Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina

NN 128/2008, Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA,

3674

Na temelju članka 104. stavka 1. točke 3. alineje 6. Zakona o otpadu (»Narodne novine«, 178/04, 111/06 i 60/08) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo, donosi

PRAVILNIK

O GOSPODARENJU OTPADOM OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Članak 1.

Ovim Pravilnikom određuju se mjere i postupci kojima se sprečava ili smanjuje na najmanju moguću mjeru štetni utjecaj na sastavnice okoliša, te opasnosti po ljudsko zdravlje koji mogu nastati kao posljedica gospodarenja otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.

Članak 2.

(1) Otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (u daljem tekstu: otpad od mineralnih sirovina) je otpad koji nastaje istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina u istražnom prostoru i na eksploatacijskom polju.

(2) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se ukoliko se otpad od mineralnih sirovina zbrinjava na građevinama/postrojenjima određenim u ovom Pravilniku:

– za građevine/postrojenja kategorije A kategorizirane prema Prilogu III ovog Pravilnika,

– za građevine/postrojenja na kojima se zbrinjava neočekivano nastali opasni otpad dulje od šest mjeseci,

– za građevine/postrojenje za zbrinjavanje neopasnog otpada i otpada koji nema svojstvo inertnog otpada dulje od jedne godine,

– za građevine/postrojenje za zbrinjavanje tla koje nije onečišćeno, neopasnog otpada nastalog istraživanjem, otpada nastalog obogaćivanjem, obradom ili skladištenjem treseta i inertnog otpada dulje od tri godine.

(3) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na:

– otpad koji posredno nastaje i koji nije izravno vezan za istraživanje, vađenje, oplemenjivanje mineralnih sirovina i/ili rad eksploatacijskog polja, na primjer otpadna ulja, otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatori i sl.,

– otpad koji je nastao istraživanjem, vađenjem i oplemenjivanjem mineralnih sirovina na moru,

– utiskivanje vode i ponovno utiskivanje iscrpljene podzemne vode prema posebnom propisu kojim se određuje zaštita vode,

– na odlagališta otpada na kojima se odlaže otpad od mineralnih sirovina, a na koje se primjenjuje propis o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada.

Članak 3.

(1) Na inertni otpad i tlo koje nije onečišćeno prema posebnim propisima o zaštiti tla, a koji nastaju kao posljedica istraživanja, vađenja, oplemenjivanja i skladištenja mineralnih sirovina, rada eksploatacijskog polja, kao i otpad koji nastaje kao posljedica vađenja, obrade i skladištenja treseta, ne primjenjuju se odredbe članaka 14., 15., 16., 17., 18., 19. i 20., članka 23. stavka 1., 4., 5. i 6., članka 24., članka 25. stavak 6. i članka 27. ovog Pravilnika, osim u slučaju kada se zbrinjavaju u građevini/postrojenju kategorije A, kategorizirane prema Prilogu III ovog Pravilnika

(2) Na neopasni otpad i otpad koji nema svojstvo inertnog otpada, a koji nastaje kao posljedica istraživanja, vađenja, oplemenjivanja i skladištenja mineralnih sirovina, rada eksploatacijskog polja ne primjenjuju se odredbe članka 23. stavka 4., 5. i 6., članka 24. stavka 4., 5. i 6., članka 25. stavak 6. i članka 27. ovog Pravilnika osim u slučaju kada se zbrinjava u građevini/postrojenju kategorije A.

Članak 4.

U ovom Pravilniku koriste se sljedeći pojmovi:

1. inertni otpad je otpad koji ne podliježe nikakvoj značajnoj fizikalnoj, kemijskoj ili biološkoj promjeni. Inertni otpad nije topiv, ne gori i nije fizikalno ni kemijski aktivan, nije biorazgradiv te nema značajan utjecaj na druge tvari s kojima dolazi u dodir na način koji bi mogao dovesti do onečišćenja okoliša ili bi mogao štetiti ljudskom zdravlju. Ukupna količina procjedne vode, sadržaj onečišćivala u otpadu i ekotoksičnost procjedne vode su zanemarivi te ne predstavljaju opasnost za površinske i/ili podzemne vode,

2. tlo koje nije onečišćeno je tlo koje je uklonjeno s površinskog sloja zemlje prije i/ili tijekom eksploatacije mineralnih sirovina i koje se ne smatra onečišćenim prema posebnim propisima o zaštiti tla,

3. mineralna sirovina je određena posebnim propisom o rudarstvu, pri čemu se isključuju vode,

4. eksploatacija mineralnih sirovina je određena propisom koji uređuje rudarstvo,

5. na moru znači područje mora i podmorja koje se proteže od najniže granice srednje plime prema pučini,

6. oplemenjivanje mineralnih sirovina je određeno posebnim propisom koji uređuje rudarstvo, pri čemu se isključuje taljenje, procesi toplinske obrade (osim spaljivanja vapnenca) i metalurški procesi,

7. jalovina je kruti otpad ili muljevi zaostali nakon oplemenjivanja mineralnih sirovina procesima razdvajanja (npr. drobljenje, mljevenje, klasiranje po veličini, flotacija i ostali fizikalno-kemijski postupci) koji se poduzimaju radi izdvajanja vrijedne mineralne sirovine,

8. jalovište je rudarska građevina/postrojenje namijenjeno odlaganju krutog otpada na površini,

9. pregrada/brana je objekt napravljen za zadržavanje vode i/ili otpada unutar akumulacije,

10. akumulacija je prirodna građevina ili izgrađena građevina/postrojenje koji služi zadržavanju sitnozrnatog otpada, jalovine nastale oplemenjivanjem mineralne sirovine te bistrenju i ponovnoj uporabi procesne vode,

11. lako topivi cijanidi su cijanid i spojevi cijanida koji disociraju u slabim kiselinama pri određenoj pH vrijednosti otopine,

12. procjedna voda je tekućina koja protječe ili istječe iz odloženog otpada ili je zadržana unutar građevine/postrojenja za gospodarenje otpadom, uključujući onečišćenu drenažnu vodu koja bi mogla uzrokovati štetne posljedice u okolišu ukoliko ne bi bila obrađena na adekvatan način,

13. građevina/postrojenje za gospodarenje otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (u daljem tekstu: građevina/postrojenje) je svaka lokacija zajedno s građevinom/postrojenjem određena za zbrinjavanje otpada od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, u krutom ili tekućem stanju, u otopinama ili suspenzijama. U građevine/postrojenja za gospodarenje otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina uključene su i sve brane, jalovišta, akumulacije kao i sve druge građevine koji služe zadržavanju, spremanju, ili osiguravaju stabilnost građevine/postrojenja. Eksploatacijsko polje mineralne sirovine koje je brisano iz katastra eksploatacijskih polja mineralnih sirovina i koje je odlagalište otpada prema posebnom propisu koji određuje odlagališta otpada ne smatra se dijelom građevine/postrojenja.

14. velika nesreća je događaj tijekom gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina u bilo kojoj građevini/postrojenju na kojeg se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika, koji na građevini/postrojenju ili izvan njega dovede u ozbiljnu opasnost zdravlje ljudi i /ili okoliš, odmah ili dugoročno,

15. opasna tvar je određena posebnim propisom koji uređuje postupanje s kemikalijama,

16. najbolja dostupna tehnologija je određena propisom koji utvrđuje objedinjene uvjete zaštite okoliša,

17. vodeni recipijent je površinska, podzemna, boćata voda ušća i/ili obalna voda,

18. sanacija su postupci obrade zemljišta onečišćenog radom građevine/postrojenja, koji dovode zemljište u zadovoljavajuće stanje, posebice s obzirom na kakvoću tla, divlje životinje i biljke, prirodna staništa, vodeni sustav, krajolik i odgovarajuće naknadno iskoristivo korištenje,

19. istraživanje je određeno posebnim propisom koji uređuje rudarstvo,

20. javnost i zainteresirana javnost su određeni Zakonom o zaštiti okoliša i provedbenim propisom donesenim na temelju tog zakona,

21. upravitelj građevine/postrojenja (u daljnjem tekstu: operater) je pravna ili fizička osoba-obrtnik, odgovorna za gospodarenje otpadom, u skladu s posebnim propisom o gospodarenju otpadom, tijekom rada građevine/postrojenja te za upravljanje u fazi nakon zatvaranja građevine/postrojenja,

22. posjednik otpada je pravna ili fizička osoba-obrtnik koja posjeduje otpad od mineralnih sirovina ili čijom registriranom djelatnošću stalno ili povremeno nastaje takav otpad,

23. odgovorna osoba je fizička osoba koja raspolaže tehnološkim znanjem i iskustvom u skladu s posebnim propisima, koja je ovlaštena od operatera i obavlja zadatke propisane ovim Pravilnikom,

24. nadležno tijelo je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, ukoliko nije navedeno drugačije u ovom Pravilniku,

25. lokacija je sveukupno zemljište na određenom geografskom području kojim upravlja operater,

26. značajna promjena je promjena u strukturi ili radu građevine/postrojenja, koje po mišljenju nadležnog tijela može imati značajan nepovoljan utjecaj na ljudsko zdravlje ili okoliš,

27. eksploatacijsko polje je prostor na površini zemlje i/ili ispod površine zemlje na kojem se obavlja djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina prema posebnom propisu koji uređuje rudarstvo.

Članak 5.

(1) Otpadom od mineralnih sirovina treba gospodariti na način koji ne uzrokuje ugrožavanje ljudskog zdravlja.

(2) Zabranjeno je korištenje postupaka koji bi mogli ugroziti okoliš, a posebno onih koje bi mogli predstavljati rizik od onečišćenja vode, zraka, tla, ugrozu životinja i biljaka.

(3) Gospodarenje otpadom od mineralnih sirovina ne smije uzrokovati neugode u smislu buke ili mirisa i mora se obavljati bez štetnog utjecaja na krajobraz.

(4) Zabranjeno je ostavljanje, odbacivanje ili nekontrolirano odlaganje otpada od mineralnih sirovina.

Članak 6.

(1) Operater mora poduzeti sve neophodne mjere kako bi spriječio ili smanjio, koliko je moguće, svaki štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi koji nastaje kao posljedica gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina. Ove mjere uključuju upravljanje građevinom/postrojenjem za gospodarenje otpadom od mineralnih sirovina i nakon prestanka njenog rada, kao i sprečavanje velikih nesreća i ograničavanje posljedica na okoliš i ljudsko zdravlje.

(2) Mjere navedene u stavku 1. ovog članka temelje se na najboljim raspoloživim tehnikama, uzimajući u obzir tehničko-tehnološke karakteristike građevine/postrojenja, geografski položaj i stanje okoliša.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OD MINERALNIH SIROVINA

Članak 7.

Operater mora izraditi plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina za smanjivanje, obradu, oporabu i zbrinjavanje otpada uzimajući u obzir načelo održivog razvoja.

Članak 8.

Plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina izrađuje se u skladu sa sljedećim ciljevima:

1. sprečavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti za zdravlje ljudi i okoliš osobito uzimajući u obzir:

– gospodarenje otpadom u fazi projektiranja, kao i prilikom odabira metoda istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina,

– promjene do kojih može doći u otpadu od mineralnih sirovina zbog povećanja dostupne površine i izloženosti uvjetima na površini zemlje,

– vraćanje otpada od mineralnih sirovina nazad na eksploatacijsko polje mineralne sirovine koje je brisano iz katastra eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,nakon oplemenjivanja mineralnih sirovina, u onoj mjeri u kojoj je to tehnički i ekonomski izvedivo te prihvatljivo za okoliš u skladu sa standardima zaštite okoliša i ovim Pravilnikom,

– vraćanje površinskog zemljanog pokrova nazad nakon zatvaranja građevine/postrojenja za gospodarenje otpadom od mineralnih sirovina, ili, ukoliko to nije izvedivo, ponovno korištenje površinskog zemljanog pokrova na primjeren način,

– korištenje manje opasnih tvari pri oplemenjivanju mineralnih sirovina,

2. poticanje oporabe otpada od mineralnih sirovina recikliranjem ili ponovnom uporabom kada je to prihvatljivo za okoliš,

3. osiguranje kratkotrajnog i dugotrajnog sigurnog zbrinjavanja otpada od mineralnih sirovina u fazi projektiranja, upravljanja građevinom/postrojenjem tijekom rada i nakon njenog zatvaranja, odabirom projekta koji:

– zahtjeva što manje promjena, zahvata, nadzora i dodatnih postupaka gospodarenja i ukoliko je moguće bez praćenja stanja i kontrole zatvorene građevine/postrojenja,

– sprečava ili barem smanjuje sve dugotrajne nepovoljne utjecaje na okoliš, npr. one koji se mogu pripisati širenju onečišćujućih tvari zrakom ili vodom,

– osigurava dugoročnu geotehničku stabilnost svih brana i jalovišta koji su iznad prethodno postojeće razine tla.

Članak 9.

Plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina sadrži osobito:

1. prijedlog klasifikacije građevine/postrojenja u skladu s mjerilima za određivanje klasifikacije građevine/postrojenja danim u Prilogu III ovog Pravilnika:

– ako se radi o građevini/postrojenju kategorije A, plan mora sadržavati dokumente kojima se dokazuje da će se uspostaviti plan sprečavanja velikih nesreća, sustav upravljanja sigurnošću i unutarnji plan za hitne slučajeve,

– ako operater smatra da se ne radi o građevini/postrojenju kategorije A, plan mora sadržavati informacije koje dokazuju opravdanost takvog prijedloga uključujući procjenu i određivanje mogućih opasnosti u slučaju nesreće,

2. karakterizaciju otpada u skladu s Prilogom II ovog Pravilnika i izjavu o procjeni ukupnih količina otpada od mineralnih sirovina koje će nastati tijekom rada,

3. opis postupaka koji stvaraju takav otpad i opise svih postupaka gospodarenja otpadom koji će se primjenjivati,

4. opis načina na koji gospodarenje otpadom od mineralnih sirovina može štetno djelovati na okoliš i ljudsko zdravlje, kao i opis mjera sprečavanja koje će se poduzeti radi smanjenja utjecaja na okoliš tijekom rada i nakon zatvaranja, uključujući i zahtjeve iz članka 23. stavka 2. alineje 1., 2., 8. i 9. ovog Pravilnika,

5. prijedlog postupaka kontrole i praćenja stanja građevine/postrojenja sukladno odredbama ovog Pravilnika,

6. prijedlog plana zatvaranja, koji uključuje i sanaciju te postupanje nakon zatvaranja i postupke praćenja stanja nakon zatvaranja,

7. mjere za sprečavanja onečišćenja voda u skladu s posebnim propisima o zaštiti voda te mjere za sprečavanje ili smanjenje onečišćenja zraka i tla,

8. podatke o istraživanju stanja tla koje bi moglo biti ugroženo radom građevine/postrojenja.

Članak 10.

(1) Operater je dužan ishoditi suglasnost na plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina.

(2) Plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina izrađuje se u pisanom i elektroničkom obliku.

Članak 11.

(1) Suglasnost na plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina za građevinu/postrojenje kategorije A izdaje nadležno tijelo.

(2) Suglasnost na plan gospodarenja otpadom za građevine/postrojenja koja ne pripadaju u kategoriju A izdaje nadležni upravni odjel za zaštitu okoliša u županiji i Gradu Zagrebu.

(3) Suglasnosti na plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina iz stavaka 1. i 2. ovog članka daju se na rok od pet godina uz mogućnost produženja na zahtjev operatera.

(4) Prilikom davanja suglasnosti na plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina, ocjenjuje se sposobnost operatera da ispuni ciljeve plana kao i ostale obveze iz ovog Pravilnika.

(5) Nadležno tijelo iz stavka 1. i 2. ovog članka dostavlja suglasnost i plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove rudarstva i Agenciji za zaštitu okoliša za potrebe vođenja evidencije građevina/postrojenja.

Članak 12.

(1) Po proteku roka iz članka 11. stavka 3. ovoga Pravilnika, operater je dužan provjeriti plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina.

(2) Ako je došlo do značajne promjene u radu građevine/postrojenja ili vrste otpada koji se zbrinjava, operater mora izraditi izmjenu plana u roku od mjesec dana od nastupanja promjena.

(3) Izmjenu plana operater mora dostaviti nadležnom tijelu iz članka 11. ovog Pravilnika na suglasnost.

Članak 13.

(1) Kada operater upravlja građevinom/postrojenjem za zbrinjavanje inertnog otpada i/ili tla koje nije onečišćeno prema posebnim propisima, a koji nastaju kao posljedica istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, izrađuje plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina u sklopu rudarskog projekta, prema posebnom propisu koji uređuje rudarstvo.

(2) Suglasnost na Plan gospodarenja otpadom iz stavka 1. ovog članka daje nadležno tijelo iz članka 11. stavka 2. ovog Pravilnika.

(3) Nadležno tijelo suglasnost i presliku plana dostavlja Agenciji za zaštitu okoliša za potrebe evidencije građevina/postrojenja.

SPREČAVANJE VELIKIH NESREĆA I INFORMIRANJE JAVNOSTI

Članak 14.

(1) Operater prije početka rada građevine/postrojenja kategorije A, osim za građevine/postrojenja na koje se primjenjuje propis o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, mora izraditi sustav upravljanja sigurnošću, plan sprečavanja velikih nesreća i unutarnji plan za hitne slučajeve.

(2) Sustav upravljanja sigurnošću i plan sprečavanja velikih nesreća i unutarnji plan za hitne slučajeve izrađuju se prema zahtjevima iz stavka 1., Priloga I ovog Pravilnika.

(3) Cilj Plana sprečavanja velikih nesreća je utvrđivanje opasnosti koje bi mogle dovesti do velike nesreće, na temelju čega će se donositi odluke o projektiranju, radu, održavanju, zatvaranju i postupke u fazi nakon zatvaranja građevine/postrojenja kako bi se spriječile, ili ukoliko to nije bilo moguće, ograničile neželjene posljedice nesreća po ljudsko zdravlje i okoliš.

(4) Operater mora u tijeku izrade plana sprečavanja velikih nesreća imenovati odgovornu osobu za sigurnost koja će biti odgovorna za uvođenje sustava upravljanja sigurnošću i nadzor provedbe sustava i planova iz stavka 1. ovog članka.

Članak 15.

(1) Središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje izrađuje Plan za slučaj velike nesreće izvan lokacije građevine/postrojenja za gospodarenje otpadom od mineralnih sirovina koja može nastati kao posljedica nesreće na samoj lokaciji građevine/postrojenja (u daljnjem tekstu: vanjski plan).

(2) Vanjski plan iz stavka 1. ovog članka ima slijedeće ciljeve:

– kontrola i zadržavanje posljedica velikih i ostalih nesreća kako bi se umanjile njihove posljedice i ograničile posljedice po ljudsko zdravlje i okoliš,

– uvođenje nužnih mjera zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od posljedica velikih i ostalih nesreća,

– obavještavanje javnosti, nadležnih službi i regionalnih i lokalnih vlasti,

– osiguravanje sanacije i uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša nakon velike nesreće.

(3) Operater građevine/postrojenja kategorije A mora nadležnom tijelu državne uprave iz stavka 1. ovog članka dostaviti sve potrebne podatke za izradu vanjskog plana

(4) Nadležno tijelo iz stavka 1. svake tri godine razmatra vanjski plan i ukoliko je to potrebno donosi izmjenu i dopunu plana.

(5) Nadležno tijelo iz stavka 1. osigurava informiranje javnosti o izradi i izmjenama i dopunama vanjskog plana sukladno odredbama propisa o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša u skladu s točkom 2., Priloga I ovog Pravilnika.

Članak 16.

U slučaju velike nesreće, operater mora nadležnom tijelu iz članka 15. stavka 1. ovog Pravilnika odmah dostaviti sve bitne informacije kako bi se mogle umanjiti posljedice po ljudsko zdravlje, a ujedno i procijeniti i smanjiti opseg stvarnog ili mogućeg onečišćenja okoliša te ispuniti sve zahtjeve i mjere propisane unutarnjim planom za hitne slučajeve i vanjskim planom donesenim na temelju ovog Pravilnika.

DOZVOLA ZA GRAĐEVINE/POSTROJENJA KATEGORIJE A

Članak 17.

(1) U građevini/postrojenju kategorije A ne smije se započeti zbrinjavanje otpada od mineralnih sirovina prije nego operater ishodi dozvolu od nadležnog t ijela.

(2) Zahtjev za izdavanje dozvole sadrži naziv operatera, prijedlog lokacije na kojoj će biti građevina/postrojenje, kao i moguće alternativne lokacije te podatke propisane u Zakonu o otpadu.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovog članka prilaže se:

– plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina

– prijedlog financijskog jamstva u skladu sa zahtjevima danim u članku 26. ovog Pravilnika,

– mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, ukoliko se radi o zahvatu za koji je propisana obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš.

Članak 18.

Dozvolom iz članka 17. ovog Pravilnika se određuje:

– kategorija građevine/postrojenja,

– vrsta otpada koji će se zbrinjavati,

– ukupna okvirna količina otpada, u kubnim metrima, koji će biti zbrinut u građevini/postrojenju,

– način zbrinjavanja otpada i metode kontrole sastava otpada,

– postupci nadzora rada i održavanja građevine/postrojenja,

– odredbe o izvještavanju nadležnog tijela o radu građevine/postrojenja,

– zahtjevi koje operater mora ispuniti da bi se moglo pristupiti postupku zatvaranja građevine/postrojenja, kao i odredbe o sprečavanju štetnog utjecaja građevine/postrojenja na okoliš nakon zatvaranja,

– rok u kojem operater mora pri zatvaranju građevine/postrojenja dostaviti dokumentaciju nadležnom tijelu u skladu sa odredbama iz članka 24. ovog Pravilnika,

– iznos financijskog jamstva u skladu sa odredbama članka 26. ovog Pravilnika.

Članak 19.

(1) Uvjeti iz dozvole izdane u skladu s ovim Pravilnikom moraju biti dostupni za potrebe statističkih podataka. Informacije koje sadržavaju poslovnu tajnu, kao npr. informacije o poslovnim odnosima, troškovima te količini mineralne sirovine ne izdaju se za potrebe statističkih podataka.

(2) Dozvola se dostavlja i:

– inspekcijii zaštite okoliša,

– Agenciji za zaštitu okoliša,

– središnjem tijelu državne uprave nadležnom za rudarstvo.

SUDJELOVANJE JAVNOSTI U POSTUPKU IZDAVANJA DOZVOLE ZA RAD GRAĐEVINE/POSTROJENJA KATEGORIJE A

Članak 20.

(1) Nadležno tijelo će osigurati zainteresiranoj javnosti mogućnost sudjelovanja u postupku izdavanja ili izmjene dozvole iz članka 18. ovog Pravilnika u skladu sa propisom koji utvrđuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

(2) Zainteresirana javnost ima u skladu sa propisom, navedenim u stavku 1. ovog članka i ovim Pravilnikom pravo na:

– informaciju da je podnesen zahtjev za dozvolu,

– informaciju da je o zahtjevu za dozvolu obaviještena druga država radi mogućih prekograničnog utjecaja rada građevine/postrojenja,

– sve druge podatke koji su u skladu sa posebnim propisom o zaštiti okoliša, a prema mišljenju nadležnog tijela, relevantni za izdavanje ili izmjenu predmetne dozvole

KLASIFIKACIJA GRAĐEVINA/POSTROJENJA

Članak 21.

(1) Nadležno tijelo donosi odluku o klasifikaciji građevine/postrojenja, na temelju uvjeta navedenih u Prilogu III ovog Pravilnika u skladu s Planom gospodarenja otpadom iz članka 9. ovog Pravilnika.

(2) Nadležno tijelo može donijeti odluku o izmjeni klasifikacije građevine/postrojenja, ukoliko nastupi neki od uvjeta navedenih u Prilogu III ovog Pravilnika.

ISKORIŠTENA EKSPLOATACIJSKA POLJA

Članak 22.

(1) Prilikom vraćanja otpada nastalog eksploatacijom mineralnih sirovina nazad na eksploatacijsko polje mineralne sirovine koje je brisano iz katastra eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, u svrhu sanacije i/ili izgradnje, operater mora:

– osigurati stabilnost otpada u skladu sa zahtjevima iz članka 23. stavak 2. ovog Pravilnika,

– spriječiti onečišćenje tla, površinskih i podzemnih voda u skladu sa odredbama članka 25. stavka 1., 3. i 5. ovog Pravilnika,

– osigurati nadzor otpada i eksploatacijskog polja mineralne sirovine koje je brisano iz katastra eksploatacijskih polja mineralnih sirovina u skladu sa odredbama članka 24. stavka 5. i 6. ovog Pravilnika.

(2) U iskorištena eksploatacijska polja je zabranjeno odlaganje ostalog otpada koji se ne smatra otpadom od mineralnih sirovina prema ovom Pravilniku.

(3) Iznimku od pravila navedenog u stavku 2. ovog članka čine iskorištena eksploatacijska polja koja su odlagalište otpada i koji posjeduju dozvolu za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada u skladu sa zakonom koji regulira gospodarenje otpadom i posebnim propisom koji regulira rad odlagališta otpada.

GRADNJA I UPRAVLJANJE GRAĐEVINOM/POSTROJENJEM

Članak 23.

(1) Operater mora prije početka rada odrediti odgovornu osobu koja će upravljati građevinom/postrojenjem. Operater mora osigurati tehnički razvoj postupaka koji se koriste u građevini/postrojenju, kao i potrebnu edukaciju osoblja.

(2) Prilikom gradnje nove ili prilikom izmjene rada postojeće građevine/postrojenja operater mora osigurati da:

– građevina/postrojenje radi na odgovarajućoj lokaciji uzevši u obzir zaštićena područja prema propisima koji uređuju zaštitu prirode kao i geološke, hidrološke, hidrogeološke, seizmičke i geotehničke zahtjeve,

– je građevina/postrojenje projektirana na način da udovolji zahtjevima iz prve alineje ovog članka, kako bi se spriječilo kratkotrajno ili dugotrajno onečišćenje tla, zraka, podzemnih ili površinskih voda, posebice uzimajući u obzir propise o upravljanju i zaštiti voda od onečišćenja,

– je osigurano učinkovito prikupljanje onečišćene i procjedne vode na način propisan dozvolom,

– osigura smanjenje erozije uzrokovane vodom i vjetrom do koje dolazi zbog posljedica eksploatacije mineralnih sirovina u onoj mjeri u kojoj je to tehnički moguće i ekonomski opravdano,

– se građevina/postrojenje izgradi, i održava na način koji osigurava fizikalnu stabilnost, sprečava onečišćenje tla, površinskih ili podzemnih voda i da se moguća šteta na krajobrazu smanji na najmanju moguću mjeru,

– su izrađeni planovi redovitog nadzora i unutrašnje kontrole građevine/postrojenja koju provodi operater,

– su izrađeni planovi za postupanje u slučaju onečišćenja tla ili voda,

– su izrađeni planovi za sanaciju zemljišta i zatvaranje građevine/postrojenja,

– su izrađeni planovi za upravljanje građevinom/postrojenjem u fazi nakon zatvaranja.

(3) Operater mora čuvati očevidnike o redovitom nadzoru i unutrašnjoj kontroli koju provodi na temelju planova navedenih u stavku 2. ovog članka zajedno sa dokumentacijom temeljem koje je izdana dozvola,

(4) Operater mora bez odgađanja, a najkasnije u roku 48 sati, obavijestiti nadležno tijelo i središnje tijelo državne uprave iz članka 15. stavak 1. ovog Pravilnika o svim događajima koji bi mogli uticati na stabilnost građevine/postrojenja, kao i o svakom neželjenom utjecaju na okoliš za koje ima saznanja tijekom postupaka kontrole i nadzora građevine/postrojenja. Operater mora slijediti sve upute nadležnog tijela kako bi se poduzele mjere za normalizaciju stanja. Operater snosi sve troškove poduzetih mjera za normalizaciju stanja.

(5) Operater mora, barem jednom godišnje, dostaviti izvješće, sa svim podacima o provedenim unutrašnjim kontrolama građevine/postrojenja, nadležnom tijelu, kako bi se utvrdila usklađenost s uvjetima dozvole, u slučaju građevine/postrojenja kategorije A.

(6) Ukoliko nadležno tijelo smatra potrebnim, izvješće o nadzoru građevine/postrojenja može tražiti i češće od jednom godišnje. Na temelju spomenutog izvješća, nadležno tijelo može odlučiti da je nužna procjena neovisnog stručnjaka, čije troškove rada snosi operater.

ZATVARANJE GRAĐEVINE/POSTROJENJA KATEGORIJE A I POSTUPANJE U FAZI NAKON ZATVARANJA

Članak 24.

(1) Nadležno tijelo donosi odluku o zatvaranju građevine/postrojenja, koja sadrži obveze operatera u skladu sa dozvolom za rad i postupke održavanja građevine/postrojenja nakon zatvaranja

(2) Građevina/postrojenje može se zatvoriti ako:

– su ispunjeni uvjeti za zatvaranje navedeni u dozvoli

– operater podnese zahtjev za zatvaranje građevine/postrojenja,

– nadležno tijelo ustanovi, na temelju izvješća, ili na drugi način, da građevina/postrojenje ne ispunjava uvjete navedene u dozvoli,

– operater ne postupi po rješenju inspekcije zaštite okoliša

(3) Inspektor zaštite okoliša će prije zatvaranja građevine/postrojenja:

– obaviti inspekcijski nadzor građevine/postrojenja,

– pregledati sva izvješća o radu i zatvaranju građevine/postrojenja koja je operater dostavio,

– utvrdit da je tlo na kojem se nalazila građevina/postrojenje sanirano,

(4) Operater mora nakon zatvaranja građevine/postrojenja:

– održavati građevinu/postrojenje,

– nadzirati fizikalnu i kemijsku stabilnost građevine/postrojenja kako bi se smanjio bilo kakav negativni učinak na okoliš, posebice na površinske i podzemne vode,

– održavati uređaje za nadzor i mjerenja u ispravnom stanju,

– održavati prohodnim preljevne i odvodne kanale,

(5) Operater mora nakon zatvaranja građevine/postrojenja obavijestiti nadležno tijelo o:

– svim promjenama stanja građevine/postrojenja,

– provođenju postupaka održavanja građevine/postrojenja.

– svim događajima koji utječu ili bi mogli utjecati na stabilnost građevine/postrojenja,

– o svim štetnim utjecajima na okoliš koje je operater u nadzoru građevine/postrojenja uočio.

(6) U slučaju nesreće, nakon zatvaranja građevine/postrojenja, operater će, bez odlaganja, obavijestiti nadležno tijelo o svim događajima ili posljedicama koje bi se vjerojatno mogle dogoditi, a koji bi mogli uticati na stabilnost građevine/postrojenja, kao i o svim značajnim štetnim posljedicama po okoliš koji su otkriveni praćenjem stanja. Operater mora slijediti sve upute nadležnog tijela kako bi se poduzele mjere za poboljšanje stanja. Operater snosi sve troškove poduzetih mjera za poboljšanje stanja.

(7) Nadležno tijelo donosi odluku o prestanku obveza operatera nakon zatvaranja građevine/postrojenja iz stavka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka, pri čemu se uzima u obzir vrsta i trajanje opasnosti od onečišćenja okoliša u fazi nakon zatvaranja.

SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA VODA, ZRAKA I TLA OD POSLJEDICA RADA GRAĐEVINA/POSTROJENJA

Članak 25.

(1) Operater mora poduzeti mjere sprečavanja smanjenja kakvoće voda, u skladu s propisima o zaštiti voda i:

– napraviti procjenu mogućnosti nastajanja procjednih voda u otpadu od mineralnih sirovina tijekom rada i u fazi nakon zatvaranja građevine/postrojenja, uključujući i sadržaj onečiščujućih tvari u procjednoj vodi

– spriječiti ili smanjiti na najmanju moguću mjeru stvaranje procjedne vode, kao i onečišćenja površinskih i podzemnih voda i tla otpadom od mineralnih sirovina,

– skupljati i obrađivati onečišćene procjedne vode iz građevine/postrojenja kako bi se mogle dovesti do kakvoće koja udovoljava propisima o kakvoći vode za ispuštanje u vodeni recipijent.

(2) Operater mora održavati emisiju plinova i čestica prašine u skladu s propisima o zaštiti zraka.

(3) Ukoliko je temeljem provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš utvrđeno,da skupljanje i obrada procjedne vode nije nužna, ili da građevina/postrojenje ne utječe na tlo, podzemne i/ili površinske vode, operater ne mora udovoljiti zahtjevima navedenim u stavku 1. alinejama 2. i 3. ovog članka.

(4) Ukoliko se otpad, u krutom, muljevitom ili tekućem stanju, odlaže u vodeni recipijent, koji nije akumulacija izgrađena u tu svrhu, nužno je poštivanje svih odredbi propisa o upravljanju i zaštiti voda od onečišćenja. Ukoliko operater koristi akumulaciju, spomenuta mora biti građena na način koji osigurava da ne dođe do izlijevanja sadržaja onečišćene vode koja bi mogla uzrokovati onečišćenje okoliša..

(5) Ako se otpad od mineralnih sirovina odlaže na površinu ili u podzemlje iskorištenog eksploatacijskog polja, koje može biti poplavljeno nakon zatvaranja, operater mora poduzeti mjere kako bi spriječio onečišćenje vode,i tla u skladu sa odredbama stavaka 1. i 3. ovog članka.

(6) U slučaju građevine/postrojenja koja je akumulacija kategorije A, a u kojoj je prisutan cijanid, operater mora osigurati da se koncentracija lako topivih cijanida u akumulaciji smanji na najnižu moguću mjeru korištenjem najboljih dostupnih tehnologija ne prelazeći koncentraciju od 10 mg/L.

FINANCIJSKO JAMSTVO

Članak 26.

(1) Prije početka rada građevine/postrojenja, operater mora dostaviti središnjem upravnom tijelu nadležnom za rudarstvo financijsko jamstvo kako bi:

– se u slučaju građevine/postrojenja kategorije A osiguralo izvršenje svih obveza navedenih u dozvoli

– postojala spremna sredstva za sanaciju zemljišta onečišćenog radom građevine/postrojenja u skladu s planom gospodarenja otpadom.

(2) Izračun iznosa financijskog jamstva određuje se na temelju vjerojatnosti utjecaja građevine/postrojenja na okoliš, uzimajući u obzir posebice kategoriju građevine/postrojenja, karakteristike otpada i buduću namjenu saniranog zemljišta, a uz pretpostavku da će neovisna i kvalificirana treća strana procijeniti i izvršiti sve potrebne radove za sanaciju.

(3) Iznos financijskog jamstva se mora prilagođavati u skladu s radovima nužnim za sanaciju zemljišta onečišćenog radom građevine/postrojenja, u skladu s planom gospodarenja otpadom.

(4) Nakon donošenja odluke o zatvaranju građevine/postrojenja, nadležno tijelo će izdati rješenje kojim će operatera osloboditi obveza iz stavka 1. ovog članka.

PREKOGRANIČNI UTJECAJI POSLJEDICA RADA GRAĐEVINE/POSTROJENJA KATEGORIJE A

Članak 27.

Ukoliko nadležno tijelo u postupku izdavanja dozvole za rad građevine/postrojenja kategorije A ocjeni da bi rad građevine/postrojenja mogao imati značajan utjecaj na okoliš u drugoj državi ili na zahtjev druge države, nadležno tijelo obaviještava nadležno tijelo druge države o podacima iz članka 20. stavka 2. ovog Pravilnika

EVIDENCIJE GRAĐEVINA/POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM OD MINERALNIH SIROVINA

Članak 28.

(1) Evidenciju građevina/postrojenja za gospodarenje otpadom od mineralnih sirovina vodi Agencija za zaštitu okoliša.

(2) Podaci iz evidencije iz stavka 1. ovog članka moraju biti dostupni zainteresiranoj javnosti najkasnije do 1. svibnja 2012.

Članak 29.

(1) Sastavni dio evidencije iz članka 28. ovog Pravilnika čine:

– planovi gospodarenja otpadom za koje je izdana suglasnost nadležnog tijela,

– podaci iz izdanih dozvola za rad građevine/postrojenja,

– popis građevina/postrojenja zajedno sa:

– nazivom lokacije,

– nazivom operatera,

– naznakom da li je građevina/postrojenje zatvoreno, napušteno ili radi.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Operator koji upravlja građevinom/postrojenjem na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika mora se uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika do 1. svibnja 2012.

Članak 31.

Prilog I, Prilog II i Prilog III tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 32.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 351-01/08-04/2

Urbroj: 531-08-3-08-5

Zagreb, 31. listopada 2008.

Ministrica
Marina Matulović Dropulić. dipl. ing. arh., v. r.

PRILOG I

SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU I INFORMIRANJE ZAINTERESIRANE JAVNOSTI PRILIKOM IZRADE VANJSKOG PLANA

1. SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

Sustav upravljanja sigurnošću plan sprečavanja velikih nesreća i unutarnji plan za hitne slučajeve operatera trebaju biti proporcionalni opasnostima od velikih nesreća koje predstavlja građevina/postrojenje. Za potrebe implementacije spomenutih planova i sustava, treba voditi računa o slijedećem:

(1) Plan sprečavanja velikih nesreća treba uključivati ciljeve operatera kao i principe postupanja upravljanju opasnostima od velikih nesreća.

(2) Sustav upravljanja sigurnošću treba biti dio općeg sustava upravljanja, što uključuje organizacijsku strukturu, odgovornosti, načine postupanja, procedure, procese i sredstva za određivanje, kao i uvođenje Plana sprečavanja velikih nesreća.

(3) Sustav upravljanja sigurnošću uključuje:

– organizacija i osoblje – uloge i odgovornosti svog osoblja uključenog u upravljanje većim rizicima, i to na svim razinama organizacije

– određivanje potreba za edukacijom osoblja uključenog u upravljanje većim rizicima, kao i osiguravanje spomenute edukacije

– uključivanje zaposlenika, a kad je to potrebno podizvođaća i ostalih koji sudjeluju u radu

– određivanje i procjena velikih rizika – usvajanje i implementacija postupaka za sustavno određivanje velikih rizika koji proizlaze iz redovnog i izvanrednog postupanja, i procjena vjerojatnosti njihovog događaja kao i značajnosti njihovih posljedica

– nadzor upravljanja – usvajanje i implementacija postupaka i uputa za sigurni rad, uključujući i održavanje postrojenja, procesa, opreme i privremenog prestanka s radom

– upravljanje promjenama – usvajanje i implementacija postupaka za planiranje promjena ili dizajna nove građevine/postrojenje

– planiranje hitnih slučajeva – usvajanje i implementacija postupaka određivanja predvidivih hitnih slučajeva koristeći analizu sustava, te priprema, testiranje i dopune planova za hitne slučajeve koji bi se koristili u slučaju potrebe

– praćenje izvedbe – usvajanje i implementacija postupaka kontinuirane procjene usklađenosti sa ciljevima Plana sprečavanja velikih nesreća i sustava upravljanja sigurnošću operatera, te mehanizmi za utvrđivanje i poduzimanje mjera za usklađenje u slučaju neusklađenosti. Ovi postupci bi trebali uključivati sustav izvješćivanja o većim nesrećama ili događajima koji su skoro doveli do veće nesreće, posebice one koji uključuju propuste u mjerama zaštite, istragu istih, kao i zaključke o naučenom

– audit i pregled – usvajanje i implementacija postupaka periodične sustavne procjene Plana sprečavanja velikih nesreća, te učinkovitost i prikladnost Sustava upravljanja sigurnošću. Operater mora posjedovati dokumentaciju iz koje se vidi provedba sustava upravljanja sigurnošću, plana sprečavanja velikih nesreća i unutarnjeg plana za hitne slučajeve

2. INFORMACIJE KOJE TREBAJU BITI DOSTUPNE ZAINTERESIRANOJ JAVNOSTI PRI IZRADI VANJSKOG PLANA

1. naziv operatera i adresa građevine/postrojenja

2. podaci i položaj osobe koja daje informacije

3. izjava da se na građevinu/postrojenje odnose oddredbe ovog Pravilnika, te, kad je to primjenjivo da su relevantne informacije u skladu sa odredbama članka 14. stavka 3. ovog Pravilnika dostavljene nadležnom tijelu

4. jasno i jednostavno obrazloženje djelatnosti koje se obavljaju u građevini

5. uobičajena ili izvorna imena ili opća klasifikacija opasnosti koju mogu uzrokovati tvari i pripravci koji će biti prisutni u građevini/postrojenju, kao i otpad koji bi mogao uzrokovati veću nesreću i naznake njihovih osnovnih opasnih svojstava

6. opće informacije o prirodi opasnosti od velikih nesreća, uključujući i njene moguće posljedice za okolno stanovništvo i okoliš

7. odgovarajuće informacije o tome kako će okolno stanovništvo biti upozoreno i obaviješteno o velikim nesrećama

8. odgovarajuće informacije o mjerama koje stanovništvo treba poduzeti i kako se ponašati u slučaju velikih nesreća

9. potvrda da je operater obvezan uspostaviti odgovarajuće procedure, pogotovo komunikacijske kanale za pravodobnu dojavu službama zaštite i spašavanja kako bi se u slučaju veće nesreće posljedice smanjile na najmanju mjeru

10. uputu sa referencom na odgovarajući Plan za hitne slučajeve koji je izrađen radi provedbe mjera u slučaju nesreće na odgovarajućem području

11. uputu gdje se mogu dobiti i ostale odgovarajuće informacije

PRILOG II

KARAKTERIZACIJA OTPADA OD MINERALNIH SIROVINA

Otpad koji se zbrinjava u građevini/postrojenju mora se karakterizirati na način da se osigura dugotrajna fizikalna i kemijska stabilnost strukture građevine/postrojenja, kao i sprečavanje velikih nesreća.

Karakterizacija otpada uključuje u skladu s kategorijom građevine/postrojenja slijedeće:

(1) opis očekivanih fizikalnih i kemijskih karakteristika otpada koji će se odlagati bilo kratkotrajno ili dugotrajno sa posebnim osvrtom na stabilnost otpada ispod površine, pod utjecajem atmosferskih i meteoroloških pojava, a uzimajući u obzir vrstu mineralnih sirovina koje se izlužuju, kao i svojstva i sastav jalovine i/ili otpada koji će se zbrinjavati u građevini/postrojenju,

(2) klasifikaciju otpada prema posebnom propisu o katalogu otpada, a posebno u odnosu na njegova opasna svojstva,

(3) opis kemijskih spojeva koje će se koristiti prilikom oplemenjivanja mineralne sirovine, kao i njihova stabilnost,

(4) opis metoda zbrinjavanja otpada,

(5) način transporta otpada.

PRILOG III

KRITERIJI ZA KATEGORIZACIJU GRAĐEVINA/POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE OTPADA OD MINERALNIH SIROVINA

Građevina/postrojenje mora se kategorizirati kao kategorija A u sljedećim slučajevima:

– ako se temeljem prethodne procjene opasnosti ustanovi da propust ili pogrešna izvedba, kao npr. urušavanje jalovišta ili pucanje brane može prouzročiti veliku nesreću, uzimajući u obzir čimbenike kao što su trenutna ili buduća veličina građevine/postrojenja, količina otpada, lokacija građevine/postrojenja i utjecaj građevine/postrojenja na okoliš,

– ako se u građevini/postrojenju zbrinjava opasni otpad od mineralnih sirovina koji je propisan posebnim propisom,

– ako sadrži tvari ili pripravke koji se smatraju opasnim prema posebnim propisu,

– ako postoje drugi propisani i opravdani razlozi sukladno mišljenju nadležnog tijela,