Pravilnik o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina

NN 142/2008, Pravilnik o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

3955

Na temelju članka 52. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 16/2007) ravnatelj Državne geodetske uprave donosi

PRAVILNIK

O SADRŽAJU I OBLIKU KATASTARSKOG OPERATA KATASTRA NEKRETNINA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom propisuje se sadržaj i oblik katastarskog operata katastra nekretnina.

Članak 2.

Sadržaj i oblik uređuju se tako da se određuju podaci koji se vode o katastarskim prostornim jedinicama, ostali podaci koji se vode u katastarskim operatima, te sastavni dijelovi tih operata.

II. PODACI KOJI SE VODE U KATASTARSKIM OPERATIMA

Članak 3.

Katastarske prostorne jedinice o kojima se u katastru nekretnina vode podaci jesu:

1. katastarska čestica

2. katastarska općina

3. katastarsko područje na moru.

Članak 4.

U katastru nekretnina vode se podaci i o:

1. zgradama i drugim građevinama

2. područjima pojedinih vrsta uporabe zemljišta

3. područjima posebnih pravnih režima na zemljištu

4. područjima u kojima se katastarskim česticama određuje isto ime (adresa katastarskih čestica)

Podaci o nositeljima prava na nekretninama preuzimaju se u katastar nekretnina (u posjedovne listove) iz zemljišne knjige.

Podaci o katastarskim česticama

Članak 5.

Katastarska čestica katastra nekretnina može činiti samostalnu nekretninu ili biti sastavni dio neke nekretnine.

Nekretnine na morskoj obali koje obuhvaćaju pomorsko dobro na kopnu i na moru, uvijek se sastoje od najmanje dvije katastarske čestice, između kojih je granica crta srednjih viših visokih voda, odnosno druga crta koja služi za određivanje granice pomorskog dobra.

Članak 6.

Za katastarsku česticu katastra nekretnina u katastarskom operatu vode se podaci o njezinom položaju i obliku, o njezinim granicama i lomnim točkama njezinih granica, o broju katastarske čestice, o adresi katastarske čestice, o načinu uporabe katastarske čestice i njenih dijelova kada se ti dijelovi različito upotrebljavaju, o površini katastarske čestice kao i o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način te podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici.

Za katastarsku česticu katastra nekretnina se u katastarskom operatu vode i podaci o pripadnosti katastarske čestice katastarskoj općini odnosno katastarskom području na moru, o detaljnom listu katastarskog plana na kojem je katastarska čestica prikazana te o pripadnosti posjedovnom listu (zemljišnoknjižnom ulošku) u koji je katastarska čestica upisana.

Za katastarsku česticu katastra nekretnina u katastarskom operatu se vode i podaci o brojevima parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, o brojevima popisa promjena i brojevima upravnih rješenja temeljem kojih je katastarska čestica u katastarskom operatu osnovana, odnosno na temelju kojih je na katastarskoj čestici izvršena promjena, te o katastarskoj plombi.

Članak 7.

Katastarskim česticama se u popisima katastarskih čestica i u posjedovnim listovima pridružuju podaci o zgradama koje su na njima sagrađene.

Katastarskim česticama se u popisima katastarskih čestica i u posjedovnim listovima ne pridružuju podaci o zgradama sagrađenim na pravu građenja, zgradama koje su pravno odvojene od katastarske čestice koncesijom i dijelovima zgrada za koje postoji služnosti temeljem koje netko ima pravo imati dio zgrade na poslužnoj nekretnini. Na takvim katastarskim česticama se zemljište koje je prostorno pod zgradom evidentira kao vrsta uporabe zemljišta – zemljište pod zgradama, osim ako je riječ o podzemnim građevinama.

Članak 8.

Za lomne točke granica katastarskih čestica vode se podaci o njihovim položajnim koordinatama u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (u daljnjem tekstu: Zakon) i podaci o tome je li lomna točka granice obilježena vidljivom trajnom oznakom, je li riječ o lomnoj točki koja je istodobno i točka zgrade ili druge građevine, ili je riječ o točki koja nije obilježena vidljivom trajnom oznakom.

Za lomne točke međa i drugih granica vodi se i podatak o metodi mjerenja temeljem koje su dobivene koordinate.

Ako je tijek međe između katastarskih čestica katastra nekretnina sporan, takva se granica evidentira u katastarskom planu kao sporna i prikazuje na poseban način.

Članak 9.

Broj katastarske čestice može se sastojati od osnovnog broja i podbroja.

Članak 10.

Pripadnost katastarske čestice području u kojemu je katastarskim česticama određeno zajedničko ime (adresa katastarskih čestica) iskazuje se u popisu katastarskih čestica i u posjedovnom listu pridruživanjem zajedničkog imena katastarskoj čestici.

Članak 11.

Površina katastarske čestice je površina dobivena računanjem iz koordinata (y i x) lomnih točaka granica koje ju zatvaraju, u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavak 2. Zakona, a iskazuje se u kvadratnim metrima.

Članak 12.

Podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova, iskazuju se tako da se katastarskoj čestici, odnosno njezinu dijelu, pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabe određenom ovim pravilnikom.

Vrste uporabe mogu biti sljedeće:

– za poljoprivredna zemljišta: nerazvrstano poljoprivredno zemljište, oranica, oranica-staklenik, oranica-plastenik, vrt, vrt-staklenik, vrt-plastenik, voćnjak, voćnjak-rasadnik, maslinik, maslinik-rasadnik, vinograd, vinograd-rasadnik, livada, pašnjak, trstik i ribnjak

– za šumska zemljišta: šuma i ostalo šumsko zemljište

– za unutrašnje vode: rijeka, potok, kanal, jezero, akumulacija, retencija, rukavac, bara i močvara

– za površine mora: more, ribogojilište i marikultura

– za prirodno neplodno zemljište: neplodno zemljište, stjenjak, kamenjar, golet, gromača, pijesak, klizište, vododerina, sprud, stjenovita obala, šljunčana obala i pješčana obala

– za zemljište privedeno svrsi: izgrađeno zemljište, zemljište pod zgradama, zemljište pod građevinama, dvorište, park, zemljište za sport i rekreaciju, dječje igralište, tržnica, sajmište, groblje, uređena plaža, luka, marina, zračna luka, kamenolom, šljunčara, pješčenjak, otvoreni kop, nasip, usjek, ustava, deponija, ulica, trg, cesta, parkiralište, put, autocesta i željeznička pruga.

Članak 13.

Katastarska čestica može imati jednu ili više evidentiranih vrsta uporabe.

Zbroj površina pod različitim vrstama uporabe na nekoj katastarskoj čestici mora odgovarati ukupnoj površini katastarske čestice.

Oranice, livade, pašnjaci, trstici i nerazvrstano poljoprivredno zemljište iskazuju se kao dio katastarske čestice zasebne vrste uporabe ako im je površina veća od 500 kvadratnih metara.

Vrtovi, voćnjaci, vinogradi, maslinici i ribnjaci i šume iskazuju se kao dio katastarske čestice zasebne vrste uporabe ako im je površina veća od 200 kvadratnih metara.

Šumska zemljišta koja nisu šume iskazuju se kao dio katastarske čestice zasebne vrste uporabe ako im je površina veća od 500 kvadratnih metara.

Zemljišta koja ne zadovoljavaju kriterije iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka pridružuju se većemu ili pretežitijemu načinu uporabe.

Zemljišta uz zgrade i dvorišta koja ne zadovoljavaju kriterije iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka svrstavaju se u dvorišta.

Članak 14.

Podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici, iskazuju se u popisu katastarskih čestica i u posjedovnom listu pridruživanjem podatka o kratici posebnog pravnog režima katastarskoj čestici.

Podaci o katastarskim općinama

Članak 15.

Za katastarske općine vode se podaci o njihovom području, o granicama, o imenu i matičnom broju, podaci o njihovoj pripadnosti jedinicama regionalne i lokalne samouprave te podaci o pripadnosti području mjesne nadležnosti općinskog suda i pripadnosti području mjesne nadležnosti područnog ureda za katastar odnosno njegove ispostave i Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: katastarski uredi).

Članak 16.

Područje katastarske općine određeno je njenim granicama.

Granice katastarskih općina idu granicama katastarskih čestica koje su ušle u sastav katastarske općine.

Imena katastarskih općina određuju se prema imenima naselja i dijelova naselja, te prema imenima jedinica regionalne, lokalne i mjesne samouprave.

Matični brojevi katastarskih općina određuju se u skladu s propisom iz članka 83. Zakona.

Članak 17.

Područje i granice katastarske općine određuju se tako da se područje katastarske općine nalazi u okviru područja mjesne nadležnosti jednog katastarskog ureda i jednog općinskog suda, te na području jedne jedinice lokalne samouprave.

Područje katastarske općine obuhvaća i katastarske čestice koje tvore nekretnine na morskoj obali koje su dane u koncesiju, a koje mogu obuhvaćati pomorsko dobro na kopnu i na moru.

U svrhu određivanja područja i granica katastarskih općina katastarski uredi izrađuju plan podjele na katastarske općine po jedinicama lokalne samouprave.

Plan podjele na katastarske općine izrađuje se u suradnji s jedinicom lokalne samouprave, za čije se područje plan podjele na katastarske općine izrađuje.

Plan podjele na katastarske općine donosi pročelnik nadležnog područnog ureda za katastar uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda Državne geodetske uprave (u daljnjem tekstu: Središnji ured).

Članak 18.

Područje, granice i ime katastarske općine određuje Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa.

Plan podjele na katastarske općine osnova je za ishođenje odluke kojom se određuju područje, granice i ime katastarske općine.

Podaci o katastarskim područjima na moru

Članak 19.

Za katastarska područja na moru vode se podaci o njihovom području, granicama, imenu i matičnom broju.

Članak 20.

Područje katastarskog područja na moru određeno je njegovim granicama.

Granice katastarskih područja na moru idu granicama određenim koordinatama u odluci o području, granicama i imenu katastarskog područja na moru i granicom pomorskog dobra.

Imena katastarskih područja na moru određuju se prema imenima jedinica regionalne samouprave.

Matični brojevi katastarskih područja na moru određuju se u skladu s propisom iz članka 83. Zakona.

Članak 21.

Područje, granice i ime katastarskog područja na moru određuje Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za more.

Podaci o zgradama i drugim građevinama

Članak 22.

Zgrade se mogu evidentirati kao sastavni dio katastarske čestice, sastavni dio prava građenja ili kao zasebna nekretnina.

Članak 23.

Za zgrade i druge građevine u katastru nekretnina vode se podaci o njihovom položaju i obliku, o vrsti uporabe, o nazivu, o kućnim brojevima i o tlocrtnoj površini zgrade.

Članak 24.

Za zgrade i druge građevine u katastru nekretnina, vode se i podaci o broju geodetskog elaborata, o broju popisa promjena i o broju upravnog rješenja temeljem kojeg je zgrada ili druga građevina evidentirana u katastarskom operatu.

Članak 25.

Za zgrade i druge građevine vode se i podaci o vrsti i oznaci akata na temelju kojih je ona evidentirana u katastarskom operatu.

Pod aktima iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se akti propisani člankom 268. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/2007) ili dokumentacija propisana člancima 330., 331. 332. i 333. istog Zakona koja se prilaže za potrebe evidentiranja građevine u katastarskom operatu.

Zemljišta na kojima su sagrađene zgrade za koje ne postoje akti temeljem kojih se one mogu evidentirati u katastarskom operatu iskazuju se kao – izgrađeno zemljište (vrsta uporabe katastarske čestice).

Članak 26.

Položaj i oblik zgrade prikazuje se linijama koje prikazuju vertikalnu projekciju svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

Istaci na zgradama na visini iznad četiri metra od terena na kojem su izgrađene, ne uzimaju se u obzir kod prikazivanja njihovog položaja i oblika.

Položaj i oblik građevine prikazuje se linijama koje tvore prikaz građevine.

Članak 27.

Način uporabe zgrada evidentira se razvrstavanjem zgrade u jednu od vrsta uporabe određenih ovim pravilnikom.

Vrste uporabe zgrada mogu biti sljedeće:

– za zgrade koje se upotrebljavaju za stanovanje: kuća, stambena zgrada i zgrada mješovite uporabe

– za zgrade za povremeni boravak: zgrada za povremeni boravak, kuća za odmor, voćarska kuća, vinogradarska kuća, seljački stan, ribarska kuća, planinska kuća

– za poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade: poslovna zgrada, hotel, motel, prenoćište, restoran, zgrada za iznajmljivanje, upravna zgrada, servisna zgrada, zgrada za prijem putnika, benzinska stanica, sportska dvorana, zatvoreni bazen, stadion, svjetionik

– za javne, sakralne i zgrade spomeničke baštine: javna zgrada, sakralna zgrada, zgrada spomeničke baštine, sveučilište, škola, dječji vrtić, bolnica, ambulanta, crkva, kapelica, samostan, manastir, sinagoga, džamija, spomenik, spomen obilježje

– za gospodarske zgrade: gospodarska zgrada, hidrocentrala, termocentrala, toplana, trafostanica, pumpna stanica, hala, otvorena hala, hangar, spremnik, silos, staklenik, toranj, skladište

– za pomoćne zgrade uz stambenu ili drugu zgradu: garaža, nadstrešnica, drvarnica, spremište, dvorišna zgrada, pomoćna zgrada

– za ruševine: ruševina i ruševina spomenik

– za podzemne zgrade: podzemna zgrada, podzemna poslovna zgrada, podzemna garaža, podzemno sklonište.

Zgradama se može pridružiti i podatak o nekoj drugoj vrsti uporabe kada to odobri Središnji ured.

Članak 28.

Naziv zgrade može biti uvriježeni naziv za neku zgradu ili njen naziv koji proizlazi iz dokumentacije o gradnji.

Članak 29.

Jedna zgrada može imati jedan ili više kućnih brojeva koji mogu pripadati različitim ulicama i/ili trgovima.

Kućni broj može biti broj u okviru naselja, ulice ili trga.

Struktura podataka o kućnom broju određena je propisom iz članka 83. Zakona.

Članak 30.

Tlocrtna površina zgrade je površina koja proizlazi iz njezinog prikaza na katastarskome planu i izražava se u kvadratnim metrima.

Podaci o područjima pojedinih vrsta uporabe

Članak 31.

Za područje pojedinih vrsta uporabe u katastru nekretnina vode se podaci o području, granicama i vrsti uporabe.

Za područje pojedinih vrsta uporabe u katastru nekretnina, vode se i podaci o pripadnosti područja katastarskoj općini odnosno katastarskom području na moru, te broju područja u katastarskoj općini, odnosno katastarskom području na moru.

Članak 32.

Područja vrsta uporabe mogu biti:

1. područja pod oranicama i vrtovima,

2. područja pod livadama,

3. područja pod voćnjacima,

4. područja pod maslinicima,

5. područja pod vinogradima,

6. područja pod pašnjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljištem,

7. područja pod ribnjacima i trsticima,

8. područja pod šumskim zemljištem,

9. područja pod unutrašnjim vodama,

10. područja pod morem,

11. područja prirodno neplodnog zemljišta,

12. područja pod zemljištima privedenim svrsi.

Članak 33.

Granice područja vrsta uporabe, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se može povezivati s katastarskim planom.

Podaci o područjima posebnih pravnih režima

Članak 34.

Područje posebnog pravnog režima je područje unutar kojeg je, odlukom za to nadležnog tijela, pravni režim uspostavljen.

Posebni pravni režimi koji se evidentiraju u katastru nekretnina jesu:

1. pomorsko dobro (PD)

2. vodno dobro (VD)

3. kulturno dobro (KD)

4. strogi rezervat (SR)

5. nacionalni park (NP)

6. posebni rezervat (PR)

7. park prirode (PP)

8. regionalni park (RP)

9. spomenik prirode (SP)

10. značajni krajobraz (ZK)

11. park šuma (PŠ)

12. spomenik parkovne arhitekture (SA)

13. štićeno područje (ŠP)

14. zemljište posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO)

15. područje graničnog prijelaza (GP)

16. željeznička infrastruktura (ŽI)

17. lučko područje (LP).

Članak 35.

Za područja posebnih pravnih režima u katastru nekretnina, vode se podaci o području, granicama i vrsti pravnog režima određenoj člankom 34. ovog pravilnika.

Za područja posebnih pravnih režima u katastru nekretnina, vode se i podaci o tijelu koje je donijelo odluku o uspostavljanju posebnog pravnog režima i podaci o službenim dokumentima kojima je posebni pravni režim uspostavljen.

Članak 36.

Granice područja posebnih pravnih režima, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se može povezivati s katastarskim planom.

Podaci o područjima u kojima je katastarskim česticama određeno zajedničko ime (adresa katastarske čestice)

Članak 37.

Područje u kojem je katastarskim česticama određeno zajedničko ime (adresa katastarske čestice) evidentira se u katastru nekretnina sa svrhom iskazivanja pripadnosti neke katastarske čestice rudini, ulici, trgu i sl..

Jedna katastarska čestica može imati samo jednu adresu katastarske čestice.

Članak 38.

Za područja u kojima je katastarskim česticama određeno zajedničko ime u katastru nekretnina vode se podaci o području, granicama i imenu.

Za područja u kojima je katastarskim česticama određeno zajedničko ime u katastru nekretnina vode se podaci o pripadnosti tih područja katastarskoj općini odnosno katastarskom području na moru te podatak o vezi na ulice i trgove evidentirane u Registru prostornih jedinica (identifikatorima).

Članak 39.

Područja u kojima je katastarskim česticama određeno zajedničko ime, određena su granicama tih područja.

Granice područja kojima je katastarskim česticama određeno zajedničko ime, idu granicama rubnih katastarskih čestica koje ulaze u sastav tih područja.

Granica područja u kojima se katastarskim česticama određuje zajedničko ime, vode se odvojeno od katastarskog plana kao posebni sloj podataka koji se može povezivati s katastarskim planom.

Članak 40.

Imena područja u kojima je katastarskim česticama određeno zajedničko ime, određuju se prema službenim imenima naselja, ulica i trgova, prema imenima rudina već ranije evidentiranim u katastru te po imenima rudina prikupljenim u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije.

Članak 41.

Evidentiranje područja unutar kojih je katastarskim česticama određeno zajedničko ime, obavlja se u okviru katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije i osnivanja katastarskog opereta katastra nekretnina.

Ako je riječ o katastarskim općinama za koje će se katastar nekretnina osnivati postupno, plan podjele na područja unutar kojih će se katastarskim česticama određivati zajedničko ime donosi pročelnik područnog ureda za katastar.

Ako se katastar nekretnina osniva postupno, adresa katastarske čestice će se pridružiti katastarskoj čestici u postupku osnivanja katastarskih čestica katastra nekretnina.

III. SASTAVNI DIJELOVI KATASTARSKOG OPERATA

Općenito

Članak 42.

Katastarski operat katastra nekretnina za neku katastarsku općinu odnosno katastarsko područje na moru, sastoji se od geodetsko-tehničkog i popisno-knjižnog dijela.

Geodetsko-tehnički dio katastarskog operata

Članak 43.

Geodetsko-tehnički dio katastarskog operata katastra nekretnina čine:

– katastarski plan

– elaborat geodetske osnove

– digitalni ortofotoplan i digitalni model terena

– zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata.

Katastarski plan

Članak 44.

Katastarski plan katastra nekretnina skupni je grafički prikaz katastarskih podataka i vodi se u elektroničkom obliku (digitalni katastarski plan).

Katastarski plan katastra nekretnina obvezno sadrži podatke o:

– brojevima katastarskih čestica

– međama i drugim granicama katastarskih čestica

– granicama vrsta uporabe dijelova katastarskih čestica

– adresama katastarskih čestica

– zgradama i drugim građevinama (položaj, oblik, vrsta uporabe i kućni broj)

Za zgrade se u okviru katastarskog plana vode kao atributi podaci o broju zgrade odnosno o oznaci pripadnosti pravu građenja (PG) ili zasebnoj nekretnini (ZN).

Digitalni katastarski plan katastra nekretnina mora biti izrađen sukladno tehničkim specifikacijama za njegovu izradu.

Članak 45.

Katastarski plan vodi se u koordinatnom sustavu koji je određen službenim geodetskim datumima i ravninskom kartografskom projekcijom sukladno članku 9. stavak 2. Zakona.

Članak 46.

Podjela na detaljne listove katastarskog plana određuje se sukladno odredbama pravilnika iz članka 14. Zakona.

Osim općih, katastarski se planovi označavaju i lokalnim oznakama po katastarskim općinama odnosno katastarskim područjima na moru.

Detaljni listovi katastarskog plana mogu biti u mjerilima 1:500, 1:1000, 1:2000 i 1:5000.

Članak 47.

Broj katastarske čestice prikazuje se na katastarskom planu tako da ne prekriva ostale podatke katastarskog plana i da je nedvosmisleno jasno na koji se poligon katastarske čestice odnosi.

Članak 48.

Geoorijentacija podataka o međama i drugim granicama katastarskih čestica zasniva se na položaju točke.

Položaj točke definiran je pomoću koordinata (y i x) u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavak 2. Zakona.

Položajna točnost uređuje se propisom iz članka 43. Zakona.

Članak 49.

Za lomne točke granica katastarskih čestica osim podataka koji se odnose na položaj točke u okviru digitalnog katastarskog plana vodi se i podatak o tome je li lomna točka granice obilježena vidljivom trajnom oznakom, je li riječ o lomnoj točki koja je istodobno i točka zgrade ili druge građevine, ili je riječ o točki koja nije obilježena vidljivom trajnom oznakom.

Granice katastarskih čestica prikazuju se na katastarskom planu punom debljom linijom.

Ako je tijek međe između katastarskih čestica katastra nekretnina sporan, takva se granica prikazuje debljom crtkanom linijom.

Koordinate lomnih točaka spornih međa, izračunavaju se aritmetičkom sredinom iz koordinata točaka koje su kao različite prikazane na terenu i te izračunate koordinate se koriste za prikazivanje međe i za obračun površina.

Članak 50.

Granice vrste uporabe katastarskih čestica prikazuju se na katastarskom planu točkastom tanjom linijom.

Članak 51.

Imena adresa katastarskih čestica prikazuju se na katastarskom planu uspravnim slovima.

Imena rudina u pravilu se orijentiraju u smjeru sjevera, a imena ulica u smjeru protezanja ulice.

Članak 52.

Linije kojima se prikazuju zgrade prikazuju se na katastarskom planu punom tanjom linijom.

Zgrade iz članka 7. stavka 2. položajno se prikazuju na katastarskom planu kao i one koje su sastavni dio katastarskih čestica.

Podzemne zgrade prikazuju se crtkanom tanjom linijom.

Članak 53.

Zgrade za stanovanje, povremeni boravak, poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade kao i javne, sakralne i zgrade spomeničke baštine, prikazuju se drugom vrstom rastera od gospodarskih i pomoćnih zgrada.

Ruševine i podzemne zgrade prikazuju se bez rastera.

Članak 54.

Kućni se brojevi prikazuju na katastarskom planu tako da je njihov položaj određen položajem glavnog ulaza kojemu su pridruženi.

Članak 55.

Građevine se na katastarskom planu prikazuju tanjim punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz građevine.

Elaborat geodetske osnove

Članak 56.

Geodetsku osnovu katastara nekretnina čine osnovne i dopunske stalne geodetske točke opisane u elaboratu geodetske osnove.

Elaborat geodetske osnove izrađuje se prema propisima iz članka 10. stavka 5. Zakona.

Članak 57.

Točke geodetske osnove vode se u posebnom sloju podataka, koji omogućuje prikaz točaka geodetske osnove zajedno s podacima katastarskog plana.

Digitalni ortofotoplan i digitalni model terena

Članak 58.

Prostornu podlogu digitalnom katastarskom planu tvori digitalni ortofotoplan i digitalni model terena izrađen po propisima iz članka 14. Zakona.

Zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata

Članak 59.

Zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, vodi se po katastarskim općinama odnosno katastarskim područjima na moru, i u nju se ulažu svi potvrđeni parcelacijski i drugi geodetski elaborati.

Parcelacijski i drugi geodetski elaborati povezuju se s brojem iz popisa promjena i brojem upravnog rješenja koje je donijeto temeljem njega.

Do ustrojavanja digitalnih arhiva, zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata vodi se u analognom obliku.

Popisno-knjižni dio katastarskog operata

Članak 60.

Popisno-knjižni dio katastarskog operata katastra nekretnina čine:

– popisi (katastarskih čestica, zgrada i drugih građevina, područja pojedinih vrsta uporabe područja posebnih pravnih režima i adresa katastarskih čestica)

– posjedovni listovi

– pomoćni popisi (popis kućnih brojeva, popis osoba upisanih u posjedovne listove i popis promjena)

– zbirka isprava.

Popis katastarskih čestica

Članak 61.

Popis katastarskih čestica sadrži podatke o broju katastarske čestice, o lokalnoj oznaci detaljnog lista katastarskog plana na kojem je katastarska čestica prikazana, o adresi katastarske čestice, o vrstama uporabe katastarske čestice odnosno o zgradama koje su sastavni dio katastarskih čestica (podaci o vrsti uporabe, nazivu i kućnim brojevima), o površini pod vrstama uporabe odnosno o tlocrtnoj površini zgrada, o ukupnoj površini katastarskih čestica, o posebnim pravnim režimima uspostavljenim na katastarskoj čestici, o broju posjedovnog lista (zemljišnoknjižnog uloška) u kojima je katastarska čestica upisana, o oznakama geodetskih elaborata koji se odnose na katastarsku česticu, o brojevima iz popisa promjena koje se odnose na katarsku česticu, o klasi upravnih rješenja koja se odnose na katastarsku česticu te o katastarskoj plombi.

Popis zgrada i drugih građevina

Članak 62.

Popis zgrada i drugih građevina sadrži podatke o broju zgrade odnosno građevine u katastarskoj općini, o vrsti uporabe zgrade, o nazivu zgrade odnosno građevine, o kućnim brojevima zgrade, o tlocrtnoj površini zgrade, o katastarskoj čestici koje je zgrada ili građevina sastavni dio, o posjedovnom listu (zemljišnoknjižnom ulošku), o oznakama geodetskih elaborata koji se odnose na zgradu odnosno građevinu, te podatke o vrsti i oznaci akata na temelju kojih je zgrada ili druga građevina evidentirana u katastarskome operatu.

Zgrade i druge građevine koje su sastavni dio prava građenja, odnosno zasebna nekretnina u popisu zgrada i drugih građevina se označavaju oznakom PG odnosno ZN.

Popis područja pojedinih vrsta uporabe

Članak 63.

Popis područja pojedinih vrsta uporabe sadrži podatke o broju područja vrste uporabe u katastarskoj općini, o vrsti područja u skladu s člankom 32. ovog pravilnika i o površini područja.

Popis područja posebnih pravnih režima

Članak 64.

Popis područja posebnih pravnih režima sadrži podatke o broju posebnog pravnog režima u katastarskoj općini, o vrsti pravnog režima u skladu s člankom 34. ovog pravilnika, podatke o nazivu tijela koje je donijelo odluku o uspostavljenju pravnog režima kao i podatke o oznaci akta kojim je posebni pravni režim uspostavljen.

Popis adresa katastarskih čestica

Članak 65.

Popis adresa katastarskih čestica sadrži podatke o broju adrese u katastarskoj općini i imenu.

U popisu adresa katastarskih čestica evidentira se i veza prema Registru prostornih jedinica (matični broj naselja, redni broj ulice odnosno trga) za one adrese za koje je ime preuzeto iz Registra prostornih jedinica.

Posjedovni list

Članak 66.

Posjedovni list katastra nekretnina je sumarni prikaz podataka o nekoj nekretnini.

Članak 67.

U posjedovne listove katastra nekretnina upisuju se sve katastarske čestice koje pripadaju nekoj nekretnini.

Članak 68.

Posjedovni list se sastoji od:

1. natpisa posjedovnog lista

2. podataka o upisanim osobama

3. podataka o nekretnini.

Natpis posjedovnog lista

Članak 69.

Natpis posjedovnog lista sadrži podatke o katastarskom uredu, o imenu katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru i njihovom matičnom broju, podatak o broju posjedovnog lista, te podatke o plombama upisanim u zemljišnu knjigu i katastarskim plombama.

Posjedovni list se u katastru nekretnina označava istim brojem kojim je označen odgovarajući zemljišnoknjižni uložak.

Podaci o upisanim osobama

Članak 70.

Podaci o nositeljima prava na nekretninama nisu izvorni katastarski podaci nego podaci zemljišne knjige koji se u katastarski operat katastra nekretnina preuzimaju.

Za nositelje prava na nekretninama u posjedovnom listu se iskazuje njihov osobni identifikacijski ili drugi broj, njihovo ime i prezime odnosno naziv i njihova adresa.

Osim podataka iz stavka 2. ovog članka za vlasnike nekretnine iskazuje se i njihov idealni dio vlasništva nad nekretninom.

Članak 71.

Ako je na nekoj nekretnini uspostavljeno etažno vlasništvo, idealni dio vlasništva nad nekretninom koji je povezan s etažnim dijelom, iskazuje se u posjedovnom listu ispred podataka o vlasnicima etažnog dijela, a idealni dio vlasništva nad etažnim dijelom, iza podataka o vlasnicima.

Članak 72.

Ako je na nekoj nekretnini uspostavljeno pravo građenja, nositelj prava građenja iskazuje se u posjedovnom listu zajedno s vlasnikom uz navođenje oznake – nositelj prava građenja.

U posjedovnom listu u kojem je upisano pravo građenja, nositelj prava građenja se iskazuje kao što se iskazuju vlasnici.

Članak 73.

Ako je na nekoj nekretnini osnovana koncesija, osoba u čiju je korist osnovana koncesija iskazuje se u posjedovnom listu zajedno s vlasnikom uz navođenje oznake – koncesionar.

Ako je neka nekretnina dana u zakup, osoba kojoj je nekretnina dana u zakup iskazuje se u posjedovnom listu zajedno s vlasnikom uz navođenje oznake – zakupoprimac.

Podaci o nekretnini

Članak 74.

Podaci o nekretnini u posjedovnom listu mogu biti podaci o katastarskim česticama koje čine nekretninu, podaci o pravu građenja i podaci o zgradi koja čini nekretninu.

Članak 75.

Podaci o katastarskim česticama koji se iskazuju u posjedovnom listu jesu:

1. broj katastarske čestice

2. lokalna oznaka detaljnog lista katastarskog plana na kojemu je katastarska čestica prikazana

3. adresa katastarske čestice

4. vrste uporabe katastarske čestice odnosno podaci o vrsti uporabe, nazivu i kućnim brojevima zgrada

5. površina pod vrstama uporabe odnosno tlocrtne površine zgrada

6. ukupna površina katastarske čestice

7. kratice posebnih pravnih režima uspostavljenih na katastarskim česticama.

U posjedovnom listu iskazuje se i ukupna površina katastarskih čestica upisanih u posjedovni list.

Osim podataka iz stavka 1. ovog članka u posjedovnom se listu za katastarsku česticu iskazuje i oznaka zadnjeg geodetskog elaborata koji se odnosi na katastarsku česticu, broj zadnje promjene iz popisa promjena koje se odnose na katarsku česticu, klasa zadnjeg upravnog rješenja koje se odnosi na katastarsku česticu te katastarska plomba.

Za zgrade evidentirane u posjedovnim listovima, u posjedovnom listu se iskazuju podaci o vrsti i oznakama akata temeljem kojih je neka zgrada evidentirana.

Za podatke o posebnim pravnim režimima evidentiranim na katastarskim česticama upisanim u posjedovni list, u posjedovnim listovima se evidentiraju podaci o nazivu tijela koje je donijelo odluku o uspostavljanju pravnog režima i podaci o oznaci akta kojim je posebni pravni režim uspostavljen.

Podaci iz stavka 3., 4. i 5. ovog članka ne prikazuju se na prijepisima posjedovnih listova.

Članak 76.

Podaci o pravu građenja u posjedovnom listu sastoje se od izričaja da je riječ o pravu građenja i podatka o broju katastarske četice na kojoj je pravo građenja uspostavljeno.

Podaci o zgradama sagrađenim na pravu građenja u posjedovnom listu jesu:

1. vrsta uporabe zgrade

2. naziv zgrade

3. kućni brojevi zgrade

4. tlocrtna površina zgrade.

Podaci o zgradama sagrađenim na pravu građenja upisuju se u posjedovni list u kojem je upisano i pravo građenja.

U posjedovnom listu u kojem je upisana katastarska čestica na kojoj je uspostavljeno pravo građenja, zemljište na kojem je sagrađena zgrada evidentira se kao – zemljište pod zgradom (vrsta uporabe zemljišta).

Članak 77.

Podaci o zgradi koja čini zasebnu nekretninu u posjedovnom listu jesu:

1. vrsta uporabe zgrade

2. naziv zgrade

3. kućni brojevi zgrade

4. tlocrtna površina zgrade

5. podatak o katastarskoj čestici na kojoj je zgrada prostorno sagrađena.

U posjedovnom listu u kojem je upisana katastarska čestica na kojoj je sagrađena zgrada koja čini zasebnu nekretninu, zemljište na kojem je sagrađena zgrada evidentira se kao – zemljište pod zgradom (vrsta uporabe zemljišta).

Popis kućnih brojeva

Članak 78.

Popis kućnih brojeva sadrži podatke o kućnim brojevima zgrada u okviru katastarske općine i vezu prema Registru prostornih jedinica (matični broj naselja, redni broj ulice odnosno trga).

Popis osoba upisanih u posjedovne listove

Članak 79.

Popis osoba upisanih u posjedovne listove sadrži podatke o osobnom identifikacijskom ili drugom broju osobe, njezinom imenu i prezimenu odnosno nazivu, njezinoj adresi, posjedovnim listovima u koje je osoba upisana i podatke o idealnim dijelovima vlasništava sukladno člancima 70. i 71. ovog pravilnika.

Popis osoba sadrži i oznake iz članka 72. i 73. ovog pravilnika.

Osobni identifikacijski ili drugi broj u popisu osoba služi za povezivanje s bazama podataka u kojima se vode podaci o promijenjenim adresama upisanih osoba.

Popis promjena

Članak 80.

Popis promjena sadrži pisane podatke o promjenama na posjedovnim listovima i to o starom i novom stanju podataka u posjedovnom listu te oznaku statusa promjene.

Popis promjena sadrži i podatke o geodetskom elaboratu koji se odnosi na promjenu, i klasi upravnog rješenja koje se odnosi na promjenu.

Popis promjena sadrži i podatke o vrsti i oznakama akata temeljem kojih je neka zgrada evidentirana u posjedovnom listu.

Popis promjena sadrži i podatke o nazivu tijela koje je donijelo odluku o uspostavljanju posebnog pravnog režima na katastarskoj čestici upisanoj u neki posjedovni list i podatke o oznaci akta kojim je posebni pravni režim uspostavljen.

Ostali popisi

Članak 81.

Uz katastarski operat vode se i popis katastarskih općina odnosno katastarskih područja na moru, popis područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda, te popis područja mjesne nadležnosti općinskih sudova sukladno propisu iz članka 83. Zakona.

Zbirka isprava

Članak 82.

U zbirku isprava ulažu se odluke o uspostavljanju posebnog pravnog režima i druge isprave temeljem kojih je provedena promjena u katastarskom operatu.

Prije ulaganja isprava iz stavka 1. ovog članka u zbirku isprava, one će se označiti brojem iz popisa promjena.

Do ustrojavanja digitalnih arhiva, zbirka isprava vodi se u analognom obliku.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 83.

Katastarski operati koji su usklađeni sa zemljišnom knjigom, uskladit će se s odredbama ovog pravilnika prije njihovog prevođenja u katastar nekretnina.

Članak 84.

Upute i objašnjenja za primjenu ovog pravilnika daje Središnji ured.

Članak 85.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 023-05/07-01/16
Urbroj: 541-04-02/1-08-3
Zagreb, 27. studenoga 2008.

Ravnatelj
prof. dr. sc. Željko Bačić, v. r.