MINISTARSTVO FINANCIJA
3945
Na temelju članka 518. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (»Narodne novine«, broj 161/03, 69/06, 5/07 i 70/08), ministar financija donosi
PRAVILNIK
O RASPOLAGANJU SA STRANOM ROBOM ODUZETOM U PREKRŠAJNOM ILI UPRAVNOM POSTUPKU ILI USTUPLJENOM U KORIST DRŽAVE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupak prikupljanja, čuvanja i prodaje, te drugi načini raspolaganja stranom robom oduzetom u carinsko prekršajnom ili carinsko upravnom postupku nakon pravomoćnosti donesenih rješenja, stranom robom koja je sukladno carinskim propisima ustupljena u korist države, sukladno odredbama članka 185. Carinskog zakona (»Narodne novine«, br. 78/99-60/08) i članka 431. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, robom oduzetom po osnovi članka 65. i članka 87. Carinskog zakona, te prilikom prodaje druge strane robe, ako je Carinska uprava carinskim ili posebnim propisima ovlaštena za prodaju takve robe.
Odredbe ovog Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju i prilikom prodaje strane robe, koja se nalazi pod carinskim nadzorom, a oduzeta je pravomoćnom sudskom presudom, po nalogu ili uputi pravosudnih tijela.
Članak 2.
U smislu ovog Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1) strana roba smatra se roba koja nije stavljena u jedan od carinski dopuštenih postupaka ili uporabe.
2) uporaba otpada je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe
3) zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan Pravilnikom o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 23/07 i 111/07), sukladno članku 104. stavak 1. točka 1. Zakona o otpadu (»Narodne novine«, broj 178/04, 111/06 i 60/08).
4) obrada otpada je postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada.
II. BESPLATNA DODJELA ROBE
Članak 3.
Oduzetu ili ustupljenu stranu robu, po okončanju prekršajnog ili upravnog postupka i izvršnosti odnosnih upravnih akata, carinarnice su dužne najprije uvrstiti u Izvješće za besplatnu dodjelu strane robe, te isto dostaviti Središnjem uredu Carinske uprave (u daljnjem tekstu; Središnji ured). Izuzetak je roba za koju je dozvoljen otkup po članku 251. Carinskog zakona.
Središnji ured nakon prikupljanja dostavljenih podataka formira popise na način da iz popisa izdvoji stranu robu koju će uvrstiti u izvješće za sjednicu Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za besplatnu dodjelu oduzete ili ustupljene strane robe (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo Vlade).
Nakon dostavljanja popisa robe carinarnice s istom više ne mogu raspolagati, osim ako zatraže i ishode odobrenje Povjerenstva Vlade, da s istom mogu raspolagati na drugi način. Odobrenje o robi koja nije podobna za dodjelu Povjerenstvo Vlade upućuje carinarnicama bez odlaganja.
Članak 4.
Nakon što Povjerenstvo Vlade besplatno dodijeli stranu robu, ista se smatra donacijom iz inozemstva, sukladno članku 25. stavak 3. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine (»Narodne novine«, broj 5/07).
Korisnici oslobođenja pri besplatnoj dodjeli mogu biti tijela državne uprave i samouprave, ustanove znanstvenog, kulturnog, zdravstvenog, obrazovnog ili socijalnog karaktera, vjerske zajednice, humanitarne organizacije, športske udruge, ustanove i organizacije, te sve druge neprofitne organizacije.
Članak 5.
Korisnici oslobođenje od plaćanja carine ostvaruju u postupku puštanja robe u slobodan promet, pri čemu se uz JCD podnosi pisani zahtjev primatelja robe za ostvarivanje oslobođenja, kojem se prilažu sljedeće isprave:
– rješenje Povjerenstva Vlade,
– potvrda o oslobođenju od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost na inozemnu donaciju, te
– specifikacija robe s komercijalnim nazivima i ukupnom vrijednošću.
Za izdavanje potvrde o oslobođenju od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost na inozemnu donaciju nadležni su:
– Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa (kad je korisnik neprofitna ustanova ili organizacija i donacija služi u znanstvene, obrazovne ili športske svrhe),
– Ministarstvo kulture (kad donacija služi u kulturne svrhe),
– Ministarstvo unutarnjih poslova (kad donacija služi za potrebe vatrogasnih organizacija i društava ili Hrvatskog centra za razminiranje),
– Ministarstvo financija ili više tijelo vjerske zajednice (kada donacija služi u vjerske svrhe),
– Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (kada donacija služi u humanitarne, socijalne ili zdravstvene svrhe), ili nadležni ured državne uprave ukoliko se radi o korisniku humanitarne naravi za čiju djelatnost suglasnost izdaje takav ured,
– Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (kada donacija služi za realizaciju programa obnove, izgradnje i opremanje građevinskih objekata korisnika oslobođenja, te za zbrinjavanje prognanika, povratnika i izbjeglica),
– druga ministarstva ili državne upravne organizacije (kada neprofitnu djelatnost korisnika donacije i namjenu robe nadzire drugo tijelo-kao što su primjerice Državna uprava za vode, Državni hidrometeorološki zavod, Državni zavod za statistiku).
Za besplatno dodijeljenu roba koja podliježe određenim zabranama i ograničenjima, odnosno kada roba podliježe dozvolama, zdravstvenim, fitosanitarnim, veterinarskim, sanitarnim i sličnim pregledima, korisnik oslobođenja dužan je prije puštanja robe u slobodan promet ishoditi potrebno rješenje, odobrenje ili suglasnost.
Korisnik oslobođenja sam snosi sve troškove vezane uz puštanje robe u slobodan promet, kako za ishođenja odobrenja iz stavka 3. ovoga članka, tako i troškove provedbe carinskog postupka.
Članak 6.
Oduzetu ili ustupljenu stranu robu koju čine predmeti povijesne, arheološke, etnografske, kulturne, umjetničke ili znanstvene vrijednosti, ili je podobna za obavljanje humanitarne ili socijalne djelatnosti, Vlada Republike Hrvatske može besplatno ustupiti tijelima ili ustanovama koje obavljaju odgovarajuću djelatnost.
Oduzetu stranu robu koja je sukladno posebnim propisima u ograničenom pravnom prometu (oružje, streljivo, radijske postaje, pirotehnička sredstva), te drugu oduzetu ili ustupljenu stranu robu, Vlada Republike Hrvatske može besplatno ustupiti državnim tijelima i organizacijama kojima je ta roba potrebna za obavljanje djelatnosti.
Vlada Republike Hrvatske može za donošenje odluka iz stavaka 1. i 2. ovog članka ovlastiti povjerenstvo koje čine predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Ministarstva kulture.
Članak 7.
Robu koju je Središnji ured izdvojio iz popisa za besplatnu dodjelu i robu koja nije besplatno dodijeljena, carinarnica će izložiti javnoj prodaji. Kako bi se roba mogla izložiti javnoj prodaji potrebno je ishoditi suglasnost Središnjeg ureda.
III. JAVNA PRODAJA
Članak 8.
Oduzetu ili ustupljenu stranu robu, osim motornih i priključnih vozila, plovila i njihovih dijelova, prodaje mjesno nadležna carinarnica ili druga carinarnica koju odredi državni tajnik i ravnatelj Carinske uprave.
Pročelnik carinarnice na temelju Zakona o carinskoj službi imenuje:
– Povjerenstvo za procjenu robe, a koje se sastoji od predsjednika i dva člana, te zamjenika predsjednika i zamjenika članova,
– Povjerenstvo za javnu prodaju robe, a koje se sastoji od predsjednika i dva člana, te zamjenika predsjednika i zamjenika članova.
Članak 9.
Povjerenstvo za procjenu robe ima sljedeće obveze:
– procijeniti carinsku vrijednost robe,
– svrstati robu prema Carinskoj tarifi,
– provjeriti da li su ispunjeni uvjeti za prodaju,
– utvrditi da li roba udovoljava svim propisima za uvoz robe u Republiku Hrvatsku,
– odlučiti o načinu prodaje,
– sastaviti zapisnik o svom radu.
Carinska vrijednost robe utvrđuje se usporedbom sa sličnim robama na hrvatskom tržištu, uzevši u obzir stvarno stanje robe, kao i moguću tehnološku, modne i drugu zastarjelost, te činjenicu da se roba prodaje bez garancije proizvođača ili mogućnosti njene uporabe.
Povjerenstvo provjerava da li preuzeta roba odgovara podacima iz Izvješća o preuzimanju robe kojeg je sačinio Odjel za prodaju carinarnice. Ukoliko Povjerenstvo utvrdi da se podaci o robi (vrsta, količina i stanje) ne podudaraju s podacima iz Izvješća o preuzimanju robe isto unosi u zapisnik o svom radu.
Prodaji se može izložiti samo roba koja udovoljava svim uvjetima propisanim posebnim propisima. Samo iznimno, može se dozvoliti prodaja robe koja ne udovoljava uvjetima ako se prije prodaje carinarnica uvjeri da će se predmetna roba ponovno izvesti iz RH. U takvom slučaju carinarnica će odrediti način prodaje, isprave na temelju kojih će se carinarnica prije prodaje robe uvjeriti da će se ista ponovno izvesti, vrijeme podnošenja isprave za izvoz, te rok izvoza kupljene robe.
Nakon što je Povjerenstvo utvrdilo carinsku vrijednost robe, utvrdit će se također da li će isklična cijena biti samo carinska vrijednost (isključivo u slučaju ponovnog izvoza) ili carinska vrijednost uvećana za iznos carine, poreza i drugih davanja.
Članak 10.
Carinarnica može do dana objave javne prodaje vlasniku ili počinitelju prekršaja omogućiti otkup, odnosno prvokup navedene robe, uz uvjet da odnosna osoba plati carinski dug i sve troškove nastale čuvanjem navedene robe.
Članak 11.
Javna prodaja objavljuje se u dnevnom tisku najmanje 10 dana prije dana određenog za javnu prodaju.
U oglasu o javnoj prodaji moraju biti navedeni svi uvjeti prodaje, podaci o vrsti i stanju robe, cijena robe u koju su uključeni carina, porez i druga davanja (izuzev ako je roba namijenjena ponovnom izvozu), s naznakom »cijena za prvu javnu prodaju«, dan, sat i mjesto održavanja javne prodaje, visina i način polaganja jamstva za sudjelovanje u javnoj prodaji, kao i dan, sat i mjesto gdje je moguće pogledati robu koja se izlaže prodaji.
Članak 12.
Javnoj prodaji robe mogu pristupiti fizičke osobe, pravne osobe, fizičke osobe obrtnici i osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost sa sjedištem na području Republike Hrvatske uz uvjet da su prethodno platili jamčevinu.
Fizička osoba može na javnoj prodaji sudjelovati isključivo pri kupnji robe nekomercijalne naravi u vrsti i količinama koje nisu namijenjene preprodaji i koja služi isključivo za osobne potrebe, ukoliko je to moguće obzirom na količine predmeta koji su izloženi javnoj prodaji.
Prije započinjanja javne prodaje ponuditelji moraju na evidentni račun carinarnice uplatiti jamčevinu ili položiti odgovarajuću garanciju ili instrument za namirenje jamčevine u svoti ne manjoj od 10% od cijene robe obvezatne za prvu javnu prodaju, za čiju kupnju se namjeravaju natjecati.
Na javnoj prodaji može sudjelovati samo onaj ponuditelj koji prije započinjanja javne prodaje podnese potvrdu o uplaćenoj jamčevini.
Članak 13.
Postupak javne prodaje oduzete carinske robe provodi Povjerenstvo za javnu prodaju robe iz članka 8. stavak 2. ovog Pravilnika.
Prva javna prodaja može se provesti ukoliko su se prijavila najmanje dva ponuditelja.
Smatra se da je uvjet iz stavka 2. ovog članka ispunjen ako najmanje dva ponuditelja s propisanom, uplaćenom jamčevinom ponude više ili jednako od obvezatne cijene robe za prvu javnu prodaju.
Roba na javnoj prodaji prodaje se kupcu koji ponudi najvišu cijenu.
Ako prva javna prodaja ne uspije, pristupa se drugoj, kojoj moraju pristupiti najmanje dva ponuditelja. Druga javna prodaja objavljuje se na isti način kao i prva s tim da u oglasu mora biti izričito naglašeno da se radi o drugoj prodaji. Glede udjela sudionika u javnoj prodaji odgovarajuće se primjenjuje stavak 3. ovog članka.
Cijena robe koja je obvezatna za prvu javnu prodaju pri objavi druge javne prodaje smanjuje se za određeni postotak na najviše do polovine procijenjene vrijednosti.
Ako se roba ni na drugoj javnoj prodaji ne proda, moguće ju je prodati prikupljanjem ponuda za neposrednu pogodbu. S prikupljanjem ponuda se može otpočeti po okončanju druge javne prodaje između prisutnih ponuditelja. Najniža cijena kod neposredne pogodbe ne može biti niža od polovice cijene istaknute na drugoj javnoj prodaji.
Članak 14.
O provedbi postupka javne prodaje sastavlja se zapisnik u koji se upisuju podaci o robi, podaci o početnoj cijeni robe, sudionicima postupka javne prodaje, primljenim ponudama te postignutoj cijeni i kupcu robe.
Zapisnik o provedbi postupka javne prodaje potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva za javnu prodaju robe te kupac i nazočni ponuditelji. Potpisom zapisnika postupak provedbe postupka javne prodaje smatra se okončanim.
Zapisnik o javnoj prodaji objavljuje se na oglasnoj ploči carinarnice u roku od dva dana po okončanoj prodaji, na kojoj treba ostati najmanje tri naredna dana.
Ponuditelji koji su sudjelovali u postupku javne prodaje mogu podnijeti prigovor na odluku o prodaji robe i postupcima Povjerenstva koji su mogli utjecati na pravilnost provedbe postupka javne prodaje. Prigovor se može podnijeti u roku od 3 dana od dana objave zapisnika na oglasnoj ploči.
O prigovoru odlučuje čelnik tijela koje imenuje Povjerenstvo za javnu prodaju robe, u roku od 3 dana po ulaganju istog.
Roba glede koje je uložen prigovor ne smije se prepustiti kupcu do okončanja postupka po prigovoru.
Članak 15.
Kupac mora uplatiti cjelokupni iznos ostvarene prodajne cijene na poseban račun carinarnice, u roku od 10 dana od dana provedbe postupka javne prodaje, odnosno od dana kad je okončan postupak po podnijetom prigovoru.
Nije dopuštena prodaja uz plaćanje na obroke.
Uplaćena jamčevina uračunava se pri uplati ostvarene prodajne cijene iz stavka 1. ovoga članka.
Kupac ne može preuzeti robu dok ne uplati svotu iz stavka 1. ovoga članka.
Kod preuzimanja robe kupac mora platiti iskličnu cijenu robe u koju su uključeni carina, porez i druga davanja (osima ako je namijenjena ponovnom izvozu).
Članak 16.
Kupac koji ne uplati ostvarenu prodajnu cijenu u roku iz članka 15. stavak 1. ovoga Pravilnika gubi pravo na povrat jamčevine, a predmet se ponovno izlaže javnoj prodaji.
Sudionicima javne prodaje koji nisu uspjeli kupiti robu uplaćena jamčevina, odnosno položeni odgovarajući instrument ili garancija plaćanja vraća se u roku od 8 dana od dana zaključenja odnosnog postupka javne prodaje.
Sudionicima javne prodaje koji su napustili javnu prodaju prije njena zaključenja, jamčevina odnosno položeni odgovarajući instrument ili garancija plaćanja se ne vraća.
IV. SLUČAJEVI PRODAJE ODUZETE STRANE ROBE NA DRUGI NAČIN
Članak 17.
Iznimno, namirnice i drugo brzu pokvarljivu robu, ili robu kojoj je propisom ograničen rok uporabe (svježe meso, voće i povrće i drugo), te otpatke i ostatke nastale pri provedbi postupka s gospodarskim učinkom, mogu se prodati i prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom s trgovačkim društvom registriranim za obavljanjem odgovarajuće gospodarske djelatnosti.
Roba koja ima komercijalnu vrijednost samo kao sirovina ili otpad može se prodati prikupljanjem ponuda, odnosno neposrednom pogodbom s trgovačkim društvom registriranim za prikupljanje i zbrinjavanje otpada.
Robu za koju postoji dovoljan stupanj vjerojatnosti da bi se stavljanjem na tržište odnosno u promet postupilo protivno odredbama kako Kaznenog zakona, tako i pojedinih zakona kojima se uređuju pojedina prava intelektualnog vlasništva, a koja je oduzeta u carinsko prekršajnom ili upravnom postupku, neće se izložiti javnoj prodaji, već se ista uništava. Prije uništenja robe carinarnica će pribaviti vještačenja ili stručne nalaze koji bi potvrđivali sumnje u povredu intelektualnog vlasništva ukoliko postoji mogućnost pribavljanja stručnih vještačenja odnosno nalaza. Izradom stručnih vještačenja odnosno nalaza u pravilu ne smiju nastati troškovi na teret države.
O načinu prodaje robe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odlučuje Povjerenstvo za prodaju robe, a o postojanju okolnosti iz stavka 3. ovoga članka, te o uništenju robe odlučuje Povjerenstvo za procjenu robe.
V. RASPOREĐIVANJE SREDSTAVA DOBIVENIH PRODAJOM ROBE
Članak 18.
Sredstva ostvarena prodajom oduzete strane robe raspoređuje se tako da se najprije naplati carina, porez i druge pristojbe koje se obračunavaju prilikom uvoza robe, zatim troškovi carinskog ili drugog postupka, troškove smještaja te novčane kazne izrečene sukladno carinskim propisima.
Iz sredstava ostvarenih prodajom oduzete strane robe namiruju se troškovi njezina prikupljanja, čuvanja i prodaje, a ostatak sredstava je izvanredni prihod državnog proračuna.
Troškovi prikupljanja, čuvanja i prodaje robe kao i drugi troškovi izvršenih usluga carinarnica namiruju se na teret odgovarajuće stavke državnog proračuna.
VI. UNIŠTENJE ROBE POD CARINSKIM NADZOROM
Članak 19.
Roba koja nije besplatno dodijeljena, koja nije prodana ili koja nema uvjete da se izloži prodaji (predmeti koji po općim propisima ne mogu biti u prometu ili koji su opasni po život i zdravlje ljudi), uništava se pod carinskim nadzorom sukladno posebnim propisima.
Uništenje robe provodi Povjerenstvo za uništenje robe koje na temelju Zakona o carinskoj službi imenuje pročelnik carinarnice. Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i dva člana, te zamjenika predsjednika i zamjenika članova, s mandatom od dvije godine.
Uništenje robe obavlja se na način da se ista predaje osobi registriranoj za obavljanje djelatnosti skupljanja, uporabe i/ili zbrinjavanja odnosno za djelatnost gospodarenja posebnim kategorijama otpada sukladno odredbama Zakona o otpadu i pravilnicima i uredbama koje uređuju isti.
Uništenje robe ne smije biti na teret državnog proračuna, osim u slučajevima kada troškove uništenja nije moguće naplatiti od osobe koja ih je izazvala.
VII. SLUČAJEVI UNIŠTENJA ROBE KOJA SE NALAZI U CARINSKOM POSTUPKU
Članak 20.
Postupak uništenja robe može se provesti i na zahtjev vlasnika robe, posjednika robe, odnosno deklaranta.
Sukladno članku 185. stavak 4. Carinskog zakona, osoba koja zahtjeva uništenje robe mora prijavu za uništenje robe podnijeti u propisanom obliku i potpisati je. Prijava za uništenje mora se podnijeti toliko unaprijed koliko je potrebno carinarnici da ustroji i provede nadzor nad uništenjem.
Zahtjev za uništenje robe u smislu članka 185. stavak 4. Carinskog zakona podnosi se nadležnoj carinskoj ispostavi, te po istome rješenje donosi Odjel za carinsko upravni postupak carinarnice sukladno pribavljenom mišljenju Povjerenstva za procjenu robe.
Ako je za robu namijenjenu uništenju već bila podnesena carinska deklaracija carinarnica koja je deklaraciju prihvatila zabilježit će na njoj da je roba uništena. Takva deklaracija u skladu s člankom 78. Carinskog zakona smatra se poništenom.
Kada uništenjem robe nastaju ostaci i otpaci mora ih se staviti u odgovarajući postupak jer se radi o stranoj robi nad kojom nije proveden carinski dopušten postupak.
VIII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 21.
Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na slučajeve nastale od dana početka primjene ovog Pravilnika.
Članak 22.
Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2009. godine.
Klasa: 413-01/08-06/47
Urbroj: 513-02-1220/1-08-10
Zagreb, 24. studenoga 2008.
Ministar financija
Ivan Šuker, v. r.