana pokretanja postupka rješavanja spora. Rok rješavanja spora može se produljiti samo u iznimnim okolnostima.
(2) Sve stranke u sporu moraju u potpunosti surađivati s Agencijom u svrhu rješenja spora.
(3) U postupku rješavanja spora Agencija donosi odluke kojima se ostvaruju regulatorna načela i ciljevi iz članka 5. ovoga Zakona. Svaka obveza, koju Agencija određuje operatoru u svrhu rješenja spora, mora se temeljiti na odredbama ovoga Zakona.
(4) Odluke Agencije o rješenju spora moraju biti podrobno obrazložene, te se dostavljaju svim strankama u sporu i objavljuju u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona, vodeći pritom računa o tajnosti poslovnih podataka.
(5) Postupak rješavanja spora iz ovoga članka ne isključuje pravo bilo koje stranke u sporu na pokretanje sudskog postupka pred nadležnim sudom.

Rješavanje prekograničnih sporova

Članak 21.

(1) U slučaju prekograničnog spora između stranaka iz drugih država članica Europske unije u vezi s obvezama iz ovoga Zakona ili mjerodavnih direktiva Europske unije u području elektroničkih komunikacija, pri čemu je rješavanje spora u nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela iz dviju ili više država članica Europske unije, svaka od stranaka u sporu može iznijeti spor pred odgovarajuće nacionalno regulatorno tijelo.
(2) U rješavanju spora iz stavka 1. ovoga članka Agencija mora provesti postupak u skladu sa člankom 20. ovoga Zakona, pri čemu će usklađivati svoje radnje u svrhu rješenja spora s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima.
(3) Postupak rješavanja prekograničnog spora iz ovoga članka ne isključuje pravo bilo koje stranke u sporu na pokretanje postupka pred nadležnim sudom.

Postupak javne rasprave

Članak 22.

(1) Prije donošenja odluka i drugih upravnih akata od znatnijeg utjecaja na mjerodavno tržište, koje donosi u skladu s odredbama ovoga Zakona, Agencija će objaviti prijedlog odluke ili drugog upravnog akta u svrhu provedbe javne rasprave, kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga u vezi s predloženim mjerama.
(2) Predmet, postupak i trajanje javne rasprave iz stavka 1. ovoga članka, koje ne može biti kraće od 30 dana, Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.
(3) Postupak javne rasprave u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka primjenjuje se i u postupku donošenja propisa iz članka 19. stavka 1., članka 70. stavka 5. točke 2. i članka 84. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, godišnjega financijskog plana i godišnjeg programa rada Agencije, Plana adresiranja i Plana numeriranja, Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra i planova dodjele radijskih frekvencija, te u postupku donošenja njihovih izmjena i dopuna.
(4) Agencija mora osigurati, u okviru svojih internetskih stranica ili na drugi prikladan način, uspostavu jedinstvenoga informacijskog središta koje omogućuje neposredan javni uvid i sudjelovanje u svim trenutačno otvorenim javnim raspravama te pristup javnosti ishodima provedenih javnih rasprava, vodeći pritom računa o tajnosti podataka u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa o tajnosti podataka.

Postupak usklađivanja u donošenju odluka

Članak 23.

(1) Agencija surađuje i usklađuje svoje postupanje s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije i s Komisijom u postupku utvrđivanja određene regulatorne obveze, koju određuje operatoru u skladu s odredbama ovoga Zakona, kako bi se osigurala usklađena primjena mjerodavne pravne stečevine Europske unije u području unutarnjeg tržišta.
(2) Agencija će, u slučaju namjere donošenja odluke iz članka 53. ili 56. ovoga Zakona, koja bi mogla utjecati na trgovinu između država članica Europske unije, istodobno s provedbom postupka javne rasprave iz članka 22. ovoga Zakona obrazloženi prijedlog odluke učiniti dostupnim Komisiji i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima država članica Europske unije, te ih o tome bez odgode obavijestiti.
(3) Komisija i nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije mogu davati primjedbe i prijedloge Agenciji u roku utvrđenom za javnu raspravu iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, koji se ne može produljiti.
(4) Pri donošenju odluke iz stavka 2. ovoga članka Agencija će u najvećoj mjeri voditi računa o primjedbama i prijedlozima iz stavka 3. ovoga članka te u skladu s tim donijeti konačnu odluku koju će dostaviti Komisiji, osim u slučaju primjene postupka iz stavka 5., 6. i 7. ovoga članka.
(5) Ako bi prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka, prema mišljenju Komisije koje je dostavljeno Agenciji, mogao stvoriti zapreku zajedničkom tržištu, ili postoji osnovana sumnja u usklađenost prijedloga odluke s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije, i osobito s regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona, donošenje odluke mora se odgoditi na razdoblje od dva mjeseca, koje se ne može produljiti.
(6) U razdoblju iz stavka 5. ovoga članka Komisija može Agenciji uputiti zahtjev za povlačenje prijedloga odluke, koji mora biti podrobno i analitički obrazložen, te mora sadržavati prijedlog izmjena i/ili dopuna odluke iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Agencija je obvezna postupiti u skladu sa zahtjevom Komisije iz stavka 6. ovoga članka te prihvatiti izmjene i dopune odluke u skladu s dostavljenim prijedlogom Komisije.
(8) Iznimno, Agencija može, kada ocijeni da je radi očuvanja tržišnog natjecanja i zaštite interesa korisnika usluga nužno potrebno privremeno urediti određena pitanja, odstupiti od provedbe postupaka iz stavka 2. do 7. ovoga članka te bez odgode donijeti privremeno rješenje, poštujući načelo razmjernosti.
(9) Obrazloženo privremeno rješenje iz stavka 8. ovoga članka Agencija će bez odgode dostaviti Komisiji i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima država članica Europske unije. Privremeno rješenje ukida se odlukom koja se donosi nakon provedbe postupaka iz stavka 2. do 7. ovoga članka, a kojom se konačno uređuju odnosna pitanja.

IV. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA I POVEZANA OPREMA

Temeljni zahtjevi za elektroničku komunikacijsku mrežu i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu

Članak 24.

(1) Elektronička komunikacijska mreža i elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati u skladu s normama i tehničkim specifikacijama sadržanima u popisu obvezujućih norma i/ili tehničkih specifikacija, koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije.
(2) Ako ne postoje odgovarajuće obvezujuće norme i/ili tehničke specifikacije objavljene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, primjenjuju se norme i tehničke specifikacije Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) te norme, odluke i preporuke Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO), Međunarodnoga elektrotehničkog povjerenstva (IEC) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT).
(3) Ako ne postoje odgovarajuće norme, tehničke specifikacije ili drugi međunarodni propisi iz stavka 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju izvorne hrvatske norme.
(4) Elektronička komunikacijska mreža i elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, postavljati i ugrađivati na način da se omogući pristup i dostupnost javnih elektroničkih komunikacijskih usluga i osobama s invaliditetom.
(5) Prigodom gradnje poslovne ili stambene zgrade, namijenjene daljnjoj prodaji, investitor zgrade mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu, primjerenu namjeni te zgrade, i postaviti elektroničku komunikacijsku mrežu i pripadajuću elektroničku komunikacijsku opremu za potrebe te zgrade, u skladu s glavnim i izvedbenim projektom, koji moraju biti izrađeni u skladu s pravilnicima iz stavka 8. ovoga članka. Izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura te postavljena elektronička komunikacijska mreža i pripadajuća oprema mora omogućiti svim vlasnicima zgrade slobodan izbor operatora, a svim operatorima pristup zgradi uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete.
(6) Vlasnici izgrađene poslovne ili stambene zgrade moraju omogućiti pristup svim operatorima u svrhu postavljanja, održavanja i razvoja elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće elektroničke komunikacijske opreme, u skladu s pravilnicima iz stavka 8. ovoga članka.
(7) Ako gradnjom stambene, poslovne ili druge zgrade ili građevine nastupe smetnje u prijmu radijskih ili televizijskih programa nakladnika elektroničkih medija, investitor te zgrade ili građevine obvezan je, u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje, o vlastitom trošku osigurati prijam tih radijskih ili televizijskih programa jednake kakvoće kakva je postojala prije nastupanja smetnja.
(8) Vijeće Agencije će pravilnicima pobliže propisati tehničke, uporabne i druge uvjete za određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.

Gradnja, korištenje i održavanje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

Članak 25.

(1) Postavljanje i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga mora udovoljavati uvjetima sigurnosti uporabe mreže, cjelovitosti mreže i međusobnog djelovanja elektroničkih komunikacijskih usluga. Elektroničke komunikacijske mreže, namijenjene za pružanje javnih elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući i elektroničke komunikacijske mreže s uporabom radiofrekvencijskog spektra u okviru njihovih tehničkih mogućnosti, moraju se graditi, postavljati i koristiti na način da se ne narušava kakvoća usluge niti omogućuje međusobno prisluškivanje korisnika usluga.
(2) Agencija će poticati međusobno djelovanje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničkih komunikacijskih usluga.
(3) Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mora se planirati u dokumentima prostornog uređenja na način da ne ograničuje razvoj elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša.
(4) Ako Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruje vlasništvo ili zadržava nadzor nad pravnim osobama koje upravljaju elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili pružaju elektroničke komunikacijske usluge, tijela nadležna za izdavanje dozvola za građenje i uporabu elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme moraju biti strukturno odvojena od tijela koja ostvaruju vlasničke ili nadzorne ovlasti nad tim pravnim osobama, uz poštivanje načela nediskriminacije.
(5) Infrastrukturni operator mora, u roku od 30 dana od dana početka korištenja, dostaviti Agenciji pisanu obavijest o početku korištenja novoizgrađene elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.
(6) Operatori moraju osigurati pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži i elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi te omogućiti prednost u pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove obrane i nacionalne sigurnosti, unutarnje poslove te poslove zaštite i spašavanja, nadležnim sigurnosno-obavještajnim agencijama, pravnim osobama nadležnim za sigurnost zračnog prometa, pomorskog prometa i plovidbe unutarnjim vodama te hitnim službama.
(7) Operatori i vlasnici ili korisnici radijskih postaja moraju, u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, kao i u slučaju velikih nesreća ili prirodnih nepogoda, svoju elektroničku komunikacijsku mrežu i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu ili radijsku postaju dati na uporabu nadležnim tijelima, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 6. ovoga članka te besplatno omogućiti prijenos poruka i obavijesti u slučaju opasnosti po život i zdravlje ljudi, ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, u skladu s posebnim propisima.

Izvođenje radova u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

Članak 26.

(1) U zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme ne smiju se izvoditi radovi niti graditi nove građevine koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te infrastrukture ili opreme.
(2) U zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se izvoditi radovi, graditi nove građevine, niti postavljati elektronička komunikacijska infrastruktura ili povezana oprema, ili postrojenja koja bi svojim radom ili smještajem mogla umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja, ili stvarati smetnje u radiofrekvencijskom spektru.
(3) Ispod nadzemnih i iznad podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, te u zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se saditi nasadi koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijske vodove ili umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja.
(4) Ako je nužno zaštititi ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je, o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.
(5) Za zahvate u prostoru, unutar zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te zaštitne zone i radijskog koridora određenih radijskih postaja, Agencija, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno prostorno uređenje i gradnja, utvrđuje i izdaje:
– zahtjeve i mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja,
– posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijskih dozvola, koji se odnose na usklađenost s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(6) Način i uvjeti određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme iz stavka 1. ovoga članka te zaštitne zone i radijskog koridora iz stavka 2. ovoga članka, i pobliže obveze investitora radova ili građevine iz stavka 4. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

Korištenje općeg dobra i nekretnina drugih

Članak 27.

(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža imaju prava infrastrukturnog operatora na cijelom području Republike Hrvatske, što obuhvaća gradnju, održavanje, razvoj i korištenje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na općem dobru, na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na nekretninama u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(2) Infrastrukturni operator može steći pravo korištenja općeg dobra i nekretnina iz stavka 1. ovoga članka te pravo puta na općem dobru i na tim nekretninama u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.
(3) Upravitelji općeg dobra, Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poštivati načelo nediskriminacije prigodom odobravanja prava korištenja nekretnina u svrhu gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, te prigodom odobravanja pristupa elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi kojom upravljaju.
(4) Ako je za gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na općem dobru ili na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u postupku izdavanja dozvola za građenje ili drugih odobrenja u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno prostorno uređenje i gradnja, potrebno pribaviti suglasnost upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine, nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine izdat će suglasnost u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje te suglasnosti.
(5) Nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka u sljedećim slučajevima:
– ako utvrdi da na općem dobru ili na nekretnini, koja je predmet zahtjeva za izdavanje suglasnosti, nema tehničkih mogućnosti za gradnju,
– ako bi gradnja narušavala zahtjeve zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša ili zaštite prostora, u skladu s posebnim propisima.
(6) Ako suglasnost iz stavka 4. ovoga članka nije prikladna za zasnivanje stvarnog prava na nekretnini, ili drugoga pravnog odnosa između infrastrukturnog operatora i upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine, danom izdavanja te suglasnosti smatra se zasnovanim pravo puta na toj nekretnini ili općem dobru.
(7) Pravo puta smatra se zasnovanim u skladu sa stavkom 6. ovoga članka i u slučaju izdavanja suglasnosti infrastrukturnom operatoru za korištenje nekretnine u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka, ako infrastrukturni operator i vlasnik te nekretnine ne ugovore koji drugi pravni odnos u skladu s posebnim propisima.
(8) U slučajevima iz stavka 6. i 7. ovoga članka Agencija izdaje potvrdu o pravu puta infrastrukturnom operatoru, u skladu s pravilnikom iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

Korištenje općeg dobra i nekretnina drugih na temelju prava puta

Članak 28.

(1) Smatra se da infrastrukturni operator ima pravo puta ako je izgradio elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, uz ispunjavanje bilo kojeg od sljedećih uvjeta:
– da posjeduje građevinsku dozvolu izdanu na svoje ime ili na ime svojih univerzalnih ili pojedinačnih pravnih prednika,
– da se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i povezanom opremom bez sudskog spora s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, na kojoj je izgrađena ta infrastruktura, u razdoblju od najmanje tri godine od početka njezina korištenja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija izdaje potvrdu o pravu puta infrastrukturnom operatoru, u skladu s pravilnikom iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je trpjeti pravo puta i suzdržati se od bilo kakve radnje kojom bi se na bilo koji način ometalo ostvarivanje prava puta infrastrukturnog operatora.
(4) Infrastrukturni operator plaća upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta u skladu s odredbama članka 29. ovoga Zakona, osim ako je infrastrukturni operator ujedno i vlasnik te nekretnine, ili ima koje drugo stvarno pravo na toj nekretnini, ili drugi pravni odnos s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, kojim je utvrđena obveza plaćanja odgovarajuće naknade za korištenje općeg dobra ili nekretnine.
(5) Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine nema pravo zahtijevati naknadu od operatora korisnika koji se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i povezanom opremom infrastrukturnog operatora na temelju sklopljenog ugovora iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, i to na jednak način i uz jednake uvjete kao i infrastrukturni operator.

Naknada za korištenje nekretnina na temelju prava puta

Članak 29.

(1) Za pravo puta na općem dobru i na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona plaća se naknada na temelju izdane potvrde o pravu puta iz članka 27. ili 28. ovoga Zakona, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, pri čemu visina naknade ne može predstavljati nerazmjeran teret za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga i razvoj tržišta elektroničkih komunikacija.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka za opće dobro i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave plaća se godišnje, po četvornom metru zemljišta koje se upotrebljava za kabelsku kanalizaciju i za elektroničke komunikacijske vodove koji se postavljaju izvan kabelske kanalizacije, a utvrđuje se jednoznačno za pojedinu vrstu nekretnine, ili za opće dobro, na cijelom području Republike Hrvatske.
(3) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka pobliže se propisuje i postupak izdavanja te oblik i sadržaj obrasca potvrde o pravu puta iz članka 27. i 28. ovoga Zakona.

Zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

Članak 30.

(1) Agencija u ostvarivanju regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona potiče zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, osobito u svrhu zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša, zaštite prostora, zaštite i očuvanja kulturnih dobara te nacionalne sigurnosti.
(2) Infrastrukturni operator mora omogućiti operatoru korisniku, uz naknadu i na temelju sklopljenog ugovora, pristup i zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti pristupa i zajedničkog korištenja, utvrđeni pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka.
(3) Ako je operator korisnik onemogućen u pristupu elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi zbog zahtjeva zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša, zaštite prostora, zaštite i očuvanja kulturnih dobara ili nacionalne sigurnosti, Agencija može donijeti odluku kojom infrastrukturnog operatora obvezuje da operatoru korisniku omogući pristup i zajedničko korištenje njegove elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.
(4) Prije donošenja odluke iz stavka 3. ovoga članka Agencija mora provesti javnu raspravu u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona.
(5) Agencija može infrastrukturnom operatoru iz stavka 2. ovoga članka odlukom utvrditi sljedeće obveze:
– primjenu načela nediskriminacije i odobravanja pristupa svim operatorima korisnicima uz jednake uvjete,
– primjenu načela troškovne usmjerenosti na temelju troškova gradnje i održavanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, uz primjerenu stopu povrata na ulaganja,
– izradu i objavu standardne ponude pristupa i obvezu pregovaranja o pristupu s operatorima korisnicima.
(6) Infrastrukturni operator iz stavka 2. ovoga članka rješava zahtjeve operatora korisnika za pristup i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme prema redoslijedu zaprimanja tih zahtjeva, ako raspoloživost slobodnog prostora u njegovoj infrastrukturi ne prelazi razinu utvrđenu pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka.
(7) U slučaju zaprimanja zahtjeva iz stavka 6. ovoga članka, pri čemu je raspoloživost slobodnog prostora manja od razine iz stavka 6. ovoga članka, infrastrukturni operator mora, u roku od 30 dana od dana zaprimanja tog zahtjeva, raspisati javni natječaj za davanje pristupa i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.
(8) U sastavu povjerenstva infrastrukturnog operatora, koje provodi javni natječaj iz stavka 7. ovoga članka, mora biti ovlašteni predstavnik Agencije. Infrastrukturni operator će, nakon usporedbe i ocjene svih zahtjeva zaprimljenih u postupku javnog natječaja iz stavka 7. ovoga članka, na temelju mjerila odabira utvrđenih pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka, donijeti obrazloženu odluku o odabiru jednog ili više operatora korisnika, ovisno o raspoloživom prostoru, i to u roku od najviše 60 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju javnog natječaja iz stavka 7. ovoga članka. Na temelju odluke o odabiru operatora korisnika infrastrukturni operator sklapa ugovor iz stavka 2. ovoga članka s odabranim operatorom korisnikom, osim u slučaju iz stavka 9. ovoga članka.
(9) Na odluku infrastrukturnog operatora iz stavka 8. ovoga članka može se izjaviti žalba Agenciji u roku od osam dana od dana zaprimanja te odluke, što odgađa sklapanje ugovora iz stavka 2. ovoga članka. Agencija može donijeti odluku o poništenju javnog natječaja iz stavka 7. ovoga članka ako utvrdi, po službenoj dužnosti ili na temelju žalbe operatora korisnika, da taj javni natječaj nije proveden u skladu s odredbama ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(10) Ako infrastrukturni operator odbije sklopiti ugovor iz stavka 2. ovoga članka, ili ne omogući operatoru korisniku pristup i zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme uz uvjete iz stavka 2. ovoga članka, Agencija će, na zahtjev operatora korisnika, u roku od 30 dana od dana podnošenja tog zahtjeva utvrditi postoje li odgovarajući uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, i u slučaju postojanja tih uvjeta donijeti odluku koja u cijelosti zamjenjuje taj ugovor.
(11) Ako infrastrukturni operator iz stavka 2. ovoga članka ne odgovori na zahtjev operatora korisnika u roku od 30 dana od dana podnošenja tog zahtjeva, smatra se da je odbio sklopiti ugovor u smislu odredbe stavka 10. ovoga članka.
(12) Način i uvjeti pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, razina raspoloživosti slobodnog prostora u toj infrastrukturi, mjerila odabira, postupak, uvjeti i rokovi provedbe javnog natječaja iz stavka 7. ovoga članka, postupak rješavanja žalbe iz stavka 9. ovoga članka i temeljne sastavnice ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(13) Odluke infrastrukturnog operatora iz stavka 7. i 8. ovoga članka i odluke Agencije iz stavka 9. ovoga članka objavljuju se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama infrastrukturnog operatora i Agencije, a mogu se objaviti i na drugi prikladan način. Odluku o odabiru operatora korisnika iz stavka 8. ovoga članka infrastrukturni operator dostavit će svim operatorima korisnicima koji sudjeluju u postupku javnog natječaja iz stavka 7. ovoga članka.
(14) U slučaju spora između infrastrukturnog operatora i operatora korisnika u vezi sa sklopljenim ugovorom o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme ili plaćanjem naknade za takav pristup i zajedničko korištenje, Agencija provodi postupak rješavanja spora u skladu s odredbama članka 20. ovoga Zakona, vodeći pritom računa o odgovarajućim uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja iz stavka 2. ovoga članka.

V. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE
MREŽE I USLUGE

Opće ovlaštenje

Članak 31.

(1) Svaka pravna ili fizička osoba ima pravo postaviti, upotrebljavati i davati na korištenje elektroničku komunikacijsku mrežu te pružati elektroničke komunikacijske usluge na području Republike Hrvatske bez pribavljanja posebnog ovlaštenja (u daljnjem tekstu: opće ovlaštenje), uz uvjete utvrđene ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.
(2) Na temelju općeg ovlaštenja operator ima pravo:
– obavljati djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,
– graditi, postavljati i upotrebljavati elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u skladu s odredbama ovoga Zakona,
– pregovarati i dogovarati se o pristupu i međupovezivanju na nacionalnoj i međunarodnoj razini,
– biti određen operatorom jedne ili više univerzalnih usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Prethodna obavijest i potvrda

Članak 32.

(1) Operatori javnih elektroničkih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koje se pružaju na tržišnoj osnovi, moraju obavijestiti Agenciju u pisanom obliku, najmanje petnaest dana unaprijed, o početku, promjenama i završetku obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
(2) Prethodna obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora osobito sadržavati sljedeće:
– naziv i sjedište, ili ime i prezime i adresu operatora,
– dokaz o pravnoj osobnosti ili pravu obavljanja obrta,
– kratak opis mreže i/ili usluge koja se namjerava obavljati,
– predviđeni nadnevak početka, promjena i završetka obavljanja djelatnosti.
(3) Operator mora obavijestiti Agenciju, u pisanom obliku i bez odgode, i o svakoj promjeni podataka u prethodnoj obavijesti.
(4) Agencija može, ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima, zaprimati obavijesti iz stavka 1. i 3. ovoga članka u elektroničkom obliku.
(5) Agencija će, u roku od osam dana od dana zaprimanja potpune prethodne obavijesti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, izdati operatoru potvrdu kojom se dokazuje podnošenje prethodne obavijesti, u skladu s pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona. Ova potvrda nije upravni akt.
(6) Operator ima pravo započeti obavljanje prijavljene djelatnosti na temelju općeg ovlaštenja i prije zaprimanja potvrde iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Oblik i sadržaj obrasca pisane i elektroničke obavijesti iz stavka 1. i 3. ovoga članka te oblik i sadržaj obrasca potvrde iz stavka 5. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.
(8) Agencija vodi i redovito obnavlja popis operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga kojima je izdana potvrda iz stavka 5. ovoga članka. Upis u popis operatora nije uvjet za ostvarivanje prava i obveza koje operatori imaju na temelju odredaba ovoga Zakona.
(9) Agencija će po službenoj dužnosti brisati operatora s popisa u sljedećim slučajevima:
– ako operator u pisanom obliku izvijesti Agenciju o prestanku obavljanja djelatnosti,
– ako operator prekine obavljati djelatnost na razdoblje dulje od godine dana,
– ako je operatoru pravomoćnom sudskom presudom zabranjeno obavljanje prijavljene djelatnosti,
– nakon prestanka pravne osobe operatora ili prestanka obrta.
(10) Popis operatora iz stavka 8. ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

Usklađivanje s uvjetima iz općeg ovlaštenja

Članak 33.

(1) Ako Agencija utvrdi da operator ne ispunjava jedan ili više uvjeta iz općeg ovlaštenja, o tome će bez odgode obavijestiti operatora i odrediti rok, u pravilu, od 30 dana od dana dostave obavijesti, u kojem operator mora izvijestiti Agenciju o primjerenim razlozima neispunjavanja uvjeta i ukloniti utvrđene nepravilnosti.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka može se primjereno produljiti na zahtjev operatora, u skladu s odlukom Agencije, a može biti i kraći od 30 dana na temelju dogovora s operatorom, ili u slučaju utvrđenog opetovanog neispunjavanja uvjeta iz općeg ovlaštenja.
(3) Ako operator ne ukloni utvrđene nepravilnosti u roku iz stavka 1. ili 2. ovoga članka, Agencija će odlukom utvrditi neispunjavanje uvjeta iz općeg ovlaštenja te odrediti primjereni rok od daljnjih najviše 30 dana za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
(4) Ako operator ne ukloni utvrđene nepravilnosti ni u roku iz stavka 3. ovoga članka, ili opetovano ne ispunjava propisane uvjete iz općeg ovlaštenja, Agencija može odlukom zabraniti operatoru obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
(5) Danom konačnosti odluke iz stavka 4. ovoga članka operator je obvezan prestati s obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, bez prava na odštetu.

Provedbeni propis o elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama

Članak 34.

(1) Način i uvjeti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerila kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka osobito se može propisati obveza operatorima javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga da redovito objavljuju odgovarajuće, najnovije i usporedive podatke o pokazateljima kakvoće usluge te ih dostavljaju Agenciji na njezin zahtjev.

VI. UNIVERZALNE USLUGE

Opseg univerzalnih usluga

Članak 35.

(1) Univerzalne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima usluga po pristupačnoj cijeni na cijelom području Republike Hrvatske, na temelju razumnog zahtjeva, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji. Univerzalne usluge pružaju se uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja.
(2) Univerzalne usluge iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju jednu ili više sljedećih usluga:
1. pristup javnoj telefonskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji, što omogućuje krajnjim korisnicima usluga slanje i primanje mjesnih, međumjesnih (nacionalnih) i međunarodnih telefonskih poziva, komunikaciju putem telefaksa i podatkovnu komunikaciju, uz brzine prijenosa podataka koje omogućuju djelotvoran pristup internetu, uzimajući u obzir raširene tehnologije kojima se koristi većina pretplatnika, kao i tehnološku ostvarivost,
2. pristup krajnjih korisnika usluga najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga, u obliku koji je odobrila Agencija, a koji može biti tiskani i/ili elektronički, te se mora redovito obnavljati u skladu s odredbama članka 47. ovoga Zakona,
3. pristup krajnjih korisnika usluga, uključujući i korisnike javnih telefonskih govornica, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika u skladu s odredbama članka 47. ovoga Zakona,
4. postavljanje javnih telefonskih govornica na javnim mjestima dostupnim u svako doba, u skladu s razumnim potrebama krajnjih korisnika usluga u pogledu zemljopisne pokrivenosti, kakvoće usluge, broja javnih telefonskih govornica i njihove dostupnosti osobama s invaliditetom,
5. posebne mjere za osobe s invaliditetom, uključujući pristup hitnim službama, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika i imeniku pretplatnika, na jednak način kakvim pristupaju drugi krajnji korisnici usluga, te primjeren izbor operatora koji su dostupni većini krajnjih korisnika usluga,
6. posebne cjenovne sustave prilagođene potrebama socijalno ugroženih skupina krajnjih korisnika usluga.
(3) Cijena pojedine univerzalne usluge mora biti pristupačna i istovjetna na cijelom području na kojem određeni operator pruža tu univerzalnu uslugu. Cijene univerzalnih usluga iz stavka 2. točke 6. ovoga članka moraju uvažavati pristupačnost za socijalno ugrožene skupine krajnjih korisnika usluga.
(4) Agencija prati razvoj i razinu maloprodajnih cijena univerzalnih usluga iz stavka 2. ovoga članka, osobito u odnosu na potrošačke cijene i prihode. Operatori univerzalnih usluga iz stavka 2. ovoga članka moraju pribaviti prethodno odobrenje Agencije za maloprodajne cijene tih usluga. O zahtjevu za davanje prethodnog odobrenja Agencija će odlučiti u roku od 30 dana od dana zaprimanja tog zahtjeva.
(5) Agencija može obvezati operatore univerzalnih usluga u postupku iz članka 36. ovoga Zakona na sljedeće:
– da osiguraju sustave plaćanja unaprijed za pristup javnoj telefonskoj mreži i korištenje javno dostupnih telefonskih usluga,
– da potrošačima omoguće obročno plaćanje priključka na javnu telefonsku mrežu.
(6) Operatori univerzalnih usluga moraju objavljivati na prikladan i javno dostupan način najnovije i odgovarajuće obavijesti i podatke o uvjetima pružanja univerzalnih usluga te ih redovito dostavljati Agenciji.
(7) Način i uvjeti pružanja te mjerila kakvoće univerzalnih usluga, kao i sadržaj, oblik i način objavljivanja obavijesti i podataka iz stavka 6. ovoga članka mogu se pobliže propisati pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

Određivanje operatora univerzalnih usluga

Članak 36.

(1) Agencija provodi javnu raspravu, najmanje jedanput u dvije godine, u svrhu utvrđivanja:
– pružaju li se univerzalne usluge iz članka 35. ovoga Zakona na propisan i prikladan način,
– koji su operatori zainteresirani za pružanje jedne ili više usluga u okviru univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona i/ili za pokrivanje različitih dijelova državnog područja Republike Hrvatske.
(2) Ako Agencija utvrdi da se pojedina usluga u okviru univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona pruža na propisan i prikladan način, ne mora odrediti operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga, ili može donijeti odluku o ukidanju obveze pružanja tog dijela univerzalnih usluga operatoru univerzalnih usluga, kojemu je takva obveza bila prethodno određena. Pri tome Agencija mora osigurati najmanje jednog operatora univerzalnih usluga za pružanje usluge iz članka 35. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.
(3) Ako Agencija utvrdi da se pojedina usluga u okviru univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona ne pruža na propisan i prikladan način, postupit će na jedan od sljedećih načina:
1. donijeti odluku o određivanju jednog ili više operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga,
2. donijeti odluku o raspisivanju javnog natječaja za pružanje univerzalnih usluga, na temelju kojeg će odabrati najpovoljnijeg operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga.
(4) Ako se niti jedan operator ne javi na javni natječaj iz stavka 3. točke 2. ovoga članka, Agencija može donijeti odluku iz stavka 3. točke 1. ovoga članka, pri čemu osobito mora voditi računa o postojanju značajne tržišne snage operatora na mjerodavnom tržištu.
(5) U odluci o određivanju operatora univerzalnih usluga iz stavka 3. i 4. ovoga članka Agencija osobito utvrđuje uvjete pružanja te podrobniji opis i mjerila kakvoće univerzalnih usluga.
(6) U postupcima određivanja operatora univerzalnih usluga iz stavka 3. i 4. ovoga članka Agencija mora voditi računa o nenarušavanju tržišnog natjecanja, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije, pri čemu ne može unaprijed isključiti niti jednog operatora iz mogućnosti određivanja obveze pružanja univerzalnih usluga.

Posebne obveze operatora univerzalnih usluga

Članak 37.

(1) Operatori univerzalnih usluga moraju osigurati ispravno i nesmetano pružanje univerzalnih usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te odlukama Agencije iz članka 36. ovoga Zakona.
(2) Ako su operatori univerzalnih usluga primorani, zbog razloga više sile, privremeno ukinuti ili ograničiti određeni broj ili vrstu usluga, o tome moraju bez odgode, a prema mogućnosti i unaprijed, pisanim putem izvijestiti Ministarstvo i Agenciju, kao i korisnike univerzalnih usluga putem medija ili na drugi prikladan način.

Troškovi obveze pružanja univerzalnih usluga

Članak 38.

(1) Agencija na zahtjev operatora univerzalnih usluga odlučuje predstavljaju li troškovi obveze pružanja univerzalnih usluga u skladu sa člankom 35. i 36. ovoga Zakona nepravedno opterećenje za operatore univerzalnih usluga, pri čemu će osobito provesti jedan od sljedećih postupaka:
– izračunati neto trošak pružanja univerzalnih usluga u skladu sa člankom 39. ovoga Zakona, vodeći računa o svim pogodnostima koje operatori univerzalnih usluga ostvaruju na tržištu,
– uračunati neto troškove pružanja univerzalnih usluga koje su operatori univerzalnih usluga dostavili u ponudi na javni natječaj iz članka 36. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona.
(2) Operatori univerzalnih usluga moraju, uz zahtjev za nadoknadu neto troškova iz stavka 1. ovoga članka, priložiti dokaze koji potvrđuju utemeljenost tog zahtjeva, a Agencija ili ovlašteni neovisni revizor ima pravo pregledati računovodstvenu i drugu dokumentaciju podnositelja zahtjeva, na temelju koje se mogu izračunati neto troškovi pružanja univerzalnih usluga.
(3) Ako Agencija utvrdi utemeljenost zahtjeva za nadoknadu neto troškova iz stavka 1. ovoga članka, donijet će odluku o utvrđivanju visine nadoknade tih neto troškova operatorima univerzalnih usluga.
(4) Odluke Agencije iz stavka 3. ovoga članka objavljuju se u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

Izračun neto troškova pružanja univerzalnih usluga

Članak 39.

(1) Agencija izračunava neto troškove pružanja univerzalnih usluga kao razliku između neto troškova koje operatori određeni za pružanje univerzalnih usluga ostvare u poslovanju s obvezom pružanja univerzalnih usluga i bez te obveze.
(2) Izračunom neto troškova pružanja univerzalnih usluga moraju se ispravno procijeniti troškovi koje bi svaki operator univerzalnih usluga nastojao izbjeći kada ne bi imao obvezu pružanja univerzalnih usluga, kao i sve pogodnosti za operatore univerzalnih usluga, uključujući i neizravne koristi, pri čemu nije dopušteno dvostruko obračunavanje bilo kakvih izravnih ili neizravnih koristi i troškova.
(3) Izračun iz stavka 2. ovoga članka mora se temeljiti na troškovima koji se pripisuju:
– dijelovima utvrđenih univerzalnih usluga koji se mogu pružati samo uz gubitak ili uz troškovne uvjete koji izlaze iz okvira uobičajenih pravila tržišnog poslovanja, što osobito obuhvaća postavljanje određenih javnih telefonskih govornica i pružanje određenih komunikacijskih usluga ili opreme osobama s invaliditetom,
– određenim krajnjim korisnicima usluga ili skupinama krajnjih korisnika usluga kojima se univerzalne usluge mogu pružati samo uz gubitak ili uz troškovne uvjete koji izlaze iz okvira uobičajenih pravila tržišnog poslovanja, uzimajući pritom u obzir trošak osiguravanja posebne mreže i usluga, ostvareni prihod i obvezu zemljopisnog ujednačavanja cijena usluga u skladu sa člankom 35. stavkom 3. ovoga Zakona, pri čemu tim krajnjim korisnicima usluga ili skupinama krajnjih korisnika usluga operatori, koji nemaju obvezu pružanja univerzalnih usluga, ne bi inače pružili uslugu na tržišnoj osnovi.

Nadoknada troškova pružanja univerzalnih usluga

Članak 40.

(1) Sredstva za nadoknadu neto troškova iz članka 38. ovoga Zakona podmiruju se s posebnog računa koji se otvara pri Agenciji.
(2) Agencija utvrđuje odlukom sustav nadoknade neto troškova operatorima univerzalnih usluga, nakon donošenja odluke iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Sustav nadoknade neto troškova iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje sredstva od doprinosa svih operatora javno dostupnih telefonskih usluga čiji je udjel u ukupnom godišnjem prihodu ostvarenom na domaćim maloprodajnim tržištima javno dostupnih telefonskih usluga veći od 2%. Iznos doprinosa svakoga pojedinog operatora javno dostupnih telefonskih usluga mora biti razmjeran udjelu njegova godišnjeg prihoda u odnosu na ukupan godišnji prihod svih operatora koji su obvezani na doprinos u skladu s ovim stavkom. Ukupan iznos doprinosa mora odgovarati iznosu nadoknada neto troškova koje je Agencija utvrdila odlukama iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Nakon utvrđivanja sustava nadoknade neto troškova iz stavka 2. ovoga članka, svi operatori javno dostupnih telefonskih usluga obvezni su izvijestiti Agenciju o svojim godišnjim prihodima na maloprodajnim tržištima javno dostupnih telefonskih usluga, i to najkasnije do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu.
(5) U slučaju da operatori javno dostupnih telefonskih usluga ne ispune obvezu iz stavka 4. ovoga članka, Agencija ima pravo izraditi procjenu njihova godišnjeg prihoda.
(6) Agencija utvrđuje odlukom iznos doprinosa operatora javno dostupnih telefonskih usluga iz stavka 3. ovoga članka, koji su obvezni uplatiti taj doprinos na račun Agencije iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 30 dana od dana konačnosti te odluke.
(7) Isplatu nadoknade neto troškova iz stavka 2. ovoga članka Agencija određuje odlukama iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona, i to na kraju svakog mjeseca u kojem je izvršena uplata na račun Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

VII. PRAVA KORISNIKA USLUGA I ZAŠTITA POTROŠAČA

Pretplatnički odnosi

Članak 41.

(1) Prava i obveze iz pretplatničkog odnosa između operatora i pretplatnika tih usluga uređuju se njihovim međusobnim ugovorom.
(2) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju temeljiti ugovore iz stavka 1. ovoga članka na općim uvjetima poslovanja i cjenovnim sustavima u skladu sa člankom 42. ovoga Zakona. Svaki potrošač ima pravo sklopiti ugovor iz stavka 1. ovoga članka na temelju objavljenih općih uvjeta poslovanja i cjenovnih sustava.
(3) Ugovori iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati odredbe koje su utvrđene posebnim zakonom kojim je uređena zaštita potrošača, te drugim posebnim propisima. Ugovori sklopljeni putem sredstava daljinske komunikacije ili elektroničke trgovine moraju sadržavati odredbe u skladu s posebnim propisima.
(4) Pretplatnik ima pravo na raskid pretplatničkog odnosa u bilo kojem trenutku. Ugovorom se može utvrditi da pretplatnik, koji raskine ugovor prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora, mora platiti mjesečnu naknadu za ostatak razdoblja obveznog trajanja ugovora, ili drugu odgovarajuću naknadu u skladu s općim uvjetima poslovanja, osim u slučaju iz članka 42. stavka 9. ovoga Zakona. Obvezno trajanje ugovora ne može biti dulje od dvije godine.
(5) Ako operator javno dostupnih telefonskih usluga namjerava obustaviti pružanje svojih usluga, mora obavijestiti pretplatnike tih usluga pisanim ili elektroničkim putem najmanje 30 dana unaprijed.

Opći uvjeti poslovanja i cjenovni sustavi

Članak 42.

(1) Operatori javnih komunikacijskih usluga obvezni su izraditi i objaviti opće uvjete poslovanja i cjenovne sustave u najmanje jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Hrvatske te na svojim internetskim stranicama.
(2) Općim uvjetima poslovanja iz stavka 1. ovoga članka osobito se utvrđuje sljedeće:
– naziv i sjedište operatora,
– usluge koje se pružaju, razinu kakvoće tih usluga te vrijeme uspostave priključka,
– vrste usluga održavanja,
– osnovni sadržaj ponude za pružanje javnih komunikacijskih usluga,
– način i uvjeti zasnivanja, trajanja, prijenosa, obnavljanja i raskidanja pretplatničkog odnosa,
– odredbe o naknadama i povratu sredstava koje se primjenjuju u slučajevima kada nisu zadovoljene ugovorene razine kakvoće usluge,
– odredbe o načinu pokretanja postupaka za rješavanje prigovora pretplatnika, uključujući postupke za rješavanje sporova iz članka 50. i 51. ovoga Zakona,
– odredbe o postupku u slučaju nepodmirenja dugovanja za pružene usluge,
– podaci o mogućnosti besplatnog biranja jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 i drugih pozivnih brojeva za hitne službe.
(3) Cjenovni sustavi iz stavka 1. ovoga članka osobito sadržavaju sljedeće:
– cijene usluga i njihov podroban opis u odnosu na vrstu, vrijeme i trajanje poziva ili količinu prenesenih podataka,
– obavijesti o dostupnim paketima usluga i troškovima održavanja.
(4) Cjenovni sustavi iz stavka 1. ovoga članka mogu sadržavati sljedeće:
– jednokratnu naknadu za priključak,
– naknadu koja odgovara mjesečnoj cijeni pristupa elektroničkoj komunikacijskoj mreži,
– popuste.
(5) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju opće uvjete poslovanja i cjenovne sustave iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Agenciji na uvid najmanje osam dana prije njihove objave.
(6) Agencija može, prije ili nakon objave općih uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, odlukom izmijeniti, dopuniti ili ukinuti pojedine odredbe tih općih uvjeta ako utvrdi da su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili posebnog zakona kojim je uređena zaštita potrošača.
(7) Operatori javnih komunikacijskih usluga mogu primijeniti izmjene općih uvjeta poslovanja i cjenovnih sustava iz stavka 1. ovoga članka na postojeće pretplatnike najranije nakon 30 dana od dana njihove objave. Izmjene koje su isključivo u korist pretplatnika mogu se primijeniti bez odgode.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka operator javnih komunikacijskih usluga mora izvijestiti pretplatnika pisanim ili elektroničkim putem o predloženim izmjenama i njegovom pravu na raskid ugovora, u skladu s općim uvjetima poslovanja iz stavka 1. ovoga članka.
(9) U slučaju izmjene općih uvjeta poslovanja i cjenovnih sustava iz stavka 1. ovoga članka, koji su za pretplatnika nepovoljniji u odnosu na ugovorene opće uvjete i cijene, pretplatnik ima pravo raskinuti pretplatnički odnos bez naknade, u roku iz stavka 7. ovoga članka.
(10) Agencija će na svojim internetskim stranicama objaviti sve obavijesti o cjenovnim sustavima svih operatora javnih komunikacijskih usluga te omogućiti potrošačima neovisnu procjenu troškova tih cjenovnih sustava.

Posebne obveze operatora javnih komunikacijskih usluga

Članak 43.

(1) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju u okviru svojih tehničkih mogućnosti osigurati jednaku dostupnost svojih usluga i osobama s invaliditetom.
(2) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju osigurati krajnjim korisnicima svojih usluga primjerenu zaštitu od zlouporaba i prijevara u javnoj komunikacijskoj mreži te ih upoznati s tom zaštitom u pisanom obliku, prije početka pružanja javnih komunikacijskih usluga.
(3) Krajnji korisnici javnih komunikacijskih usluga nisu obvezni snositi troškove koje je krajnjim korisnicima usluga ili operatorima javnih komunikacijskih usluga prouzročila treća osoba u slučajevima kada operatori nisu ispunili obveze iz stavka 2. ovoga članka.

Podroban ispis računa

Članak 44.

(1) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju automatski bilježiti podatke o pruženim uslugama za svoje pretplatnike u svrhu obračuna troškova, te moraju omogućiti pretplatnicima uvid i kontrolu podataka o troškovima pruženih usluga i podroban ispis računa za pružene usluge.
(2) Podroban ispis računa iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sve potrebne podatke koji pretplatnicima omogućuju jednostavnu provjeru i kontrolu troškova pruženih usluga. Ovi podaci ne obuhvaćaju podatke o pozivima na telefonske brojeve za slučaj pomoći, niti podatke koji su nespojivi s odredbama posebnih propisa o zaštiti osobnih podataka.
(3) Agencija može odlukom utvrditi i dodatne podatke, osim podataka iz stavka 2. ovoga članka, koje operatori javnih komunikacijskih usluga moraju, bez naknade, uključiti u podroban ispis računa iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Podroban ispis računa iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se, bez naknade, svim pretplatnicima na temelju zahtjeva podnesenog operatoru.
(5) Podrobnim ispisom računa iz stavka 1. ovoga članka mora se zaštititi pravo na privatnost pretplatnika u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka.

Zabrana odlaznih poziva

Članak 45.

(1) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju bez odgode omogućiti pretplatnicima, na njihov zahtjev i bez naknade, zabranu odlaznih poziva nakon što mjesečni troškovi tih poziva prijeđu određeni, unaprijed odabrani iznos, u skladu s odlukom Agencije.
(2) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju bez odgode omogućiti pretplatnicima, na njihov zahtjev, jednostavnu, potpunu i besplatnu zabranu određenih vrsta odlaznih poziva, ili poziva na određene vrste brojeva ili skupine brojeva.

Automatsko usmjeravanje poziva

Članak 46.

Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju omogućiti svakom pretplatniku jednostavnu i besplatnu zabranu automatskog preusmjeravanja poziva prema pretplatničkom terminalnom uređaju, koje je izvršila treća strana.

Imenik pretplatnika

Članak 47.

(1) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga moraju redovito obnavljati javni imenik svojih pretplatnika, osim pretplatnika koji su u pisanom obliku izričito zabranili unošenje svojih podataka u imenik, a koji mora biti javno dostupan svim korisnicima usluga u prikladnom elektroničkom obliku.
(2) Svi pretplatnici javno dostupnih telefonskih usluga imaju pravo na uvrštenje u javni imenik pretplatnika.
(3) Operator javno dostupnih telefonskih usluga mora, bez naknade, izvijestiti pretplatnike, prije unošenja njihovih osobnih podataka u javni imenik pretplatnika, o svrhama elektroničkog i tiskanog izdanja imenika, ili imenika koji je dostupan javnosti putem službe davanja obavijesti (informacija), te o svim drugim mogućnostima uporabe njihovih osobnih podataka, koje se temelje na pretraživanju u okviru elektroničkog izdanja imenika.
(4) Operator javno dostupnih telefonskih usluga mora unaprijed, bez naknade, izvijestiti pretplatnike o namjeri unošenja njihovih osobnih podataka u javni imenik pretplatnika, u elektroničkom ili tiskanom obliku, o pravu na besplatno unošenje osobnih podataka u javni imenik pretplatnika prema vlastitom izboru, vodeći računa o nužnom broju podataka, koje je davatelj usluge imenika odredio radi ostvarivanja svrhe imenika, kao i o pravu na besplatne provjere, izmjene, dopune ili brisanje osobnih podataka iz javnog imenika pretplatnika. Pretplatnici mogu zatražiti, bez naknade, da njihovi osobni podaci ne budu uneseni u javni imenik pretplatnika.
(5) Za bilo koju svrhu javnog imenika pretplatnika, koja nije pretraživanje osobnih podataka na temelju imena i prezimena ili naziva pretplatnika, i, ako je to potrebno, najmanjeg broja drugih pokazatelja, davatelj usluge imenika mora zatražiti od pretplatnika dodatnu privolu.
(6) Odredbe iz stavka 3. i 4. ovoga članka primjenjuju se na pretplatnike koji su fizičke osobe. Pravne osobe ne mogu tražiti ograničenje upisa podataka, nužnih za temeljnu identifikaciju i komunikaciju, u javni imenik pretplatnika.
(7) Način i uvjeti uspostave te izdavanja tiskanog i elektroničkog izdanja najmanje jednog sveobuhvatnog javnog imenika svih pretplatnika i najmanje jedne službe davanja obavijesti (informacija) o brojevima svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga u Republici Hrvatskoj iz članka 35. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(8) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga moraju osigurati pristup svim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika.
(9) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga obvezni su, u svrhu ostvarivanja dostupnosti podataka iz javnih imenika pretplatnika, udovoljiti svim opravdanim zahtjevima korisnika usluga, osoba iz stavka 8. ovoga članka i osoba koje obavljaju djelatnost izdavanja javnih imenika pretplatnika, za pristup podacima o pretplatnicima u prikladnom obliku, u skladu s načelima nepristranosti, nediskriminacije i troškovne usmjerenosti.
(10) Osobe iz stavka 8. ovoga članka moraju voditi računa o pravima pretplatnika iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka.
(11) Odredbe stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka ne primjenjuju se na javne imenike pretplatnika koji su izrađeni i stavljeni na tržište u elektroničkom ili tiskanom obliku prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
(12) Ako su osobni podaci pretplatnika uneseni u javni imenik pretplatnika prije stupanja na snagu ovoga Zakona, osobni podaci tih pretplatnika mogu i nadalje ostati uneseni u taj imenik u njegovom elektroničkom ili tiskanom obliku, uključujući i postupke obrnutog pretraživanja, osim ako pretplatnici ne zahtijevaju drukčije, na temelju dostavljenih obavijesti u skladu s odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka.

Postupak u slučaju nepodmirenja dugovanja

Članak 48.

(1) Ako pretplatnik nije podmirio dugovanje za pružene usluge, operator javnih komunikacijskih usluga ima pravo privremeno isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže u skladu s općim uvjetima poslovanja.
(2) Operator javnih komunikacijskih usluga može privremeno isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže ako pretplatnik nije podmirio ukupan iznos dugovanja u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisane opomene, s naznakom privremenog isključenja u slučaju nepodmirenja dugovanja, i ako nije podnio prigovor iz članka 50. ovoga Zakona.
(3) Privremeno isključenje pretplatničke terminalne opreme iz stavka 2. ovoga članka mora se, u skladu s tehničkim mogućnostima, ograničiti samo na one usluge za koje nije podmireno dospjelo dugovanje.
(4) Prije trajnog isključenja pretplatničke terminalne opreme pretplatnik ima pravo primati dolazne pozive u razdoblju od najmanje 30 dana. Ako pretplatnik ne podmiri dugovanje ni nakon isteka 30 dana od dana privremenog isključenja, operator može trajno isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže i raskinuti pretplatnički odnos u skladu s općim uvjetima poslovanja.

Usluge s dodanom vrijednosti

Članak 49.

(1) Operatori usluga s dodanom vrijednosti, prigodom oglašavanja svojih usluga, obvezni su na prikladan i lako razumljiv način dati opis usluge i njezinu cijenu. Zabranjeno je obmanjivanje korisnika usluga pružanjem pogrešnih ili zavaravajućih obavijesti, ili prikrivanjem važnih obavijesti, kao što su cijene usluga ili dobna ograničenja korištenja usluga.
(2) Svaki poziv prema usluzi s dodanom vrijednosti predstavlja poseban ugovor između korisnika usluga i operatora usluga s dodanom vrijednosti, u skladu s odredbama općih propisa o obveznopravnim odnosima. Operatori usluga s dodanom vrijednosti prigodom pružanja svojih usluga moraju poštivati odredbe posebnih propisa koji uređuju ugovore sklopljene na daljinu.
(3) Operatori usluga s dodanom vrijednosti moraju osigurati da se na početku svakog poziva prema usluzi s dodanom vrijednosti najavi cijena poziva i početak naplate te da se omogući prekid poziva nakon ove najave, u razumnom roku, a prije početka naplate poziva.
(4) Ako pretplatnik podnese prigovor operatoru javno dostupnih telefonskih usluga na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu s dodanom vrijednosti, ili prigovor na kakvoću pružene usluge u skladu sa člankom 50. ovoga Zakona, operator javno dostupnih telefonskih usluga će prigovor pretplatnika, nakon provjere, proslijediti operatoru usluga s dodanom vrijednosti, u roku od petnaest dana od dana zaprimanja tog prigovora.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka operator javno dostupnih telefonskih usluga mora dostaviti operatoru usluga s dodanom vrijednosti ime i prezime i adresu, ili naziv i sjedište pretplatnika, te provjerene podatke o spornom računu ili usluzi.
(6) Operator usluga s dodanom vrijednosti mora prigovor iz stavka 4. ovoga članka riješiti u skladu sa člankom 50. ovoga Zakona.
(7) Primjena obveza iz stavka 4. i 5. ovoga članka pobliže se uređuje međusobnim ugovorom koji sklapaju operator javno dostupnih telefonskih usluga i operator usluga s dodanom vrijednosti. Osnovne odredbe tog ugovora sastavni su dio općih uvjeta poslovanja operatora javno dostupnih telefonskih usluga.
(8) Korisnici usluga pristupaju uslugama s dodanom vrijednosti putem posebnih brojeva dodijeljenih u skladu s Planom numeriranja.
(9) Računalni programi, kojima se pretplatnička računala spajaju na internet putem usluge s dodanom vrijednosti (u daljnjem tekstu: internetski pozivni programi), mogu upotrebljavati samo posebne pozivne brojeve utvrđene Planom numeriranja. Nije dopuštena uporaba bilo kojih drugih pozivnih brojeva za potrebe internetskih pozivnih programa u Republici Hrvatskoj.
(10) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga omogućit će spajanje poziva na internetske pozivne programe u skladu sa stavkom 9. ovoga članka nakon pribavljene prethodne privole pretplatnika.
(11) Način i uvjeti obavljanja usluga s dodanom vrijednosti, uključujući i mjere suzbijanja prijevarnih i protupravnih radnja u vezi s pružanjem usluga s dodanom vrijednosti te suzbijanja prijevara uzrokovanih internetskim pozivnim programima, pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.

Postupak rješavanja prigovora

Članak 50.

(1) Pretplatnik može operatoru javnih komunikacijskih usluga podnijeti prigovor na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu, te prigovor na kakvoću pružene usluge.
(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka pretplatnik podnosi u pisanom obliku operatoru javnih komunikacijskih usluga, koji provodi postupak rješavanja prigovora. Prigovor mora sadržavati činjenice i dokaze na kojima se temelji.
(3) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka pretplatnik može podnijeti u roku od 30 dana od dana dospijeća računa za pružene usluge, ako se radi o prigovoru na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu, ili u roku od 30 dana od dana pružanja usluge, ako se radi o prigovoru na kakvoću pružene usluge.
(4) U slučaju podnošenja prigovora iz stavka 1. ovoga članka operator javnih komunikacijskih usluga mora provjeriti iznos zaduženja za pruženu uslugu ili kakvoću pružene usluge, te na temelju izvršene provjere potvrditi iznos zaduženja ili ga prilagoditi točnom iznosu.
(5) Pretplatnik, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu, do rješenja prigovora plaća nesporni dio iznosa računa za pružene usluge ili prosječni iznos kojim je bio zadužen u razdoblju od najviše tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi prigovor.
(6) Pretplatniku iz stavka 5. ovoga članka, koji uredno podmiruje sve sljedeće nesporne račune za pružene usluge, operator javnih komunikacijskih usluga ne smije obustaviti pružanje usluge, niti isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže u skladu sa člankom 48. ovoga Zakona, do okončanja sudskog postupka, postupka rješavanja spora pred Agencijom iz članka 51. ovoga Zakona ili kojega drugoga izvansudskog postupka, osim u slučaju kada je pretplatnik raskinuo pretplatnički odnos.
(7) Ako je operator javnih komunikacijskih usluga već obustavio pružanje usluge pretplatniku, ili isključio pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže, prije nego što je od pretplatnika, nadležnog tijela ili osobe primio obavijest o postupku rješavanja spora prema članku 51. ovoga Zakona, ili o pokrenutom drugom izvansudskom postupku ili sudskom postupku, obvezan je bez odgode i bez naknade ponovno započeti i nastaviti pružati uslugu pretplatniku (ponovno uključenje), do okončanja sudskog postupka, postupka rješavanja spora pred Agencijom iz članka 51. ovoga Zakona ili kojega drugoga izvansudskog postupka, osim u slučaju kada je pretplatnik raskinuo pretplatnički odnos.
(8) Obveza operatora javnih komunikacijskih usluga iz stavka 7. ovoga članka postoji i u slučaju kada operator pokrene postupak prisilne naplate protiv pretplatnika.
(9) Pretplatnik, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka na kakvoću pružene sluge, može tražiti naknadu štete od operatora javnih komunikacijskih usluga, ako se utvrdi da je kakvoća pružene usluge manja od razine kakvoće usluge utvrđene pretplatničkim ugovorom, sklopljenim s operatorom javnih komunikacijskih usluga, općim uvjetima poslovanja operatora javnih komunikacijskih usluga ili pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.
(10) Operator javnih komunikacijskih usluga nije obvezan platiti naknadu štete iz stavka 9. ovoga članka ako je razina kakvoće pružene usluge manja od propisane ili ugovorene razine kakvoće usluge zbog objektivnih uzroka koji se nisu mogli predvidjeti, izbjeći ili ukloniti (viša sila).
(11) Operator javnih komunikacijskih usluga obvezan je dostaviti pisani odgovor pretplatniku o utemeljenosti podnesenog prigovora iz stavka 1. ovoga članka u roku od najviše petnaest dana od dana podnošenja prigovora.
(12) Na pisani odgovor operatora iz stavka 11. ovoga članka pretplatnik ima pravo podnijeti pritužbu (reklamaciju) povjerenstvu za pritužbe potrošača pri operatoru javnih komunikacijskih usluga u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisanog odgovora. Povjerenstvo za pritužbe potrošača obvezno je dostaviti pisani odgovor pretplatniku u roku od 30 dana od dana zaprimanja njegove pritužbe.

Rješavanje sporova između pretplatnika i operatora

Članak 51.

(1) U slučaju spora između pretplatnika i operatora javnih komunikacijskih usluga u vezi s iznosom zaduženja iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona i u vezi s iznosom naknade štete iz članka 50. stavka 9. ovoga Zakona, pretplatnik može, prije podnošenja tužbe nadležnom sudu ili pokretanja drugoga izvansudskog postupka, podnijeti zahtjev za rješavanje spora Agenciji u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisanog odgovora povjerenstva za pritužbe potrošača iz članka 50. stavka 12. ovoga Zakona.
(2) Agencija rješava sporove iz stavka 1. ovoga članka na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način, na temelju mišljenja unutarnje ustrojstvene jedinice za zaštitu prava korisnika usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.
(3) Unutarnja ustrojstvena jedinica Agencije iz stavka 2. ovoga članka ima svojstvo i zadaće savjetodavnog tijela koje se osniva prema posebnom zakonu kojim je uređena zaštita potrošača. Način rada te ustrojstvene jedinice pobliže se propisuje pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, a njezino ustrojstvo uređuje se općim aktom Agencije.
(4) Operator javnih komunikacijskih usluga obvezan je sudjelovati u postupcima rješavanja sporova iz stavka 1. ovoga članka i u potpunosti surađivati s Agencijom u svrhu rješenja spora, te dostavljati Agenciji sve potrebne podatke i dokumentaciju.
(5) Agencija mora donijeti konačnu odluku o rješenju spora iz stavka 1. ovoga članka u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za rješavanje tog spora. Rok rješavanja spora može se produljiti samo u iznimnim okolnostima.
(6) Odluka Agencije o rješenju spora iz stavka 1. ovoga članka mora biti podrobno obrazložena te se dostavlja svim strankama u sporu.
(7) Agencija će redovito objavljivati podatke o sporovima iz stavka 1. ovoga članka, u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona i pravilnika iz stavka 3. ovoga članka, vodeći pritom računa o zaštiti osobnih podataka i tajnosti poslovnih podataka.
(8) Izvješće o rješavanju sporova iz stavka 1. ovoga članka u postupcima pred Agencijom sastavni je dio godišnjeg izvješća o radu Agencije.

VIII. TRŽIŠNO NATJECANJE

Postupak analize tržišta

Članak 52.

(1) U postupku određivanja regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom Agencija osobito obavlja sljedeće:
– utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj (ex-ante) regulaciji u skladu sa člankom 53. ovoga Zakona,
– provodi analizu tržišta, koja se sastoji od određivanja mjerodavnih tržišta i procjene postojanja jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom tržištu, u svrhu ocjene djelotvornosti tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu u skladu sa člankom 54. ovoga Zakona,
– određuje regulatorne obveze operatorima sa značajnom tržišnom snagom ako tržišno natjecanje nije djelotvorno na analiziranom mjerodavnom tržištu, u skladu sa člankom 56. stavkom 2. ovoga Zakona,
– ukida sve regulatorne obveze operatorima sa značajnom tržišnom snagom ako je tržišno natjecanje djelotvorno na analiziranom mjerodavnom tržištu, u skladu sa člankom 56. stavkom 1. ovoga Zakona.
(2) Agencija provodi postupke iz stavka 1. ovoga članka redovito, a najmanje svake tri godine.
(3) Operator može od Agencije zatražiti provedbu postupaka iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da su nastale promjene koje imaju značajan utjecaj na regulatorne obveze na mjerodavnom tržištu.
(4) U provedbi postupaka iz stavka 1. ovoga članka Agencija će osobito voditi računa o primjeni mjerodavne preporuke Komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji i mjerodavnih smjernica Komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage.
(5) U postupku analize tržišta Agencija će, prema potrebi, surađivati s tijelom nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja.

Utvrđivanje tržišta podložnih prethodnoj regulaciji

Članak 53.

(1) Agencija utvrđuje odlukom mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji vodeći računa o mjerodavnoj preporuci Komisije iz članka 52. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Agencija može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta, osim mjerodavnih tržišta iz stavka 1. ovoga članka, podložna prethodnoj regulaciji, ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:
1. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode,
2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira,
3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.
(3) Agencija može odlukom odrediti operatore koji su obvezni dostaviti sve potrebne podatke za utvrđivanje mjerodavnih tržišta.
(4) Na mjerodavna tržišta, koja istodobno zadovoljavaju sva tri mjerila iz stavka 2. ovoga članka, Agencija primjenjuje postupke iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Agencija će donijeti odluku o ukidanju svih prethodno određenih regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom te neće odrediti nove regulatorne obveze, u skladu sa člankom 56. stavkom 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da određeno mjerodavno tržište nije podložno prethodnoj regulaciji.

Određivanje i analiza tržišta

Članak 54.

(1) Agencija provodi analizu tržišta na mjerodavnim tržištima utvrđenim u mjerodavnoj preporuci Komisije iz članka 52. stavka 4. ovoga Zakona, te na svakom mjerodavnom tržištu utvrđenom u skladu sa člankom 53. ovoga Zakona, vodeći osobito računa o smjernici Komisije iz članka 52. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Agencija odlukom određuje operatore koji su obvezni dostaviti sve potrebne podatke za određivanje i analizu tržišta.
(3) U svrhu određivanja mjerodavnog tržišta Agencija će utvrditi dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju tržišta, vodeći osobito računa o mjerodavnim smjernicama Komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage te o mjerodavnoj pravnoj stečevini Europske unije iz područja tržišnog natjecanja.
(4) Agencija u skladu s mjerilima iz članka 55. ovoga Zakona procjenjuje postoje li na određenom mjerodavnom tržištu operatori sa značajnom tržišnom snagom i ocjenjuje djelotvornost tržišnog natjecanja na tom tržištu, o čemu donosi odgovarajuću odluku iz članka 56. ovoga Zakona.
(5) Prije donošenja odluke iz članka 56. ovoga Zakona Agencija može zatražiti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja.
(6) Osim analiza tržišta u postupcima određivanja regulatornih obveza iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija može provoditi i druge analize tržišta u svrhu ostvarivanja i promicanja regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona.
(7) Operatori su obvezni dostaviti Agenciji sve potrebne podatke za provedbu drugih analiza tržišta iz stavka 6. ovoga članka, u skladu s odredbama članka 15. ovoga Zakona.

Operatori sa značajnom tržišnom snagom

Članak 55.

(1) Smatra se da operator ima značajnu tržišnu snagu ako, pojedinačno ili zajedno s drugim operatorima, ima položaj koji odgovara vladajućem položaju, što znači da se nalazi u takvom gospodarskom položaju koji mu omogućuje da se u značajnom mjeri ponaša neovisno o konkurenciji, korisnicima usluga i potrošačima.
(2) U svrhu procjene značajne tržišne snage operatora Agencija će izračunati tržišni udjel na određenom mjerodavnom tržištu i tumačiti ga u skladu sa smjernicom Komisije iz članka 52. stavka 4. ovoga Zakona te mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije iz područja tržišnog natjecanja.
(3) Mjerila, koja se primjenjuju u procjenjivanju pojedinačne značajne tržišne snage operatora, mogu osobito sadržavati sljedeće:
– tržišni udjel operatora na mjerodavnom tržištu,
– nadzor infrastrukture kod koje postoje velike zapreke razvoju infrastrukturne konkurencije,
– tehnološku prednost ili nadmoć,
– nedostatak protutežne kupovne moći,
– jednostavan ili povlašten pristup tržištima kapitala ili novčanim izvorima,
– stupanj diverzifikacije proizvoda ili usluga (npr. povezani proizvodi ili usluge),
– ekonomije razmjera,
– ekonomije opsega,
– stupanj vertikalne integracije,
– visokorazvijenu distribucijsku i prodajnu mrežu,
– nedostatak potencijalne konkurencije,
– zapreke širenja.
(4) Mjerila, koja se primjenjuju u procjenjivanju zajedničke značajne tržišne snage dvaju ili više operatora, mogu osobito sadržavati sljedeće:
– razvijenost tržišta,
– stagnaciju ili umjereni rast potražnje,
– nisku elastičnost potražnje,
– homogenost proizvoda,
– sličnu troškovnu strukturu,
– slične tržišne udjele,
– nedostatak tehničkih inovacija i zastarjelu tehnologiju,
– nedostatak viška kapaciteta,
– visoke zapreke za ulazak na tržište,
– nedostatak protutežne kupovne moći,
– nedostatak potencijalne konkurencije,
– različite vrste neslužbenih ili drugih veza između tih operatora,
– načine za primjenu protumjera,
– nedostatak ili ograničeni opseg cjenovne konkurencije.
(5) U slučaju da jedan od operatora ima značajnu tržišnu snagu na određenom mjerodavnom tržištu, može se smatrati da ima značajnu tržišnu snagu i na usko povezanom tržištu ako su veze između ta dva tržišta takve da dopuštaju prijenos tržišne snage s jednog tržišta na drugo, povećavajući pritom tržišnu snagu tog operatora.

Regulatorne obveze

Članak 56.

(1) Ako Agencija u postupku određivanja i analize tržišta iz članka 54. ovoga Zakona utvrdi postojanje djelotvornoga tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, ne može odrediti ni jednu regulatornu obvezu iz članka 58. do 65. ovoga Zakona, a u slučaju postojanja prethodno određenih regulatornih obveza Agencija će donijeti odluku o ukidanju tih regulatornih obveza na mjerodavnom tržištu.
(2) Ako Agencija u postupku određivanja i analize tržišta iz članka 54. ovoga Zakona utvrdi nedostatnu djelotvornost tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, donijet će odluku o određivanju operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom tržištu u skladu sa člankom 55. ovoga Zakona, kojom će odrediti, zadržati ili izmijeniti određene regulatorne obveze iz članka 58. do 65. ovoga Zakona. Svakom operatoru sa značajnom tržišnom snagom Agencija mora odrediti najmanje jednu regulatornu obvezu.
(3) Regulatorne obveze određene u skladu s ovim člankom moraju se temeljiti na prirodi utvrđenog nedostatka na tržištu, te moraju biti razmjerne i opravdane s obzirom na regulatorna načela i ciljeve iz članka 5. ovoga Zakona. Pri određivanju tih regulatornih obveza Agencija će uzeti u obzir ulaganja operatora, a osobito ulaganja u razvoj tržišta u nastajanju te mogućnost razumne stope povrata uloženog kapitala, vodeći pritom računa o uključenom riziku.
(4) Prije donošenja odluka iz stavka 1. i 2. ovoga članka Agencija mora provesti postupak javne rasprave i postupak usklađivanja u skladu s odredbama članka 22. i 23. ovoga Zakona.
(5) Odluke iz stavka 1. i 2. ovoga članka Agencija nakon donošenja dostavlja Komisiji u skladu s odredbama članka 23. ovoga Zakona.

Prekogranična tržišta

Članak 57.

U slučaju prekograničnih tržišta, utvrđenih odlukom Komisije u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije, Agencija i nadležna nacionalna regulatorna tijela država članica Europske unije moraju zajednički provesti analizu tržišta, uzimajući pritom u obzir, u najvećoj mogućoj mjeri, mjerodavne smjernice Komisije, te zajednički odlučiti o određivanju, zadržavanju, promjeni ili ukidanju regulatornih obveza iz članka 58. do 65. ovoga Zakona.

Obveza transparentnosti

Članak 58.

(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 56. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu transparentnosti u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom, na način da učine javno dostupnima određene podatke, kao što su osobito sljedeći podaci:
– računovodstveni podaci,
– tehničke specifikacije,
– mrežne značajke,
– rokovi i uvjeti ponude i uporabe,
– cijene.
(2) Agencija može zatražiti od operatora, kojemu je određena obveza nediskriminacije, objavu standardne ponude na temelju koje drugi operatori neće biti obvezni plaćati dodatne troškove, koji nisu nužni za pružanje zatražene usluge. Standardna ponuda mora biti podrobno raščlanjena u skladu s potrebama tržišta, te mora sadržavati pripadajuće rokove, uvjete i cijene usluga.
(3) Agencija jedanput godišnje provodi postupak izmjene standardnih ponuda iz stavka 2. ovoga članka u svrhu provedbe regulatornih obveza koje određuje u skladu s odredbama ovoga Zakona. U svrhu ostvarivanja regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona, postupak izmjene standardnih ponuda iz stavka 2. ovoga članka iznimno se može provesti i više puta tijekom godine.
(4) Osnovni sadržaj standardne ponude, razina podrobnosti podataka i način objave standardne ponude propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(5) Pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka propisuje se i sadržaj, razina podrobnosti podataka i način objave standardne ponude izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, za operatore kojima je određena obveza izdvojenog pristupa lokalnoj petlji u skladu sa člankom 61. ovoga Zakona, pri čemu ta standardna ponuda mora osobito sadržavati podatke utvrđene mjerodavnom direktivom Europske unije o pristupu.

Obveza nediskriminacije

Članak 59.

(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 56. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu nediskriminacije u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom.
(2) Operator, kojemu je određena obveza nediskriminacije, osobito mora osigurati istovjetne uvjete u istovjetnim okolnostima za druge operatore koji pružaju istovjetne usluge, te mora pružati usluge i podatke drugim operatorima uz jednake uvjete i razinu kakvoće usluge koju osigurava za svoje vlastite usluge ili za potrebe svojih povezanih društava.

Obveza računovodstvenog razdvajanja

Članak 60.

(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 56. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu računovodstvenog razdvajanja određenih djelatnosti u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom.
(2) Agencija osobito može zatražiti od vertikalno integriranog operatora da učini transparentnim svoje veleprodajne cijene i unutarnje transferne cijene, osobito kako bi se osiguralo ispunjavanje obveze nediskriminacije u skladu sa člankom 59. ovoga Zakona, ili prema potrebi, spriječilo nepravedno međusobno subvencioniranje.
(3) Način i postupak vođenja razdvojenog računovodstva mogu se pobliže utvrditi odlukom Agencije iz članka 56. ovoga Zakona.
(4) U svrhu provjere ispunjavanja obveza transparentnosti i nediskriminacije Agencija može zatražiti uvid u računovodstvene podatke, uključujući podatke o prihodima ostvarenim na tržištu, koje može objaviti ako bi objava tih podataka pridonijela slobodnom tržišnom natjecanju, vodeći pritom računa o zaštiti tajnosti podataka u skladu sa člankom 15. ovoga Zakona.

Obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže

Članak 61.

(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 56. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu udovoljavanja opravdanim zahtjevima za pristup i korištenje posebnih dijelova mreže i pripadajuće infrastrukture i opreme.
(2) Agencija može operatorima odrediti obvezu iz stavka 1. ovoga članka osobito ako smatra da bi uskraćivanje pristupa ili koje drugo neprihvatljivo uvjetovanje ili ograničenje sličnog učinka spriječilo održivo tržišno natjecanje na maloprodajnoj razini, ili bi bilo protivno interesima krajnjih korisnika usluga.
(3) U okviru određivanja obveze iz stavka 1. ovoga članka Agencija može od operatora osobito zatražiti sljedeće:
– da trećoj strani daju pristup posebnim dijelovima mreže i/ili opreme, uključujući izdvojeni pristup lokalnoj petlji,
– da pregovaraju u dobroj vjeri s drugim operatorima koji traže pristup,
– da ne ukidaju već odobreni pristup opremi,
– da na veleprodajnoj razini pružaju posebne usluge trećoj strani za daljnju prodaju,
– da odobre otvoreni pristup tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za međusobno djelovanje usluga ili usluga virtualnih mreža,
– da osiguraju zajedničko korištenje prostora ili druge oblike zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, uključujući osobito zajedničko korištenje kabelske kanalizacije, antena i antenskih stupova, zgrada i drugih građevina te njihovih ulaza,
– da pružaju posebne usluge potrebne za osiguravanje međusobnog djelovanja usluga za krajnje korisnike usluga, uključujući opremu za usluge inteligentnih mreža ili usluge roaminga u pokretnim mrežama,
– da omoguće pristup sustavima operativne potpore ili sličnim programskim sustavima nužnim za osiguravanje pravednoga tržišnog natjecanja u pružanju usluga,
– da međusobno povežu mreže ili mrežnu opremu.
(4) U pogledu obveza iz stavka 3. ovoga članka Agencija može odrediti i dodatne uvjete koji se odnose na ispunjavanje načela pravičnosti, razložnosti i pravodobnosti.
(5) Pri donošenju odluke o određivanju obveza iz stavka 3. ovoga članka, a osobito pri procjeni jesu li te obveze razmjerne regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona, Agencija mora osobito uzeti u obzir sljedeće:
– tehničku i gospodarsku ostvarivost uporabe ili postavljanja konkurentske opreme, s obzirom na stupanj razvoja tržišta, vodeći pritom računa o prirodi i vrsti predloženog međupovezivanja i pristupa,
– izvedivost pružanja predloženog pristupa s obzirom na raspoloživi kapacitet,
– početno ulaganje vlasnika opreme, vodeći računa o riziku ulaganja,
– potrebu dugoročne zaštite tržišnog natjecanja,
– prema potrebi, odgovarajuća prava intelektualnog vlasništva,
– pružanje sveeuropskih usluga.

Obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva

Članak 62.

(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 56. ovoga Zakona, odrediti operatorima obveze u vezi s povratom troškova i nadzorom cijena, uključujući i obvezu troškovne usmjerenosti cijena te obvezu vođenja troškovnog računovodstva, koje se odnose na pružanje određenih vrsta međupovezivanja i/ili pristupa, u slučajevima kada se na temelju analize tržišta utvrdi da nedostatak djelotvornoga tržišnog natjecanja omogućuje određenom operatoru zadržavanje pretjerano visoke razine cijena ili primjenu istiskivanja niskom cijenom, a na štetu krajnjih korisnika usluga.
(2) Agencija će osigurati da svi načini povrata troškova i metodologije određivanja cijena, koje su određene operatorima, budu usmjerene na promicanje djelotvornosti i održivoga tržišnog natjecanja, te na ostvarivanje najvećih pogodnosti za krajnje korisnike usluga, pri čemu može uzeti u obzir i cijene dostupne na usporedivim konkurentnim tržištima.
(3) Operator, kojemu je određena obveza troškovne usmjerenosti cijena, snosi teret dokazivanja da cijene njegovih usluga proizlaze iz troškova, uključujući razumnu stopu povrata ulaganja. U svrhu izračuna troškova djelotvornog pružanja usluga Agencija može primijeniti metodologiju troškovnog računovodstva neovisno o metodologiji koju primjenjuje operator, ili metodu referentnih vrijednosti, te može zatražiti od operatora cjelovito obrazloženje cijena njegovih usluga, a prema potrebi i izmjenu tih cijena.
(4) U slučaju određivanja obvezne primjene sustava troškovnog računovodstva u svrhu nadzora cijena, Agencija u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona objavljuje opis sustava troškovnog računovodstva, koji osobito sadržava glavne skupine troškova i pravila raspodjele troškova.
(5) Provjeru usklađenosti operatora s utvrđenim sustavom troškovnog računovodstva obavlja jedanput godišnje ovlašteni neovisni revizor, a nalaz revizora objavljuje Agencija u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

Nadzor maloprodajnih cijena usluga

Članak 63.

(1) Agencija može odrediti operatorima sa značajnom tržišnom snagom na određenom maloprodajnom tržištu odgovarajuće regulatorne obveze u skladu s odredbama ovoga članka samo ako na temelju postupaka analize tržišta, provedenih u skladu sa člancima 52. do 57. ovoga Zakona, utvrdi da na tom maloprodajnom tržištu nema djelotvornoga tržišnog natjecanja te da regulatorne obveze iz članka 58. do 62. i članka 65. ovoga Zakona ne bi mogle osigurati ostvarivanje regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija će bez odgode pristupiti analizi uzroka utvrđenog stanja na maloprodajnom tržištu te poduzeti sve potrebne mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka na tom tržištu.
(3) Regulatorne obveze operatora iz stavka 1. ovoga članka mogu osobito sadržavati zabranu naplaćivanja previsokih cijena usluga, sprječavanja ulaska na tržište ili ograničavanja tržišnog natjecanja određivanjem preniskih cijena usluga, zabranu davanja neopravdane prednosti pojedinim krajnjim korisnicima usluga ili zabranu neopravdanog povezivanja određenih vrsta usluga.
(4) U svrhu promicanja djelotvornoga tržišnog natjecanja i zaštite interesa krajnjih korisnika usluga Agencija može primijeniti sljedeće mjere na operatore iz stavka 1. ovoga članka:
– utvrđivanje najviše razine maloprodajnih cijena usluga,
– nadzor pojedinačnih cijena usluga,
– troškovnu usmjerenost cijena usluga,
– određivanje cijena usluga prema cijenama na usporedivim tržištima.
(5) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju maloprodajne cijene svojih usluga dostaviti Agenciji na uvid najmanje 30 dana prije njihove objave, a Agencija može, prije ili nakon objave tih cijena, odlukom izmijeniti ili ukinuti maloprodajne cijene usluga ako utvrdi da su u suprotnosti s regulatornim obvezama i mjerama iz ovoga članka ili s odredbama posebnog zakona kojim je uređena zaštita potrošača.
(6) Agencija može odlukom utvrditi načela cjenovnog sustava iz članka 42. ovoga Zakona za operatore iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Agencija dostavlja Komisiji, na njezin zahtjev, podatke o regulatornim obvezama operatora određenima u skladu s ovim člankom i, prema potrebi, podatke o sustavima troškovnog računovodstva koje primjenjuju operatori iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Agencija osigurava primjenu nužnih i prikladnih sustava troškovnog računovodstva u poslovanju operatora koji podliježu regulatornim obvezama u skladu s ovim člankom, pri čemu može odlukom utvrditi potrebne obrasce i računovodstvenu metodologiju.
(9) Provjeru usklađenosti operatora s utvrđenim sustavom troškovnog računovodstva obavlja jedanput godišnje ovlašteni neovisni revizor, a nalaz revizora objavljuje Agencija u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.
(10) Agencija može samo u iznimnim slučajevima regulirati maloprodajne cijene usluga na mjerodavnim tržištima na kojima postoji djelotvorno tržišno natjecanje, i to kada je potrebno osigurati sljedeće:
– dostupnost posebnih cjenovnih sustava prilagođenih potrebama socijalno ugroženih skupina krajnjih korisnika usluga iz članka 35. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona,
– mogućnost krajnjim korisnicima univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona da ne moraju plaćati dodatne troškove koji nisu nužni za ostvarivanje tih usluga.

Najmanji skup iznajmljenih vodova

Članak 64.

(1) Ako na temelju postupaka analize tržišta u skladu sa člancima 52. do 57. ovoga Zakona Agencija utvrdi da nema djelotvornoga tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu koje obuhvaća cijeli najmanji skup iznajmljenih vodova ili njegov dio, odredit će operatore sa značajnom tržišnom snagom na tom mjerodavnom tržištu, na cijelom području Republike Hrvatske ili na određenom dijelu tog područja, u skladu sa člankom 55. ovoga Zakona.
(2) Agencija određuje operatorima iz stavka 1. ovoga članka obvezu pružanja najmanjeg skupa iznajmljenih vodova u skladu s odgovarajućim normama iz članka 24. ovoga Zakona te uvjete pružanja usluga iznajmljenih vodova u skladu s odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka.
(3) Osim obveze iz stavka 2. ovoga članka Agencija će operatorima iz stavka 1. ovoga članka odrediti obveze transparentnosti i nediskriminacije, a prema potrebi, i obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva, u skladu sa člankom 58., 59. i 62. ovoga Zakona.
(4) Agencija objavljuje, u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona, podrobne podatke o sustavima troškovnog računovodstva koje primjenjuju operatori iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Operator iz stavka 1. ovoga članka, kojemu je Agencija odredila obvezu transparentnosti, mora na prikladan i javno dostupan način objaviti sljedeće podatke:
– tehničke značajke, uključujući fizičke i električne značajke, te podrobne tehničke i izvedbene specifikacije koje se odnose na priključnu točku mreže,
– cijene, uključujući troškove priključenja, redovite troškove najma i druge troškove, pri čemu se mora posebno navesti ako se te cijene razlikuju,
– uvjete ponude, uključujući osobito podatke o postupku nabave, uobičajenom roku isporuke, uobičajenom vremenu uklanjanja kvarova i postupku za naknadu štete.
(6) Ako na temelju postupaka analize tržišta iz stavka 1. ovoga članka Agencija utvrdi da na mjerodavnom tržištu iznajmljenih vodova postoji djelotvorno tržišno natjecanje, donijet će odluku o ukidanju svih regulatornih obveza operatorima iz stavka 1. ovoga članka, u skladu sa člankom 56. stavkom 1. ovoga Zakona.

Odabir i predodabir operatora

Članak 65.

(1) Ako na temelju postupaka analize tržišta u skladu sa člancima 52. do 57. ovoga Zakona Agencija utvrdi da operator ima značajnu tržišnu snagu u pružanju priključka i omogućivanju korištenja javne telefonske mreže na nepokretnoj lokaciji, ili na odgovarajućem veleprodajnom tržištu, odlukom će obvezati tog operatora da svojim pretplatnicima omogući pristup uslugama bilo kojeg međusobno povezanog operatora javno dostupnih telefonskih usluga, i to na sljedeće načine:
– pružanjem usluge odabira operatora, biranjem predbroja za odabir operatora, za svaki pojedinačni poziv,
– pružanjem usluge predodabira operatora, s mogućnosti poništavanja unaprijed programiranog odabira biranjem predbroja za odabir operatora, za svaki pojedinačni poziv.
(2) Zahtjeve korisnika usluga za pružanje usluga odabira i predodabira operatora na drugim elektroničkim komunikacijskim mrežama ili na koji drugi način Agencija procjenjuje na temelju postupaka analize tržišta iz stavka 1. ovoga članka, te ih određuje u okviru obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, u skladu sa člankom 61. ovoga Zakona.
(3) Agencija će osigurati troškovnu usmjerenost cijena pristupa i međupovezivanja za usluge odabira i predodabira operatora, pri čemu možebitni izravni troškovi pretplatnika ne mogu predstavljati zapreku korištenju tih usluga.

Pristup i međupovezivanje

Članak 66.

(1) Operatori mogu pregovarati i sklapati ugovore o tehničkim i tržišnim uvjetima pristupa i/ili međupovezivanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
(2) Operator, koji zahtijeva ili daje pristup i/ili međupovezivanje, ne mora podnijeti Agenciji prethodnu obavijest iz članka 32. ovoga Zakona, ako ne obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na području Republike Hrvatske.
(3) Operatori javnih komunikacijskih mreža imaju pravo, a na zahtjev drugih operatora javnih komunikacijskih mreža, i obvezu međusobnog pregovaranja o međupovezivanju u svrhu pružanja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, kako bi se osiguralo pružanje i međusobno djelovanje tih usluga.
(4) Operatori sa značajnom tržišnom snagom obvezni su ponuditi pristup i međupovezivanje drugim operatorima u skladu s uvjetima i rokovima što proizlaze iz regulatornih obveza koje im je odredila Agencija na temelju odredaba ovoga Zakona.
(5) Operatori, koji su od drugih operatora pribavili podatke prije, tijekom ili nakon postupka pregovaranja o pristupu ili međupovezivanju, mogu te podatke upotrebljavati isključivo u svrhe za koje su dostavljeni, vodeći pritom računa o zaštiti tajnosti tih podataka u skladu sa člankom 15. ovoga Zakona. Dostavljeni podaci ne mogu se davati trećoj strani, što osobito obuhvaća druge ustrojstvene jedinice, podružnice ili povezana društva, kojima bi takvi podaci mogli omogućiti konkurentnu prednost na tržištu.
(6) Agencija će, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo koje od stranaka u sporu u vezi s pristupom i međupovezivanjem, u skladu s odredbama članka 20. i 21. ovoga Zakona, donijeti odluku o određivanju obveza operatorima koji nadziru pristup svojim krajnjim korisnicima usluga, u svrhu osiguravanja povezanosti između krajnjih korisnika usluga, što osobito obuhvaća obvezu međupovezivanja mreža, koje još nisu međusobno povezane, te određivanje tehničkih ili provedbenih uvjeta kojima se osigurava redoviti rad mreže, u skladu s odgovarajućim normama iz članka 24. ovoga Zakona. Tako određene obveze i uvjeti moraju se temeljiti na načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije.

Računovodstveno razdvajanje i financijska izvješća

Članak 67.

(1) Operatori, koji pružaju javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge ili daju na korištenje javne elektroničke komunikacijske mreže, te imaju posebna ili isključiva prava na pružanje usluga u drugim djelatnostima u Republici Hrvatskoj ili u stranoj državi, obvezni su ispuniti jedan od sljedećih zahtjeva:
1. voditi zasebno računovodstvo za poslove u vezi s obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno ako bi te poslovne djelatnosti obavljalo zasebno trgovačko društvo, kako bi se mogle utvrditi sve sastavnice troškova i prihoda, zajedno s osnovama za njihov izračun i podrobno opisanim postupcima njihova pripisivanja, koji su ostvareni obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, uključujući po stavkama razrađen popis dugotrajne imovine i strukturnih troškova, ili
2. ustrojstveno razdvojiti poslovanje u vezi s obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
(2) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na operatore kojima je ukupan prihod, ostvaren u prethodnoj godini u obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije, manji od 350 milijuna kuna, pri čemu se prihod ostvaren u državama članicama Europske unije računa prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca prethodne godine.
(3) Operatori, koji pružaju javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge ili daju na korištenje javne elektroničke komunikacijske mreže, a prema odredbama općeg propisa o trgovačkim društvima ne podliježu obvezama iz ovoga članka i ne udovoljavaju mjerilima za malo i srednje poduzetništvo u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije iz područja računovodstva, obvezni su sastaviti i objaviti financijska izvješća, na prikladan i javno dostupan način, te obaviti godišnju reviziju svojeg poslovanja.
(4) Reviziju poslovanja iz stavka 3. ovoga članka obavlja ovlašteni neovisni revizor, u skladu s posebnim propisima o reviziji.
(5) Obveze iz stavka 3. ovoga članka primjenjuju se i na operatore koji su obvezni voditi zasebno računovodstvo u skladu sa stavkom 1. točkom 1. ovoga članka.
(6) Agencija može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora, pokrenuti postupak provjere, što obuhvaća i provedbu revizije u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, ako postoji osnovana sumnja u postupanje protivno odredbama ovoga članka ili članka 60. ovoga Zakona, te donijeti odgovarajuću odluku na temelju provedenog postupka i utvrđenoga činjeničnog stanja.

Ocjenjivanje koncentracije i pripajanja, spajanja ili drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora

Članak 68.

(1) Operatori moraju u pisanom obliku prijaviti tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja svaku namjeru pripajanja ili spajanja operatora, stjecanja kontrole ili prevladavajućeg utjecaja u trgovačkom društvu operatora, zajedničkog ulaganja ili pothvata u području elektroničkih komunikacija te namjeru svakoga drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora koje se smatra koncentracijom što podliježe obvezi prijave u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.
(2) Operatori sa značajnom tržišnom snagom i operatori kojima je izdana dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 89. i 90. ovoga Zakona na razini Republike Hrvatske, a koji ne podliježu ocjenjivanju koncentracije iz stavka 1. ovoga članka, moraju u pisanom obliku prijaviti Agenciji bez odgode svaku namjeru pripajanja ili spajanja operatora, i namjeru svakoga drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora, bez obzira na uvjete utvrđene propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.
(3) U postupku ocjenjivanja koncentracije iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja zatražit će stručno mišljenje Agencije o mogućim učincima te koncentracije na mjerodavno tržište.
(4) Agencija će stručno mišljenje iz stavka 3. ovoga članka dostaviti tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja u roku od petnaest dana od dana zaprimanja zahtjeva za dostavu tog mišljenja. Ako nakon isteka tog roka Agencija ne dostavi zatraženo mišljenje, smatra se da nema primjedaba na provedbu prijavljene koncentracije iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja ocjenjuje prijavu namjere koncentracije iz stavka 1. ovoga članka i donosi odluku u skladu s odredbama propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.
(6) Agencija ocjenjuje prijavu namjere iz stavka 2. ovoga članka i njezine učinke na ostvarivanje regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona te donosi odgovarajuću odluku na temelju provedenog postupka i utvrđenoga činjeničnog stanja, u roku od 30 dana od dana dostave prijave namjere iz stavka 2. ovoga članka.

IX. ADRESIRANJE I NUMERIRANJE

Plan adresiranja i Plan numeriranja

Članak 69.

(1) Djelotvorno upravljanje adresnim i brojevnim prostorom u Republici Hrvatskoj kao prirodno ograničenim općim dobrom, radi osiguravanja razložne, ravnomjerne i djelotvorne uporabe adresa i brojeva, temelji se na međunarodnim propisima te međunarodnim ugovorima i sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
(2) Agencija upravlja adresnim i brojevnim prostorom te planira uporabu i provodi dodjelu adresa i brojeva, u skladu s Planom adresiranja i Planom numeriranja.
(3) Plan adresiranja i Plan numeriranja, kao i izmjene tih planova, donosi Agencija nakon provedenog postupka javne rasprave u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona, vodeći pritom računa da potrebe operatora i korisnika usluga u vezi s dodjelom adresa i brojeva u svakom trenutku budu zadovoljene na transparentan, objektivan, ravnomjeran i nepristran način.
(4) Planom adresiranja i Planom numeriranja utvrđuje se namjena adresa i brojeva, omogućuje se jednaka dostupnost odgovarajućeg broja adresa i brojeva svim operatorima i korisnicima usluga, te se osigurava potreban adresni i brojevni prostor za prenosivost broja i odabir operatora, i za uvođenje novih elektroničkih komunikacijskih usluga.
(5) Agencija obavlja redovitu provjeru Plana adresiranja i Plana numeriranja, i može izmijeniti te planove radi ispunjavanja obveza na temelju međunarodnih propisa, ugovora ili sporazuma, ili radi zaštite dostupnosti adresa i brojeva, vodeći pritom računa o učinku tih izmjena, a osobito o izravnim i neizravnim troškovima prilagodbe koje u tom slučaju mogu imati operatori ili korisnici usluga.
(6) Agencija objavljuje Plan adresiranja i Plan numeriranja te njihove izmjene u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

Način dodjele i naknada za uporabu adresa i brojeva

Članak 70.

(1) Dodjela adresa i brojeva može biti primarna ili sekundarna.
(2) Svaki operator ima pravo podnošenja zahtjeva za primarnu dodjelu adresa i brojeva, utvrđenih Planom adresiranja i Planom numeriranja.
(3) Adrese i brojeve, koje je Agencija dodijelila primarnom dodjelom, operatori mogu dalje dodjeljivati sekundarnom dodjelom drugim operatorima i krajnjim korisnicima usluga.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, kodove koji označavaju operatore (odabir operatora) nije moguće dalje dodjeljivati drugim operatorima niti krajnjim korisnicima usluga.
(5) Za uporabu adresa i brojeva, koji su dodijeljeni operatoru primarnom dodjelom, plaća se naknada, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se:
1. pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, u svrhu podmirivanja troškova Agencije nastalih u upravljanju adresnim i brojevnim prostorom,
2. pravilnikom koji donosi ministar, za pravo uporabe adresa i brojeva.
(6) Naknada utvrđena pravilnikom iz stavka 5. točke 1. ovoga članka plaća se u korist Agencije, a može se utvrditi na godišnjoj ili višegodišnjoj razini.
(7) Naknada utvrđena pravilnikom iz stavka 5. točke 2. ovoga članka plaća se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, na temelju izdanog računa Agencije, a može se utvrditi u jednokratnom iznosu i na godišnjoj razini.
(8) Naknada iz stavka 7. ovoga članka mora osigurati optimalnu uporabu adresa i brojeva, u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, pri čemu osobito treba voditi računa o regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona.
(9) Podrobniji način i postupak u vezi s dodjelom adresa i brojeva te izgled i sadržaj obrazaca zahtjeva iz članka 71. i 74. ovoga Zakona propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

Zahtjev za dodjelu adresa i brojeva

Članak 71.

(1) Zahtjev za primarnu dodjelu adresa ili brojeva podnosi se Agenciji na propisanom obrascu, a Agencija može zaprimati zahtjeve i elektroničkim putem, ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka osobito mora sadržavati sljedeće podatke:
– naziv i adresu podnositelja zahtjeva,
– vrstu elektroničke komunikacijske mreže ili usluge za koju se zahtijeva dodjela adresa ili brojeva,
– tražene adrese, brojeve ili blokove brojeva,
– dokaz o nedostatnosti adresa ili brojeva koji su ranije bili dodijeljeni istom podnositelju zahtjeva.
(3) Agencija može, u slučaju potrebe, od podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka zatražiti i dodatne podatke koje je ocijenila važnim u postupku rješavanja tog zahtjeva.

Rješavanje zahtjeva za dodjelu adresa i brojeva

Članak 72.

(1) Zahtjevi za primarnu dodjelu adresa ili brojeva, koji sadržavaju sve podatke u smislu članka 71. ovoga Zakona, rješavaju se prema redoslijedu njihova zaprimanja u Agenciji.
(2) Agencija će usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka i donijeti odluku o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva u roku od 30 dana od dana zaprimanja tog zahtjeva, ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
– da su adrese ili brojevi namijenjeni Planom adresiranja ili Planom numeriranja u svrhe navedene u podnesenom zahtjevu,
– da su adrese ili brojevi raspoloživi.
(3) Odluka o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva osobito mora sadržavati sljedeće podatke:
– operatoru kojemu su dodijeljene adrese ili brojevi,
– dodijeljenim adresama ili brojevima,
– uvjetima uporabe dodijeljenih adresa ili brojeva.
(4) Agencija može, u objedinjenom postupku rješavanja više istovrsnih zahtjeva za dodjelu adresa ili brojeva istog podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, donijeti jednu odluku o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva, koja sadržava sve dodijeljene adrese ili brojeve.
(5) Agencija će odbaciti zahtjev za primarnu dodjelu adresa ili brojeva ako utvrdi da taj zahtjev ne sadržava sve podatke u smislu članka 71. stavka 1. ovoga Zakona, ili ako podnositelj zahtjeva nije u primjerenom roku, koji je odredila Agencija, dostavio dodatne podatke u smislu članka 71. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Agencija će odbiti zahtjev za primarnu dodjelu adresa ili brojeva ako utvrdi:
– da dodjela adresa ili brojeva, za koje je podnesen zahtjev, nije u skladu s Planom adresiranja ili Planom numeriranja,
– da adrese ili brojevi nisu raspoloživi,
– da je podnositelj zahtjeva za primarnu dodjelu adresa ili brojeva namjerno postupao protivno propisima o dodjeli adresa ili brojeva,
– da podnositelj zahtjeva za primarnu dodjelu adresa ili brojeva ni nakon zaprimanja opomene nije u određenom roku platio propisanu naknadu za uporabu adresa ili brojeva.

Uvjeti uporabe adresa i brojeva

Članak 73.

Operatori stječu pravo na uporabu adresa ili brojeva na temelju odluke Agencije o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva, pri čemu su obvezni pridržavati se sljedećih uvjeta uporabe:
– dodijeljene adrese i brojeve moraju upotrebljavati u skladu s Planom adresiranja i Planom numeriranja,
– dodijeljene adrese i brojeve mogu upotrebljavati isključivo u svrhe navedene u zahtjevu za primarnu dodjelu adresa ili brojeva,
– s uporabom dodijeljenih adresa i brojeva moraju započeti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja odluke o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva,
– moraju redovito voditi popis adresa i brojeva dodijeljenih primarnom dodjelom,
– moraju redovito voditi popis adresa i brojeva, koje su dodijelili na uporabu sekundarnom dodjelom, te ga dostavljati Agenciji na njezin zahtjev,
– ne smiju ni na koji način trgovati dodijeljenim adresama i brojevima.

Prijenos prava na uporabu adresa i brojeva

Članak 74.

(1) Operator, koji je na temelju odluke o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva stekao pravo na uporabu adresa ili brojeva, može prenijeti to pravo na drugog operatora uz prethodno pribavljenu suglasnost Agencije.
(2) Zahtjev za davanje suglasnosti na prijenos prava na uporabu adresa ili brojeva zajednički podnose Agenciji na propisanom obrascu oba operatora iz stavka 1. ovoga članka, a Agencija može zaprimati zahtjeve i elektroničkim putem, ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka osobito mora sadržavati sljedeće podatke:
– naziv i adresu podnositelja zahtjeva koji prenosi pravo na uporabu adresa ili brojeva,
– naziv i adresu podnositelja zahtjeva na kojeg se prenosi pravo na uporabu adresa ili brojeva,
– vrstu elektroničke komunikacijske mreže ili usluge za koju se zahtijeva prijenos prava na uporabu adresa ili brojeva,
– adrese, brojeve ili blokove brojeva za koje se zahtijeva prijenos prava na uporabu.
(4) Agencija će izdati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka i donijeti novu odluku o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, ako operator, kojemu se namjerava prenijeti pravo na uporabu adresa ili brojeva, ispunjava sve uvjete za primarnu dodjelu i uporabu adresa ili brojeva u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Oduzimanje dodijeljenih adresa i brojeva

Članak 75.

(1) Agencija će donijeti odluku o potpunom ili djelomičnom oduzimanju dodijeljenih adresa ili brojeva ako utvrdi da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
1. ako je odluka o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva donesena na temelju netočnih podataka ili dokumentacije od važnosti za provedbu postupka rješavanja zahtjeva za primarnu dodjelu adresa ili brojeva,
2. ako uporaba dodijeljenih adresa ili brojeva nije u skladu s Planom adresiranja ili Planom numeriranja,
3. ako operator nije započeo s uporabom dodijeljenih adresa ili brojeva u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja odluke o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva,
4. ako operator ne postupa s dodijeljenim adresama ili brojevima u skladu s uvjetima uporabe utvrđenima ovim Zakonom i odlukom o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva,
5. ako ni nakon zaprimanja opomene nije u određenom roku plaćena propisana naknada za uporabu adresa ili brojeva,
6. ako je operatoru zabranjeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na temelju odluke Agencije iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona,
7. ako je operatoru pravomoćnom sudskom presudom zabranjeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,
8. ako se operator u pisanom obliku odrekao uporabe dodijeljenih adresa ili brojeva,
9. ako je operator prestao postojati, bez nasljednika ili pravnog slijednika,
10. ako su nužne znatne izmjene Plana adresiranja ili Plana numeriranja, zbog potrebe usklađivanja raspona adresa ili brojeva na domaćoj ili međunarodnoj razini, ili provedbe međunarodnih ugovora, sporazuma ili konvencija koje obvezuju Republiku Hrvatsku, ili sprječavanja narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja operatora na kojeg se odnose te izmjene,
11. ako je uporaba dodijeljenih adresa ili brojeva protivna javnom interesu Republike Hrvatske.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena i temeljiti se na načelu razmjernosti, vodeći pritom računa o javnom interesu Republike Hrvatske i gospodarskom učinku oduzimanja dodijeljenih adresa ili brojeva na operatora.
(3) U slučaju oduzimanja dodijeljenih adresa ili brojeva zbog razloga iz stavka 1. točke 10. ovoga članka, Agencija će oduzete adrese ili brojeve istodobno zamijeniti drugim adresama ili brojevima, uz uvažavanje zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu operator i krajnji korisnici usluga nemaju pravo na nadoknadu troškova.
(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati primjereni rok u kojem je operator obvezan prestati s uporabom adresa ili brojeva koji su mu tom odlukom oduzeti.

Prenosivost broja

Članak 76.

(1) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga, uključujući i usluge u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, moraju omogućiti svojim pretplatnicima, na njihov zahtjev, da neovisno o promjeni operatora zadrže dodijeljeni broj, i to:
– na određenoj lokaciji, u slučaju zemljopisnih brojeva,
– na bilo kojoj lokaciji, u slučaju nezemljopisnih brojeva.
(2) Obveza omogućivanja prenosivosti broja iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
– zadržavanje broja u slučaju promjene zemljopisne lokacije pretplatnika,
– prijenos brojeva između nepokretnih i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža.
(3) Način, uvjeti i postupak ostvarivanja prenosivosti broja u nepokretnoj i pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

Jedinstveni europski broj za hitne službe

Članak 77.

(1) Operatori javnih telefonskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga moraju omogućiti svim korisnicima usluga besplatne pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj u skladu s Planom numeriranja, i to s bilo kojega telefonskog uređaja, uključujući i sve javne telefonske govornice.
(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju središnjem tijelu, nadležnom za zaprimanje poziva prema hitnim službama u skladu s posebnim zakonom, dostavljati bez naknade sve raspoložive podatke o ostvarenim pozivima prema broju 112, što osobito obuhvaća podatke o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja, pozivajućem broju, vremenu i trajanju poziva te lokaciji s koje je upućen poziv, u skladu s tehničkim mogućnostima.
(3) Način i uvjeti uporabe jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112, tehnički i drugi zahtjevi za operatore iz stavka 1. ovoga članka u ispunjavanju obveza prema nadležnom središnjem tijelu iz stavka 2. ovoga članka, te mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112 pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar.
(4) Agencija, u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za zaštitu i spašavanje, na prikladan i javno dostupan način obavješćuje i upoznaje korisnike usluga sa svrhom i načinom uporabe jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112.

Europski telefonski pozivni brojevi i pristup nezemljopisnim brojevima

Članak 78.

(1) Operatori javnih telefonskih mreža moraju podržavati međunarodni predbroj »00« prigodom uspostavljanja međunarodnih poziva prema javnim telefonskim mrežama izvan Republike Hrvatske.
(2) Agencija će osigurati da svi operatori javnih telefonskih mreža omoguće uspostavljanje svih poziva prema europskom telefonskom brojevnom prostoru (ETNS), ne zadirući pritom u pravo operatora javne telefonske mreže na nadoknadu troškova prijenosa poziva kroz vlastitu telefonsku mrežu.
(3) Operatori javnih telefonskih mreža moraju osigurati da korisnici usluga iz drugih država mogu pristupati nezemljopisnim brojevima u Republici Hrvatskoj ako je to tehnički i gospodarski ostvarivo, osim u slučaju kada je pozvani pretplatnik zbog tržišnih razloga ograničio pristup pozivateljima iz određenih zemljopisnih područja.

Upravljanje vršnom nacionalnom internetskom domenom

Članak 79.

(1) Upravljanje vršnom nacionalnom internetskom domenom Republike Hrvatske (».hr« domenom) u nadležnosti je javne ustanove Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, kojoj je nadležna međunarodna organizacija dodijelila ovlast za upravljanje nacionalnim domenskim prostorom.
(2) Ustrojstvo nacionalnoga domenskog prostora Republike Hrvatske, načela upravljanja vršnom nacionalnom internetskom domenom, sekundarnim domenama i domenama niže razine, međusobni odnosi, prava i obveze javne ustanove iz stavka 1. ovoga članka i korisnika domena unutar vršne nacionalne internetske domene, kao i drugih zainteresiranih osoba, te postupak rješavanja sporova u vezi s uporabom nacionalnoga domenskog prostora Republike Hrvatske propisuju se pravilnikom koji na prijedlog upravnog vijeća javne ustanove iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za informatičku djelatnost, uz suglasnost ministra i čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za e-Hrvatsku.

X. UPRAVLJANJE RADIOFREKVENCIJSKIM SPEKTROM

Načela upravljanja radiofrekvencijskim spektrom

Članak 80.

(1) Upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, kao prirodno ograničenog općeg dobra, od interesa je za Republiku Hrvatsku.
(2) Agencija upravlja radiofrekvencijskim spektrom i planira uporabu satelitskih orbita u skladu sa Statutom, Konvencijom i Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) te odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(3) Djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom mora se temeljiti na načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te postignutom usklađivanju na europskoj ili međunarodnoj razini.
(4) U utvrđivanju načina izdavanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 82. ovoga Zakona osobito će se voditi računa o ostvarivanju najvećih pogodnosti za korisnike usluga i poticanju razvoja tržišnog natjecanja.

Tablica namjene radiofrekvencijskog spektra

Članak 81.

(1) Tablica namjene radiofrekvencijskog spektra sastavni je dio Pravilnika o namjeni radiofrekvencijskog spektra, koji na prijedlog Vijeća Agencije donosi ministar.
(2) Tablica namjene radiofrekvencijskog spektra određuje namjenu radiofrekvencijskih pojaseva za pojedine radiokomunikacijske službe u skladu s Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) te za svaki radiofrekvencijski pojas dodatno utvrđuje osobito sljedeće:
– njegovu namjenu za jednu ili više radiokomunikacijskih služba u Republici Hrvatskoj, pri čemu pojedini radiofrekvencijski pojas ne mora biti namijenjen određenim radiokomunikacijskim službama (uporaba neovisna o vrsti radiokomunikacijske službe),
– njegovu dodjelu za jednu ili više odgovarajućih primjena ili tehnologija, pri čemu uporaba pojedinoga radiofrekvencijskog pojasa može biti neovisna o primijenjenoj tehnologiji (tehnološki neovisna uporaba),
– njegovu namjenu u svrhu civilne i/ili vojne uporabe,
– uvjete dodjele i uporabe pripadajućih radijskih frekvencija koji osobito mogu upućivati na primjenu drugih mjerodavnih propisa, međunarodnih ugovora i sporazuma te odluka i preporuka Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) i drugih nadležnih međunarodnih organizacija i institucija,
– način izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra kojim se utvrđuje obveza pribavljanja tih dozvola u skladu sa člankom 82. ovoga Zakona.
(3) Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra mogu se odrediti različite namjene, uvjeti dodjele i uporabe te načini izdavanja dozvola za isti radiofrekvencijski pojas.
(4) Uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.

Podrobniji uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija

Članak 82.

(1) Podrobniji uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija u okviru pojedinih radiofrekvencijskih pojaseva, određenih Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra, utvrđuju se u planovima dodjele radijskih frekvencija, koje donosi Agencija.
(2) Planovi dodjele radijskih frekvencija moraju se temeljiti na Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra te biti u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(3) Planovi dodjele radijskih frekvencija mogu osobito sadržavati sljedeće:
– podjelu državnog područja Republike Hrvatske na područja za dodjelu dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, pri čemu se mogu odrediti posebni uvjeti uporabe radi zaštite susjednih područja od djelovanja smetnja,
– podjelu radiofrekvencijskih pojaseva na radiofrekvencijske kanale, zajedno sa širinom tih kanala, razmakom između tih kanala i zaštitnim kanalima,
– druge potrebne tehničke uvjete za uporabu radijskih frekvencija.
(4) Temeljni uvjeti dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra te postupak izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(5) Pravilnik iz stavka 4. ovoga članka osobito mora sadržavati sljedeće:
– pobliže uvjete i postupak izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra,
– izgled i sadržaj obrazaca zahtjeva za izdavanje dozvola i obrazaca dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra,
– odgovarajuću tehničku dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje dozvola,
– rokove valjanosti dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra,
– mjerila odabira u postupku izdavanja dozvole iz članka 89. ovoga Zakona,
– mjerila odabira i pravila javne dražbe u postupku izdavanja dozvole iz članka 90. ovoga Zakona,
– način i uvjete prijenosa dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na drugu osobu,
– način i uvjete dostavljanja tehničkih i drugih podataka o određenim vrstama radijskih postaja, kada je to nužno radi zaštite od smetnja i provedbe nadzora uporabe radiofrekvencijskog spektra,
– način i uvjete obavljanja tehničkih pregleda, radijskih mjerenja te drugih mjerenja i ispitivanja u svrhu utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru za određene vrste radijskih postaja,
– način i uvjete ograničenja uporabe radijskih frekvencija,
– način i uvjete obvezne identifikacije određenih vrsta radijskih postaja,
– način i uvjete uporabe radijskih postaja u slučaju opasnosti i drugim hitnim slučajevima.
(6) Radiofrekvencijski spektar upotrebljava se na sljedeće načine:
– bez dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u skladu sa člankom 86. ovoga Zakona,
– na temelju opće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 87. ovoga Zakona,
– na temelju pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdane prema postupku iz članka 88., 89. ili 90. ovoga Zakona.
(7) Broj pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koje se izdaju prema postupku iz članka 88. i 89. ovoga Zakona, može se ograničiti samo u slučaju zaprimanja više pravovaljanih zahtjeva za izdavanje dozvole kojima nije moguće udovoljiti s obzirom na raspoloživost određenoga radiofrekvencijskog pojasa.
(8) Dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra namijenjenog digitalnoj radiodifuziji može se izdati isključivo operatoru javne komunikacijske mreže.
(9) Dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra namijenjenog analognoj radiodifuziji izdaje se u skladu s odredbama ovoga Zakona nakladniku elektroničkih medija koji svoju djelatnost obavlja u skladu s posebnim zakonom kojim je uređena djelatnost elektroničkih medija.
(10) Podrobniji uvjeti dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra za potrebe amaterskih radijskih komunikacija, radioamaterski razredi, usklađeni ispitni program i polaganje radioamaterskog ispita, tehnički i drugi uvjeti uporabe amaterskih radijskih postaja i opreme propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(11) Tehničke preglede, radijska mjerenja te druga mjerenja i ispitivanja u svrhu utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru obavlja Agencija ili pravna osoba koja je pribavila posebno ovlaštenje Agencije u skladu sa člankom 94. ovoga Zakona.

Baza podataka radiofrekvencijskog spektra

Članak 83.

(1) Agencija vodi i redovito obnavlja bazu podataka radiofrekvencijskog spektra koja osobito može sadržavati popis dodijeljenih i raspoloživih radijskih frekvencija i radiofrekvencijskih kanala u skladu s planovima dodjele radijskih frekvencija iz članka 82. ovoga Zakona, s pripadajućim podacima o uvjetima namjene, dodjele i uporabe tih radijskih frekvencija i kanala, zemljopisnom području njihove uporabe te nositeljima dozvola za uporabu pripadajućih radijskih frekvencija i kanala.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka, koje Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona, moraju biti javno dostupni, bez naknade, u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, uz mogućnost sveobuhvatnog pretraživanja prema odabranim mjerilima.

Naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra

Članak 84.

(1) Za uporabu radiofrekvencijskog spektra plaća se naknada, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se:
1. pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, u svrhu podmirivanja troškova Agencije nastalih u upravljanju radiofrekvencijskim spektrom,
2. pravilnikom koji donosi ministar u skladu sa člankom 85. ovoga Zakona, za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.
(2) Naknada utvrđena pravilnikom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka plaća se u korist Agencije, a može se utvrditi na godišnjoj ili višegodišnjoj razini.
(3) Naknada utvrđena pravilnikom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka plaća se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, na temelju izdanog računa Agencije, a može se utvrditi u jednokratnom iznosu i na godišnjoj razini.
(4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka mora osigurati optimalnu uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, pri čemu osobito treba voditi računa o regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona.
(5) Utvrđeni izračun i visina naknade iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se na radiofrekvencijske pojase koji prema Tablici namjene radiofrekvencijskog spektra podliježu postupku javne dražbe u skladu sa člankom 90. ovoga Zakona, pri čemu se visina naknade za pravo uporabe toga radiofrekvencijskog spektra određuje u postupku javne dražbe.

Provjera načina upravljanja radiofrekvencijskim spektrom

Članak 85.

(1) Agencija obavlja redovitu provjeru načina upravljanja radiofrekvencijskim spektrom putem javne rasprave kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga u vezi s postojećim načinom upravljanja radiofrekvencijskim spektrom.
(2) U obavljanju provjere iz stavka 1. ovoga članka, koja može obuhvatiti cijeli radiofrekvencijski spektar ili samo odabrane radiofrekvencijske pojase, Agencija surađuje s Ministarstvom, a u slučaju provjere radiofrekvencijskih pojaseva za potrebe radiodifuzije, surađuje i s tijelom nadležnim za elektroničke medije.
(3) Agencija obavlja provjeru cijeloga radiofrekvencijskog spektra najmanje jedanput godišnje, a provjeru odabranih radiofrekvencijskih pojasa prema potrebi.
(4) Javna rasprava u okviru postupka provjere iz stavka 1. ovoga članka provodi se o prijedlogu izmjena i dopuna Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra, planova dodjele radijskih frekvencija i pravilnika iz članka 84. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
(5) Prigodom izrade prijedloga izmjena i dopuna akata iz stavka 4. ovoga članka, koje objavljuju radi provedbe javne rasprave u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona, Agencija i Ministarstvo moraju osobito voditi računa o sljedećem:
– usklađivanju namjene radiofrekvencijskog spektra na europskoj i međunarodnoj razini,
– razvoju tehnologije,
– mogućem učinku predloženih izmjena i dopuna na tržišta elektroničkih komunikacija,
– mogućem utjecaju predloženih izmjena i dopuna na gospodarsku vrijednost radiofrekvencijskog spektra, i to osobito radijskih frekvencija za koje su već izdane dozvole,
– mogućem utjecaju predloženih izmjena i dopuna Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra na odgovarajuće izmjene i dopune planova dodjele radijskih frekvencija te pravilnika iz članka 82. stavka 4. i članka 84. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
(6) Pri konačnom utvrđivanju prijedloga izmjena i dopuna Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra i donošenju planova dodjele radijskih frekvencija Agencija će osobito voditi računa o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima zaprimljenim tijekom javne rasprave, poštujući pritom načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te regulatorna načela i ciljeve iz članka 5. ovoga Zakona.
(7) Pri donošenju izmjena i dopuna Pravilnika o namjeni radiofrekvencijskog spektra i pravilnika iz članka 84. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona ministar će osobito voditi računa o prijedlogu Agencije iz stavka 6. ovoga članka te o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima zaprimljenim tijekom javne rasprave, poštujući pritom načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te regulatorna načela i ciljeve iz članka 5. ovoga Zakona.
(8) Vijeće Agencije će, prema potrebi, uskladiti pravilnik iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona s izmjenama i dopunama pravilnika iz stavka 7. ovoga članka, vodeći pritom računa o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima zaprimljenim tijekom javne rasprave.

Uporaba radiofrekvencijskog spektra bez dozvole

Članak 86.

(1) Oružane snage Republike Hrvatske upotrebljavaju radiofrekvencijske pojase, koji su Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra određeni isključivo za vojnu uporabu, bez pribavljanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima dodjele i uporabe utvrđenim u toj Tablici i pravilniku iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona. Izvješće o uporabi tih radiofrekvencijskih pojasa mora se u pisanom obliku dostaviti Agenciji, na njezin zahtjev.
(2) Oružane snage Republike Hrvatske, policija, sigurnosno--obavještajne agencije, tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje te hitne službe upotrebljavaju radiofrekvencijske pojase, koji su Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra određeni za civilnu i vojnu uporabu, bez pribavljanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima dodjele i uporabe utvrđenim u toj Tablici i pravilniku iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona. Za takvu uporabu radiofrekvencijskih pojasa potrebno je pribaviti prethodno odobrenje Agencije.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Oružane snage Republike Hrvatske, policija, sigurnosno-obavještajne agencije, tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje te hitne službe moraju poduzimati djelotvorne mjere za sprječavanje i uklanjanje smetnja.
(4) Za uporabu radiofrekvencijskog spektra bez dozvole u skladu s odredbama ovoga članka ne plaća se naknada iz članka 84. ovoga Zakona.

Opća dozvola

Članak 87.

(1) Svaka pravna i fizička osoba ima pravo na uporabu radiofrekvencijskog pojasa koji se prema Tablici namjene radiofrekvencijskog spektra može upotrebljavati na temelju opće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima dodjele i uporabe utvrđenim u toj Tablici i pravilniku iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Agencija izdaje opću dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra u slučaju zanemarive opasnosti od smetnja ili u usklađenim radiofrekvencijskim pojasima, a osobito u svrhu provedbe odgovarajućih odluka i preporuka Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) i njezinih tijela, koje su prihvaćene u Republici Hrvatskoj.

Postupak izdavanja pojedinačne dozvole
na temelju zahtjeva

Članak 88.

(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju podnesenog zahtjeva za izdavanje dozvole, za radiofrekvencijski pojas u kojem je takav način izdavanja dozvole utvrđen Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra.
(2) Agencija će izdati dozvolu iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva za izdavanje dozvole ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– ako je zahtjev za izdavanje dozvole podnesen u skladu s pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona,
– ako je zahtjev za izdavanje dozvole usklađen s uvjetima dodjele i uporabe koji su za pripadajuće radijske frekvencije utvrđeni Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra i planom dodjele radijskih frekvencija,
– ako su zatražene radijske frekvencije raspoložive.
(3) Zahtjevi za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka rješavaju se prema redoslijedu njihova zaprimanja u Agenciji, a ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima, Agencija može zaprimati te zahtjeve i elektroničkim putem.
(4) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.
(5) U dozvoli iz stavka 1. ovoga članka Agencija osobito određuje uvjete dodjele i uporabe koji su za pripadajuće radijske frekvencije utvrđeni Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra i pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.
(6) Na temelju podnesenog zahtjeva nadležnog tijela državne vlasti ili nadležne sigurnosno-obavještajne agencije, kada to zahtijevaju interesi obrane ili nacionalne sigurnosti, Agencija će izdati pojedinačnu dozvolu za uporabu uređaja za ometanje radijskih frekvencija javnih elektroničkih komunikacijskih mreža na određenom prostoru ili području, nakon prethodno provedenog postupka u kojem će saslušati sve operatore s izdanom dozvolom za uporabu pripadajućega radiofrekvencijskog spektra.

Postupak izdavanja pojedinačne dozvole na temelju javnog poziva ili javnog natječaja

Članak 89.

(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju prethodno provedenog postupka javnog natječaja, za radiofrekvencijski pojas u kojem je, zbog ograničenja raspoloživoga radiofrekvencijskog spektra, takav način izdavanja dozvole utvrđen Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra.
(2) Postupak izdavanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka Agencija pokreće po službenoj dužnosti ili na temelju zahtjeva za izdavanje te dozvole, podnesenog u skladu s pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Agencija će objaviti obavijest o zaprimanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama, u roku od petnaest dana od dana zaprimanja tog zahtjeva, s javnim pozivom na podnošenje novih zahtjeva za isti radiofrekvencijski pojas u roku od 45 dana od dana objave toga javnog poziva. Agencija može zaprimati zahtjeve i elektroničkim putem, ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima.
(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka Agencija zaprimi više zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, kojima nije moguće udovoljiti s obzirom na raspoloživost toga radiofrekvencijskog pojasa, donijet će odluku o raspisivanju javnog natječaja za uporabu radiofrekvencijskog spektra u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Mjerila odabira, na temelju kojih Agencija odabire jednog ili više podnositelja zahtjeva u postupku javnog natječaja iz stavka 4. ovoga članka, odnose se osobito na ispunjavanje tehničkih i financijskih uvjeta i sposobnosti za upravljanje elektroničkom komunikacijskom mrežom i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga te ostvarivanje uvjeta dodjele i uporabe utvrđenih u dozvoli iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Mjerila odabira iz stavka 5. ovoga članka moraju se temeljiti na načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, pri čemu osobito treba voditi računa o regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona.
(7) Uvjeti dodjele i uporabe, koje Agencija određuje u dozvoli iz stavka 1. ovoga članka u skladu s Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra i pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona, obuhvaćaju osobito sljedeće:
– najmanji i najveći dio radiofrekvencijskog spektra koji se može dodijeliti jednom podnositelju zahtjeva,
– rok valjanosti dozvole iz stavka 1. ovoga članka,
– način i uvjete prijenosa dozvole iz stavka 1. ovoga članka na drugu osobu,
– obvezu obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga pokrivanjem određenoga zemljopisnog područja i/ili određenog postotka stanovništva na području obuhvaćenom tom dozvolom, unutar određenog razdoblja,
– obvezu prijave postavljene radijske postaje.
(8) Agencija će, nakon usporedbe i ocjene svih zahtjeva zaprimljenih u postupku javnog natječaja iz stavka 4. ovoga članka, na temelju mjerila odabira iz stavka 5. ovoga članka donijeti obrazloženu odluku o odabiru jednog ili više najpovoljnijih podnositelja zahtjeva, ovisno o raspoloživom radiofrekvencijskom pojasu za koji je raspisan javni natječaj, i to u roku od najviše osam mjeseci od dana pokretanja postupka izdavanja dozvole, ili zaprimanja zahtjeva za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga članka.
(9) Odlukom iz stavka 8. ovoga članka Agencija izdaje jednu ili više dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra odabranim podnositeljima zahtjeva. Ako niti jedan zahtjev, zaprimljen u postupku javnog natječaja, nije ispunio mjerila odabira iz stavka 5. ovoga članka, Agencija će obrazloženom odlukom poništiti javni natječaj, a izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka može se provesti ponovnim pokretanjem postupka u skladu s odredbama ovoga članka.
(10) O zahtjevima iz stavka 4. ovoga članka, kojima je moguće udovoljiti s obzirom na raspoloživost radiofrekvencijskog pojasa, Agencija može odlučiti nakon provedenoga skraćenog postupka, bez raspisivanja javnog natječaja, u roku od sljedećih 30 dana, prema redoslijedu zaprimanja tih zahtjeva u Agenciji, uz odgovarajuću primjenu mjerila odabira iz stavka 5. ovoga članka te uvjeta dodjele i uporabe iz stavka 7. ovoga članka.
(11) Sadržaj zahtjeva iz stavka 2., sadržaj javnog poziva iz stavka 3., postupak, uvjeti i rokovi provedbe javnog natječaja iz stavka 4. te mjerila odabira iz stavka 5. ovoga članka pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.
(12) Odluke iz stavka 4., 8., 9. i 10. ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona. Odluke iz stavka 8., 9. i 10. ovoga članka Agencija će dostaviti svim podnositeljima zahtjeva u postupku javnog natječaja.

Postupak izdavanja pojedinačne dozvole
na temelju javne dražbe

Članak 90.

(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju prethodno provedenog postupka javne dražbe, za radiofrekvencijski pojas u kojem je, zbog ograničenja raspoloživoga radiofrekvencijskog spektra, takav način izdavanja dozvole utvrđen Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra.
(2) Postupak izdavanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka Agencija pokreće po službenoj dužnosti ili na temelju zahtjeva za izdavanje te dozvole, podnesenog u skladu s pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Agencija će objaviti obavijest o zaprimanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama, u roku od petnaest dana od dana zaprimanja tog zahtjeva, s javnim pozivom na podnošenje novih zahtjeva za isti radiofrekvencijski pojas u roku od 45 dana od dana objave toga javnog poziva. Agencija može zaprimati zahtjeve i elektroničkim putem, ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima.
(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka Agencija zaprimi najmanje dva zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, donijet će odluku o raspisivanju javne dražbe za uporabu radiofrekvencijskog spektra u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Mjerila odabira i pravila javne dražbe, na temelju kojih Agencija odabire jednog ili više podnositelja zahtjeva u postupku javne dražbe iz stavka 4. ovoga članka, odnose se osobito na ispunjavanje tehničkih i financijskih uvjeta i sposobnosti za upravljanje elektroničkom komunikacijskom mrežom i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga te ostvarivanje uvjeta dodjele i uporabe utvrđenih u dozvoli iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Mjerila odabira i pravila javne dražbe iz stavka 5. ovoga članka moraju se temeljiti na načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, pri čemu osobito treba voditi računa o regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona.
(7) Uvjeti dodjele i uporabe, koje Agencija određuje u dozvoli iz stavka 1. ovoga članka u skladu s Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra i pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona, obuhvaćaju osobito sljedeće:
– najmanji i najveći dio radiofrekvencijskog spektra koji se može dodijeliti jednom podnositelju zahtjeva,
– rok valjanosti dozvole iz stavka 1. ovoga članka,
– način i uvjete prijenosa dozvole iz stavka 1. ovoga članka na drugu osobu,
– obvezu obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga pokrivanjem određenoga zemljopisnog područja i/ili određenog postotka stanovništva na području obuhvaćenom tom dozvolom, unutar određenog razdoblja,
– obvezu prijave postavljene radijske postaje.
(8) Agencija će, nakon usporedbe i ocjene svih zahtjeva zaprimljenih u postupku javne dražbe iz stavka 4. ovoga članka, odabrati podnositelje zahtjeva koji ispunjavaju mjerila odabira i podliježu daljnjem postupku u skladu s pravilima javne dražbe iz stavka 5. ovoga članka.
(9) Ovisno o pravilima javne dražbe iz stavka 5. ovoga članka i raspoloživom radiofrekvencijskom pojasu za koji je raspisana javna dražba, Agencija će donijeti obrazloženu odluku o odabiru jednog ili više podnositelja zahtjeva iz stavka 8. ovoga članka na temelju najviše cijene ponuđene u postupku javne dražbe, i to u roku od najviše osam mjeseci od dana pokretanja postupka izdavanja dozvole, ili zaprimanja zahtjeva za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga članka.
(10) Odlukom iz stavka 9. ovoga članka Agencija izdaje jednu ili više dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra odabranim podnositeljima zahtjeva. Ako mjerila odabira i pravila javne dražbe iz stavka 5. ovoga članka ne ispunjavaju najmanje dva zahtjeva zaprimljena u postupku javne dražbe, Agencija će obrazloženom odlukom poništiti javnu dražbu, a izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka može se provesti ponovnim pokretanjem postupka u skladu s odredbama ovoga članka.
(11) U slučaju zaprimanja samo jednog zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, te u slučaju poništenja javne dražbe iz stavka 10. ovoga članka, Agencija može provesti postupak izdavanja pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u skladu s odredbama članka 89. ovoga Zakona, uz odgovarajuću primjenu mjerila odabira iz stavka 5. ovoga članka te uvjeta dodjele i uporabe iz stavka 7. ovoga članka.
(12) Sadržaj zahtjeva iz stavka 2., sadržaj javnog poziva iz stavka 3., postupak, uvjeti i rokovi provedbe javne dražbe iz stavka 4. te mjerila odabira i pravila javne dražbe iz stavka 5. ovoga članka pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.
(13) Odluke iz stavka 4., 9. i 10. ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona. Odluke iz stavka 9. i 10. ovoga članka Agencija će dostaviti svim podnositeljima zahtjeva u postupku javne dražbe.

Privremena dozvola za uporabu
radiofrekvencijskog spektra

Članak 91.

(1) Iznimno od namijenjene radiokomunikacijske službe ili tehnologije, ili uvjeta dodjele i uporabe utvrđenih Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra i pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona, Agencija može, na temelju podnesenog zahtjeva, izdati privremenu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra koja ne podliježe postupcima izdavanja dozvole iz članka 88., 89. i 90. ovoga Zakona.
(2) Privremena dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se izdati, prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, za radijsku postaju ili radijski sustav koji se upotrebljava u svrhu tržišnog ili tehničkog ispitivanja, istraživanja ili projektiranja, ili za potrebe športskih, kulturnih, zabavnih ili drugih priredaba privremenog značaja.
(3) Agencija će u privremenoj dozvoli iz stavka 1. ovoga članka odrediti primjereni rok valjanosti dozvole te odgovarajuće uvjete dodjele i uporabe pripadajućih radijskih frekvencija, osobito u svrhu zaštite od smetnja.
(4) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje privremene dozvole iz stavka 1. ovoga članka koji nije u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, ili je u suprotnosti s regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona, ili ako utvrdi da je podnesen isključivo u svrhu izbjegavanja primjene kojeg od postupaka izdavanja dozvole iz članka 88., 89. i 90. ovoga Zakona.

Prijenos dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra

Članak 92.

(1) Dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 88., 89. i 90. ovoga Zakona mogu se prenijeti na drugu osobu, uz prethodno pribavljenu suglasnost Agencije.
(2) Nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra i osoba na koju se prenosi ta dozvola zajednički podnose Agenciji pisani zahtjev za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka.
(3) U postupku rješavanja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka Agencija provjerava zadovoljavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona, a osobito mora utvrditi ispunjava li osoba, na koju se prenosi dozvola, uvjete dodjele i uporabe određene tom dozvolom.
(4) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev iz stavka 2. ovoga članka koji ne zadovoljava načela i ciljeve ili ne ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Prijenosom dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra na osobu iz stavka 3. ovoga članka u cijelosti se prenose prava i obveze koje proizlaze iz te dozvole, uključujući uvjete dodjele i uporabe određene tom dozvolom.
(6) Način i uvjeti prijenosa dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra na drugu osobu pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.

Oduzimanje dozvole za uporabu
radiofrekvencijskog spektra

Članak 93.

(1) Agencija će donijeti odluku o oduzimanju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra ako utvrdi da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
1. ako je dozvola izdana na temelju netočnih podataka ili dokumentacije od važnosti za provedbu postupka izdavanja dozvole,
2. ako nositelj dozvole, ni nakon izricanja propisanih mjera inspektora elektroničkih komunikacija ili nadzornika elektroničkih komunikacija, ne postupa u skladu s uvjetima dodjele i uporabe koji su određeni dozvolom,
3. ako nositelj dozvole, ni nakon izricanja propisanih mjera inspektora elektroničkih komunikacija ili nadzornika elektroničkih komunikacija, ne uskladi uporabu dodijeljenih radijskih frekvencija s Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra, odgovarajućim planom dodjele radijskih frekvencija ili pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona,
4. ako su nužne znatne izmjene Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra ili odgovarajućeg plana dodjele radijskih frekvencija, zbog potrebe usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na domaćoj ili međunarodnoj razini, ili provedbe međunarodnih ugovora, sporazuma ili konvencija koje obvezuju Republiku Hrvatsku, ili djelotvornije zaštite od smetnja, ili sprječavanja narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja nositelja dozvole,
5. ako ni nakon zaprimanja opomene nije u određenom roku plaćena propisana naknada za uporabu radijskih frekvencija,
6. ako je nositelju dozvole zabranjeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na temelju odluke Agencije iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona,
7. ako je nositelju dozvole oduzeta koncesija za obavljanje djelatnosti radija ili televizije, ili je isteklo vrijeme na koje mu je dodijeljena ta koncesija, u skladu s posebnim zakonom,
8. ako je nositelju dozvole pravomoćnom sudskom presudom zabranjeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,
9. ako se nositelj dozvole u pisanom obliku odrekao uporabe dodijeljenih radijskih frekvencija,
10. ako je nositelj dozvole prestao postojati, bez nasljednika ili pravnog sljednika,
11. ako je na temelju prethodne odluke Agencije iz članka 68. stavka 6. ili stručnog mišljenja Agencije iz članka 68. stavka 3. ovoga Zakona utvrđeno narušavanje regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona,
12. ako je uporaba dodijeljenih radijskih frekvencija protivna javnom interesu Republike Hrvatske.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena i temeljiti se na načelu razmjernosti, vodeći pritom računa o javnom interesu Republike Hrvatske i gospodarskom učinku oduzimanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra na nositelja dozvole.
(3) U slučaju oduzimanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra zbog razloga iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, Agencija će izmijeniti dodijeljene radijske frekvencije izdavanjem nove dozvole, u kojoj može, prema potrebi, odrediti druge uvjete dodjele i uporabe izmijenjenih radijskih frekvencija, uz uvažavanje zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu nositelj dozvole nema pravo na nadoknadu troškova.
(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati primjereni rok u kojem je nositelj dozvole obvezan prestati s uporabom radijskih frekvencija dodijeljenih dozvolom koja je oduzeta tom odlukom.

Kontrola radiofrekvencijskog spektra i zaštita od smetnja

Članak 94.

(1) U svrhu provedbe usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na domaćoj i međunarodnoj razini, obavljanja kontrole radiofrekvencijskog spektra, mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka stvaranja smetnja u radiofrekvencijskom spektru i poduzimanja propisanih mjera za njihovo uklanjanje, te radi obavljanja drugih stručnih i tehničkih poslova u sklopu djelotvornog upravljanja radiofrekvencijskim spektrom, unutar Agencije se ustrojava sustav kontrolno-mjernih središta i kontrolno-mjernih postaja, s potrebnom mjernom, računalnom i komunikacijskom opremom, programskom potporom te mjernim i drugim vozilima.
(2) Unutarnje ustrojstvo, poslovi i opremljenost sustava iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuju općim aktom Agencije.
(3) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža moraju obavljati poslove mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja te poduzimanja mjera za njihovo uklanjanje unutar vlastite elektroničke komunikacijske mreže.
(4) Agencija obavlja poslove mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru, koje stvaraju radijske postaje, radijski sustavi i druga RiTT oprema, ili druga elektronička komunikacijska oprema izvan elektroničkih komunikacijskih mreža operatora.
(5) Poslove iz stavka 3. ovoga članka u odnosu na smetnje u radiofrekvencijskom spektru, koje stvaraju elektroničke komunikacijske mreže, radijske postaje, radijski sustavi ili druga RiTT oprema strane države, Agencija obavlja u suradnji s nadležnim tijelom te države, u skladu s mjerodavnim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT).
(6) Poslove iz stavka 3. ovoga članka u odnosu na smetnje u radiofrekvencijskom spektru, koji upotrebljavaju Oružane snage Republike Hrvatske, policija i sigurnosno-obavještajne agencije u skladu s Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra, obavljaju njihove ovlaštene osobe, po službenoj dužnosti ili na zahtjev Agencije, u suradnji s nadzornikom elektroničkih komunikacija.
(7) Nadzornik elektroničkih komunikacija u obavljanju stručnog nadzora može poduzimati ili narediti poduzimanje mjera propisanih člankom 114. ovoga Zakona u svrhu mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru, koje uzrokuje radijska postaja ili druga RiTT oprema, elektronička komunikacijska mreža ili druga elektronička komunikacijska oprema, te njihova uklanjanja.
(8) U slučaju utvrđivanja smetnja u radijskim komunikacijama tijela državne uprave nadležnog za zaštitu i spašavanje te hitnih služba, kao i pomorskih i zrakoplovnih radijskih komunikacija te radijskih komunikacija u plovidbi unutarnjim vodama, koje služe u svrhu sigurnosti ljudskih života na kopnu, moru i u zraku te na unutarnjim vodama, mjere iz stavka 7. ovoga članka moraju se provesti bez odgode.
(9) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža iz stavka 3. ovoga članka i vlasnici ili korisnici radijskih postaja, radijskih sustava i druge RiTT opreme te druge elektroničke komunikacijske opreme iz stavka 4. ovoga članka, prigodom poduzimanja propisanih mjera nadzornika elektroničkih komunikacija, imaju obveze nadziranih osoba iz članka 115. ovoga Zakona.
(10) Agencija može izdati, na način i uz uvjete propisane pravilnikom iz članka 82. stavka 4. i članka 95. stavka 2. ovoga Zakona, posebno ovlaštenje pravnoj osobi za obavljanje sljedećih poslova:
– tehničkih pregleda i radijskih mjerenja iz članka 82. ovoga Zakona,
– mjerenja i ispitivanja u svrhu utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru,
– izračuna i mjerenja vrijednosti elektromagnetskog polja iz članka 95. ovoga Zakona.
(11) Ako se utvrdi da pravna osoba iz stavka 10. ovoga članka ne obavlja poslove iz dobivenog posebnog ovlaštenja u skladu s odredbama ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Agencija će donijeti rješenje o privremenom ili trajnom oduzimanju posebnog ovlaštenja toj pravnoj osobi.

Ograničenje djelovanja elektromagnetskog polja

Članak 95.

(1) Radi djelotvorne zaštite ljudskog zdravlja od djelovanja elektromagnetskog polja, elektroničke komunikacijske mreže, radijske postaje i druga RiTT oprema te druga elektronička komunikacijska oprema, kao izvori elektromagnetskog zračenja, podliježu ograničenjima u pogledu vrijednosti određenih veličina elektromagnetskog polja, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(2) Temeljna ograničenja, referentne razine i granične vrijednosti veličina elektromagnetskog polja, granične vrijednosti snaga zračenja radijskih postaja, referentni propisi i norme koje se odnose na izloženost ljudi elektromagnetskom polju, posebni uvjeti postavljanja i uporabe određenih vrsta radijskih postaja te način i uvjeti obavljanja izračuna i mjerenja vrijednosti elektromagnetskog polja propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.
(3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka propisuje se, kada je to nužno radi djelotvorne zaštite ljudskog zdravlja, izdavanje potvrde o usklađenosti radijske postaje s odredbama tog pravilnika, kojom Agencija potvrđuje da postavljena radijska postaja ne stvara razine elektromagnetskog polja koje prelaze vrijednosti utvrđene tim pravilnikom.
(4) Potvrda o usklađenosti iz stavka 3. ovoga članka predstavlja uvjet za izdavanje uporabne dozvole za radijsku postaju, ako je obveza pribavljanja uporabne dozvole utvrđena posebnim propisima o gradnji.
(5) Agencija može izdati potvrdu o usklađenosti iz stavka 3. ovoga članka, na zahtjev nositelja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, i u slučaju kada pravilnik iz stavka 2. ovoga članka ne obvezuje nositelja dozvole na pribavljanje potvrde o usklađenosti.
(6) Izračun i mjerenje vrijednosti elektromagnetskog polja iz stavka 2. ovoga članka obavlja Agencija ili pravna osoba koja je pribavila posebno ovlaštenje Agencije iz članka 94. ovoga Zakona.

XI. DIGITALNI RADIO I TELEVIZIJA

Prijenos digitalnog radijskog i televizijskog signala

Članak 96.

(1) Javne komunikacijske mreže namijenjene pružanju usluga digitalne televizije moraju se planirati na način prikladan za usluge digitalne televizije i programe s povećanim omjerom stranica slike (16:9).
(2) Operatori javnih komunikacijskih mreža iz stavka 1. ovoga članka moraju u prijmu i ponovnom prijenosu usluga i programa iz stavka 1. ovoga članka zadržati povećani omjer stranica slike ako su namijenjeni za prijam na televizijskom zaslonu. Operatori javnih komunikacijskih mreža mogu prenositi televizijske programe i s drugim omjerom stranica slike.
(3) Agencija može odlukom utvrditi sljedeće obveze operatorima javnih komunikacijskih mreža iz stavka 2. ovoga članka:
– da osiguraju pristup sučeljima aplikacijskih programa i/ili elektroničkim programskim vodičima uz pravedne, razborite i nediskriminirajuće uvjete,
– da primjenjuju norme prijenosa digitalnoga radijskog i televizijskog signala koje je Komisija odredila obvezujućim.
(4) Način i uvjeti prelaska s analognog na digitalno odašiljanje radijskih i televizijskih programa te pristupa položajima u multipleksu u zemaljskoj digitalnoj radiodifuziji pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar na prijedlog Vijeća Agencije i uz prethodno mišljenje tijela nadležnog za elektroničke medije.
(5) Agencija u okviru svojih nadležnosti nadzire primjenu odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona o prijenosu digitalnoga radijskog i televizijskog signala.

Obvezni prijenos

Članak 97.

(1) Na temelju odluke tijela nadležnog za elektroničke medije o obveznom prijenosu jednog ili više radijskih i/ili televizijskih programa u Republici Hrvatskoj na državnoj, regionalnoj ili drugoj razini, Agencija će odlukom odrediti operatore javnih komunikacijskih mreža koji imaju obvezu prijenosa tih programa.
(2) Obveza prijenosa iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti, u skladu s načelima razmjernosti i transparentnosti, operatorima samo onih javnih komunikacijskih mreža koje upotrebljava značajan broj krajnjih korisnika usluga kao glavni način prijma radijskih i televizijskih programa, i to samo u slučaju kada za to postoji javni interes.
(3) U slučaju određivanja naknade za prijenos programa u skladu s obvezom iz stavka 1. ovoga članka, naknada se utvrđuje u skladu s načelima razmjernosti, transparentnosti i nediskriminacije.
(4) Agencija redovito provjerava obvezu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka, a svaki operator javne komunikacijske mreže s utvrđenom obvezom prijenosa ima pravo zatražiti od Agencije preispitivanje te obveze nakon isteka razdoblja od četiri godine od dana donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Sustavi uvjetovanog pristupa

Članak 98.

(1) Sustavi uvjetovanog pristupa uslugama digitalne televizije i radija moraju imati potrebne tehničke mogućnosti koje operatorima javnih komunikacijskih mreža, na državnoj, regionalnoj ili drugoj razini, omogućuju potpuni nadzor nad uslugama koje upotrebljavaju takve sustave uvjetovanog pristupa.
(2) Operatori usluga uvjetovanog pristupa, koji nakladnicima elektroničkih medija pružaju potreban pristup uslugama digitalnog radija i televizije, obvezni su ponuditi svim nakladnicima elektroničkih medija, uz pravedne, razborite i nediskriminirajuće uvjete, tehničke usluge koje njihovim pretplatnicima omogućuju pristup uslugama uporabom uređaja za uvjetovani pristup.
(3) Operatori iz stavka 2. ovoga članka ne smiju spriječiti prijam programa s bezuvjetnim pristupom uporabom uređaja za uvjetovani pristup iz stavka 2. ovoga članka, osim u slučaju dospjele tražbine prema pretplatniku, koja se odnosi na usluge digitalnog radija i televizije, u skladu s općim uvjetima poslovanja operatora.
(4) Operatori iz stavka 2. ovoga članka moraju voditi računovodstvo za pružanje usluga uvjetovanog pristupa odvojeno od drugih djelatnosti.
(5) Nositelji prava intelektualnog vlasništva za uređaje i sustave uvjetovanog pristupa izdaju ovlaštenja proizvođačima korisničke opreme uz pravedne, razborite i nediskriminirajuće uvjete, pri čemu ne mogu ni u kojem slučaju sprječavati proizvođače korisničke opreme da u isti uređaj ugrađuju zajednička sučelja, koja omogućuju povezivanje s drugim pristupnim sustavima ili s dijelovima svojstvenim drugim pristupnim sustavima, uz uvjet da ta zajednička sučelja udovoljavaju mjerodavnim i primjerenim zahtjevima koji jamče sigurnost poslovanja operatora sustava uvjetovanog pristupa.
(6) Agencija u okviru svojih nadležnosti nadzire primjenu odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona o sustavima uvjetovanog pristupa.

XII. ZAŠTITA PODATAKA I SIGURNOST ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

Sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

Članak 99.

(1) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju poduzeti odgovarajuće tehničke i ustrojstvene mjere kako bi se zaštitila sigurnost njihovih usluga, a zajedno s operatorima javnih komunikacijskih mreža poduzimaju potrebne mjere radi zaštite sigurnosti elektroničke komunikacijske mreže. Poduzete mjere moraju osigurati razinu sigurnosti koja odgovara postojećoj razini opasnosti za sigurnost mreže, vodeći računa o raspoloživim tehničkim i tehnološkim rješenjima i troškovima tih mjera.
(2) U slučaju osobite opasnosti za sigurnost mreže operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora obavijestiti korisnike svojih usluga o toj opasnosti. Ako je opasnost izvan opsega mjera koje poduzima operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, korisnici usluga moraju biti obaviješteni i o raspoloživim mjerama za uklanjanje opasnosti i/ili njezinih posljedica, uključujući i naznaku mogućih troškova takvih mjera.
(3) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezan je odrediti odgovornu osobu za provedbu mjera iz ovoga članka.

Tajnost elektroničkih komunikacija

Članak 100.

(1) U svrhu osiguravanja tajnosti elektroničkih komunikacija i pripadajućih prometnih podataka u javnim komunikacijskim mrežama i javno dostupnim komunikacijskim uslugama, zabranjeno je slušanje, prisluškivanje, pohranjivanje te svaki oblik presretanja ili nadzora elektroničkih komunikacija i pripadajućih prometnih podataka, osim u slučajevima iz članka 108. ovoga Zakona te u slučajevima utvrđenima posebnim zakonima.
(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tehničku pohranu podataka koja je nužna za prijenos komunikacije, ne zadirući pritom u načela zaštite tajnosti podataka.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na zakonski ovlašteno bilježenje komunikacija i pripadajućih prometnih podataka tijekom zakonitih poslovnih radnja u svrhu pružanja dokaza o trgovačkim transakcijama ili drugim poslovnim komunikacijama.
(4) Korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža za pohranu podataka ili za pristup podacima pohranjenim u terminalnoj opremi pretplatnika ili korisnika usluga dopušteno je samo u slučaju kada je taj pretplatnik ili korisnik usluga dobio jasnu i potpunu obavijest u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka, i to osobito o svrhama obrade podataka, te ako mu je osoba zadužena za nadzor podataka omogućila pravo odbijanja takve obrade podataka. Time se ne može spriječiti tehnička pohrana podataka ili pristup podacima isključivo u svrhu obavljanja ili olakšavanja prijenosa komunikacija putem elektroničke komunikacijske mreže, ili, ako je to nužno, radi pružanja usluga informacijskog društva na izričit zahtjev pretplatnika ili korisnika usluga.

Tajnost radijskih komunikacija

Članak 101.

(1) Vlasniku ili korisniku radijske postaje zabranjeno je:
– neovlašteno doznati, upotrebljavati, objaviti ili proslijediti drugima sadržaj radijske poruke koja nije namijenjena javnosti,
– prenositi u nekodiranom obliku radijske poruke koje imaju obilježja tajnosti,
– prenositi lažne i pogrešne signale i priopćenja, osobito ako se odnose na slučaj opasnosti, hitne slučajeve, sigurnost ili identifikaciju,
– prenositi signale i priopćenja koja se ne odnose na njegovu djelatnost,
– primati signale i priopćenja koja nisu namijenjena njemu niti javnosti.
(2) Povredom tajnosti radijskih komunikacija iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se prijam radijske poruke, signala ili priopćenja u obliku smetnje, uz uvjet da se o zaprimanju takve smetnje bez odgode obavijesti Agencija u pisanom obliku, radi utvrđivanja uzroka smetnje i poduzimanja mjera za njezino uklanjanje.

Prometni podaci

Članak 102.

(1) Prometni podaci, koji se odnose na pretplatnike ili korisnike usluga, a koje je obradio i pohranio operator javne komunikacijske mreže ili javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, moraju se izbrisati ili učiniti neimenovanima kada više nisu potrebni u svrhu prijenosa komunikacije, osim u slučajevima iz stavka 2., 3. i 5. ovoga članka te članka 109. stavka 3. i stavka 5. točke 4. ovoga Zakona.
(2) Prometni podaci, koji su potrebni za obračun troškova elektroničkih komunikacijskih usluga pretplatnika ili korisnika usluga te troškova međupovezivanja, mogu se obrađivati samo do zastare tražbina u skladu s općim propisima o obveznopravnim odnosima.
(3) U svrhu promidžbe i prodaje elektroničkih komunikacijskih usluga ili pružanja usluga s dodanom vrijednosti operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga može obrađivati prometne podatke iz stavka 1. ovoga članka na način i u razdoblju potrebnom za promidžbu i prodaju ili pružanje tih usluga, ako je pretplatnik ili korisnik usluga, na kojeg se odnose ti podaci, dao svoju privolu. Pretplatnici ili korisnici usluga mogu uskratiti svoju privolu za obradu prometnih podataka ili je povući u svako doba.
(4) Operator mora obavijestiti pretplatnika ili korisnika usluga o vrstama prometnih podataka koji se obrađuju i o trajanju obrade podataka u svrhe iz stavka 2. ovoga članka, a prije pribavljanja privole pretplatnika ili korisnika usluga, o vrstama prometnih podataka koji se obrađuju i o trajanju obrade podataka u svrhe iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Pristup obradi prometnih podataka u skladu s odredbama stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka dopušten je isključivo ovlaštenim osobama operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga koje rade na poslovima obračuna troškova, upravljanja elektroničkom komunikacijskom mrežom, obrade pritužbi potrošača, otkrivanja prijevara, promidžbe i prodaje elektroničkih komunikacijskih usluga te pružanja usluga s dodanom vrijednosti. Pristup obradi prometnih podataka mora se ograničiti na najnužnije radnje u vezi s obavljanjem tih poslova.
(6) Odredbe stavka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka ne primjenjuju se na izvješćivanje Ministarstva, Agencije, nadležnog suda i drugih nadležnih državnih tijela o prometnim podacima u skladu s posebnim propisima, u svrhu rješavanja sporova iz članka 20. i 21. ovoga Zakona, osobito u vezi s pristupom i međupovezivanjem, ili rješavanja sporova iz članka 51. ovoga Zakona u vezi s iznosom zaduženja za pruženu uslugu.

Prikaz i prikrivanje pozivajućeg broja i s njim
povezanog broja

Članak 103.

(1) Operator javnih komunikacijskih usluga, koji nudi mogućnost prikaza pozivajućeg broja, mora omogućiti korisniku usluga, koji je uputio poziv, jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza njegova broja za svaki pojedinačni poziv ili za sve pozive.
(2) Operator javnih komunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka mora omogućiti pozvanom pretplatniku jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza pozivajućeg broja kod dolaznih poziva, uz razumnu uporabu ove mogućnosti.
(3) Operator javnih komunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka, kod kojeg se pozivajući broj prikazuje prije uspostave poziva, mora omogućiti pozvanom pretplatniku jednostavan način odbijanja dolaznih poziva u slučaju kada je prikaz pozivajućeg broja spriječio pretplatnik ili korisnik usluga koji je uputio poziv.
(4) Operator javnih komunikacijskih usluga, koji nudi mogućnost prikaza broja koji je povezan, mora omogućiti pozvanom pretplatniku jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza broja koji je povezan s pozivajućim korisnikom usluga.
(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na dolazne i odlazne pozive prema drugim državama.
(6) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koji nude mogućnost prikaza pozivajućeg broja i/ili s njim povezanog broja, moraju obavijestiti javnost, na prikladan i javno dostupan način, o tim uslugama i njihovim mogućnostima iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

Podaci o lokaciji bez prometnih podataka

Članak 104.

(1) Podaci o lokaciji bez prometnih podataka, koji se odnose na pretplatnike ili korisnike javnih komunikacijskih mreža ili javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, mogu se obrađivati samo u slučaju kada su učinjeni neimenovanima, ili na temelju privole pretplatnika ili korisnika usluga, na način i u razdoblju potrebnom za pružanje usluge s dodanom vrijednosti.
(2) Operator mora obavijestiti pretplatnika ili korisnika usluga, prije pribavljanja privole iz stavka 1. ovoga članka, o vrsti podataka o lokaciji bez prometnih podataka, koji će se obrađivati, o svrhama i trajanju obrade te o tome hoće li ti podaci biti dostavljeni trećoj strani radi pružanja usluge s dodanom vrijednosti. Pretplatniku ili korisniku usluga mora se u svako doba pružiti mogućnost uskraćivanja njegove privole za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka.
(3) Kada je pribavljena privola pretplatnika ili korisnika usluga iz stavka 1. ovoga članka, pretplatnik ili korisnik usluga mora zadržati mogućnost jednostavnog i besplatnog načina privremenog odbijanja obrade podataka o lokaciji bez prometnih podataka, prigodom svakog priključivanja na elektroničku komunikacijsku mrežu ili svakog prijenosa komunikacije.
(4) Obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka u skladu s odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dopuštena je isključivo ovlaštenim osobama operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, ili ovlaštenim osobama treće strane koja pruža usluge s dodanom vrijednosti, i mora se ograničiti na najnužnije radnje u vezi s pružanjem usluga s dodanom vrijednosti.

Zlonamjerni ili uznemiravajući pozivi

Članak 105.

(1) Ako pretplatnik javno dostupnih telefonskih usluga u pisanom podnesku učini vjerojatnim prijam zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, operator javno dostupnih telefonskih usluga mora, nakon zaprimanja podneska, zabilježiti i pohraniti podatke o pozivajućem broju, nadnevku i vremenu takvih poziva ili pokušaja uspostave takvih poziva. Operator može bilježiti i pohranjivati te podatke samo na temelju pisanog podneska pretplatnika.
(2) U podnesku iz stavka 1. ovoga članka pretplatnik mora naznačiti okvirni nadnevak i vrijeme zaprimanja određenih zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, na temelju čega operator javno dostupnih telefonskih usluga utvrđuje ime i prezime i adresu ili naziv i sjedište pretplatnika ili korisnika usluga koji je uputio te pozive, ako su ti podaci dostupni.
(3) Utvrđene podatke o zlonamjernim ili uznemiravajućim pozivima operator javno dostupnih telefonskih usluga mora zadržati u skladu s odredbama članka 109. ovoga Zakona te bez odgode dostaviti nadležnoj policijskoj upravi na daljnje postupanje u skladu s posebnim propisima, o čemu će u pisanom obliku izvijestiti podnositelja podneska iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga obvezni su međusobno surađivati u svrhu praćenja i otkrivanja zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, a osobito radi razmjene podataka iz stavka 2. ovoga članka.

Pozivi u hitnim slučajevima

Članak 106.

(1) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga moraju onemogućiti sprječavanje prikaza pozivajućeg broja iz članka 103. ovoga Zakona te privremeno odbijanje ili izostanak privole pretplatnika ili korisnika usluga za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka u skladu sa člankom 104. ovoga Zakona, i to za svaki pozivni broj nadležnih državnih tijela i hitnih služba u skladu s njihovim pisanim zahtjevom, u svrhu odziva na pozive u hitnim slučajevima.
(2) Popis nadležnih državnih tijela i hitnih služba s odgovarajućim pozivnim brojevima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Agencija uz prethodnu suglasnost Ministarstva te redovito, a najmanje jedanput godišnje, objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

Neželjene elektroničke komunikacije

Članak 107.

(1) Uporaba pozivnih sustava, s ljudskim posredovanjem ili bez njega, telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući kratke tekstovne poruke (SMS) i multimedijske poruke (MMS), u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu pretplatnika ili korisnika usluga.
(2) Primjena tehničkih sustava za pribavljanje privole iz stavka 1. ovoga članka smatra se izravnom promidžbom i prodajom te nije dopuštena.
(3) Fizička ili pravna osoba trgovca može upotrebljavati podatke o adresama elektroničke pošte, koje je pribavila od svojih potrošača u svrhu prodaje proizvoda i usluga, za izravnu promidžbu i prodaju isključivo vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, uz uvjet da ti potrošači imaju jasnu i nedvojbenu mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu podataka o adresama elektroničke pošte prigodom njihova prikupljanja i prigodom zaprimanja svake elektroničke poruke, u slučaju da potrošač nije unaprijed odbio takvu uporabu podataka.
(4) Zabranjeno je, u svrhu izravne promidžbe i prodaje, slanje elektroničke pošte, uključujući i kratke tekstovne poruke (SMS) i multimedijske poruke (MMS), u kojima se pogrešno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja u čije se ime šalje elektronička poruka, kao i slanje elektroničke pošte ili poruka bez ispravne adrese elektroničke pošte ili broja na koji primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za sprječavanje daljnje komunikacije.
(5) Odredbe stavka 1. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na neautomatizirane pozive pravnim osobama u svrhu izravne promidžbe i prodaje.
(6) Operatori usluga elektroničke pošte moraju pretplatnicima tih usluga omogućiti filtriranje dolazne elektroničke pošte koja sadržava neželjene elektroničke poruke ili štetan sadržaj. Pretplatnicima se mora omogućiti jednostavan način oblikovanja, uključivanja i isključivanja takvih filtara.
(7) Operatori usluga elektroničke pošte moraju na prikladan i javno dostupan način objaviti adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba, te odgovoriti na svaki prigovor u vezi sa zlouporabom elektroničke pošte u roku od najviše petnaest dana od dana zaprimanja tog prigovora putem elektroničke pošte.
(8) Operatori usluga elektroničke pošte moraju pretplatničkim ugovorom obvezati svoje pretplatnike na zabranu slanja neželjenih elektroničkih poruka u skladu s odredbama ovoga članka, te na poduzimanje odgovarajućih mjera radi sprječavanja zlouporaba pretplatnikova korisničkog računa elektroničke pošte.
(9) Kada operator usluga elektroničke pošte zaprimi dokaz da je pretplatnik poslao neželjenu elektroničku poruku, ili da je pretplatnikov korisnički račun elektroničke pošte bio zlouporabljen, obvezan je utvrditi činjenično stanje i poduzeti odgovarajuće mjere. Ovisno o stupnju počinjene zlouporabe, operator može izdati upozorenje pretplatniku ili privremeno onemogućiti uporabu pretplatnikova korisničkog računa elektroničke pošte, o čemu mora, bez odgode, u pisanom obliku obavijestiti pretplatnika.
(10) Ako pretplatnik opetovano krši obveze iz stavka 8. ovoga članka, utvrđene pretplatničkim ugovorom, operator ima pravo trajno izbrisati pretplatnikov korisnički račun elektroničke pošte i raskinuti pretplatnički odnos u skladu s općim uvjetima poslovanja.
(11) Odredbe stavka 8., 9. i 10. ovoga članka ne primjenjuju se na pretplatnike za koje je utvrđeno da je zlouporabu pripadajućeg korisničkog računa elektroničke pošte prouzročila treća strana.
(12) Način i uvjeti djelotvornog sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju usluga elektroničke pošte te ispunjavanje obveza operatora i pretplatnika utvrđenih ovim člankom pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije. U postupku donošenja tog pravilnika Agencija osobito surađuje s operatorima usluga elektroničke pošte.

Tajni nadzor elektroničkih komunikacijskih
mreža i usluga

Članak 108.

(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju o vlastitom trošku osigurati i održavati funkciju tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, kao i elektroničke komunikacijske vodove do operativno-tehničkog tijela nadležnog za nadzor elektroničkih komunikacija u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje nacionalne sigurnosti.
(2) Obveze operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga prema nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka i prema tijelima koja su ovlaštena za primjenu mjera tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u skladu s posebnim zakonima iz područja nacionalne sigurnosti i kaznenog postupka, utvrđuju se tim zakonima i posebnim propisom koji uređuje obveze operatora u području nacionalne sigurnosti.
(3) Na obveze operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 99. do 104. ovoga Zakona, niti odredbe posebnih propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
(4) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju omogućiti nadležnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka trenutačnu identifikaciju korisnika usluga.

Obveza zadržavanja podataka

Članak 109.

(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su zadržati podatke o elektroničkim komunikacijama iz članka 110. ovoga Zakona u svrhu omogućivanja provedbe istrage, otkrivanja i kaznenog progona kaznenih djela u skladu s posebnim zakonom iz područja kaznenog postupka te u svrhu zaštite obrane i nacionalne sigurnosti u skladu s posebnim zakonima iz područja obrane i nacionalne sigurnosti.
(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su zadržati podatke iz stavka 1. ovoga članka u izvornom obliku ili kao podatke obrađene tijekom obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Operatori nemaju obvezu zadržavanja podataka iz stavka 1. ovoga članka koje nisu proizveli niti obradili.
(3) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su zadržati podatke iz stavka 1. ovoga članka u razdoblju od dvanaest mjeseci od dana obavljene komunikacije, bez obzira na odredbe članka 102. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka provode obvezu zadržavanja podataka na način da se zadržani podaci, zajedno sa svim drugim potrebnim i s njima povezanim podacima, mogu bez odgode dostaviti nadležnom tijelu iz članka 108. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju osobito primjenjivati sljedeća načela sigurnosti zadržanih podataka:
1. zadržani podaci moraju biti jednake kakvoće i podvrgnuti jednakim mjerama sigurnosti i zaštite kao i podaci u elektroničkoj komunikacijskoj mreži operatora,
2. zadržani podaci moraju biti zaštićeni na prikladan način od slučajnog ili nezakonitog uništenja, slučajnog gubitka ili izmjene, neovlaštene ili nezakonite pohrane, obrade, pristupa ili razotkrivanja,
3. u slučaju kada se zadržani podaci ne upotrebljavaju u svrhe utvrđene člankom 102. ovoga Zakona, pristup zadržanim podacima mora se ograničiti isključivo na ovlaštene osobe nadležnih tijela iz članka 105. stavka 3. i članka 108. stavka 1. ovoga Zakona,
4. zadržani podaci moraju se uništiti nakon isteka razdoblja zadržavanja iz stavka 3. ovoga članka, osim podataka koji su bili obrađeni i pohranjeni za potrebe nadležnih tijela iz članka 105. stavka 3. i članka 108. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) U svrhu primjene načela sigurnosti zadržanih podataka iz stavka 5. ovoga članka operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju o vlastitom trošku osigurati sve potrebne tehničke i ustrojstvene mjere.
(7) Nadzor nad primjenom načela sigurnosti zadržanih podataka iz stavka 5. ovoga članka, prikupljanje statističkih pokazatelja o zadržanim podacima i godišnje izvješćivanje Komisije o pristupu zadržanim podacima pobliže se propisuje posebnim propisom koji uređuje obveze operatora u području nacionalne sigurnosti, u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije o zadržavanju podataka.

Vrste zadržanih podataka

Članak 110.

(1) Obveza zadržavanja podataka iz članka 109. ovoga Zakona obuhvaća sljedeće vrste podataka:
– podatke potrebne za praćenje i utvrđivanje izvora komunikacije,
– podatke potrebne za utvrđivanje odredišta komunikacije,
– podatke potrebne za utvrđivanje nadnevka, vremena i trajanja komunikacije,
– podatke potrebne za utvrđivanje vrste komunikacije,
– podatke potrebne za utvrđivanje korisničke komunikacijske opreme ili opreme koja se smatra korisničkom komunikacijskom opremom,
– podatke potrebne za utvrđivanje lokacije pokretne komunikacijske opreme.
(2) Zadržani podaci iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju i podatke koji se odnose na neuspješne pozive, pri čemu nema obveze zadržavanja podataka o pozivima koji uopće nisu bili uspostavljeni.
(3) Zabranjeno je zadržavanje podataka koji otkrivaju sadržaj komunikacije.
(4) Podrobnije odrednice o pojedinim vrstama zadržanih podataka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se posebnim propisom koji uređuje obveze operatora u području nacionalne sigurnosti, u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije o zadržavanju podataka.

XIII. INSPEKCIJSKI I STRUČNI NADZOR

Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

Članak 111.

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja elektroničkih komunikacija koji obvezuju Republiku Hrvatsku, obavlja Ministarstvo.
(2) Poslove inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka provode inspektori elektroničkih komunikacija (u daljnjem tekstu: inspektori).
(3) Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa kojima se uređuje RiTT oprema provode inspektori, koji imaju ovlast poduzimati mjere u vezi s tim nadzorom u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(4) Poslovi inspekcijskog nadzora iz stavka 1. i 3. ovoga članka smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.
(5) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora i podrobnijim uvjetima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuje ministar pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.
(6) Inspektor mora imati službenu iskaznicu i značku, kojima dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(7) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice i značke te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i značkama propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.
(8) Inspektor sastavlja zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu, utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim ili naređenim mjerama i radnjama. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje nadziranoj osobi.
(9) Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. Sadržaj i način vođenja očevidnika propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

Ovlasti inspektora elektroničkih komunikacija

Članak 112.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten:
1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru,
2. ući i pregledati poslovne prostorije, zgrade, građevine, gradilišta i zemljišta te se koristiti tehničkim sredstvima i opremom nadzirane osobe u svrhu obavljanja inspekcijskog nadzora,
3. pregledati poslovnu dokumentaciju, opremu i druge stvari koje omogućuju uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi s primjenom ovoga Zakona,
4. uzimati izjave od odgovornih osoba, radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru, te saslušati pojedine osobe u upravnom postupku,
5. zatražiti pisanim putem od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu radi provedbe inspekcijskog nadzora,
6. zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama i radnjama naređenim u inspekcijskom nadzoru,
7. narediti usklađivanje obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
8. privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga o kojoj nije obaviještena Agencija, ili se opetovano obavlja protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti mjere kojima se onemogućuje daljnje obavljanje djelatnosti, do donošenja odluke Agencije,
9. zabraniti uvoz, proizvodnju, prodaju, iznajmljivanje i uporabu radijske postaje, RiTT opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme koja ne zadovoljava uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te narediti mjere za njezino privremeno ili trajno povlačenje s tržišta,
10. zabraniti rad i uporabu radijske postaje bez pribavljene propisane dozvole ili obavljenog tehničkog pregleda, ili radijske postaje koja se opetovano upotrebljava protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti mjere kojima se onemogućuje daljnji rad i uporaba te radijske postaje,
11. privremeno zabraniti rad i uporabu radijske postaje, RiTT opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme, ili druge tehničke opreme koja stvara smetnje, dok se te smetnje ne uklone,
12. zabraniti postavljanje tehničke opreme u zaštitnoj zoni ili u radijskom koridoru radijske postaje, ili u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, ako postavljanje te opreme nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
13. izvijestiti u pisanom obliku nadležnoga građevinskog inspektora u slučaju izvođenja radova ili građenja novih građevina u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijske postaje, ili u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, ako izvođenje radova ili građenje nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ili posebnih propisa kojima je uređena gradnja,
14. narediti uklanjanje drugih utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta u primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
15. predlagati Ministarstvu podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu, u skladu s odredbama Prekršajnog zakona,
16. narediti poduzimanje drugih mjera i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.
(2) Pod poslovnim prostorijama u smislu ovoga članka smatraju se stambene i poslovne prostorije i drugi prostor u kojem nadzirana osoba obavlja svoju djelatnost.
(3) Inspektor je obvezan s podacima, za koje nadzirana osoba dokaže da su poslovna tajna, postupati u skladu s propisanim uvjetima za njihovo čuvanje.
(4) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može, do donošenja sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom postupku, te može pečatiti ili privremeno oduzeti radijsku postaju, RiTT opremu ili drugu elektroničku komunikacijsku opremu, i to u cijelosti ili samo određene dijelove te opreme, što se unosi u zapisnik o inspekcijskom pregledu, i o čemu inspektor izdaje potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima, ili o oduzetoj opremi ili dijelovima opreme.
(5) Oblik, sadržaj i način uporabe pečata za pečaćenje opreme iz stavka 4. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.
(6) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ili na temelju izvješća nadzornika, ili drugog inspektora ovlaštenog za provedbu inspekcijskog nadzora prema posebnom zakonu, utvrdi povredu odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, obvezan je donijeti rješenje ili poduzeti druge propisane mjere iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka inspekcijskog nadzora ili zaprimanja izvješća s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja. Nedonošenje rješenja u tom roku ne isključuje obvezu njegova donošenja.
(7) Inspektor može predložiti Ministarstvu podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka ili izdati prekršajni nalog u skladu s odredbama Prekršajnog zakona, kojim može izreći novčane kazne i zaštitne mjere propisane odredbama članka 118., 119., 120. i 121. ovoga Zakona, o čemu će u pisanom obliku izvijestiti nadzornika elektroničkih komunikacija.
(8) Prekršajni nalog iz stavka 7. ovoga članka može se izdati protiv pravne ili fizičke osobe, ili protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi.
(9) Nadležni prekršajni sud o ishodu prekršajnog postupka izvješćuje Ministarstvo.

Obavljanje poslova stručnog nadzora

Članak 113.

(1) Stručni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, kojima je uređeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na tržištu, ostvarivanje regulatornih obveza operatora sa značajnom tržišnom snagom, adresiranje i numeriranje, uporaba i kontrola radiofrekvencijskog spektra, gradnja, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, radijskih postaja i RiTT opreme, mjerenje i ispitivanje u svrhu utvrđivanja uzroka smetnja te poduzimanje mjera za njihovo uklanjanje, obavlja Agencija.
(2) Poslove stručnog nadzora iz stavka 1. ovoga članka provode nadzornici elektroničkih komunikacija (u daljnjem tekstu: nadzornici), koji su ovlašteni radnici stručne službe Agencije.
(3) Poslovi stručnog nadzora iz stavka 1. ovoga članka smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.
(4) Radna mjesta s ovlastima stručnog nadzora i podrobnijim uvjetima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuju se općim aktom Agencije.
(5) Nadzornik je obvezan o obavljenom stručnom nadzoru i utvrđenom činjeničnom stanju redovito u pisanom obliku izvješćivati inspektora, i to u roku od najviše 30 dana od dana završetka stručnog nadzora.
(6) Osim poslova stručnog nadzora iz stavka 1. ovoga članka, nadzornik na zahtjev inspektora surađuje u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora i pruža mu odgovarajuću stručnu i tehničku pomoć.
(7) Nadzornik mora imati službenu iskaznicu i značku, kojima dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(8) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice i značke te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i značkama propisuju se pravilnikom iz članka 111. stavka 7. ovoga Zakona.
(9) Nadzornik sastavlja zapisnik o izvršenom stručnom pregledu, utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim ili naređenim mjerama i radnjama. Primjerak zapisnika o stručnom pregledu nadzornik uručuje nadziranoj osobi.
(10) Nadzornik vodi očevidnik o obavljenim stručnim pregledima. Sadržaj i način vođenja očevidnika propisuju se pravilnikom iz članka 111. stavka 9. ovoga Zakona.

Ovlasti nadzornika elektroničkih komunikacija

Članak 114.

(1) U obavljanju stručnog nadzora nadzornik je ovlašten:
1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazočnih stručnom nadzoru,
2. ući i pregledati poslovne prostorije, zgrade, građevine, gradilišta i zemljišta, te se koristiti tehničkim sredstvima i opremom nadzirane osobe u svrhu obavljanja stručnog nadzora,
3. pregledati poslovnu dokumentaciju, opremu i druge stvari koje omogućuju uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi s primjenom ovoga Zakona,
4. uzimati izjave od odgovornih osoba, radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih stručnom nadzoru, te saslušati pojedine osobe u upravnom postupku,
5. zatražiti pisanim putem od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu radi provedbe stručnog nadzora,
6. zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama i radnjama naređenim u stručnom nadzoru,
7. stručno nadzirati i pregledati obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, a osobito ispunjavanje uvjeta iz općeg ovlaštenja, koji su utvrđeni ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,
8. privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga o kojoj nije obaviještena Agencija, ili se opetovano obavlja protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti mjere kojima se onemogućuje daljnje obavljanje djelatnosti, do donošenja odluke Agencije,
9. zabraniti uvoz, proizvodnju, prodaju, iznajmljivanje i uporabu radijske postaje, RiTT opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme koja ne zadovoljava uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te narediti mjere za njezino privremeno ili trajno povlačenje s tržišta,
10. stručno nadzirati uporabu radiofrekvencijskog spektra te provjeravati rad i uporabu radijskih postaja, a osobito ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ili uvjeta utvrđenih u dozvolama za uporabu radiofrekvencijskog spektra,
11. zabraniti rad i uporabu radijske postaje bez pribavljene propisane dozvole ili obavljenoga tehničkog pregleda, ili radijske postaje koja se opetovano upotrebljava protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti mjere kojima se onemogućuje daljnji rad i uporaba te radijske postaje,
12. stručno nadzirati i pregledati elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu, radijsku postaju, RiTT opremu, elektroničku komunikacijsku mrežu i drugu elektroničku komunikacijsku opremu te provjeravati ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,
13. privremeno zabraniti rad i uporabu radijske postaje, RiTT opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme, ili druge tehničke opreme koja stvara smetnje, dok se te smetnje ne uklone,
14. zabraniti postavljanje tehničke opreme u zaštitnoj zoni ili u radijskom koridoru radijske postaje, ili u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, ako postavljanje te opreme nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
15. utvrditi uzroke stvaranja smetnja koje uzrokuje radijska postaja, RiTT oprema, elektronička komunikacijska mreža ili druga elektronička komunikacijska oprema, ili druga tehnička oprema te poduzeti ili narediti mjere za njihovo uklanjanje,
16. stručno nadzirati i provjeravati poslove mjerenja, ispitivanja i uklanjanja utvrđenih smetnja, koji se obavljaju u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, i samostalno provoditi ili narediti provedbu potrebnih mjerenja, ispitivanja i uklanjanja utvrđenih smetnja,
17. narediti uklanjanje drugih utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta u primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
18. predlagati Agenciji podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu, u skladu s odredbama Prekršajnog zakona,
19. narediti poduzimanje drugih mjera i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom stručnog nadzora.
(2) Pod poslovnim prostorijama u smislu ovoga članka smatraju se stambene i poslovne prostorije i drugi prostor u kojem nadzirana osoba obavlja svoju djelatnost.
(3) Nadzornik je obvezan s podacima, za koje nadzirana osoba dokaže da su poslovna tajna, postupati u skladu s propisanim uvjetima za njihovo čuvanje.
(4) U slučaju poduzimanja mjera iz stavka 1. točke 8., 9., 11., 13. i 14. ovoga članka nadzornik mora o poduzetim ili naređenim mjerama i radnjama bez odgode u pisanom obliku izvijestiti inspektora.
(5) U slučaju poduzimanja mjera iz stavka 1. točke 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. ovoga članka nadzornik ima ovlasti i obveze inspektora iz članka 112. stavka 4. ovoga Zakona.
(6) Ako nadzornik u obavljanju stručnog nadzora utvrdi povredu odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, obvezan je donijeti rješenje ili poduzeti druge propisane mjere iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka stručnog nadzora s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja. Nedonošenje rješenja u tom roku ne isključuje obvezu njegova donošenja.
(7) O obavljenom stručnom nadzoru, donesenom rješenju i poduzetim mjerama iz stavka 6. ovoga članka nadzornik mora bez odgode u pisanom obliku izvijestiti inspektora, te mu prema potrebi dostaviti prijedlog za poduzimanje odgovarajućih mjera iz članka 112. ovoga Zakona
(8) Osim obveza iz stavka 7. ovoga članka, nadzornik može, u slučaju utvrđivanja prekršaja iz članka 118., 119., 120. i 121. ovoga Zakona, predložiti Agenciji podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka ili izdati prekršajni nalog u skladu s odredbama članka 112. stavka 7. i 8. ovoga Zakona, o čemu mora bez odgode u pisanom obliku izvijestiti inspektora.
(9) Nadležni prekršajni sud o ishodu prekršajnog postupka izvješćuje Agenciju.

Obveze nadziranih osoba

Članak 115.

(1) Nadzirane osobe i tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima obvezne su inspektoru i nadzorniku omogućiti provedbu inspekcijskog i stručnog nadzora te osigurati uvjete za njihov neometani rad, omogućiti im uvid i uporabu svih potrebnih podataka i dokumentacije, uporabu pripadajuće infrastrukture, opreme i drugih tehničkih sredstava, te na pisani zahtjev inspektora ili nadzornika pripremiti i dostaviti bez naknade dodatne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog ili stručnog nadzora.
(2) Nadzirane osobe obvezne su, na zahtjev inspektora ili nadzornika, privremeno prekinuti rad i poslovanje u nadziranim poslovnim prostorijama, zgradi ili građevini u tijeku inspekcijskog ili stručnog nadzora, ako inspektor ili nadzornik ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski ili stručni nadzor, ili utvrditi činjenično stanje.
(3) Inspektor ili nadzornik može, i nakon obavljanja inspekcijskog ili stručnog nadzora, zatražiti od nadzirane osobe izvršenje pojedine radnje u svrhu potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja te odrediti rok za izvršenje te radnje.
(4) Nadzirana osoba nije omogućila inspektoru ili nadzorniku provedbu inspekcijskog ili stručnog nadzora ako:
– ne omogući ulazak i pregled poslovnih prostorija, zgrada, građevina, gradilišta ili zemljišta gdje se obavlja inspekcijski ili stručni nadzor,
– ne omogući pregled elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, radijske postaje, RiTT opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme na kojoj se obavlja inspekcijski ili stručni nadzor,
– ne osigura uvid u traženu dokumentaciju, isprave i podatke radi utvrđivanja činjeničnog stanja u tijeku obavljanja inspekcijskog ili stručnog nadzora, ili u roku određenom u zapisniku o inspekcijskom pregledu ili zapisniku o stručnom pregledu,
– ne dostavi, na pisani zahtjev inspektora ili nadzornika, u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog ili stručnog nadzora,
– ne izvijesti u određenom roku o poduzetim mjerama koje je naredio inspektor ili nadzornik radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta,
– ne izvrši radnje iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Ako se inspektoru ili nadzorniku u obavljanju inspekcijskog ili stručnog nadzora pruži fizički otpor, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave obvezna je inspektoru ili nadzorniku, na njegov zahtjev, pružiti svu potrebnu pomoć.

Izvršenje rješenja inspektora i nadzornika
elektroničkih komunikacija

Članak 116.

(1) Izvršenje rješenja inspektora i nadzornika započinje dostavom rješenja stranci.
(2) Protiv rješenja inspektora i nadzornika nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, što ne odgađa izvršenje rješenja.
(3) Postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u upravnim sporovima pokrenutima u skladu sa stavkom 2. ovoga članka je hitan.
(4) U slučaju nepostupanja po rješenju iz stavka 1. ovoga članka, inspektor ili nadzornik izreći će fizičkoj osobi ili odgovornoj osobi u pravnoj osobi, na koju se odnosi rješenje, upravnu mjeru izraženu u novčanom iznosu u visini do dvadeseterostruke prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u proteklom tromjesečju. Svaka sljedeća upravna mjera izriče se u dvostrukom iznosu.
(5) Upravnu mjeru iz stavka 4. ovoga članka izvršavaju tijela nadležna za naplatu novčanih kazni izrečenih za prekršaje, a iznos se plaća u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nadležnost za vođenje prekršajnog postupka

Članak 117.

(1) Za vođenje prekršajnog postupka za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom je stupnju nadležan prekršajni sud.
(2) Prekršajni nalog u prekršajnom postupku mogu izdati inspektor i nadzornik, u skladu s odredbama Prekršajnog zakona i uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.

XIV. KAZNENE ODREDBE

Osobito teške povrede ovoga Zakona

Članak 118.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1% do najviše 5% vrijednosti ukupnoga godišnjeg bruto prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ostvarenog u godini koja je prethodila godini u kojoj je prekršaj počinjen, kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne pribavi prethodno odobrenje Agencije za maloprodajne cijene univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona,
2. ako u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne postupi u skladu s odlukama ili zahtjevima Agencije u vezi s određivanjem, zadržavanjem ili izmjenom regulatornih obveza iz članka 58. do 65. ovoga Zakona,
3. ako ne podnese prijavu iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona ili ne postupi u skladu s odlukom Agencije iz članka 68. stavka 6. ovoga Zakona,
4. ako ne osigura ili ne održava o vlastitom trošku funkciju tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ili elektroničke komunikacijske vodove do operativno-tehničkog tijela nadležnog za nadzor elektroničkih komunikacija, ili ne ispunjava obveze prema tom tijelu ili prema tijelima koja su ovlaštena za primjenu mjera tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u skladu s odredbama članka 108. stavka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka, ako je odgovorna osoba u pravnoj osobi ili fizička osoba počinila prekršaj iz koristoljublja, kojim je ostvarena imovinska korist, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 200.000,00 kuna.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine za pravnu osobu, ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, poslova ili dužnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine za fizičku osobu ili odgovornu osobu u pravnoj osobi.
(6) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.

Teške povrede ovoga Zakona

Članak 119.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako imenuje člana Vijeća Agencije ili ravnatelja Agencije, koji je razriješen s dužnosti, protivno odredbi članka 9. stavka 3. ovoga Zakona,
2. ako ne postupi po zahtjevu Agencije iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona,
3. ako u propisanom ili određenom roku ne postupi u skladu s odlukom ili drugim upravnim aktom Agencije iz članka 18. ovoga Zakona, osim u slučaju odluka iz članka 56. ovoga Zakona,
4. ako ne provede strukturno odvajanje u skladu sa člankom 25. stavkom 4. ovoga Zakona,
5. ako ne osigura pristup elektroničkoj komunikacijskoj mreži ili elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi, ili ne omogući prednost u pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga u skladu sa člankom 25. stavkom 6. ovoga Zakona,
6. ako s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i povezanom opremom, ili s radijskom postajom ne postupi u skladu s odredbama članka 25. stavka 7. ovoga Zakona,
7. ako u svojstvu upravitelja općeg dobra, ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ili pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne poštuje načelo nediskriminacije u skladu sa člankom 27. stavkom 3. ovoga Zakona,
8. ako u svojstvu upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine postupa protivno odredbi članka 28. stavka 3. ovoga Zakona,
9. ako u svojstvu infrastrukturnog operatora odbije sklopiti ugovor s operatorom korisnikom, ili ne omogući operatoru korisniku pristup ili zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u skladu s odredbama članka 30. ovoga Zakona,
10. ako u svojstvu infrastrukturnog operatora ne rješava zahtjeve operatora korisnika u skladu sa člankom 30. stavkom 6. ovoga Zakona, ili ne raspiše javni natječaj u skladu sa člankom 30. stavkom 7. ovoga Zakona, ili provede javni natječaj iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona bez ovlaštenog predstavnika Agencije, ili sklopi ugovor iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona protivno članku 30. stavku 9. ovoga Zakona,
11. ako obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i nakon konačnosti odluke iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona,
12. ako u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne ispunjava obveze iz članka 35. stavka 5. ovoga Zakona,
13. ako u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne ispunjava posebne obveze iz članka 37. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona,
14. ako u svojstvu operatora javno dostupnih telefonskih usluga ne izvijesti Agenciju o godišnjem prihodu na maloprodajnim tržištima tih usluga u skladu sa člankom 40. stavkom 4. ovoga Zakona,
15. ako ne temelji ili ne sklapa ugovore s pretplatnicima u skladu s odredbama članka 41. ovoga Zakona,
16. ako ne izrađuje, mijenja, primjenjuje, objavljuje ili dostavlja na uvid Agenciji opće uvjete poslovanja ili cjenovne sustave u skladu s odredbama članka 42. ovoga Zakona,
17. ako ne omogući jednaku dostupnost javnih komunikacijskih usluga i osobama s invaliditetom u skladu sa člankom 43. stavkom 1. ovoga Zakona,
18. ako ne osigura krajnjim korisnicima svojih usluga primjerenu zaštitu od zlouporaba ili prijevara u javnoj komunikacijskoj mreži, ili propusti upoznati krajnje korisnike svojih usluga s tom zaštitom u skladu sa člankom 43. stavkom 2. ovoga Zakona,
19. ako obustavi pružanje usluge pretplatniku ili isključi pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže, ili ponovno ne započne i nastavi pružati uslugu pretplatniku (ponovno uključenje) protivno odredbama članka 50. stavka 6., 7. ili 8. ovoga Zakona,
20. ako u svojstvu operatora javnih komunikacijskih usluga odbije sudjelovati u postupcima rješavanja sporova iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona, ili ne surađuje s Agencijom u svrhu rješavanja tih sporova u skladu sa člankom 51. stavkom 4. ovoga Zakona,
21. ako ne postupi po odluci Agencije iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona,
22. ako ne postupi po odluci Agencije iz članka 54. stavka 2. ovoga Zakona, ili ne dostavi Agenciji potrebne podatke iz članka 54. stavka 7. ovoga Zakona,
23. ako u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne dostavi Agenciji na uvid maloprodajne cijene svojih usluga u skladu sa člankom 63. stavkom 5. ovoga Zakona,
24. ako odbije pregovarati o međupovezivanju u svrhu pružanja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, ili odbije ponuditi pristup ili međupovezivanje drugim operatorima u skladu s odredbama članka 66. stavka 3. ili 4. ovoga Zakona,
25. ako postupa s podacima pribavljenim u vezi s pristupom ili međupovezivanjem protivno odredbama članka 66. stavka 5. ovoga Zakona,
26. ako ne ispunjava obveze ili uvjete koje je odredila Agencija u skladu s odredbama članka 66. stavka 6. ovoga Zakona,
27. ako ne ispunjava obveze u pogledu vođenja zasebnog računovodstva iz članka 67. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, ili ustrojstvenog razdvajanja poslovanja iz članka 67. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,
28. ako ne sastavlja ili ne objavljuje financijska izvješća, ili ne obavlja godišnju reviziju poslovanja u skladu s odredbama članka 67. stavka 3., 4. ili 5. ovoga Zakona,
29. ako upotrebljava dodijeljene adrese ili brojeve protivno odredbama članka 73. ovoga Zakona,
30. ako ne prestane upotrebljavati oduzete adrese ili brojeve u roku utvrđenom odlukom Agencije iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona,
31. ako ne omogući prenosivost broja u skladu s odredbama članka 76. ovoga Zakona,
32. ako ne omogući besplatne pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, ili na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj, ili nadležnom središnjem tijelu ne dostavlja bez naknade sve raspoložive podatke o ostvarenim pozivima prema broju 112 u skladu s odredbama članka 77. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona, ili ne ispunjava tehničke ili druge zahtjeve ili mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112 utvrđena pravilnikom iz članka 77. stavka 3. ovoga Zakona,
33. ako upotrebljava radiofrekvencijski spektar protivno načinu ili uvjetima dodjele i uporabe utvrđenima u Tablici namjene radiofrekvencijskog spektra ili planovima dodjele radijskih frekvencija, ili u pravilniku iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona,
34. ako se ne pridržava uvjeta utvrđenih u općoj dozvoli iz članka 87. ovoga Zakona,
35. ako ne pribavi propisanu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 88., 89., 90. ili 91. ovoga Zakona, ili se ne pridržava uvjeta utvrđenih u tim dozvolama,
36. ako upotrebljava uređaj za ometanje radijskih frekvencija javnih elektroničkih komunikacijskih mreža protivno odredbama članka 88. stavka 6. ovoga Zakona,
37. ako upotrebljava radiofrekvencijski spektar na temelju privremene dozvole protivno odredbama članka 91. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona,
38. ako ne prestane upotrebljavati radijske frekvencije u roku utvrđenom odlukom Agencije iz članka 93. stavka 1. ovoga Zakona,
39. ako gradi, postavlja ili upotrebljava elektroničku komunikacijsku mrežu, radijsku postaju ili drugu RiTT opremu, ili drugu elektroničku komunikacijsku opremu koja stvara vrijednosti veličina elektromagnetskog polja ili snage zračenja veće od vrijednosti utvrđenih pravilnikom iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona, ili postavlja ili upotrebljava radijske postaje protivno uvjetima postavljanja i uporabe utvrđenima tim pravilnikom,
40. ako ne pribavi propisanu potvrdu o usklađenosti radijske postaje u skladu sa člankom 95. stavkom 3. ovoga Zakona,
41. ako ne poduzima propisane mjere u svrhu zaštite sigurnosti elektroničke komunikacijske mreže ili elektroničkih komunikacijskih usluga, ili ne obavješćuje korisnike usluga o opasnostima za sigurnost mreže, ili ne odredi odgovornu osobu u skladu s odredbama članka 99. ovoga Zakona,
42. ako ne osigura tajnost elektroničkih komunikacija ili pripadajućih prometnih podataka u skladu sa člankom 100. stavkom 1. ovoga Zakona,
43. ako upotrebljava elektroničku komunikacijsku mrežu za pohranu podataka ili za pristup pohranjenim podacima protivno odredbama članka 100. stavka 4. ovoga Zakona,
44. ako upotrebljava pozivne sustave, telefaksne uređaje ili elektroničku poštu u svrhu izravne promidžbe ili prodaje, ili upotrebljava podatke o adresama elektroničke pošte potrošača, ili šalje elektroničku poštu u svrhu izravne promidžbe ili prodaje protivno odredbama članka 107. stavka 1., 2., 3. ili 4. ovoga Zakona,
45. ako u svojstvu operatora usluga elektroničke pošte ne omogući filtriranje dolazne elektroničke pošte, ili ne objavi adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba, ili ne postupa s prigovorima u vezi sa zlouporabom elektroničke pošte, ili ne poduzima odgovarajuće mjere u slučaju utvrđivanja zlouporaba pretplatnikova korisničkog računa elektroničke pošte u skladu s odredbama članka 107. stavka 6., 7., 8. ili 9. ovoga Zakona, ili ne poduzima mjere radi sprječavanja ili suzbijanja zlouporaba ili prijevara u pružanju usluga elektroničke pošte, utvrđene pravilnikom iz članka 107. stavka 12. ovoga Zakona,
46. ako ne omogući nadležnim tijelima trenutačnu identifikaciju korisnika usluga u skladu sa člankom 108. stavkom 4. ovoga Zakona,
47. ako ne zadržava podatke o elektroničkim komunikacijama, ili ne pohranjuje ili ne dostavlja zadržane podatke, ili ne primjenjuje načela sigurnosti zadržanih podataka, ili ne osigura o vlastitom trošku potrebne tehničke ili ustrojstvene mjere u skladu s odredbama članka 109. ovoga Zakona,
48. ako ne zadržava pojedine vrste podataka u skladu s odredbama članka 110. ovoga Zakona, ili zadržava podatke koji otkrivaju sadržaj komunikacije,
49. ako u svojstvu nadzirane osobe u provedbi inspekcijskog nadzora ne omogući inspektoru ulazak ili pregled poslovnih prostorija, zgrada, građevina, gradilišta ili zemljišta gdje se obavlja inspekcijski nadzor, ili ne omogući pregled elektroničke komunikacijske infrastrukture ili povezane opreme, radijske postaje, RiTT opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme na kojoj se obavlja inspekcijski nadzor, ili ne osigura uvid u traženu dokumentaciju, isprave i podatke radi utvrđivanja činjeničnog stanja u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora, ili u roku određenom u zapisniku o inspekcijskom pregledu, ili ne dostavi, na pisani zahtjev inspektora, u određenom roku na uvid sve podatke ili dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog nadzora, ili ne izvijesti u određenom roku o poduzetim mjerama koje je naredio inspektor radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta, ili ne izvrši radnje iz članka 115. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona,
50. ako u svojstvu nadzirane osobe u provedbi stručnog nadzora ne omogući nazorniku ulazak ili pregled poslovnih prostorija, zgrada, građevina, gradilišta ili zemljišta gdje se obavlja stručni nadzor, ili ne omogući pregled elektroničke komunikacijske infrastrukture ili povezane opreme, radijske postaje, RiTT opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme na kojoj se obavlja stručni nadzor, ili ne osigura uvid u traženu dokumentaciju, isprave i podatke radi utvrđivanja činjeničnog stanja u tijeku obavljanja stručnog nadzora, ili u roku određenom u zapisniku o stručnom pregledu, ili ne dostavi, na pisani zahtjev nazornika, u određenom roku na uvid sve podatke ili dokumentaciju potrebnu za obavljanje stručnog nadzora, ili ne izvijesti u određenom roku o poduzetim mjerama koje je naredio nadzornik radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta, ili ne izvrši radnje iz članka 115. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka, ako je prekršaj počinjen iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist, odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 200.000,00 kuna, a fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine za pravnu osobu, ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, poslova ili dužnosti u trajanju od jednog mjeseca do šest mjeseci za fizičku osobu ili odgovornu osobu u pravnoj osobi.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje, RiTT opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme, a za prekršaj iz stavka 1. točke 44. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja računalne i/ili druge tehničke opreme.
(7) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.

Ostale povrede ovoga Zakona

Članak 120.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako ne planira, projektira, proizvodi, gradi, postavlja, ugrađuje, održava ili upotrebljava elektroničku komunikacijsku mrežu ili elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu u skladu s odredbama članka 24. stavka 4. ili 5. ovoga Zakona,
2. ako ne omogući pristup svim operatorima u skladu sa člankom 24. stavkom 6. ovoga Zakona,
3. ako u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje ne osigura o vlastitom trošku prijam radijskih ili televizijskih programa nakladnika elektroničkih medija u skladu sa člankom 24. stavkom 7. ovoga Zakona,
4. ako ne gradi, ne postavlja ili se ne koristi elektroničkom komunikacijskom mrežom ili ne pruža elektroničke komunikacijske usluge u skladu s uvjetima iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,
5. ako izvodi radove ili gradi nove građevine, ili postavlja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu ili povezanu opremu, ili postrojenja u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, ili u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru određenih radijskih postaja protivno odredbama članka 26. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona,
6. ako sadi nasade ispod nadzemnih ili iznad podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, ili u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru određenih radijskih postaja protivno odredbi članka 26. stavka 3. ovoga Zakona,
7. ako ne osigura o vlastitom trošku zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture ili povezane opreme u skladu sa člankom 26. stavkom 4. ovoga Zakona,
8. ako ne obavlja usluge s dodanom vrijednosti, ili ne spriječi ili onemogući prijevarne ili protupravne radnje u vezi s pružanjem usluga s dodanom vrijednosti, ili ne suzbija prijevare uzrokovane internetskim pozivnim programima u skladu s odredbama pravilnika iz članka 34. ovoga Zakona,
9. ako pretplatnicima ne omogući uvid i kontrolu podataka o troškovima pruženih usluga ili podroban ispis računa za pružene usluge u skladu s odredbama članka 44. ovoga Zakona,
10. ako pretplatnicima ne omogući zabranu odlaznih poziva u skladu s odredbama članka 45. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona,
11. ako pretplatnicima ne omogući zabranu automatskog preusmjeravanja poziva u skladu sa člankom 46. ovoga Zakona,
12. ako ne ustroji ili ne obnavlja javni imenik svojih pretplatnika, ili ne postupa s osobnim podacima pretplatnika, ili ne osigura pristup pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika, ili ne udovolji opravdanim zahtjevima tih osoba, korisnika usluga ili osoba koje obavljaju djelatnost izdavanja javnih imenika pretplatnika, za pristup podacima o pretplatnicima u skladu s odredbama članka 47. ovoga Zakona,
13. ako provodi postupak privremenog isključenja ili trajnog isključenja pretplatničke terminalne opreme protivno odredbama članka 48. ovoga Zakona,
14. ako u svojstvu operatora usluga s dodanom vrijednosti pruža pogrešne ili zavaravajuće obavijesti, ili prikriva važne obavijesti, ili ne oglašava svoje usluge, ili ne ispunjava obveze iz članka 49. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona,
15. ako u svojstvu operatora usluga s dodanom vrijednosti ne postupa s pozivima prema usluzi s dodanom vrijednosti u skladu sa člankom 49. stavkom 3. ovoga Zakona,
16. ako ne postupa s prigovorom pretplatnika u skladu s odredbama članka 49. stavka 4. ili 5. ovoga Zakona,
17. ako upotrebljava pozivne brojeve za potrebe internetskih pozivnih programa protivno članku 49. stavku 9. ovoga Zakona,
18. ako omogući spajanje poziva na internetske pozivne programe protivno članku 49. stavku 10. ovoga Zakona,
19. ako izvrši prijenos prava na uporabu adresa ili brojeva protivno odredbama članka 74. ovoga Zakona,
20. ako ne podržava međunarodni predbroj »00«, ili ne omogući uspostavljanje poziva prema europskom telefonskom brojevnom prostoru (ETNS), ili ne osigura pristup korisnika usluga iz drugih država nezemljopisnim brojevima u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama članka 78. ovoga Zakona,
21. ako obavlja amaterske radijske komunikacije protivno odredbama pravilnika iz članka 82. stavka 10. ovoga Zakona,
22. ako izvrši prijenos dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra protivno odredbama članka 92. ovoga Zakona,
23. ako ne obavlja poslove mjerenja, ispitivanja ili utvrđivanja uzroka smetnja, ili poduzimanja mjera za njihovo uklanjanje u skladu sa člankom 94. stavkom 3. ovoga Zakona,
24. ako obavlja poslove tehničkih pregleda ili radijskih mjerenja iz članka 82. ovoga Zakona, ili poslove mjerenja i ispitivanja u svrhu utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru, ili poslove izračuna i mjerenja vrijednosti elektromagnetskog polja iz članka 95. ovoga Zakona bez propisanoga posebnog ovlaštenja iz članka 94. ovoga Zakona,
25. ako ne ispunjava obveze u vezi s prijenosom digitalnoga radijskog ili televizijskog signala u skladu s odredbama članka 96. ovoga Zakona,
26. ako ne ispunjava obvezu prijenosa radijskih ili televizijskih programa u Republici Hrvatskoj iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona,
27. ako u svojstvu operatora usluga uvjetovanog pristupa ne ispunjava obveze u skladu s odredbama članka 98. ovoga Zakona,
28. ako u svojstvu nositelja prava intelektualnog vlasništva postupa u odnosu na uređaje ili sustave uvjetovanog pristupa protivno odredbama članka 98. stavka 5. ovoga Zakona,
29. ako prekrši odredbe o tajnosti radijskih komunikacija iz članka 101. stavka 1. ovoga Zakona,
30. ako ne postupa ili ne obrađuje prometne podatke, ili ne obavješćuje pretplatnike ili korisnike usluga o obradi prometnih podataka u skladu s odredbama članka 102. ovoga Zakona,
31. ako ne omogući sprječavanje prikaza pozivajućeg broja ili s njim povezanog broja, ili odbijanje dolaznog poziva u slučaju sprječavanja prikaza pozivajućeg broja u skladu s odredbama članka 103. ovoga Zakona,
32. ako ne postupa ili ne obrađuje podatke o lokaciji bez prometnih podataka, ili ne obavješćuje pretplatnike ili korisnike usluga o obradi tih podataka u skladu s odredbama članka 104. ovoga Zakona,
33. ako ne zabilježi, pohrani ili zadrži podatke o zlonamjernim ili uznemiravajućim pozivima, ili ne dostavi te podatke nadležnoj policijskoj upravi, ili ne surađuje s drugim operatorima u skladu s odredbama članka 105. ovoga Zakona,
34. ako ne onemogući sprječavanje prikaza pozivajućeg broja ili privremeno odbijanje ili izostanak privole pretplatnika ili korisnika usluga za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka u skladu sa člankom 106. stavkom 1. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka, ako je prekršaj počinjen iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist, odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, a fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 40.000,00 kuna.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje, RiTT opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme.
(6) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.

Članak 121.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako u svojstvu infrastrukturnog operatora ne dostavi Agenciji pisanu obavijest u skladu sa člankom 25. stavkom 5. ovoga Zakona,
2. ako u svojstvu infrastrukturnog operatora ne objavi ili ne dostavi odluke u skladu s odredbama članka 30. stavka 13. ovoga Zakona,
3. ako ne dostavi Agenciji prethodnu pisanu obavijest ili promjenu podataka u toj obavijesti u skladu s odredbama članka 32. ovoga Zakona,
4. ako u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne objavljuje ili redovito ne dostavlja Agenciji obavijesti i podatke o uvjetima pružanja univerzalnih usluga u skladu sa člankom 35. stavkom 6. ovoga Zakona,
5. ako ne obavijesti pretplatnike javno dostupnih telefonskih usluga u skladu sa člankom 41. stavkom 5. ovoga Zakona,
6. ako ne obavijesti javnost o mogućnostima sprječavanja prikaza pozivajućeg broja ili s njim povezanog broja, ili odbijanja dolaznog poziva u slučaju sprječavanja prikaza pozivajućeg broja u skladu sa člankom 103. stavkom 6. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Zastara prekršajnog progona

Članak 122.

Prekršajni progon za prekršaje propisane ovim Zakonom ne može se pokrenuti nakon proteka tri godine od dana počinjenja prekršaja.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Koncesije, dozvole i prijave za obavljanje telekomunikacijskih usluga

Članak 123.

(1) Pravna ili fizička osoba, koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na temelju koncesije, dozvole ili prijave izdane ili podnesene prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja obavljati tu djelatnost prema odredbama ovoga Zakona do isteka vremena na koje je dodijeljena koncesija ili dozvola, ili podnesena prijava, uz sljedeće uvjete:
1. Ugovor o koncesiji za obavljanje javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži iz članka 12. Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 76/99., 128/99., 68/01. i 109/01.) i tržišnih telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži iz članka 25. istog Zakona, od 22. rujna 1999. (u daljnjem tekstu: Ugovor o koncesiji u nepokretnoj mreži), Ugovor o izmjeni Ugovora o koncesiji u nepokretnoj mreži, od 30. srpnja 2001., II. Izmjene i dopune Ugovora o koncesiji u nepokretnoj mreži, od 17. listopada 2001. te Ugovor o usklađenju Ugovora o koncesiji u nepokretnoj mreži s važećim Zakonom o telekomunikacijama, od 28. veljače 2007., koje su sklopili Vlada Republike Hrvatske i društvo HT – Hrvatske telekomunikacije d.d., prestaju važiti danom stupanja na snagu ovoga Zakona,
2. ugovori o koncesiji sklopljeni na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 122/03., 158/03., 60/04. i 70/05.) te ugovori o koncesiji sklopljeni na temelju ranije važećih propisa iz područja telekomunikacija prestaju važiti danom izdavanja potvrde Agencije iz članka 32. stavka 5. ovoga Zakona,
3. dozvole za obavljanje telekomunikacijskih usluga izdane prema članku 25. Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 122/03., 158/03., 60/04. i 70/05.) prestaju važiti danom izdavanja potvrde Agencije iz članka 32. stavka 5. ovoga Zakona,
4. prijave za obavljanje telekomunikacijskih usluga iz članka 27. Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 122/03., 158/03., 60/04. i 70/05.) prestaju važiti danom izdavanja potvrde Agencije iz članka 32. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Agencija će po službenoj dužnosti operatorima iz stavka 1. točke 2., 3. i 4. ovoga članka, u svrhu zamjene koncesija, dozvola ili prijava odgovarajućim općim ovlaštenjem u skladu s ovim Zakonom, izdati potvrdu iz članka 32. stavka 5. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 34. ovoga Zakona.

Odluke o primarnoj dodjeli adresa i brojeva

Članak 124.

Odluke o primarnoj dodjeli adresa i brojeva, donesene prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, važe do isteka roka utvrđenog odlukom, a dodijeljene adrese i brojevi mogu se upotrebljavati u skladu s uvjetima uporabe utvrđenima ovim Zakonom.

Dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra

Članak 125.

(1) Dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdane prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, važe do isteka roka na koji su izdane, a radijske postaje ili radijske frekvencije mogu se upotrebljavati do isteka navedenog roka, uz uvjete utvrđene u tim dozvolama koji nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
(2) Agencija će, po službenoj dužnosti ili na zahtjev nositelja dozvola iz stavka 1. ovoga članka, uskladiti uvjete dodjele i uporabe radijskih frekvencija, utvrđene u dozvolama iz stavka 1. ovoga članka, te prema potrebi izdati nove dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona Agencija će prenijeti na operatore javnih komunikacijskih mreža, odabrane na temelju provedenoga javnog natječaja, i to najkasnije do dana prestanka analognog odašiljanja radijskih i televizijskih programa u skladu s pravilnikom iz članka 96. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) Dozvolama iz stavka 3. ovoga članka utvrdit će se obveza operatora javnih komunikacijskih mreža da nakladnicima elektroničkih medija osiguraju pristup jednakom broju dodijeljenih položaja u multipleksu te jednak broj sati prijenosa radijskih i televizijskih programa, kao što je bilo određeno u pripadajućim dozvolama za odašiljanje radijskog ili televizijskog programa, izdanima nakladnicima elektroničkih medija prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Iznimno od uvjeta utvrđenih Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra i pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona, Agencija će, na temelju zahtjeva podnesenog najmanje 60 dana prije isteka roka valjanosti dozvole iz stavka 1. ovoga članka, te nakon provedene javne rasprave u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona, izdati novu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 88. ovoga Zakona operatoru javnih komunikacijskih usluga uz uporabu radiofrekvencijskog spektra u sustavu pokretne mreže druge generacije (GSM 900), kojemu je izdana potvrda iz članka 32. stavka 5. ovoga Zakona i koji je obavljao djelatnost u skladu s odredbama ugovora o koncesiji iz članka 123. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona te propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(6) Potvrde o sigurnosti, izdane prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, zamijenit će se potvrdama o usklađenosti, izdanima prema pravilniku iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona, prigodom izmjene tehničkih podataka o radijskim postajama, a najkasnije do 1. siječnja 2015.

Ovlasti za obavljanje djelatnosti u telekomunikacijama

Članak 126.

Ovlasti za obavljanje djelatnosti u telekomunikacijama iz članka 35. Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 122/03., 158/03., 60/04. i 70/05.) Agencija će zamijeniti odgovarajućim posebnim ovlaštenjima iz članka 94. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 82. stavka 4., odnosno članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.

Osiguravanje pružanja univerzalnih usluga

Članak 127.

(1) Do određivanja operatora univerzalnih usluga u skladu s odredbama članka 36. ovoga Zakona, univerzalne usluge iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona nastavlja pružati operator univerzalnih usluga određen odlukom Agencije u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do uspostave najmanje jednoga sveobuhvatnoga javnog imenika svih pretplatnika i najmanje jedne službe davanja obavijesti (informacija) o brojevima svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga u Republici Hrvatskoj u skladu s pravilnikom iz članka 47. stavka 7. ovoga Zakona, te usluge obavlja operator univerzalnih usluga određen odlukom Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

Zadržavanje regulatornih obveza operatora
sa značajnom tržišnom snagom

Članak 128.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Agencija će po službenoj dužnosti započeti provedbu postupaka iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, vodeći pritom osobito računa o stanju na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u Republici Hrvatskoj te o mjerodavnoj preporuci Komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji.
(2) Do završetka postupaka iz stavka 1. ovoga članka i određivanja, zadržavanja, izmjene ili ukidanja regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom u skladu s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi i primjenjuju se sve regulatorne obveze koje su određene ili propisane tim operatorima na temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Primjena obveze zadržavanja podataka

Članak 129.

Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju započeti s ostvarivanjem obveze zadržavanja podataka u skladu sa člankom 109. i 110. ovoga Zakona, koji se odnose na pristup internetu, elektroničku poštu i internetsku telefoniju, najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Započeti postupci

Članak 130.

(1) Postupci započeti prema odredbama Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 122/03., 158/03., 60/04. i 70/05.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupci iz stavka 1. ovoga članka dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona u slučaju kada je to povoljnije za stranku u postupku.

Prijelazne odredbe o Agenciji

Članak 131.

(1) Članovi Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije i predsjednik Vijeća za poštanske usluge nastavljaju s radom i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, kao članovi Vijeća Agencije, do isteka razdoblja na koje su imenovani u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 122/03., 158/03., 60/04. i 70/05.), odnosno Zakonom o pošti (»Narodne novine«, br. 172/03., 15/04. i 92/05.).
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije postaje predsjednik Vijeća Agencije, a predsjednik Vijeća za poštanske usluge postaje zamjenik predsjednika Vijeća Agencije, do isteka razdoblja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona objaviti javni poziv za predlaganje kandidata za tri nova člana Vijeća Agencije, koji se imenuju u skladu sa člankom 8. stavkom 3. ovoga Zakona, uz istodobno zadovoljavanje uvjeta iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona u pogledu završenoga sveučilišnog ili stručnog studija i potrebnoga radnog iskustva u odnosu na sve članove Vijeća Agencije. Vlada Republike Hrvatske će u roku od sljedećih 30 dana nakon objave javnog poziva predložiti Hrvatskom saboru imenovanje tri nova člana Vijeća Agencije.
(4) Ravnatelj Hrvatske agencije za telekomunikacije privremeno nastavlja s radom i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, do dana imenovanja ravnatelja Agencije u skladu s ovim Zakonom.
(5) Vijeće Agencije će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona utvrditi prijedlog Statuta Agencije i dostaviti ga na prethodnu suglasnost Vladi Republike Hrvatske.
(6) Do stupanja na snagu Statuta Agencije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Statuta Hrvatske agencije za telekomunikacije.
(7) Vijeće Agencije će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Statuta Agencije raspisati javni natječaj za imenovanje ravnatelja Agencije te u roku od sljedećih 30 dana imenovati ravnatelja Agencije.
(8) Vijeće Agencije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Statuta Agencije donijeti druge opće akte Agencije, propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.
(9) Do donošenja općih akata iz stavka 8. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju opći akti Hrvatske agencije za telekomunikacije, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona i Statuta Agencije.
(10) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatska agencija za telekomunikacije nastavlja s radom kao Agencija, prestaje s radom Vijeće za poštanske usluge te prestaje mandat članovima Vijeća za poštanske usluge, osim predsjedniku Vijeća za poštanske usluge.
(11) Predsjednik Vijeća Agencije će u roku od petnaest dana od dana stupanja na snagu Statuta Agencije podnijeti prijavu za brisanje Vijeća za poštanske usluge iz sudskog registra te prijavu za usklađivanje upisa Agencije u sudskom registru.
(12) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona radnici stručne službe Hrvatske agencije za telekomunikacije i Vijeća za poštanske usluge nastavljaju s radom kao radnici stručne službe Agencije, na poslovima na kojima su zatečeni u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona, te zadržavaju stečene položaje do sklapanja novih ugovora o radu u skladu s općim aktima Agencije iz stavka 8. ovoga članka.
(13) Agencija je pravni sljednik Vijeća za poštanske usluge te preuzima cjelokupnu pokretnu i nepokretnu imovinu, poslovni prostor i opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, novčana sredstva i račune te sva druga prava i obveze Vijeća za poštanske usluge.
(14) Iznos i način raspodjele viška sredstava, koji čini razlika između ostvarenih prihoda i rashoda Hrvatske agencije za telekomunikacije u 2007. godini, utvrđuje se odlukom koju će donijeti Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. prosinca 2008.

Prijelazne odredbe o Vijeću korisnika telekomunikacijskih usluga

Članak 132.

(1) Vijeće Agencije ustrojit će općim aktom unutarnju ustrojstvenu jedinicu Agencije za zaštitu prava korisnika usluga u skladu sa člankom 51. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Statuta Agencije.
(2) Danom stupanja na snagu općeg akta Agencije iz stavka 1. ovoga članka prestaje s radom Vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga, osnovano u skladu sa člankom 50. Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 122/03., 158/03., 60/04. i 70/05.), a članovima Vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga prestaje mandat.
(3) Sve postupke i predmete iz djelokruga Vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga preuzima unutarnja ustrojstvena jedinica Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

Provedbeni propisi

Članak 133.

(1) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuje se Uredba o ograničenjima uporabe radijskih frekvencija (»Narodne novine«, br. 2/05.), u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti utvrđenih ovim Zakonom, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
– Pravilnik o namjeni radiofrekvencijskog spektra (»Narodne novine«, br. 193/03.),
– Pravilnik o dodjeli radijskih frekvencija (»Narodne novine«, br. 129/05.),
– Pravilnik o plaćanju naknade za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija (»Narodne novine«, br. 49/04., 57/04., 93/05. i 106/07.),
– Pravilnik o veličini zaštitne zone i radijskog koridora (»Narodne novine«, br. 5/96.),
– Pravilnik o identifikaciji radijskih postaja (»Narodne novine«, br. 63/95.),
– Pravilnik o amaterskim radijskim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 198/03. i 3/04.),
– Pravilnik o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe radijskih postaja za odašiljanje radijskog programa u UKV području, s frekvencijskom modulacijom (UKV/FM) (»Narodne novine«, br. 37/96.),
– Pravilnik o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe radijskih postaja za odašiljanje televizijskog programa u frekvencijskim područjima I, III i IV/V (»Narodne novine«, br. 66/96.),
– Pravilnik o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe radiofrekvencijskih pretvarača za prijenos televizijskog programa u frekvencijskim područjima I, III i IV/V (»Narodne novine«, br. 88/96.),
– Pravilnik o uvjetima uporabe norme za kodiranje digitalnog televizijskog signala u zemaljskim radiodifuzijskim sustavima (»Narodne novine«, br. 73/07.),
– Pravilnik o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe za objekte i tehničku opremu kabelske televizije (»Narodne novine«, br. 83/95. i 29/97.),
– Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (»Narodne novine«, br. 88/01.),
– Pravilnik o tehničkim pregledima u telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 7/05. i 129/05.),
– Pravilnik o ovlastima za obavljanje djelatnosti u telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 183/04.),
– Pravilnik o adresiranju i numeriranju u javnim telekomunikacijama i plaćanju naknade (»Narodne novine«, br. 177/03. i 108/05.),
– Pravilnik o koncesijama i dozvolama za obavljanje telekomunikacijskih usluga (»Narodne novine«, br. 49/04., 57/04., 123/04., 26/05. i 106/07.),
– Pravilnik o plaćanju naknade za obavljanje telekomunikacijskih usluga i djelatnosti (»Narodne novine«, br. 26/05. i 106/07.),
– Pravilnik o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži (»Narodne novine«, br. 58/95. i 85/01.),
– Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama (»Narodne novine«, br. 183/04. i 108/05.),
– Pravilnik o osnovnim telekomunikacijskim uslugama (»Narodne novine«, br. 123/05.),
– Pravilnik o pristupu mreži i međusobnom povezivanju (»Narodne novine«, br. 185/03.),
– Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji (»Narodne novine«, br. 45/05. i 99/05.),
– Pravilnik o prenosivosti broja i predodabiru operatora (»Narodne novine«, br. 183/04.),
– Pravilnik o jedinstvenom europskom broju za hitne službe (»Narodne novine«, br. 108/05.),
– Pravilnik o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu (»Narodne novine«, br. 183/04.),
– Pravilnik o uvjetima stavljanja na tržište, stavljanja u pogon i uporabu radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme (»Narodne novine«, br. 5/05.),
– Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) (»Narodne novine«, br. 16/05.),
– Pravilnik o službenim iskaznicama i značkama telekomunikacijskog inspektora i telekomunikacijskog nadzornika (»Narodne novine«, br. 49/07.),
– Pravilnik o očevidnicima telekomunikacijskog inspektora i telekomunikacijskog nadzornika (»Narodne novine«, br. 49/07.),
– Pravilnik o pečatima telekomunikacijskog inspektora i telekomunikacijskog nadzornika (»Narodne novine«, br. 49/07.).

Prestanak važenja propisa

Članak 134.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 122/03., 158/03., 60/04. i 70/05.), osim odredaba članka 97., 98., 99., 100. i 102. koje prestaju važiti 31. prosinca 2008.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
– Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja mjerodavnih tržišta u telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 127/05.),
– Pravilnik o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži (»Narodne novine«, br. 58/95.),
– Pravilnik o kabelskoj televiziji (»Narodne novine«, br. 83/95.),
– Pravilnik o načinu obavljanja provjere ispravnosti tehničke opreme koja služi za mjerenje i registriranje obavljenih telekomunikacijskih usluga (»Narodne novine«, br. 95/96.),
– Pravilnik o potanjem sadržaju tehničke upute kojom moraju biti opskrbljeni uređaji iz oblasti radiokomunikacija, audiotehnike i videotehnike i uređaji što se na njih priključuju (Službeni list, br. 28/89. i »Narodne novine«, br. 53/91. i 158/03.),
– Pravilnik o obveznom atestiranju prijamnih antena za televizijske i zvučne radiofonske emisije u frekvencijskom nizu od 30 MHz do 1000 MHz te o uvjetima kojima moraju udovoljavati poduzeća i druge pravne osobe ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (Službeni list, broj 30/91. i »Narodne novine«, br. 53/91.),
– Pravilnik o tehničkim normativima za održavanje antenskih stupova (Službeni list, br. 65/84.),
– Naredba o određivanju uređaja iz područja radiokomunikacija, elektroakustike, registriranja i reproduciranja slike i zvuka, namijenjenih za uporabu u domaćinstvu koji se mogu stavljati u promet samo ako imaju garancijski list, tehničke upute i odredbu o najkraćem garancijskom roku i roku osiguranog servisiranja za te uređaje (Službeni list, br. 9/81. i »Narodne novine«, br. 53/91.),
– Naredba o određivanju uređaja iz područja radiokomunikacija, audiotehnike i videotehnike i uređaja koji se na njih priključuju koji se mogu stavljati u promet samo ako imaju garancijski list i tehničke upute i odredbu o najkraćem garancijskom roku i roku osiguranog servisiranja za te uređaje (Službeni list, br. 28/89. i »Narodne novine«, br. 53/91.),
– Naredba o određivanju terminalnih i sličnih uređaja iz područja telekomunikacija te uređaja koji se na njih priključuju koji se mogu stavljati u promet samo ako su opskrbljeni jamstvenim listom i tehničkom uputom te o najmanjemu trajanju jamstvenog roka i roka osiguranog održavanja za te uređaje (»Narodne novine«, br. 34/00.).

Stupanje na snagu Zakona

Članak 135.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2008., osim odredaba članka 5. stavka 7., članka 15. stavka 5. i 6., članka 23., članka 56. stavka 5., članka 57. i članka 63. stavka 7. koje stupaju na snagu na dan prijma Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Klasa: 344-03/08-01/01
Zagreb, 19. lipnja 2008.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.